Ingabo z’U Rwanda zirakekwaho kwica impunzi muri Centrafrica

oreste-02-300x225

Oreste Hasingizwimana yishwe afite imyaka 46 gusa.

Nk’uko tubikesha ikinyamakuru Jambo news gikorera mu gihugu cy’u Bubiligi, Oreste Hasingizwimana wari impunzi mu gihugu cya Centrafrica yarashwe n’abitwaje intwaro kuwa 20 Gashyantare uyu mwaka.

Uyu mugabo Oreste yari amaze imyaka igera kuri 15 muri iki gihugu akora ubucuruzi bwe nta nkomyi. Cyakora mu gihe gishize inyeshyamba zo mu mutwe wa Seleka zashatse kumwambura imodoka ye. Igihe ingabo z’u Rwanda zageraga muri iki gihugu Seleka yavuye mu murwa mukuru, umutekano ukaba ucunzwe n’ingabo z’u Rwanda mu butumwa bwa  Mission internationale de soutien à la Centrafrique (MISCA). 

Umwe mu bicanyi bahitanye Oreste yari asanzwe azwi. Ni umunyarwanda uzwi ku izina rya Karoli Ntaganda uhamaze igihe gitoya bikaba bikekwa ko akorana na Leta ya Kigali ikomeje guhangayikisha Abanyarwanda bayihunze.

7769239883_des-soldats-rwandais-de-la-misca-patrouillent-a-proximite-du-camp-kasai-dans-bangui-le-28-janvier-2014

Ingabo z’u Rwanda ziramutse zihawe amategeko meza zatanga umusaruro ushimishije.

Kuva ingabo z’ u Rwanda zagera muri Centrafrica, impunzi z’Abanyarwanda  zihaba zirahangayitse cyane kubera ko zidashira amakenga ingabo z’u Rwanda zabirukankanye zikabica umugenda kuva mu Mutara kugera Kinshasa, ibirometero bigera hafi 5000.

Gendarmerie yatangiye gukora iperereza ngo imenye icyihishe inyuma y’urupfu rwa Oreste. Niba ingabo z’u Rwanda ziterekana ko atarizo zabikoze ubwo zizadutangariza uwabikoze. Ikindi zigomba kwibuka ko ubutumwa zahawe ari ubwo kurinda umutekano w’abatuye muri Centrafrica bose.

Bisanzwe bizwi ko ingabo z’u Rwanda zigira discipline ishimishije ariko nanone zikorera ku mategeko. Bivuga ko ziramutse zibonye ubuyobozi bwiza zakora akazi kazo ku buryo bushimishije. Ubwo buyobozi ni bwo bubuze rero, kandi mu gihe butaraboneka ibikorwa by’urugomo bizakomeza gukorwa n’abasirikare b’ U Rwanda kandi nyamara bashoboraga guhabwa amategeko meza zigakorera Abanyarwanda zigahesha icyubahiro igihugu n’isi yose.

Chaste Gahunde

Rwanda – RCA : Un réfugié rwandais abattu, les soldats rwandais dans le collimateur

Oreste Hasingizwimana vivait en République Centrafricaine (RCA) depuis plus de 15 ans, en qualité de réfugié, il a été abattu ce 20 février devant son magasin situé dans le centre de la capitale, Bangui. Plusieurs pistes sont à avancer dans ce meurtre, dont celle impliquant les soldats rwandais qui font partie de la Mission internationale de soutien à la Centrafrique (MISCA).

Oreste Hasingizwimana qui était connu comme « un homme sans histoires », tenait un magasin dans le quartier SICA II, situé au centre de Bangui. Il a été abattu jeudi dernier  vers 17h10 par des hommes à moto.

oreste 02

Joint par Jambonews, un réfugié rwandais sur Bangui livre le modus operandi « quelqu’un a appelé Oreste par téléphone lui demandant de sortir du magasin. Quand il est sorti, trois hommes à moto se sont présentés et lui ont tiré dessus, il a été touché par 4 balles et est mort sur le coup. L’homme qui était en arrière portait un treillis militaire (juste la veste), un autre homme ne portait que le pantalon militaire, le troisième homme était habillé tout en civil. Les assaillants ont aussi tiré une balle dans la jambe d’une fille présente au moment des faits ».

Il y a quelques mois, Oreste avait été arrêté puis emprisonné par  les milices de la Seleka qui avaient en même temps dérobé sa voiture. C’était à l’occasion de son intervention chez un autre réfugié rwandais dont le domicile avait été envahi par les Seleka. Certains à Bangui ont d’abord pensé que ce sont ces milices qui avaient  abattu la victime pour probablement l’empêcher de réclamer plus tard sa voiture volée. Cette hypothèse a vite été écartée car la Seleka n’est plus à Bangui. Le doute a été entièrement levé lorsque des témoins centrafricains ont dit avoir reconnu un des trois assaillants, un ressortissant rwandais connu sous le surnom « Tonton sans papiers », qui dit s’appeler Charles Ntaganda et qui vit à Bangui depuis deux ans à peu près et dont les réfugiés rwandais de Bangui ignorent l’histoire. Selon ces témoins, les trois hommes venaient de passer par le domicile d’un autre réfugié rwandais et n’y avaient retrouvé que les enfants et la domestique. Dans la précipitation,  les tueurs  auraient laissé un téléphone portable sur les lieux.

Selon le premier témoin, la thèse impliquant un autre compatriote est à écarter, car les réfugiés rwandais vivant à Bangui forment une petite communauté (entre 100 à 200 personnes), composée pour la plupart de familles sans histoires. De plus dans une situation d’insécurité qui règne à Bangui, on limite ses mouvements, surtout à la tombée de la nuit. « Je ne vois personne parmi nous qui se serait aventuré au début de la nuit pour aller assassiner Oreste », raconte le témoin sous le choc.   

Les soldats rwandais de la MISCA dans le collimateur

Huit cent cinquante soldats rwandais sont arrivés le 16 janvier dernier en République Centrafricaine, pour y renforcer les effectifs de la Mission internationale de soutien à la Centrafrique déployée sous l’égide de l’Union africaine (UA). Un autre ressortissant rwandais à Bangui nous affirme que depuis leur arrivée, les réfugiés rwandais se sentent inquiets, car craignant que le régime de Kigali ait dissimulé des tueurs parmi cette force, pour terroriser les quelques centaines de réfugiés rwandais vivant en Centrafrique.

« Depuis l’arrivée des soldats rwandais à Bangui, on est très inquiets, on discute sans problèmes avec les burundais (qui font aussi parti de la mission NDRL), mais on reste le plus loin possible des rwandais », a confié à Jambonews l’ami de la victime installé en Centrafrique depuis plus d’une dizaine d’années.     

