Creating African synergies against third terms

We have had the Arab Spring which started in January 201with the suicide of Mohamed Bouazzizi in Tunisia and removed President Ben Ali from power.

After Tunisia, Egypt then Libya followed. Some thought that the movement for change would spread in Sub-Sahara. But it did not happen as expected. However it created the hope among many in the region that nothing was impossible.

Firoze Manji and Sokari Ekine referred to the newly created spirit of change as an Africa Awakening in their book published in 2012. There were encouraging stories from Burkina Faso, Senegal, and Mauritania to Sudan passing through Gabon.

In the next five years, there will be 20 African presidents who will have in one way or another to deal with the third term issue.

Marshall van Valen explains in his article Snakes & Leaders: Africa’s political succession published on Friday 20/09/13 in the African Report that

Although it’s clear that most of the veteran presidents contemplating political successions over the next five years are scheming to prolong their grip on power, it is equally clear they will face a better organized and equipped opposition well able to exploit information technology and social media.”

Having learnt from the recent possibilities available for political change in Africa, the question that many ask is how Africans can capitalise on the experiences seen elsewhere on the continent, and seek change in their own country but in a much more co-ordinated way in order to share the learning.

The divisions among Africans have in many areas worked against their own interests. What would for example happen if Rwandans, Ugandans and Congolese worked together to remove their respective dictatorships? As the latter plot their stay in power, their citizens on their part would organize together to get rid of them.

Source: Snakes & Leaders - Africa's political succession. Marshall van Valen/ The African Report

What if the 20 dictators seeking third terms found themselves not only confronted to their own citizens but also to the rest of other Africans who don’t buy into their abuse of power?

To create such platforms of action, people need to communicate and organize accordingly. They need to overcome their narrow approach of thinking that things aren’t interconnected. A dictatorship in a neighbouring country impacts in some ways on lives and leadership in one given country. The same way goes for democratic rule.

An African Coalition Against Third Terms – ACATT would be a concept worth exploring seriously by forces seeking change across the continent. Its advantage on the current situation would be that it would help create synergies for change which are today lacking.

It is true the African Union has dispositions that deal with governments which become unconstitutional by changing the fundamental law to extend the time in office of their leaders. So far these directives have not been very effective as many examples are there to prove that the Union is not having some tangible impact in that area.

While some dictators are strategizing among themselves on how to remain in power, sometimes helped by external powers interested in the status quo, it is time citizens too across the African borders come together to defeat their clinging onto power which does not improve the wellbeing of the populations.

If you have a concrete idea which you think could help Africans stop once for all third terms on the continent, please email risingcontinent@gmail.com

Le parti ISHEMA manifestera contre la présence de Paul Kagame à Bruxelles/ Belgium

Ce 2 et 3 Avril 2014, Venez nombreux dire stop au top criminel du 21ème siècle aussi dit Hitler protégé des Etats Unis, et Royaume Uni entre autres. Ce sera une occasion extraordinaire d’éveiller les consciences internationales quant à ce qui concerne la politique d’exterminations tant physiques que caractérielles des opposants politiques menée par Kagame et son Front Patriotique Rwandais (FPR).

—————————

On April 2 nd and 3rd, 2014; ISHEMA Party invites you all to come out and raise an objection to the presence of Paul Kagame among leaders. This man is also referred to as the top criminal of 21st century after breaking the record of killing directly  more than 8 million Rwandans, Congolese, Ugandans and Brundians altogether. He is also nick-named Hitler protected by the United States and United Kingdom inter alia. This will be an important occasion to sensitize  the international minds in regards of the criminal plans designed and implemented by Kagame and his RPF clique against all political opponents let alone the rest of Rwandan people.

Come one, come all.

Chaste Gahunde

URUPFU RWA PADIRI EVARISTE: Mwihangane gato maze murebe uko Diyosezi gatolika ya Cyangugu igiye gukoza FPR isoni izuba riva !

Imyaka igiye  kurenga itatu, FPR-Inkotanyi  yihaye Diyosezi gatolika ya Cyangugu  n’umushumba wayo, ibashyiraho “pression” irenze kamere, ibaha amabwiriza adahuye n’ubutumwa bwa Kiliziya, ibagerekaho imizigo y’ibyaha batakoze; FPR yari yarishe kandi padiri Ignace Mubashankwaya arasiwe i Mushaka ku manywa y’ihangu, ifunga abapadiri n’abafaratiri ku maherere, none yongeyeho kujanjagura padiri Evariste Nambaje kandi yajyaga imushuka ko yamuhaye umudari wo kuba umwe mu “Bapadiri bizewe cyane na Leta “! Niba kwizerwa na FPR ari uku birangira, nahitamo guterwa ishema no kwibera ruvumwa mu maso y’iyo ntindi !

Muri iyi myaka itatu ishize umugabo wahoze ari Moniteri-agri witwa Tom Ndahiro, akaba n’umujyanama w’intavamumbere wa Perezida Paul Kagame, yihinduye umunyamategeko n’umucamanza w’ikirenga, yigira umunyamakuru w’akataraboneka, yigaragaza nk’umushakashatsi w’ikimene mu by’amateka, agerekaho no kwihangishaho ibyo kuba Umuhanga wa Kiliziya….maze si ukogera uburimiro kuri Musenyeri Yohani Damaseni Bimenyimana, Umushumba wa Diyosezi ya Cyangugu, yiva imuzi! Inyandiko yanditse mu binyamakuru binyuranye (birimo http://www.umuvugiziwordpress.com, http://www.rushyashya.com, http://www.igihe.com…)ntitwakwirirwa tuzirondora, ni nyinshi kandi zirazwi.  Aho hose yaranzwe n’ikinyoma, kwishongora, kuvangitiranya ibintu, kubeshyera abandi, ariko buri gihe akagwa mu nka nk’izindi ntore zose : intego ye n’umukoresha we yari ukwangisha Abanyarwanda Diyosezi gatolika ya Cyangugu ayigerekaho icyaha baringa cy’ “ingengabitekerezo ya jenoside”, ayiziza ngo kuko idafasha FPR kurimbura abapadiri babiri bashinze ikinyabitekerezo  cyitwa UMUHANUZI cyahisemo guha urubuga abenegihugu barambiwe agakabyo k’ingoma y’igitugu y’Agatsiko kikundira IFARANGA kurusha rubanda. Muri iyi minsi noneho imigambi nyakuri ya FPR kuri Diyosezi ya Cyangugu yarigaragaje , akaba ari nacyo kigiye gukoza isoni abari bamenyereye kwihisha mu NDAKI y’ IKINYOMA!

I.Kongere y’Ishyaka Ishema  yabaye ikibazo ite ?

Padiri Thomas Nahimana yageze aho yumva ko gusenga no kuba umunyamakuru byonyine bidahagije ngo bikureho ingoma y’igitugu ikomeje kuyogoza ibintu mu Rwanda no mu karere k’Ibiyaga bigari. Yumvise neza ko ikibazo nyamukuru gihangayikishije Abanyarwanda ari ikibazo cyo mu rwego rwa politiki, gikomoka ahanini ku butegetsi  bubi kandi budashoboye kuyobora igihugu, bwahisemo kwihisha inyuma y’iterabwoba rikaze rijyana no kunyunyuza imitsi ya rubanda mu buryo burengeje ubukana akarengane kariho ku ngoma ya cyami.