 La mort d’Oreste Hasingizwimana a accru cette inquiétude des réfugiés rwandais qui cherchent maintenant à quitter le pays car selon eux, leur sécurité n’y est plus garantie. Les réfugiés, pour la plupart rescapés du génocide des réfugiés rwandais perpétré par le FPR dans l’ex-Zaïre, sont d’autant plus inquiets que parmi les militaires rwandais de la Misca, il y a d’anciens réfugiés rwandais qui ont vécu en Centrafrique avant de rentrer au Rwanda et d’intégrer la même armée présumée auteure de massacres de réfugiés hutus en RD Congo. Ils connaissent donc bien les réfugiés rwandais vivant à Bangui, leurs domiciles, leurs opinions politiques sur le Rwanda et leurs habitudes.

Oreste Hasingizwimana avait 46 ans et était marié. La gendarmerie qui est arrivée sur le lieu du crime a ouvert une enquête, mais jusqu’à maintenant, elle s’est refusée à tout commentaire.

 

Jean Mitari

Jambonews.net

Dukwiye guhaguruka tukavugira Mwarimu, agasubizwa agaciro ke yambuwe na FPR.

FPR ikomeje kwandagaza Mwarimu muri gahunda yo kumutindahaza no kumwica nabi. Nimwisomere iyi nkuru dukesha igihe.com

c5b43bd36e1ca5c90f0c6590a1afebc2

Ndungutse Daniel, umwarimu ku mashuri abanza ya Rukomo II, ikigo giherereye ku karere ka Nyagatare mu murenge wa Rukomo, yatukiwe mu ruhame n’abayobozi bamukuriye mu murenge n’akarere bamuziza kuba yaragejeje ikibazo cye muri minisiteri y’uburezi. Ababivugwaho barabihakanye ndetse baramwibasira imbere y’abarimu bagenzi be barakangarana, nkuko bagenzi be babitangarije IGIHE.

Mu nama yahuje abarimu bose bo mu murenge wa Rukomo, ku wa Kane tariki ya 20 Gashyantare 2014, hagarutswe ku kibazo cy’umwarimu woherereje ubutumwa Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Uburezi ushinzwe amashuri abanza n’ayisumbuye, Dr Harebamungu Mathias, amugezaho ikibazo cye ko afitiwe ibirarane by’igihe kirekire, ariko akaba atabyishyurwa. Ubwo butumwa yabwohereje tariki ya 6 Gashyantare 2014.

Iki kibazo cyabaye nk’igiteza impagarara, uhereye ku karere kabajijwe impamvu kadakemura iki kibazo, ndetse na mwarimu Ndungutse Daniel wagitangaje, ubwe yahamagajwe mu nama ku karere shishi itabona, abwirwa ko ibyo yakoze ari ugusebya inzego, asabwa no kwandika ibaruwa isaba imbabazi arayandika.

Nyuma yaho, ubuyobozi bw’ikigo yigishaho nabwo bumaze kumutonganya, bwamusabye kwandika ibaruwa yabwiwe ko agomba kuyandika asaba imbabazi kuko ngo yakoze amakosa akomeye akabitirira icyaha cy’akazi k’ubuvugizi bw’ikigo yakoze.

Iyi nama y’abarimu bose yatangiye isaa mbiri za mu gitondo, irangira saa kumi n’ebyiri, abari bayirimo bose, bavuga ko nta cyo kurya nta n’amazi aba barimu bahawe, kandi ngo hari harimo abataha kure.

Gasana Robert, umuyobozi w’ishuri rya Rukomo Secondary School, ari imbere y’aba barium bose, ngo yakoresheje amagambo akomeye arimo imvugo nyandangazi n’iteshagaciro ku barium, bibatera agahinda no kumva bacitse intege.

Aba barimu banenze imvugo ya Gasana nk’umuyobozi, ngo kuko yagaragaramo iteshagaciro, iyicarubozo n’ihohotera kuri bo nkuko babivuga.

Mu kiganiro umwe mu barimu, bari bitabiriye iyo nama, yagiranye na IGIHE yavuze ko bababajwe cyane n’amagambo yabwiwe mugenzi wabo nabo bakumviraho kuko bon go babonaga ari nko kwibasira umwuga muri rusange Atari uwo muntu ku giti cye.

Yagize ati : “Ntibikwiye kubwira umuntu ko ari gasiya, kuko turi abarimu turerera igihugu.”

Ngo mu mvugo y’uriya muyobozi w’ishuri witwa gasana yakanze abarimu agira ati : “Ikibazo ukigeza kuri Minisitiri, ni so ni nyoko ni mwene wanyu ?[…] Ntashobora kumenya gasiya nkawe y’umwarimu.”

Icyatangaje abarimu b’irukomo muri iyi nama n’uburyo bayifashwemo nabi bakanasuzugurwa, ngo ni uko uyu muyobozi w’ishuri yabibasiye amaze no kwambura mikoro yari yahawe mwarimu Ndungutse ngo afate umwanya wo kugira icyo avuga kuri ubu butumwa yohereje bufatwa nk’ikirego.

Undi mwarimu yagize ati : “Ni uko tudafite aho tujya, twagombye kugenda, turarera ngo tutazabibazwa n’Imana.”

Si uyu muyobozi Gasana gusa aba barimu bavuga ko yahohoteye mugenzi wabo, kuko ngo n’umuyobozi w’inama Njyanama y’umurenge wa Rukomo, Niyonsenga Isaie, nawe ngo yarababwiye bapfuka amatwi.

Umwe muri bo yagize ati : “Niyodusenga yatubwiye ko turi munsi y’ibirenge bye, ngo duhembwa make kandi tukambara inkweto zitobaguritse.”

Ikindi ngo ni uko yasuzuguye mugenzi wabo amubwira ati : “Kubyoherereza n’umuyobozi wo hejuru ni ukwikoza ubusa, kuko ibyo mumwoherereza bitugarukaho.”

Gusa ngo nubwo yababwiye aya magambo ngo bababajwe cyane n’amagambo ya Gasana wabatutse ko ari gasiya [umwanda].

Uyu mwarimu yagize ati : “Uwatubabaje cyane ni Gasana wavuze ko turi umwanda.”

Ikindi cyavuzwe ni uko ngo uyu mwarimu yatewe ubwoba abwirwa ko uretse ko umuyobozi w’akarere agira impuhwe, naho ubundi ngo aba yarirukanwe cyangwa akimurirwa mu misozi.

Mu kiganiro IGIHE yagiranye na Niyonsenga, ushinjwa n’abarimu ko yababwiye ko bari munsi y’ibirenge bye ndetse bambara n’inkweto zitobaguritse, yavuze ko aya magambo ntayigeze ahavugirwa, ahubwo ko ngo uyu mwarimu yakoze ibidakorwa asimbuka inzego.