Nibwo rero yahisemo gutera intambwe yo gufatanya n’abandi babyumva kimwe  biyise Abataripfana, bashinga Ishyaka Ishema ry’u Rwanda, taliki ya 28 Mutarama 2013 . Nyuma y’umwaka iryo shyaka ribayeho ryakoze Kongere yaryo isanzwe ya mbere, yabereye i Paris guhera taliki ya 7 kugeza ku ya 9 Gashyantare 2014 . Muri iyo Kongere , Abataripfana 32 bari bayitabiriye baganiriye byinshi bireba igihugu cyacu bityo bafata n’ibyemezo bikomeye birimo kujya gukorera politiki mu Rwanda, kwitabira amatora y’umukuru w’igihugu azaba mu mwaka w’2017,  gutora umukandida uzahagararira Ishyaka Ishema muri ayo matora, no kwemeza italiki ya 28 Mutarama 2016 nk’umunsi ntarengwa wo kugera mu Rwanda.

FPR imaze kumenya ibyemezo by’iyi Kongere, yumvise neza  ko Abanyarwanda bamaze kuyitinyuka bikomeye, bakaba batangiye guhumeka umwuka w’impinduka, ko byanze bikunze Abataripfana nibashyira gahunda yabo mu bikorwa hazahinduka byinshi. Kandi ni koko, uko tuzi Abataripfana barangajwe imbere na Padiri Thomas Nahimana, ibyo biyemeje bazabishyira mu bikorwa.

Kuva uwo munsi hano i Kigali bacuze umugambi wo gukora ibishoboka byose bakaburizamo gahunda y’Ishema Party yo kuza mu gihugu, byabakundira bakica Padiri Thomas nk’uko bishe Patrick Karegeya, byakwanga bagashaka uko bamubangamira mu nzira zose zishoboka. Hano i Kigali bizwi ko n’amafaranga yarangije gutangwa, ndetse ngo hari na miliyoni zigera kuri 15 z’amanyarwanda zagenewe abafasha ba hafi ba Padiri Thomas, zikazahabwa uzafasha  FPR gusenya iryo shyaka !

Mu gihe FPR igishaka inzira zose zo kubuza Padiri Thomas Nahimana kugaruka mu Rwanda, hizwe n’inzira isanzwe ari nyabagendwa yo “gutekinika” amadosiye y’ubutabera . Gusa kubona icyaha washinja padiri Thomas Nahimana agakatirwa mu rukiko ntibyari byoroshe. Ariko kuberako mu bugizi bwa nabi FPR ikomeje kwesa imihigo nk’Indashyikirwa, yaje kunguka igitekerezo : kwica Padiri Evariste Nambaje.

II.Urupfu rwa Padiri Evariste Nambaje nk’icyanzu gifasha FPR kugera ku ntego.

 

(1)Padiri Evariste Nambaje yari azwi nk’“Umupadiri wizewe na Leta “, kandi ni Tom Ndahiro wamuhaye ako kabyiniriro !

(2)Bizwi ko Padiri Evariste atazuyaje gukora mu isanduku ya Diyosezi agashyira mu Cyama kugira ngo arebwe neza .

(3)Ntiyatinye gufatanya n’umujenerari w’Inkotanyi umushinga w’ubwubatsi bw’inzu y’umutamenwa muri Kigali, gusa uwo mujenerali yaje kumwigarika, ubu inzu arayirya wenyine.

(4)Bizwi ko Padiri Evariste yari afitanye amakimbirane akarishye na Mayor wa Rusizi Oscar Nzeyimana, bapfa ikibanza.

(5)Bizwi ko Padiri Evariste ariwe wakoze uko ashoboye ngo FPR igire imigabane mu mushinga wa Diyosezi wo kubaka Hoteli Malina, ahahoze Ituze, mu gihe Diyosezi yari imaze gushirirwa kubera uburiganya bwaturutse ku mufatanyabikorwa ukomoka mu gihugu cya Israheli,ngo waba yarambuye Diyosezi.

(6)Bizwi ko Padiri Evariste yishwe mu rukerera rwo ku wa 22  Gashyantare 2014, umurambo we ujya gutabwa ku muhanda mu ishyamba rya Nyungwe, aho  waje gutahurwa nyuma y’amasaha arenga 12.  Mu misa y’ishyingurwa rye, Depite Jeanne d’Arc Nyinawase yiyama abantu batabarika bari baherekeje Padiri ngo ntibabeshyere FPR ngo niyo imwishe ngo Inkiko nizo zizagaragaza uwamwishe!

III. Ni nde wishe Padiri Evariste Nambaje?

1. Tom Ndahiro araca amarenga ?

Nk’uko Depite Jeanne d’Arc Nyinawase yakabisezeranyije rubanda, taliki ya 19/3/2013 , ku isaha ya 23h30, Moniteri Tom Ndahiro, umujyanama w’akatavamunzu wa Perezida Paul Kagame, yagarutse mu kibuga, yandika mu kinyamakuru gisanzwe kivugira FPR-Inkotanyi cyitwa igihe.com inkuru ndende yahaye uyumutwe ukurikira : RTLM yasabye Kiliziya gatolika kuyifasha muri Jenoside. Yabonye abayoboke I Cyangugu 

Nk’uko dusanzwe tumuzi, Tom Ndahiro yarikunkumuye yikoza hirya n’ino, avuga ibidahuye n’umutwe w’inkuru ye, ariko aza kugwa ku ngingo yari gambiriye :  gutangira gutegurira rubanda kwakira ikinyoma kizakurikiraho.

(1) Inkuru itangira igira iti : “Abantu basoma amakuru yo kuri Internet, bazi urubuga rwitwa Leprophete. Urwo rubuga rushingiye ku rwango bakanarushimangira, rwatangijwe n’abapadiri babiri ba diyosezi Gatolika ya Cyangugu. Abo bapadiri, Nahimana Thomas na Rudakemwa Fortunatus, ni abapadiri bemewe bagikoresha umwuga wabo gukora ibinyuranye n’ibyo bitwa ko barahiriye”.

(2) Icyo FPR yifuza ko Kiliziya ifata nk’ihame : “Umuhamagaro w’abantu ba leprophete, si uwa Kiliziya Gatolika. Ni uw’abajenosideri. Ikosa ry’abayobozi ba kiliziya ni ukudafatira ibyemezo izi mpuzamugambi. Ni abanyeshuri ba Bucyana Martin, Edouard Bandetse cyangwa Rypa Bantari ? Aya ni amazina y’Impuzamugambi zikomeye mu cyahoze ari Cyangugu”.

(3) Uwo  FPR irwaye inzika kuko ibona ko ari we Nyirabayazana : “Nabyanditse kenshi ariko Musenyeri Bimenyimana Jean Damascene ubayobora, bigaragara ko ntacyo bimubwiye”.

(4) Ishyano FPR yifuza guhindura iturufu : “N’umupadiri Evarist Nambajewari waratinyutse kubamagana, abagizi ba nabi baherutse kumwica. Ubu Nahimana Thomas urupfu rwa Padiri Nambaje ararutwerera FPR azi neza ko nta muntu wangaga nyakwigendera nk’abemera bimwe na ba nyiri “le prophète”.

ICYITONDERWA:

Iyi ngingo ya nyuma (4)  ni ryo bango nyamukuru Tom Ndahiro yari azindukiye gutambutsa: Kwemeza rubanda(préparation de l’opinion) ko Padiri Evariste Nambaje atishwe na FPR yamukundaga bihebuje, ko ahubwo yishwe n’abagizi ba nabi kubera ko yari yaratinyutse kwamagana abapadiri babiri bashinze Leprophete, kandi Musenyeri wabo Bimenyimana akaba abashyigikiye! Ushaka kumva uko amadosiye acurwa inzirakarengane zikagezwa imbere y’inkiko, yahera aho !

Ntibyagarukiye aho!

2. Ikinyamakuru Imirasire.com cyo kiratera indi ntambwe .

Nyuma y’iminsi ibiri gusa, taliki ya 21/3/2014, ku isaha ya 13h39, Ikindi kinyamakuru cya FPR cyitwa Imirasire.com cyakomereje aho Tom Ndahiro yari yashojereje. Cyo nticyiriwe gica i Kibungo, cyahise gitanga ubutumwa bagihaye: “Abagize uruhare mu rupfu rwa Padiri Evariste Nambaje batangiye gukekwa”.

Aha ariko tubyumve neza: nk’uko FPR yabitumenyereje mu mvugo n’ingiro byayo , ukekwa n’uwakoze icyaha ni bamwe . Niyo mpapmvu izina rya Padiri Thomas Nahimana rigomba kuvugwa hakiri kare.

Dore uko ikinyamakuru Imirasire.com kibyitwaramo gishimangira bya birego  byaturutse aho Tom Ndahiro akora  :

(1)”Muri iyi minsi, urupfu rwa Padiri Nambaje Evariste, abantu bakomeje kugira byinshi baruvugaho, ariko abantu bakurikiranira hafi politiki yo mu Karere k’ibiyaga bigari, hari abavuga ko yaba yaragambaniwe na Padiri Nahimana Thomas uyobora le Prophete ubu wibera hanze y’igihugu akabaanagaragaza ko arwanya umutegetsi bw’u Rwanda kandi nawe akaba akomoka mu ntara y’Iburengerazuba.

(2)Hashize iminsi mu bitangazamakuru bitandukanye byo mu Rwanda, bitangaje ko Padiri Nahimana Thomas ashaka kugaruka mu Rwanda kwiyamamariza umwanya wo kuzayobora u Rwanda.

(3)Bivugwa ko Padiri Nambaje Evariste yarwanyaga cyane Le Prophete avuga ko urwo rubuga rusebya igihugu kandi akavuga ko iyobowe na Padiri Nahimana Thomas bityo ngo bituma amugambanira aramwicisha ariko uwamwishe azagaragazwa n’inzego zishinzwe umutekano cyangwa se Urukiko”.

3. Ikindi kimenyetso simusiga cy’ibihe: Ingengabitekerezo y’icyaduka yiswe “Kugarura intama zaheze mu bwone” !

Muri uku kwezi kwa kane 2014, Padiri Ubald Rugirangoga, uw’Imena mu bapadiri bafitiwe icyizere na Leta, akaba wa wundi wishe umuhutu witwa Yohani Sindayiheba w’i Mwezi  ku buryo buzwi na bose ariko hakaba nta rukiko rurabimubaza, ubu yongeye kwegura “inkoni y’ubushumba”: yiyemeje kuzenguruka mu maparuwasi atatu ngo yayobowe n’abashumba babi, bagahamisha intama mu bwone, abo kandi ni ba bapadiri b’Abahutu adakunda, bamwe ahora ashinja gukorana na Leprophete ! Amaparuwasi agomba kujya kwigishamo iryo cengezamatwara rye ni Nyamasheke-NYANZA ( yayoborwaga na Padiri Yakobo Niyibizi);  Mwezi ( yayobowe na Padiri Eugene Dusabirema), Shangi-Ntendezi(yahozemo Padiri Alexis Nshimiyimana). Abo bapadiri uko ari  batatu barimuwe mu buryo busanzwe bava muri ayo maparuwasi, ubu barakora ubutumwa ahandi. Muri buri paruwasi Padiri Ubald azajya amarayo iminsi ine yose (Ndabona bisa na “Visite Pastorale” ubundi ikorwa n’Umwepiskopi! Padiri Ubald yageze muri urwo rwego ryari ko tutabimenyeshejwe!) Nka Nyanza azaba ahari kuva taliki ya 22 kugeza ku ya 25 mata 2014. Ngo andi mataliki azatangazwa nyuma.  Ngo ikigamijwe ni  uko abo Bakirisitu “bamupfukamira bakamusaba imbabazi”, ahari bakanamusenga, bakamusingiza!

Padiri Ubald agiye gukora iki muri ariya maparuwasi  ?

 

Ntihagire ubyibeshyaho. Igishishikaje Padiri Ubald si iyogezabutumwa. Ikimujyanye nta kindi kitari ugucengeza mu Bakristu  ko bariya bapadiri babayoboye bari abashumba babi, batumye intama zihera mu bwone, kubera ingengabitekerezo ya jenoside yabokamye , ari nayo ibatera gukorana na Leprophete ! Nyuma y’umurimo wa Ubald, Leta nishinja abo “Bapadiri babi” kugira uruhare mu rupfu rwa Padiri Evariste Nambaje, ntawe uzatungurwa!

4.Dore uko biri gupangwa hano i Kigali:

Gushinja Padiri Thomas Nahimana, wibera hanze y’igihugu, icyaha cyo kwica padiri Evariste Nambaje ntibyoroshye. Ariko ashobora gushinjwa “kugambana”! Kandi ntibigoye kubona abafatanyije nawe gucura umugambi wo kwica Padiri Evariste no kuwushyira mu bikorwa. Abo nta bandi, ni ba Nyirurutwerunini basanzwe bogerwaho uburimiro : Ni Musenyeri Bimenyimana Yohani Damaseni, ushinjwa “kumukingira ikibaba” hamwe na bariya Bapadiri batatu ngo basanzwe boherereza leprophete amakuru ! Nibahamywa icyaha n’urukiko,  Padiri Thomas Nahimana  azagira ubwoba bwo gutaha mu Rwanda muri 2017, aje kwiyamamariza umwanya w’umukuru w’igihugu .

Ibi kandi si igitekerezo, umugambi ugeze kure!

Umwazuro

Imyaka irenga 20 irashize, abantu banigwa nk’ intama ntibakopfore. Igihe kibaye kirekire inzirakarengane zicurirwa amadosiye  zikarimburwa n’Urukiko rwakagombye kuzirenganura. Imyaka ibaye myinshi FPR Inkotanyi ikina wa mukino w’intare ikurira umwana ikakurusha kurakara. Trop c’est trop.