Niyodusenga yagize ati : “Natunguwe no kubyumva ko yarenze inzego, hari inzego nyinshi.”

Niyodusenga nk’umuntu ushinzwe uburezi mu murenge wa Rukomo yavuze ko atari azi ko iki kibazo gihari, ariko ngo kiri mu karere kose ku buryo ngo bitari bikwiye gusiga umurenge, ikibazo ukakigeza kwa Minisitiri.
Ati : “Nk’umurezi akwiye guha agaciro inzego. Kuko iki kibazo siwe wenyine ugifite, n’abandi barabifite. Ni nk’icy’abandi n’abandi. Ntiyagombye guhuruza abo hejuru.”

Ku bijyanye n’imvugo ziswe iz’iteshagaciro, zakoreshejwe muri iyo nama, uyu muyobozi yavuze ko atazizi ahubwo ko abarimu bakanguriwe guha agaciro umwuga wabo.

Gasana Robert, Umuyobozi w’ikigo cy’amashuri yisumbuye wari muri iyi nama, agashinjwa n’abarimu kubatuka ko baba ari umwanda, nawe twavuganye kuri telefoni ngendanwa ye, avuga ko ari mu nama, ariko ko twamugezaho ikibazo twifashishije ubutumwa bugufi.

Nyuma yo kubumwoherereza, yatwoherereje ubugira buti : “Ndumva icyo nzi ku ngingo z’ibyigwa, gutukana ntabyo nzi.”

Igihe kandi yavuganye n’umwarimu urebwa n’iki kibazo, Daniel Ndungutse, we avuga ko ntacyo ashaka kubivugaho, ariko ko atohereje ubu butumwa agamije kwanga igihugu.

Kuri izi mvugo zakoreshejwe zisa n’izimwibasira zagaragajwe n’abandi barimu nyamara atari bo barebwa n’ikibazo cyane nk’uwabibwiwe, Ndungutse yavuze mu magambo make ati : “Narabyemeye nta bundi bushobozi mfite.”

Abarimu bo mu murenge wa Rukomo bavuga ko bagaragaje iki kibazo cy’ibirarane by’imyenda y’imishahara yabo baberewemo, guhera mu 2008.

Nyuma mu 2010 bongeye kukibyutsa, babwirwa ko aya mafaranga bazayahabwa, ariko ngo amaso yaheze mu kirere kuko ngo hari abamaze gusabwa ibyangombwa inshuro zirenze ebyiri babwirwa ko ari ibyo kugira ngo gikemurwe.

deus@igihe.com

Source: http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/nyagatare-mwarimu-yandagarijwe-mu

We unequivocally condemn the use of force against civilians by security forces

usdos-logo-seal

Situation in Ukraine

Press Statement

John Kerry
Secretary of State
Washington, DC
February 20, 2014

 


 

It’s with anger and anguish that we have watched renewed violence on the streets of Kyiv today destroy more lives and rip apart more families. The people of Ukraine deserve far better than senseless death and suffering on the streets of one of Europe’s great cities.

The violence must stop. We unequivocally condemn the use of force against civilians by security forces, and urge that those forces be withdrawn immediately. The people of Ukraine and the international community will hold to account those who are responsible for what has occurred, and the United States has already begun implementing sanctions through travel bans on Ukrainians responsible for the violence.

Protestors should exercise their rights peacefully, and we urge the Ukrainian military to remain true to its non-political heritage and its professional traditions.

There is no time for brinksmanship or gamesmanship. President Yanukovich must undertake serious negotiations with opposition leaders immediately to establish a new interim government that will have broad support. That is the only way to begin the difficult but essential constitutional and economic reforms that Ukraine needs.

We reaffirm the commitment of the United States to the people of Ukraine and urge all members of the international community to help Ukraine return to stability. We will work with our friends and allies to support Ukraine and Ukrainians in these difficult days.

Source: US State Department

 

 

PS-IMBERAKURI: Aho Alexis Bakunzibake ntiyaba ari “Ingambanyi ikoreshwa na FPR” ?

Bernard Ntaganda

Twebwe, Bernard Ntaganda, Perezida Fondateri w’Ishyaka PS-Imberakuri,

 

Dushingiye ku itegeko-teka rya Ministri No 07/07/01 ryo kuwa 07 Nyakanga 2001 ryemera ishyaka PS Imberakuri nk’umutwe wa politiki ufite icyicaro cyawo i Kigali mu Rwanda ;

Dukurikije itegeko-shingiro ndetse n’itegeko ngengamikorere y’ishyaka Imberakuri, aya mategeko akaba ariyo aha PS-Imberakuri ububasha n’ubushobozi bwemewe n’amategeko, bukubahwa kandi bukubahirizwa n’abantu bose ;

 

Twibukije itangazo rigenewe Abanyamakuru No 19/P.S.IMB/013 ry’ishyaka PS Imberakuri ;

 

Tumaze kubona icyiswe icyemezo cy’Inama Nkuru y’igihugu ngo yaba yarateranye ku itariki ya 2 Gashyantare 2014 ;

 

Tugarutse ku ihame ry’uko inzego z’ishyaka ryacu zigomba gukorera imirimo yazo ku cyicaro gikuru cy’ishyaka ;

 

Mu rwego rwo gukumira uburiganya n’ukujarajara bikabije biranga bamwe mu bayobozi b’ishyaka bagiye mu buhungiro ku mpamvu zifite cyangwa izidafite ishingiro;

 

Dutangarije amashyaka yose ya politiki atavuga rumwe n’ubutegetsi buriho mu Rwanda, abantu bose haba mu gihugu cyangwa se ku rwego mpuzamahanga, abarwanashyaka b’ishyaka bari mu Rwanda cyangwa se mu mahanga, ibi bikurikira : 

alexis-bakunzibake

 

 Alexis Bakunzibake

Ingingo ya mbere :

Mu rwego rwo guharanira inyungu nyakuri z’ishyaka PS-Imberakuri, abayobozi bari mu buhungiro basabwe gukomeza gukora imirimo yabo ya politiki bubuhiriza uburyo bwagenwe mu itangazo rigenewe abanyamakuru No 002/PS.Imb/2013 nashyizeho umukono. Bitabaye ibyo bazafatwa nk’Ingambanyi zikorera FPR. 

 

 Ingingo ya 2:

 

Ishyaka PS-Imberakuri ni ishyaka ritavuga rumwe n’ubutegetsi buriho kandi rikorera imirimo yaryo ya politiki mu Rwanda, ahari icyicaro cyaryo. Inama y’igihugu ivugwa na Bwana Bakunzibake Alexis ntiyigeze itumizwa mu buryo bwemewe n’amategeko cyangwa se ngo ibere ku cyicaro cy’ishyaka. Kubera iyo mpamvu, ibyemezo byayo nta gaciro nta n’ishingiro bifite.

 

Ingingo ya 3 :

 

 Mu gihe cyose Bwana Bakunzibake Alexis cyangwa se mugenzi we Imaculata batarabasha gukorera imirimo yabo ku mugaragaro ku cyicaro gikuru cy’ishyaka, ntibagomba gufatwa nk’abavugira Ishyaka .

 

 Ingingo ya 4 :

 

Tuributsa ko ibibazo bireba ishyaka PS-Imberakuri hanze y’u Rwanda bishinzwe ku buryo budasubirwaho Bwana Ryumugabe Jean Baptiste kuko ari we uhagarariye Ishyaka imbere y’amategeko mu mahanga.

 

Ingingo ya 5:

 

Nk’uhagarariye ishyaka imbere y’amategeko nkaba na Perezida Fondateri w’ishyaka; nshingiye ku cyifuzo cy’inama y’igihugu yateranye mu buryo bwemewe n’amategeko, ntangaje ko Bwana Sylver Mwizerwa wari umuvugizi w’ishyaka agizwe Umunyamabanga mukuru.

 

Ingingo ya 6:

 

Iri tangazo rigamije kurwanya uburiganya n’ukujarajara bikabije bibangamira inyungu z’ishyaka n’iza opozisiyo muri rusange.

 

Ingingo ya 7:

 

Ibikorwa byose binyuranyije n’iri tangazo bizafatwa nk’ibikorwa by’urugomo n’ubugambanyi kandi bigenerwe igihano kibikwiye .

 

Bikorewe muri Gereza ya Nyanza, kuwa 6 Gashyantare 2014,

 

Me Ntaganda Bernard, Perezida Fondateri wa PS-Imberakuri.

 

[Byahindiwe mu kinyarwanda n’ubwanditsi bwa Leprophete-Umuhanuzi]

 

 

 

 

  Source: leprophete Umuhanuzi

When the Hills Ask for Your Blood by David Belton – review

hills ask for your blood

Crosses mark a mass grave in Kigali, Rwanda. Some 800,000 people were killed in the country during the 1994 genocide. Photograph: Louise Gubb/Corbis

My first reaction when confronted with David Belton’s book was to ask what is to be gained from yet another book retelling the horrors of the Rwandan genocide? A part of me still feels that way, but what makes this one stand out is that it is not simply an account of the events of 1994. It brings the story right up to date, confronting the dilemmas and tensions that lie not far below the surface in that most tragic and beautiful of countries.

Belton is a television journalist who was first dispatched to Rwanda at the time of the genocide and who has since been back several times. This elegantly written book is part personal odyssey, part history, but above all it is a tribute to one remarkable man, a Bosnian Croat Franciscan priest, Vjeko Curic, who, almost alone among foreigners, stayed throughout the slaughter and in so doing saved many lives.

No recitation of bald statistics can do justice to the nightmare. It is enough to note that in the space of less than 100 days 800,000 men, women and children were murdered, many chopped to pieces with machetes. The victims were mainly from the minority Tutsi tribe. The killers were mainly Hutus, the majority ethnic group. The killers were not some alien species or invading army, they were the former friends and neighbours of those they slaughtered, goaded into an orgy of hatred by an evil, insane regime determined to achieve ethnic purity. Nor was the picture unremittingly bleak; everywhere there were acts of heroism: Hutus who refused to participate in the killing, who sheltered Tutsi neighbours and who, in many cases, paid with their lives.

Belton tells the story in three time frames: 1994, 2004 and 2012-2013. The genocide he recounts by painstakingly reconstructing the experience of two people – Jean-Pierre, his driver and fixer, and Father Curic. Jean-Pierre survived, with the help of a Zairean friend, by hiding for two months and 16 days in a disused sceptic tank. He emerged to find that while, remarkably, his wife and children had survived, his parents and seven of his 10 siblings had not.

Father Curic, a latter-day Schindler, looms large throughout. A handsome, fearless, irrepressible, whisky-drinking bundle of energy, bribing, cajoling, bullying. One minute giving sanctuary to terrified Tutsi, the next smuggling them out of the country in a compartment on the underside of his lorry. We first come across him driving into the capital, Kigali, as the slaughter begins, to rescue a Tutsi businessman. Confronted by members of the Hutu presidential guard at a roadblock, he tells them that he is en route to collect his cook and offers them $500 for safe conduct. As he drops them back at the roadblock, one of the soldiers leans into the car and fixes the rescued man with a hard stare. “I know he is not your cook,” he says. “No one pays that kind of money for a cook.”

Before long Curic is organising convoys of food and medical supplies from the Red Cross in neighbouring Burundi to the thousands of desperate Tutsi seeking sanctuary at the nearby cathedral and elsewhere. Each trip involves running the gauntlet of a dozen or more roadblocks and at every one the criminals manning them have to be bribed, and appeased. When some semblance of order is eventually restored, Curic redirects his efforts into building homes and feeding the tens of thousands of alleged genocidaires who clog the local jail.

vjeko curic david belton

Franciscan priest Vjeko Curic, who helped many Tutsis escape slaughter and was assassinated in 1998.

Perhaps it was inevitable that sooner or later the priest would fall foul of the new authorities. He soon noticed that, for all the talk of reconciliation and justice, revenge killings by forces loyal to the new regime went uninvestigated. Soon he was heard complaining that “life had been simple during the genocide: there were the victims and there were the killers. Now Rwanda was a seething mass of local jealousies and ethnic rivalries”. Curic survived several attempts on his life and cheerfully ignored warnings that he should leave until, in January 1998, he was shot dead in broad daylight. His assassin was briefly detained by passersby, but escaped. His death remains unexplained to this day.

In many respects, as Belton acknowledges, Rwanda’s progress in the 20 years since the genocide has been remarkable. To be sure, the country is for all practical purposes a one-party state ruled by a Tutsi elite, but great order prevails under heaven. As anyone who has spent time there will testify, there is an energy and efficiency about the new Rwanda that is generally lacking in most other parts of Africa. Singapore, not Africa, is the role model. Officially at least there is no more talk of Tutsi and Hutu, only of Rwandans.

And yet, as Belton soon discovers, one does not have to scratch hard to discover that all is not as it seems. Is it possible, he asks the president, Paul Kagame, for Rwanda to outpace its ethnic past? “There is a long pause. The two presidential aides sit motionless… when he next speaks his voice is whispery quiet. ‘We have to,’ he says. ‘We have no choice.'”