Iyi “match” yo si  nk’ izisanzwe. Hari ubwo ku munsi wa rwo  umuhigi wa cyane azinduka mu rukerera uko yabimenyereye ariko akaza kwisanga ari we ubwe wahindutse umuhigo,  “ Mwinda akawa mwindwa”!

Uwishuka ni nde ? Ni uwibwira ko Padiri Evariste Nambaje, mu gitondo yishwemo, yaba yarasohotse mu rugo atavuze umuhamagaye ari na we uzi ibanga ry’uko yishwe!

Twifurije amahirwe masa “abatechniciens” b’amadosiye!

Shema Jeremie,

Umutaripfana w’ Ishema Party, i Kigali. 

Source: Leprophete.fr le 26 Mars 2014.

FARG NTIYISHYUYE AMASHURI MILIYONI ZIGERA KURI 41

Imbere ya Komisiyo ya Politiki, uburinganire n’ubwuzuzanye mu iterambere ry’igihugu, mu Nteko Ishinga Amategeko, FARG n’Urwego rw’Umuvunyi ntibabashije kumvikana ku mibare igaragazwa muri raporo z’uburyo Abarokotse Jenoside bubakiwe, bituma hibazwa niba nta y’impimbano yaba irimo.

Ministeri y’ubutegetsi bw’igihugu yitabye Komisiyo ya Politiki, uburinganire n’ubwuzuzanye mu iterambere ry’igihugu, mu Nteko Ishinga Amategeko, kugira ngo yisobanure ku bibazo byagaragajwe na raporo yakozwe n’Umuvunyi ku bikigaragara mu mibereho y’abarokotse jenocide yakorewe abatutsi n’ikigega kibatera inkunga FARG.

Abagize iyi komisiyo basabye iyi ministere kunoza imibare,nyuma y’uko ivuze ko imibare yatanzwe muri iyi raporo y’umuvunyi ihabanye n’imibare nyayo.

Abaturage bakunze gukoresha inyito ngo ni tekiniki, bashaka kuvuga raporo mpimbano, cyangwa zibumbatiye kwesa imihigo, nyamara atariko bimeze.

Nonese yaba ari FARG yabeshye ko yubakiye abarokotse Jenoside bose, mu gihe umuvunyi we yaragaje ko abagera ku 2,000 bose nta macumbi bafite ?

Ibyo byatumye umwe mu ba Depite yibaza ati : “Ubuse turemera ibyande tureke ibya nde ? Inzego ebyiri zakabaye zuzanya ko ziri kubusanya mu mibare ?”

Undi mudepite nawe aribaza ati : “Ni gute umuvunyi avuga ko ari ubwa mbere abonye iyo mibare, wabaza MINALOC nabo bakavuga ko bataganariye n’umuvunyi. Kandi izo nzego zombie zakabaye zuzuzanya.”

Nyuma y’impaka hagati y’abagize iyi komisiyo na MINALOC, zibanze ku mibare y’iyo minisiteri igaragara ko inyuranye cyane, n’iyatanzwe na raporo y’umuvunyi, igaragaza imiryango isaga ibihumbi bibili y’abarokotse jenoside kugeza ubu batarubakirwa amacumbi.

FARG yanze kwemera imibare yatangajwe na raporo y’umuvunyi, ivuga ko imiryango yose y’abarokotse yamaze kubona amacumbi, gusa ngo hakiri utubazo dutuma haboneka abandi batarubakirwa.

Ruberangeyo Theophile ni umuyobozi wa FARG yavuze ati : “Hari bake batari bubakirwa, kubera utubazo dutandukanye, nko kuba batarabaruwe mbere.”

Uku kutumvikana ku mibare, kwatunguye abagize komisiyo ya Politike uburinganire n’ubwuzuzanye mu iterambere ry’igihugu, bituma bakemanga ukuntu inzego zikwiye kuzuzanya zitumvikana ku mibare.

Ministere y’ubutegetsi bw’igihugu yemera ko itaganiriye n’umuvunyi kuri iyi raporo, ibi bikaba bisaba ko bahura mu gihe gito bagahuza iyi mibare.

Ibindi bibazo iyi minisiteri yatanzeho ibisobanuro birimo miliyoni zisaga 41 ikigega FARG kitishyuye ibigo by’amashuri n’izindi zirenga 130 zakoreshejwe mu buryo budasobanutse.

Inkuru ya Isango Star

Prix Victoire Ingabire Umuhoza pour la Paix et la Démocratie- édition 2014

Remise du Prix

Pour la troisième fois, le RifDP  vient de décerner publiquement le Prix Victoire Ingabire Umuhoza  pour la Démocratie et la Paix  à l’occasion de la journée internationale de la Femme.

Ce samedi 8 mars 2014, au cours d’une soirée haute en couleurs et rehaussée de la présence de plusieurs personnalités importantes de la communauté rwandaise de Belgique, des pays limitrophes et d’autres pays aussi lointains que le Canada ou l’Espagne, le Réseau international des Femmes pour la Démocratie et la Paix a décerné, pour la troisième fois consécutive, le Prix Victoire Ingabire Umuhoza pour la Démocratie et la Paix.

Pour rappel, ce Prix, attribué chaque année à l’occasion de la Journée internationale de la Femme, récompense toute personnalité, physique ou morale, qui s’est distinguée dans la promotion de la démocratie, de la paix, du leadership féminin et dans la défense des droits élémentaires, spécialement dans la Région des Grands Lacs africains.

Cette année, le Prix a été attribué à :

1. Ms. Ann Garrison

Ann GarrisonLe Prix lui a été attribué pour son combat pour la promotion de la démocratie, la liberté d’expression et les droits de l’Homme. Ms. Ann Garrison est un journaliste indépendant, elle collabore avec diverses radios et journaux aux USA. Elle y dénonce notamment le pillage des ressources naturelles des pays en guerre en Afrique et les dictatures qui s’installent à la fin de ces guerres.

Elle s’est particulièrement investie de la cause de Mme Victoire Ingabire Umuhoza en couvrant largement son procès et en parlant de son incarcération.

Quelques articles de l’auteur sur Mme Ingabire :

“I am honored and humbled as I will ever be in my life” – Ann Garrison.

Pour plus d’informations, visitez son site internet: www.anngarrison.com

2. Monsieur Pere Sampol i Mas

pere-sampolMonsieur Pere Sampol i Mas, ayant œuvré pour la résolution pacifique des conflits, la promotion de la démocratie, la liberté d’expression, les droits de l’homme et la recherche de la paix en Afrique des Grands lacs. Il est ancien Vice-Président des Iles Baléares, sénateur et politicien espagnol.

(A lire: Allocution de Mr Pere Sampol après l’attribution du Prix)

Pere Sampol i Mas est né à Mallorca en 1951. Il a été élu membre du Parlement des Iles Baléares en 1991, il a occupé le poste de porte-parole de la commission parlementaire de gauche – nationaliste MHP deux ans plus tard. En 1999, il a été élu vice-président et ministre de l’Economie, du Commerce et de l’Industrie du gouvernement des îles Baléares.

En 2007 il a été choisi par le Parlement des îles Baléares au nom du Bloc “Mallorca – PSM-Vert”, comme sénateur au niveau fédéral, un poste qu’il a occupé jusqu’en 2011. Mr Pere Sampol a été la première haute autorité espagnole à se préoccuper du problème de violation des Droit de l’Homme en Afrique Centrale. Mr Pere Sampol à travers les institutions dans lesquels il a exercé des mandats publics, a collaboré avec Juan Carrero et la Fundació S’Olivar dans des actions en faveur de la vérité et de la justice dans la région des Grands Lacs, entre autres la grève de la faim initiée par Juan Carrero et l’interpellation de Mme Emma Bonino lors de la destruction des camps de réfugiés en RDC en 1996.

Il a en outre participé à plusieurs sessions consacrées au Dialogue interRwandais et s’est rendu en Afrique Centrale pour plaider en faveur d’un Dialogue InterRwandais. Il a aussi interpelé à maintes reprises le gouvernement espagnol afin qu’il se prononce contre la violation des droits de l’Homme en Afrique Centrale.

À qui est décerné ce prix ?

Ce prix est décerné à toute personne physique ou morale, s’étant distinguée par son travail, de manière pacifique, dans le domaine de la promotion de la démocratie, de la paix, de la liberté d’expression, du respect des droits de la personne et qui a contribué de manière significative à instaurer le rapprochement des peuples par le dialogue, le respect de la personne humaine, de la justice sociale dans le but d’améliorer la qualité de vie de la population de la région des grands lacs africains.

Historique

Ce prix a été créé par le Réseau International des Femmes pour la Démocratie et la Paix le 12 mars 2011, en hommage à Madame Victoire Ingabire Umuhoza. Ce prix incarne le courage, le leadership de Victoire Ingabire Umuhoza dans sa démarche pacifique et démocratique de résolution de conflits.

Femme d’un courage exceptionnel, impliquée dans un processus de résolution du conflit qui afflige le peuple rwandais depuis 1994, Victoire Ingabire Umuhoza se démarque par son leadership, son esprit d’abnégation qui dépasse les intérêts de son noyau familial et de son appartenance ethnique et régionale. Elle a pris sur ses épaules le destin de tout un peuple et de toute une nation en décidant d’affronter l’oppression qui règne dans son pays d’origine, dans l’espoir d’offrir au peuple rwandais une alternative de gouvernance démocratique et de paix durable.

Elle est emprisonnée au Rwanda depuis le 14 octobre 2010 pour avoir osé exprimer des opinions différentes de celles du pouvoir en place.

Source:http://www.rifdp-iwndp.org/prix-victoire-ingabire-umuhoza-pour-la-democratie-et-la-paix-edition-2014/

 

Rwanda, déjà 20 ans : une tragédie devenue une fiction impériale utile. LA RESPONSABILITÉ DE WASHINGTON DANS LE MASSACRE AU RWANDA EN 1994

Rwanda, déjà 20 ans : une tragédie devenue une fiction impériale utile

Image

La responsabilité de Washington dans le massacre au Rwanda en 1994

Le 6 avril 2014 marquera le 20e anniversaire de l’attentat au missile à Kigali qui a abattu l’avion transportant deux chefs d’État africains, Juvénal Habyarimana du Rwanda et Cyprien Ntaryamira du Burundi. Nous savons que ce crime terroriste – sans doute le pire des années 1990 – a déclenché une guerre sans fin, de la destruction et des massacres au Rwanda et au Congo. Or, ce crime n’a jamais été élucidé; personne n’a été amené en justice. Malgré l’aveuglement et l’amnésie volontaires à l’égard du crime le plus critique des tragédies rwandaises et congolaises, des politiciens, des diplomates, des commentateurs, des intellectuels ainsi que des présidents, généraux et premiers ministres à la retraite invoquent constamment le « Rwanda » comme si la seule mention de ce mot accorde de la vérité et de l’autorité morale sur les positions politiques, militaires et impériales qu’ils défendent. On a invoqué spécifiquement le « Rwanda » pour justifier l’intervention militaire violente en Libye, au Soudan, au Mali, en Syrie et en République centrafricaine. « Partout, c’est le ‘Rwanda’ pour l’impérialiste humanitaire », fait remarquer Max Forte dans son livre remarquable, Slouching Towards Sirte, NATO’s War on Libya and Africa.

Voici le récit officiel – et assourdissant – qui leur permettrait d’invoquer le « Rwanda » :

1) de terribles génocidaires Hutus du Rwanda ont préparé et mis en œuvre un plan satanique pour éliminer près d’un million de Tutsis après l’écrasement mystérieux de l’avion transportant le président rwandais le 6 avril 1994;

2) le Front patriotique rwandais dirigé par Paul Kagame, stratège militaire brillant et aujourd’hui président du Rwanda, stationné à la frontière de l’Ouganda au nord-est du pays, a pénétré au Rwanda et marché sur la capitale pour mettre fin au génocide et prendre le pouvoir;

3) la communauté internationale n’a pas levé le petit doigt pendant que des tueurs, semblables aux Nazis, ont exterminé la plupart des Tutsis du Rwanda;

4) Paul Kagame a transformé ce pays déchiré par le génocide en un miracle africain grâce à son leadership visionnaire, quoique sévère.

Nous avons ainsi appris du « Rwanda » que, à l’avenir et au nom de l’humanité, nous – soit les armées de l’Amérique du Nord et de l’Europe – devons intervenir militairement pour empêcher ces peuples de s’entretuer.

Paul Kagame

 “100 % la responsabilité américaine”—Boutros Boutros-Ghali

Boutros Boutros-Ghali, secrétaire général de l’ONU pendant la guerre rwandaise, fut l’un des premiers à mettre une fissure dans ce récit. Il m’a déclaré en entrevue que, « le génocide Rwandais était à 100 % la responsabilité américaine ». Celui, que les officiels du département d’État des États-Unis appelaient « Frenchie » avant de l’éjecter de son siège à l’ONU, explique : « Les États-Unis, avec l’appui énergique de la Grande-Bretagne, ont tout fait pour empêcher le mise en place au Rwanda d’une force des Nations Unies, et ils y sont parvenus. »

Des documents déclassifiés de l’administration Clinton confirme que l’ambassadrice étasunienne à l’ONU a reçu le 15 avril 1994 des directives du département d’État lui intimant de prendre tous les moyens pour s’assurer du retrait du Rwanda des troupes onusiennes de l’UNAMIR et de s’assurer qu’il n’y a plus de débats ni de résolutions à ce sujet. Ainsi, lorsque le FPR a repris la guerre le 6 avril au même moment où l’avion présidentiel a été abattu, la politique de Washington ne consistait pas à obtenir un cessez-le-feu. Cela qui aurait été la seule politique juste, logique et légitime en vertu de l’Accord de paix d’Arusha, que les deux parties ont signé en août 1993 dans le cadre d’un « processus de paix » que Washington, soutenu par Londres et Paris, avaient parrainé, au nom de l’ONU.