Source: http://www.theguardian.com/books/2014/feb/16/hills-ask-blood-david-belton-review

“Ndi Umunyarwanda” yatumye asaba imbabazi uwo yari yarabeshyeye ko yamufashe ku ngufu muri Jenoside

Murebwayire Annoncee wo mu kagari ka Nyagatovu mu murenge wa Mukarange mu karere ka Kayonza avuga ko Gahunda ya “Ndi Umunyarwanda” yatumye asaba imbabazi umuryango w’umuntu yari yarashinje ibyaha by’ibihimbano mu nkiko Gacaca.

Murebwayire yacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, akavuga ko mu gihe cya Jenoside yahunganye na Niyoyita Antoine bari baturanye, ariko we akaba atarahigwaga muri Jenoside.

Nk’uko bigaragara mu buhamya bwanditse yatanze asaba imbabazi bukanashyirwaho umukono wa noteri, Murebwayire avuga ko ubwo bari bageze mu murenge wa Kabarondo bahunga baguye mu nterahamwe nyinshi zikamutema, icyo gihe ngo yahise akeka ko Niyoyita ariwe wamugambaniye.

Gahunda ya Ndi Umunyarwanda yatumye Murebwayire asaba imbabazi uwo yari yarabeshyeye ko yamufashe ku ngufu muri Jenoside.

Gahunda ya Ndi Umunyarwanda yatumye Murebwayire asaba imbabazi uwo yari yarabeshyeye ko yamufashe ku ngufu muri Jenoside.

Ibyo ngo byamuteye kwanga Abahutu aho bava bakagera, ndetse n’aho Jenoside irangiriye ngo ashakisha icyaha kiruta ibindi kugira ngo yihorere kuri Niyoyita, maze ahita amushinja ko yamufashe ku ngufu muri Jenoside kandi atari byo.

Icyo gihe Niyoyita ngo yahise akatirwa igifungo cya burundu, ariko inkiko Gacaca zimukatira yaratorotse ku buryo kugeza n’ubu nta muntu uzi irengero rye. N’ubwo Niyoyita yari amaze gukatirwa burundu, Murebwayire avuga ko yakomeje guperereza agasanga uyu wahoze ari umuturanyi we atari we wamugambaniye.

Mu gihe gahunda ya “Ndi Umunyarwanda” yatangizwaga ngo Murebwayire yumvise akwiye kuvugisha ukuri kuko yababajwe n’uburyo yabeshyeye umuntu bakamukatira burundu bigatuma aburana n’umuryango we, maze yiyemeza kwandika ubuhamya buvuguruza ibyo yashinjaga Niyoyita mu nkiko Gacaca.

Mukagatare Saverina (mushiki wa Niyoyita) avuga ko ubu imiryango yombi ibanye neza nta kibazo.

Mukagatare Saverina (mushiki wa Niyoyita) avuga ko ubu imiryango yombi ibanye neza nta kibazo.

Ati “Ibyo nakoze byose nabikoreshejwe n’agahinda n’umubabaro kuko ntacyo yamariye kandi wenda yaragombaga wenda kugikora. Ariko igihe kiza kugera ngenda mbona ukuntu abantu batanga ubuhamya banezerewe muri Ndi Umunyarwanda, hamwe no gusenga nanjye ndavuga ngo ngomba kugira icyo nkora”.

Nubwo hari hashize igihe kinini Murebwayire atavugana n’umuryango wa Niyoyita ngo yafashe gahunda yo kwegera uwo muryango awusaba imbabazi.

Ati “Nafashe umwanya ndagenda njyayo, ku bwabo ahari bumvaga bitakunda ariko kubera ko nari mfite umutima umpata njye nagiyeyo turaganira urugwiro ruba rwose ndetse ndongera njyayo bwa kabiri na bo baraza baransura, tumarana ubwoba ari yo mpamvu naje kuvuga nti rero ibyabaye byarabaye mumbabarire ndashaka ko tubohokana ndetse uwo muvandimwe wanyu niba akinariho tugashakisha n’uburyo yataha kuko njye namenye Imana kandi ndi Umunyarwanda”.

Murebwayire akomeza avuga ko umuryango wa Niyoyita wamukundiye bakiyunga, ariko mu rwego rwo gukemura ikibazo cya Niyoyita wari warakatiwe burundu ngo bamugira inama ko yabinyuza kwa noteri w’akarere kugira ngo ubuhamya atanga bugire agaciro, ari na yo mpamvu yanditse ubuhamya bwe asaba imbabazi bukanashyirwaho umukono wa noteri.

Rurangirwa John wagize uruhare mu kongera guhuza imiryango yombi avuga ko Gahunda ya Ndi Umunyarwanda atari amaco y'inda nk'uko bamwe babivuga.

Rurangirwa John wagize uruhare mu kongera guhuza imiryango yombi avuga ko Gahunda ya Ndi Umunyarwanda atari amaco y’inda nk’uko bamwe babivuga.

Kuri ubu iyo miryango yombi ibanye neza kandi ngo nta wishisha undi nk’uko bivugwa na Mukagatare Saverina, mushiki wa Niyoyita. N’ubwo ngo mu minsi ya mbere batizeraga ko ibyo Murebwayire ababwira ari ukuri, uko iminsi yagendaga ngo bagiye babona ko yari akomeje ku buryo ubu babanye neza.

Mukagatare agira ati “Kubera ibyo nabonaga navugaga ko bidashoboka, ariko nyuma tuje kugenda duhura ndavuga nti rwose uriya muntu Imana yamukoreye ibitangaza, dukomeza kumwegera kugeza n’ubu turavugana turasurana, abana be baza mu rugo, abanjye bakajya iwe, nta kibazo”.

Ndi Umunyarwanda si amaco y’inda nk’uko bamwe babikeka Hari abantu bakunze kunenga gahunda ya Ndi Umunyarwanda bavuga ko ari gahunda itegeka Abahutu gusaba Abatutsi imbabazi, bakavuga ko bamwe mu bayobozi bayamamaza babikora kubera amaco y’inda.

Uhereye i bumoso ni bashiki ba Niyoyita Babiri, Murebwayire Annoncee, John Rurangirwa wagize uruhare mu guhuza imiryango yombi n'umuhungu wa Niyoyita (iburyo).

Uhereye i bumoso ni bashiki ba Niyoyita Babiri, Murebwayire Annoncee, John Rurangirwa wagize uruhare mu guhuza imiryango yombi n’umuhungu wa Niyoyita (iburyo).