Toutes les preuves sérieuses et des témoignages sous serment indiquent que Paul Kagame et le FPR sont les auteurs de l’attentat du 6 avril contre les présidents du Rwanda et du Burundi. Cet attentat jumelé au blitzkrieg de la reprise de la guerre – ce qui révèle que le FPR était préparé et informé au préalable de l’attentat – dément le récit voulant que le FPR soit descendu du nord du pays pour mettre fin au génocide. C’était « choc et stupeur » sur Kigali.

La politique de Washington, en violation de l’Accord d’Arusha, consistait à créer des conditions d’une victoire décisive de l’armée du FPR – quel qu’en soit le coût. Au diable le partage du pouvoir prévu par l’Accord d’Arusha; cela aurait menotté le FPR et empêché qu’il domine militairement la région des Grands lacs africains. Tandis que les États-Unis et le Royaume-Uni faisaient bloc contre toute tentative de paix, ce qui aurait permis de mettre fin aux tueries, l’histoire officielle serait comme suit : nous avons tous, la « communauté internationale » en entier, avons simplement abandonné les Tutsis au Rwanda; par conséquent, nous devons dire en chœur, sous la direction de Bill Clinton et de Madeleine Albright, dire « Mea culpa, mea culpa; plus jamais ».

D’anciens proches collaborateurs ont dissipé tout doute possible quant à la véracité de cette interprétation de la politique de Washington et du FPR. Théogène Rudasingwa, ancien ambassadeur du Rwanda aux États-Unis et chef de cabinet de Kagame, écrit : « Le FPR sentait qu’une force internationale allait geler la situation et enlever au FPR l’initiative militaire. Gerald Gahima et Claude Dusaidi ont expliqué cette position lors de réunions à Washington et à New York. » Rudasingwa ajoute que, en revanche : « Dans la campagne médiatique du FPR et à la Radio Muhabira, notre stratégie consistait à attaque le communauté internationale pour avoir abandonné le Rwanda. »  (Healing a Nation: Waging and Winning a Peaceful Revolution to Unite and Heal a Broken Rwanda, Createspace, 2014, p. 156).

Le « crime international suprême », sous le tapis

Le récit assourdissant sur le Rwanda enterre une autre vérité capitale, celle de la guerre qui a précédé l’attentat du 6 avril 1994. L’invasion du Rwanda le 1er octobre 1990 par 4000 troupes portant l’uniforme de l’armée ougandaise, qui formerait plus tard le FPR, n’était pas seulement une violation du droit international, elle a été le crime contre la paix, le « crime international suprême » selon les mot du juge Norman Birkett du tribunal de Nuremberg. (Dans sa sagesse infinie, le New York Times Magazine a qualifié l’invasion de « tensions accrues » entre Tutsis et Hutus.) Parmi ceux et celles qui invoquent le « Rwanda » pour justifier une intervention militaire humanitaire, personne ne mentionne ni l’invasion de 1990, ni l’occupation militaire du territoire rwandais, ni la guerre meurtrière qui a perduré pendant plus de 3 ans.

Un rapport de l’ONU sur le Congo d’octobre 2010 confirme que les tueries commises par l’armée rwandaise au Congo revêtaient un caractère génocidaire. Ça aurait dû sonner une autre alarme sur la nature du FPR et de son chef, Paul Kagame. Or, en revisitant la guerre au Rwanda de 1990 à 1994, on s’aperçoit que les tueries de masse ont commencé bien avant avril 1994. Et c’est le FPR qui en était responsable. Les Rwandais ont connu, avant 1994, ce qui les Congolais ont subi à partir de 1996

Une justice des vainqueurs contredit le récit officiel

Qu’en est-il des plans d’exterminer les Tutsis? Personne ne conteste le fait qu’il y a eu des massacres massifs au Rwanda en 1994. Mais le problème pour les défenseurs du récit officiel, c’est que les faits avérés ne sont pas au rendez-vous. Même si l’ONU a établi en 1995 un tribunal des vainqueurs – le Tribunal pénal international pour le Rwanda – doté des pouvoirs et des moyens nécessaires, en ce qui concerne le chef d’accusation fondamental, soit une entente en vue de commettre un génocide, l’homme qui aura été constamment accusé d’être le « cerveau » du génocide, Théoneste Bagosora, ainsi que ses trois accusés ont tous été acquittés de ce chef d’accusation. Après 18 ans de procès, de témoignages sous serment et de preuves, les faits révélés contredisent le récit officiel.

L’armée et les gendarmes rwandais, qui, seuls, auraient été en mesure de mettre fin aux tueries d’avril à juillet 1994, ne pouvaient le faire car ils étaient engagés dans une guerre à finir avec une machine militaire puissante, soit celle du Front patriotique rwandais. Et cette armée jouissait de l’appui politique, diplomatique et militaire de deux pays puissants, les États-Unis et le Royaume-Uni.

Ces deux puissances, soutenus par certains pays laquais, ont ainsi semé la mort et la destruction à une échelle inégalée en Afrique centrale. Mais ces deux pays et deux anciens dirigeants vedettes, Bill Clinton et Tony Blair, ont le front de transformer ces tragédies inouïes en fiction impériale utile pour justifier d’autres interventions militaires, surtout en Afrique.

Robin Philpot

Robin Philpot est l’auteur de Ça ne s’est pas passé en Kigali (Les Intouchables, 2003), dont une version mise à jour et enrichie vient de paraître en anglais :  Rwanda and the New Scramble for Africa, From Tragedy to Useful Imperial Fiction.

Source: http://www.mondialisation.ca     21 Mars 2014

Barack Obama seeks European support for harder line on Russia sanctions

Russian troops storm one of last Ukrainian bases in Crimea as US president arrives in Netherlands for talks with G7 countries

Barack Obama arrives on Monday morning in the Netherlands, where he will try to gauge how far European allies are willing to go to stop Moscow from moving deeper into Ukraine after annexing Crimea.

The US president is visiting Europe for talks with fellow leaders of the Group of Seven industrial democracies, when he will try to persuade them to increase pressure on Russia.

It comes as Russian troops backed by helicopters stormed a Ukrainian naval base on the Crimea peninsula early on Monday, one of the few military facilities that was still flying a Ukrainian flag in Crimea after Russia’s annexation.

First Lieutenant Anatoly Mozgovoy told Reuters on the phone from inside the base that there were shots fired and that the Ukrainian soldiers were driven away.

Ukrainian army officer First Lieutenant Anatoly Mozgovoy told Reuters by phone from inside the compound on Monday that the Russians had fired shots and the Ukrainian soldiers were unarmed. Asked if the base had been taken over, he said: “Yes.”

“The invading troops were using stun grenades and also firing automatic weapons. The interior of the compound is full of Russian troops,” said Vladislav Seleznyov, a Ukrainian military spokesman in Crimea.

Seleznyov said Russian forces were taking away all Ukrainian officers from the base to another location in the city for questioning.

Russian troops used armoured vehicles, automatic gunfire and stun grenades to take the Ukrainian Belbek airbase on Saturday. The Russian flag is now flying at 189 Ukrainian military bases in the Crimea.

Obama, whose trip includes visits to Belgium, Italy and Saudi Arabia, has threatened US sanctions against key sectors of the Russian economy. European allies have far closer economic ties to Russia than the United States and their still-fragile economies could face a backlash if they get tough with Moscow.