Rurangirwa John wo mu kagari ka Nyagatovu mu murenge wa Mukarange mu karere ka Kayonza wanagize uruhare runini mu kongera guhuza imiryango ya Murebwayire na Niyoyita avuga ko Ndi Umunyarwanda ari gahunda nziza, abayigisha Abanyarwanda badakwiye kwitwa ko babikoreshwa n’amaco y’inda.

Ati “Niba ari imiryango yari isanzwe ibana [ikaza kugirana ibibazo], none ubu umuntu akaba atinyuka akavuga ati iki kintu cyaramfashije numva mbohotse, nk’uko bari basanzwe banabana ubu barabana rwose. Ni abantu babanye neza, baganira, basangira ibintu byose bafite rwose ukumva ko ari igikorwa cyaje ari igisubizo”.

Kopi y'ibaruwa isaba imbabazi ikubiyemo ubuhamya bwa Murebwayire.

Kopi y’ibaruwa isaba imbabazi ikubiyemo ubuhamya bwa Murebwayire.

Gahunda ya Ndi Umunyarwanda ngo ikwiye kugera ku Banyarwanda bose kuko ari bwo buryo bwiza bwakongera kubanisha Abanyarwanda nk’uko iyi miryango yombi yamaze igihe irebana ay’ingwe ibivuga. Murebwayire we avuga ko yiteguye gutanga ubuhamya bwe uko bishoboka, kuko ngo bushobora kugirira abatari bake akamaro.

Cyprien M. Ngendahimana

Source:http://kigalitoday.com/spip.php?article15649

 

 

 

Perezida Paul Kagame ngo yaba agiye kwirenza Petero Nkurunziza

 

 

Baca umugani mu kinyarwanda ngo « urwishe ya nka ruracyayirimo« . Abarundi n’abanyarwanda bibuka ukuntu ingabo z’abatutsi zivuganye perezida Melchior Ndadaye ubwo yari amaze gutorerwa kuyobora Uburundi. Kugeza n’uyu munsi abishe Ndadaye ntibigeze bagezwa imbere y’ubutabera, kandi barakidegembya.

 

Paul Kagame ari kumwe n'abo ari hafi kwivugana

Paul Kagame ari kumwe n’abo ari hafi kwivugana

 

Nyuma y’urupfu rwa Melchior Ndadaye, umuperezida wa mbere w’umuhutu wari watowe n’abaturage, havutse umutwe wa CNDD wari uyobowe na Léonard Nyangoma, maze ushinga n’igisirikari cyahanganye n’ingabo z’abatutsi kugeza ubwo umuryango mpuzamahanga wumvise uko ikibazo kimeze, usaba ko abarwana bajya mu mishyikirano.

 

Iyo mishyikirano yabereye mu gihugu cya Tanzaniya mu mujyi w’Arusha, iyobowe n’umuhuza waturutse muri Afrika y’epfo, yarangiye impande zombi zumvikanye kugabana ubutegetsi, kandi bagakora igabana rishingiye ku bwoko. Abatutsi barabyemeye, ariko bagononwa, mbese bavuga bati ntacyo nimuze tuzaba tureba imitegekere y’abahutu.

 

Nyuma y’aho leta ishingiye ku masezerano ya Arusha igiriyeho, hagiye hagaragara urwikweke cyane, mu bagize iyo leta. Rimwe ukumva abaministre ba UPRONA, ishyaka ryahoze ku butegetsi, batemera ibyo leta barimo yemeje, ubundi ukumva ubuyobozi bw’ishyaka butemera ibyo abadepite baryo batoye mu nteko nshingamategeko. Ako kaduruvayo karakomeje, kugeza ubwo vuba aha icyari kibyimbye cyamenetse, maze uwari visi perezida w’Uburundi, Bernard Busokoza, akuwe ku mirimo ye na perezida wa repubulika, Petero Nkurunziza.

 

Bernard Busokoza, wari visi perezida w'Uburundi

Bernard Busokoza, wari visi perezida w’Uburundi

 

Uyu Bernard Busokoza uva mu ishyaka rya UPRONA, n’umwe mu bashinjwa kugira uruhari rukomeye mu rupfu rwa Ndadaye, ariko yari akidegembya, kugeza nubwo yashyizwe mu bushorishori bw’ubuyobozi bw’igihugu. Kuva aho Bernard Busokoza yirukaniwe ku mwanya wa Visi perezida, hahise hasohoka amakuru ko yaburiwe irengero hamwe n’ibindi bikomerezwa byo muri UPRONA. Abakurikira ibibera i Burundi batangiye gukeka ko ngo baba barahungiye muri ambasade y’Amerika i Bujumbura, nyamara sibyo na gato.

 

Ikaze Iwacu imaze iminsi ikora itohoza kuri iki kibazo, twasanze abo batutsi b’intagondwa bibereye i Kigali, mu mahoteli, aho barindiwe umutekano n’abasirikari bo muri republican guard, wa mutwe urinda Paul Kagame. Amakuru Ikaze Iwacu ikesha bamwe mu ba DMI, aravuga ko hari gucurwa umugambi ukomeye cyane wo kwica perezida Petero Nkurunziza, maze abatutsi bakongera bakisubiza ubutegetsi bwabo, bavuga ko batwawe n’abahutu kubera igitutu cy’abazungu. Amakuru yari amaze iminsi acicikana ko Uburundi nabwo bugiye kuba nka Sudan y’epfo nibyo rwose. Nibica Nkurunziza, intambara izongera yaduke.

 

Uwo mugambi wo kwica Nkurunziza uri gucurwa n’abiru ba FPR, ni muremure cyane. Si ugufata Uburundi gusa, ahubwo nibamara kubufata bazahita batera igihugu cya Tanzaniya, nkuko Paul Kagame yabyivugiye ko azashirwa aruko akocoye Perezida Jakaya Kikwete wa Tanzaniya. FPR na Paul kagame baraziza Petero Nkurunziza kuba yaramennye amabanga yabo yo kwica Kikwete, ubwo rero ngo agomba kubizira. Kagame yaravuze ngo « ntuzahemukire u Rwanda ngo ubikire« ! Abenshi bumvaga gusa ko ari kubwira abahoze muri FPR gusa, nyamara yabwiraga abaperezida b’ibihugu bikikije u Rwanda, bazi amabanga ye. Aha twavuga cyane cyane, Joseph Kabila wa Congo na Petero Nkurunziza w’Uburundi.