Russia provides almost a third of the EU’s gas needs and some 40 percent of the gas is shipped through Ukraine.

“Europeans are committed to do something,” said Jeffrey Mankoff, a Russian analyst at the Center for Strategic International Studies. “I think it’ll be difficult to convince them to go anywhere near where the United States would like to go.”

Russia’s abrupt annexation of the Crimea region of southern Ukraine has presented Obama with an urgent foreign policy challenge, one that may weigh heavily on a second term that he would have preferred to devote to domestic affairs.

Privately, there is some doubt among US officials that Russian president Vladimir Putin can be persuaded to relinquish his grip on Crimea, where he took advantage of the ousting of pro-Moscow Ukrainian president Viktor Yanukovych to make a move.

While refusing to concede the loss of Crimea, Obama’s goal in Europe is to lead an effort to isolate Russia and dissuade Putin from moving into southern or eastern Ukraine.

“Our interest is not in seeing the situation escalate and devolve into hot conflict,” White House national security adviser Susan Rice told reporters. “Our interest is in a diplomatic resolution, de-escalation, and obviously economic support for Ukraine, and to the extent that it continues to be necessary, further costs imposed on Russia for its actions.”

Obama has imposed sanctions on 31 people in a campaign carefully crafted to target Russian officials with links to Putin without creating a backlash against US businesses.

But officials said Obama is prepared to launch widespread penalties against key sectors of Russia’s economy, such as its energy industry, should Putin move into southern or eastern Ukraine.

On Wednesday in Brussels, Obama will talk about ways to beef up Nato with Nato secretary-general Anders Fogh Rasmussen. A speech at Brussels’ Palais des Beaux Arts will focus on the importance of the transatlantic alliance.

“Obviously, the situation in the Ukraine will factor heavily into his presentation. It only reinforces the need for the United States to remain committed to a strong transatlantic alliance,” said Ben Rhodes, the White House deputy national security adviser.

Obama is facing pressure from Republican lawmakers to do more to bolster Nato allies near Russia, such as the Baltic nations, and quickly move to stronger sanctions.

“We need to send a message to Vladimir Putin through stronger sanctions. We need him to understand that the sanctions that we put in place can have a significant impact on his economy, that we need to deter further action from him,” Republican Senator Kelly Ayotte of New Hampshire told CBS’ Meet the Press.

Obama will have more on his plate than Ukraine this week. On Monday he will join allies for a nuclear security summit at The Hague and will sit down separately for talks with Chinese President Xi Jinping, their first face-to-face meeting since a G20 summit in Russia.

On Tuesday, he will participate in a three-way summit with Japanese prime minister Shinzo Abe and South Korea president Park Geun-Hye to try to defuse tensions between the Asian powerhouses ahead of an Obama visit to Asia in April.

Obama will also discuss with European leaders on Wednesday in Brussels a proposed Transatlantic Trade and Investment Partnership agreement and joint efforts to reach a comprehensive agreement with Iran to contain its nuclear program.

The European Union’s ambassador to the United States, Joao Vale de Almeida, said Europeans hope the US-EU summit will be a “clear restatement of the importance of our transatlantic ties”.

Source: http://www.theguardian.com/world/2014/mar/24/barack-obama-seeks-european-support-for-harder-line-on-russia-sanctions?CMP=EMCNEWEML6619I2

Iyo nta bisubizo bihari, buri, wese yitakana abandi. Ng’uko uko byifashe mu Rwanda

Umuyobozi mukuru w’ikigega kigenewe gutera inkunga abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 batishoboye (FARG), Theophile Ruberangeyo, ndetse n’Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Ubutegetsi bw’igihugu n’imibereho myiza y’abaturage, Dr Mukabaramba Alvera, ibisobanuro byababanye iyanga ku makosa agaragazwa na raporo y’Umuvunyi, nabo bashinja kutuzura.

Aba bayobozi bombi bari bitabye Komisiyo ya Politiki, uburinganire n’ubwuzuzanye bw’abagore n’abagabo mu iterambere ry’igihugu mu nteko ishinga amategeko y’u Rwanda, kuri uyu wa Gatanu tariki 22 Werurwe 2014, aho bakomeje kugaragaza gutungurwa n’amakosa berekwaga akubiye muri iyi raporo yananyujijwe imbere ya Minisitiri w’intebe.

Ubugenzuzi bwakozwe n’Urwego rw’Umuvunyi mu Kwakira 2012 kugeza muri Mata 2013, bugashyirwa muri raporo yashyikirijwe Minisitiri w’Intebe Dr Habumuremyi Pierre Damien, ndetse n’Inteko Ishinga Amategeko, bugaragaza ko hari ibikoresho by’ishuri byaguzwe na FARG bigenewe abanyeshuri bacitse ku icumu byandagaye hirya no hino mu Turere bitigeze bishyikirizwa abo bigenewe nk’uko byari biteganyijwe.

Iyi raporo kandi igaragaza ko mu mafaranga yagenewe FARG agera kuri miliyoni 130 n’ibuhumbi 783 n’amafaranga 706, ubuyobozi bwa FARG butabasha gusobanura imikoreshereze yayo ndetse n’amafaranga arenga miliyoni 86 n’ibihumbi 854 n’amafaranga 947 yakoreshejwe indi mirimo idafite aho ihuriye n’ibikorwa biterwa inkunga na FARG.

Ubu bugenzuzi kandi bukomeza bwerekana ko hari n’ibigo by’amashuri byo mu turere icyenda, FARG ibereyemo umwenda ungana na 41,810,138 biba byarahaye ubumenyi n’abana FARG ibereye umubyeyi ariko byakwandikira FARG byishyuza ikavunira ibiti mu matwi.

Atanga ibisobanuro kuri ibi bibazo, Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Ubutegetsi bw’igihugu, Dr Mukabaramba Alvera yavuze ko ibigaragara muri iyi raporo ibyinshi byakemutse ndetse anavuga ko igaragaramo ibibazo byagaragaraga mu mwaka wa 2010, ubu ibyinshi bikaba byarabonewe umuti.

Dr Mukabaramba avuga ko iyi raporo igaragaza imibare yo muri 2010, kandi igenzura ryakozwe mu mwaka wa 2012-2013, yavuze ko kuva mu mwaka wa 1998 kugeza muri 2004, FARG yaguraga ibikoresho by’abanyeshuri ikabishyikiriza uturere, uturere na two tukabigeza ku bigo, ariko mu mwaka wa 2005, FARG yagiranye amasezerano n’ibigo by’amashuri ko bizajya byakira abanyeshuri bikaha n’ibikoresho, maze ikazabishyurira rimwe mu gihe cyo gutanga amafaranga y’ishuri.

Yagize ati “Ubu FARG isigaye itanga matelas zonyine, gusa tukimenya ko hari ibikoresho bikiri mu Turere twahise twandika ibaruwa dusaba ko ibi bikoresho byahabwa abagenerwabikorwa ba FARG biga mu mashuri y’uburezi bw’ibanze bw’imyaka icyenda na 12, ubwo rero niba hari ibikiriyo ni amakosa y’uturere.”