 

Petero Nkurunziza ararye ari menge

Petero Nkurunziza ararye ari menge

 

Iyo rero urebye ukuntu abanyapoltiki b’abahutu b’abanyarwanda bo bibereye muri za sinema ngo zo gushyira hamwe, kandi FPR na Paul Kagame bo bari gutegura kwimika abatutsi mu bihugu bikikije u Rwanda, urumirwa. Iki kibazo cy’abatutsi bavukanye imbuto ngo batazigera bemera gutegekwa n’abahutu ni ingorabahizi. N’ikibazo gikenewe ko gihagurukirwa n’abagabo b’intarumikwa batari nkaba duhora twumva ngo bafite amashyaka yo kubohoza u Rwanda. Si u Rwanda rugomba kubohorwa gusa, ni akarere kose k’ibiyaga bigari by’Afrika kagomba kubohozwa mu maboko y’intagondwa z’abatutsi ngo « bavukanye imbuto ».

 

Ubu kandi turongeye turababuriye, nimwumva Petero Nkurunziza yishwe, bikongera kugira ingaruka ku Rwanda, nkuko byagenze Ndadaye yishwe, muzavuga ngo turi kuzura akaboze. Turarengana amateka yisubiramo, ahubwo n’abanyapolitiki b’abanyarwanda batajya bigira ku mateka. Abwirwa benshi akumvwa ne beneyo!

 

 

 

Ngendahayo Damien

 

Ikazeiwacu.unblog.fr

CONGRES DU PARTI ISHEMA : Le Parti Ishema décide de participer aux élections présidentielles de 2017

abataripfana congres1

Certains des Bataripfana prêts à se rendre au Rwanda en 2016 en compagnie de leur candidat

RÉSOLUTIONS DU PREMIER CONGREES DU PARTI ISHEMA

Fondés sur les statuts du Parti Ishema signés le 28 avril 2013 , surtout dans ses articles 52, 53 et 54 portant composition et compétences du « Congrès »du Parti ISHEMA,

Nous, 32 militants convoqués et réunis en Congrès , dans la ville de Paris, du 7 au 9 février 2014 :

1.Ayant remis devant nos yeux les divers malheurs du peuple rwandais liés essentiellement aux agissements du pouvoir dictatorial en place qui privilégie le mensonge et le terrorisme comme stratégies de gouvernement;

2.Constatant que le Parti unique du FPR-Inkotanyi s’est injustement accaparé de tous les pouvoirs de l’État, qu’il a mis main basse sur le bien public par divers stratagèmes éhontés et qu’il s’allonge même le droit de spolier régulièrement la propriété privée des citoyens sans défense;

3. Déplorant la manière dont le Président Paul Kagame a instrumentalisé les organes de sécurité et de l’administration nationale pour terroriser la population,tricher et truquer les résultats du vote pendant les élections présidentielles de 2003 et de 2010;

4.Faisant mémoire du triste sort qui a été jusqu’ici réservé aux Leaders opposés à la politique d’apartheid menée par Paul Kagame et sa clique qui les a dépouillé de leurs droits sociaux et politiques, muselés, terrorisés, jetés sur le chemin de l’exile, condamnés et emprisonnés injustement, assassinés par décapitation ou par étranglement ;

5.Après avoir analysé et apprécié les divers faits,signes et indices qui portent à croire que le Président Paul Kagame est en train de fermer hermétiquement l’espace politique rwandais en vue de prolonger indéfiniment son mandat présidentiel et s’imposer comme un président à vie, preuve irréfutable que Monsieur Paul Kagame confond à dessein le régime républicain actuel et la monarchie abolie le 28 janvier 1961 pour n’avoir profité qu’ à ses grands parents au détriment du menu peuple;

6.Considérant les diverses politiques injustes que subit le peuple redevenu exactement comme « un peuple de serfs » surexploité pour le seul bonheur des Seigneurs de l’ancien régime;

 DÉCIDONS ET DÉCRÉTONS CE QUI SUIT :

 1.Nous refusons de nous laisser paralyser par la peur et déserter la scène politique alors que notre engagement public va contribuer à donner une alternative au pouvoir tyrannique qui sévit au Rwanda.

2.Le Parti ISHEMA participera aux élections présidentielles de 2017 et mobilisera les citoyens rwandais autour d’un projet politique nouveau dont la finalité est de doter notre pays d’un régime démocratique fondé non pas sur le principe de l’exclusion ethnique ou régionale mais sur celui de l’intégration de toutes les composantes de la force vive de la nation.

3.Nous désignons, à l’issue d’élections démocratiques internes, et présentons au public le Candidat qui portera le flambeau de notre parti aux élections présidentielles de 2017, en la personne de Monsieur l’abbé Thomas NAHIMANA.

4. Nous accueillons, validons et assumons la demande du groupe des congressistes qui prennent la décision d’accompagner notre Leader au Rwanda pour faire front commun avec les militants de notre parti qui font déjà l’œuvre merveilleuse de sensibilisation clandestine du peuple au bien-fondé de la voie pacifique et à la faisabilité et efficacité d’une révolution non-violente.

5.Nous fixons la date d’arrivée au Rwanda de notre Leader et son équipe au 28 janvier 2016.

 POUR CE MOTIF , NOUS DEMANDONS CE QUI SUIT:

I. AU CITOYENS RWANDAIS

  1. De bien comprendre que le joug de la dictature féroce du FPR-Inkotanyi qui pèse sur leurs épaules ne disparaîtra pas comme par miracle ;qu’ils ne doivent aucunement fonder leurs espoirs sur le rêve de quelque libérateur étranger ; qu’une libération certaine ne peut être que le fruit mûr de leur propre engagement politique

  2. D’avoir une conviction inébranlable que la voie des élections présidentielles de 2017 constitue une belle opportunité que Dieu donne au peuple rwandais qui doit savoir vite en profiter pour reconquérir ses droits fondamentaux bafoués et confisqués.

    3.De vaincre la peur paralysante que la « Gente » du Général Paul Kagame essaie d’inculquer dans leur esprit depuis 25 ans et, ainsi, oser s’investir et suivre de près les programmes intéressants que le Parti ISHEMA met en route dans les prochains mois.

II.A L’ONU ET A LA COMMUNAUTÉ INTERNATIONALE

Dans le cadre d’aider le peuple rwandais à évincer la dictature qui empoisonne continuellement sa vie et à renoncer définitivement aux voies de la violence meurtrière et génocidaire, nous demandons à l’ONU et la Communauté internationale d’envisager dans les meilleurs délais ces deux mesures suivantes :

1. L’envoi au Rwanda d’une puissante « Commission de supervision » des élections présidentielles de 2017.

2. Le déploiement d’une « Brigade d’intervention » chargée d’assurer la protection des Leaders de l’opposition et de garantir au peuple votant le déroulement pacifique des élections en lui évitant la terreur habituelle semée par les escadrons de Kagame d’une part et, d’autre part, la révolte sanglante prévisible du peuple trop fatigué par la pratique des fraudes électorales devenue comme une seconde nature du régime du FPR-Inkotanyi.

EN CONCLUSION

Nous demandons à tous les opposants au régime dictatorial du Général Paul Kagame, d’examiner avec discernement dans quelle mesure « l’opportunité » offerte au peuple rwandais par cette échéance électorale de 2017 ne soit pas un virage raté mais plutôt une occasion profitable pour l’avènement d’un régime plus démocratique et fondamentalement pacifique.

 Vive le Rwanda définitivement pacifié

Vive les autorités motivés par l’intérêt général

Vive le peuple rwandais fier de ses représentants

 

 Chaste GAHUNDE,

 Porte parole du Congrès.

Imyanzuro ya Kongere ya mbere y’ishyaka Ishema Party: Gutaha ni ngombwa.

congress

Bamwe mu Bataripfana biyemeje kujyana n’ Umukandida wabo gukorera politiki mu Rwanda.
Dushingiye ku ngingo ya 52, iya 53 n’iya 54 z’Itegeko-shingiro ryo ku wa 28/4/2013 zigena ububasha n’inshingano za Kongere y’Ishyaka Ishema ry’u Rwanda,

Twebwe Abarwanashyaka 32 bitabiriye Kongere ya mbere y’Ishyaka Ishema yateraniye mu mujyi wa Paris guhera taliki ya 7 kugeza ku ya 9 Gashyantare 2014,

  1. Tumaze kuganira bihagije ku bibazo bikomeye bibangamiye abanyarwanda bishingiye ahanini ku butegetsi bw’igitugu bwubakiye ku kinyoma n’iterabwoba;

  2. Tumaze kubona ko Ishyaka rukumbi FPR-Inkotanyi ryikubiye ryonyine ubutegetsi, ibyiza byose by’igihugu ndetse rikagerekaho no kwigabiza imitungo bwite y’abaturage;

  3. Tumaze kwiyibutsa uko Perezida Paul Kagame yakoresheje inzego z’umutekano n’iz’ubutegetsi bw’igihugu mu gutoresha rubanda ku gahato no mu kwiba amajwi mu matora y’umukuru w’igihugu yabaye mu myaka ya 2003 na 2010;

  4. Twongeye kuzirikana uko Abanyapolitiki batavuga rumwe n’ubutegetsi bw’igitugu bwa FPR-Inkotanyi bamburwa uburenganzira bwabo, bagashyirwaho iterabwoba rihoraho, bagafungirwa ubusa, bakicwa baciwe amajosi cyangwa banigishijwe ibiziriko;

  5. Nyuma yo gusuzuma ibimenyetso bihagije bigaragaza ko Perezida Paul Kagame afite umugambi mubisha wo gufunga burundu urubuga rwa politiki kugira ngo abe umukuru w’igihugu ubuziraherezo, aha bikaba bigaragararira buri wese ko Paul Kagame yitiranya Repubulika n’Ingoma ya cyami;

  6. Tumaze kwitegereza AKARENGANE gakabije gakomeje kugirirwa rubanda rugufi rwongeye guhindurwa inkomamashyi n’indorerezi mu gihugu cyarwo;

TWIYEMEJE IBI BIKURIKIRA :

  1. Kudaheranwa n’ubwoba ngo tuzibukire urubuga rwa politiki kuko ari rwo rwonyine rwafasha gukemura ikibazo cy’ubutegetsi bubi buriho mu Rwanda;

  2. Ishyaka Ishema ry’u Rwanda rizitabira amatora y’umukuru w’Igihugu azaba mu mwaka w’2017, rifatanye n’abanyarwanda bose kunoza no gushyira mu ngiro umushinga mushya wo gushyiraho ubuyobozi bushingiye ku mahame ya demokarasi isesuye kandi abanyarwanda bose bibonamo;

  3. Dutoye kandi tweretse rubanda Umukandida uzahagararira Ishyaka Ishema muri ayo matora y’Umukuru w’igihugu, ari we Padiri Thomas Nahimana;

  4. Dushyigikiye icyifuzo cy’itsinda ry’Abataripfana biyemeje kuzajyana na we mu gihugu muri gahunda yo kwegera no gufatanya n’abarwanashyaka bacu bakorera imbere mu gihugu;

  5. Twemeje ko itariki ntarengwa yo kuba basesekaye mu Rwanda ari iya 28 Mutarama 2016.

KUBERA IYO MPAMVU :

I.TURASABA ABANYARWANDA IBI BIKURIKIRA :

1. Kumva neza ko ingoyi y’ubutegetsi bw’igitugu ibarembeje nta wundi uzayibakiza, keretse bo ubwabo bemeye guhaguruka , bakisuganya, bakagira uruhare rugaragara mu kuyisezerera;

2. Kwemera badashidikanya ko Inzira y’Amatora yo mu 2017 ari akadirishya Imana ibakinguriye kugira ngo bihutire kukanyuramo bityo barengere bidasubirwaho uburenganzira bwabo bumaze igihe buhonyorwa;

3. Kwanga guheranwa n’ubwoba baterwa n’Agatsiko ahubwo bakiyemeza gukurikiranira hafi no kwitabira gahunda nziza Ishyaka Ishema rizabagezaho muri aya mezi ari imbere .

II. Mu rwego rwo gufasha abanyarwanda kuva ku ngoyi y’ingoma y’igitugu gikabije, kwirinda kongera kugwa mu makimbirane asesa amaraso no kwishyiriraho ubutegetsi abaturage bibonamo,

TURASABA DUKOMEJE LONI N’UMURYANGO MPUZAMAHANGA MURI RUSANGE IBI BIKURIKIRA:

  1. Kugena no kohereza Komisiyo izahagararira amatora y’umukuru w’igihugu yo mu 2017

  2. Kohereza “Brigade” y’ingabo zizarindira umutekano abakandida batavuga rumwe na FPR-Inkotanyi no kurinda abaturage kugira ngo bashobore gutora mu bwisanzure.

MU GUSOZA:

Turasaba abandi banyapolitiki batavuga rumwe na Leta y’umunyagitugu Paul Kagame ko basuzumana ubushishozi ibi bihe turimo bakemera ko igihe cyo kuzanira Abanyarwanda impinduka nziza ari iki ngiki kandi ko Inzira y’amatora yo mu 2017 idakwiye gusuzugurwa cyangwa gupfushwa ubusa, bityo bagashishikariza abayoboke babo kuyitabira bivuye inyuma.

Harakabaho u Rwanda ruhumeka ituze n’amahoro

Harakabaho abategetsi bakunda rubanda kandi bashyizweho na rubanda.

Mu izina ry’abagize Kongere y’Ishyaka Ishema,

Chaste Gahunde,

watorewe kuba Umuvugizi wa Kongere.