Nyamara ariko n’ubwo avuga gutya, Theophile Ruberangeyo, Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa FARG, nawe wari mu bagomba kwisobanura yavuze ko ibaruwa yandikiwe uturere idusaba gutanga ibi bikoresho birimo amakaye, amakaramu na ‘set’ yanditswe mu mwaka wa 2011, kandi ikibazo cyaratangiye kugaragara 2005.

Aba bayobozi bakomeje kwerekana ko batemeranya n’iyi raporo y’Urwego rw’Umuvunyi, kuko ku birebana n’imyenda babereyemo ibigo by’amashuri, bagaragaje ko nta kigo na kimwe cyishyuje babereyemo umwenda, ngo kuko mu mwaka wa 2010 FARG ifatanyije n’izindi nzego zirimo iz’uburezi bakoze inama bakemeza ko bagiye kwishyura ibi bigo mu gihe cy’amezi abiri.

Uyu muyobozi yakomeje avuga ko amafaranga yakoreshejwe nabi, Umuvunyi yagaragaje ko batayazi ngo kuko muri iyi raporo batagaraje igihe aya mafaranga yanyererejwemo. Aha nta bintu byinshi bigeze bongeraho. Yagize ati “Nta ‘information’ nta amakuru tubifiteho.”

Imyaka 20 ishize hakiri abarokotse badafite aho kuba. Raporo y’Umuvunyi kandi ikomeza igaragaza ko kuva mu mwaka wa 1998 kugeza muri 2012, Leta y’u Rwanda yashyize muri iki kigega amafaranga miliyari 19 na miliyoni 319 n’ibihumbi 788 n’amafaranga 805, agenewe kubakira abacitse ku icumu batishoboye, ariko kugeza ubu hakaba hakiri imiryango 2 800 itarabona amacumbi.

Kuri iyi ngingo, Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Ubutegetsi bw’igihugu, yatangaje ko imibare igaragazwa n’Umuvunyi, ntaho ihuriye n’iyo bafite n’ibyo bamaze gukora.

Yavuze ko Raporo igaragaza ko Leta yabahaye miliyari 19 zisaga kandi barahawe miliyari 21, akomeza avuga ko ikibazo cy’amacumbi cyakomezaga kizenguruka abantu ntibubakirwe, ariko nyuma mu mwaka wa 2010 bakaza gukora igenzura mu gihugu cyose bareba abantu bakenewe kubakirwa n’abakeneye gusanirwa.

Gusa n’ubwo aba bayobozi bagera imbere y’inteko bamwe bakemera ibyo raporo iba ibashinja ndetse bagahakana bagatsemba basoza bavuga ko bagiye kwikubita agashyi mu mikorere. FARG na MINALOC baje nyuma ya MINEFRA nayo yabuze ibisobanuro bihagije ku gihombo cya miliyari ebyiri zisaga z’Amadorali y’Amerika Leta ya hombye mu kubaka ingomero nto indwi.

Mukabaramba Alivera na Theophile Ruberangeyo ubwo bari ku ngoro y’Inteko Ishinga Amategeko y’u Rwanda

rubibi@igihe.rw

DUSANGIRE IJAMBO : Abanyarwanda nta yandi mahitamo bafite, ni UBWIGENGE cyangwa URUPFU !

Mu kuzirikana amasomo ya liturjiya yo kuri iki cyumweru cya gatatu cy’igisibo twibanze cyane ku isomo rya mbere ryo mu gitabo cy’Iyimukamisiri(17,3-7). Reka tubanze turyumve:

“Nuko imbaga yose yicirwa n’inyota mu butayu, rubanda bitotombera Musa, bavuga bati«Kuki watuvanye mu Misiri? Ni ukugira ngo utwicishe inyota hamwe n’abana bacu n’amatungo yacu?» Musa atakambira Uhoraho avuga ati «Iyi mbaga ndayigenza nte? Ni akanya gato bakanyicisha amabuye!» Uhoraho abwira Musa, ati «Jya imbere ya rubanda, ujyane na bamwe mu bakuru b’imiryango ya Israheli; ufate na ya nkoni yawe wakubitaga mu ruzi, maze ugende. Dore ndi buguhagarare imbere, hejuru ya ruriya rutare ruri ku musozi wa Horebu. Uze gukubita urutare, rutobokemo amazi, maze rubanda banywe.» Musa rero abigenza atyo, mu maso y’abakuru b’imiryango ya Israheli. Aho hantu ahita izina rya Massa na Meriba , (ari byo kuvuga Kigeragezo na Rwiyenzo), ku mpamvu y’urwiyenzo Abayisraheli bari bamushatseho, no kubera ko bari bagerageje Uhoraho, bavuga ngo: Mbese Uhoraho aturimo, cyangwa se si byo?”

1. Tuzirikane iri somo

Kuva na kera kose, iyo abantu bageze mu bigeragezo cyangwa se ibibazo bibakomereye cyane bashaka umuti,bawubura  bakivumbura, bagashakisha  uwo bakwegekaho intandaro y’imibabaro ibagoye. Kenshi Nyirurutwerunini aba Umuyobozi (Leader), cyangwa se Imana ubwayo.

Amasomo y’uyu munsi aratwereka ikibazo Musa nk’Umulideri, yahuye nacyo kandi natwe kiratureba nk’uko cyarebaga abo muri icyo gihe.

Musa yoherejwe n’Imana kugira ngo afashe umuryango wayo wari urembejwe n’UBUCAKARA mu gihugu cya Misiri (Egiputa) kugira ngo awujye imbere, awuyobore(Leader) ugane mu gihugu cy’UBWIGENGE  Imana yari yaragabiye urubyaro rwa Abrahamu.

Ubucakara ni iki ? Ubucakara ni uguhindura umuntu nk’igikoresho, ukamwabura uburenganzira bwose ahabwa no kuba umuntu, agasigara akoreshwa ku gahato, agokera inyungu z’undi muntu witwara nk’umutware ugufiteho ububasha bwose, bwo kikwica cyangwa kugukiza.Umucakara uburenganzira bwinyine asigarana ni ubwo kuba Inkomamashyi n’Umugereerwa.

Umuryango wa Isiraheri nawo wabayeho mu bucakara mu gihugu cya Misiri,mu gihe cy’imyaka hafi 400, kugeza ubwo Imana itewe ishozi n’imibabaro n’akarengane bahozwagamo yohereza intumwa yayo Musa kubatabara.

Turibuka uko Musa yahanganye na Farawo, akamwereka ibimenyetso 10 bikomeye kandi biturutse ku bubasha bw’Imana, kugeza ubwo Farawo yemera kurekura umuryango w’Imana ngo ugende, ariko akabikora agononwa.

Ntidukwiye kwibagirwa uko Musa yambukije Umuryango w’Imana Inyanja itukura, mu buryo bw’igitangaza, mu gihe bari bakurikiwe n’ingabo za Farawo wari wongeye kunangira umutima akabakurikiza izirusha izindi ubugome zo mu ngabo ze ngo zibatsembere kubamara.

Icyo gihe Uhoraho Imana yagaragaje ku buryo budasubirwaho ko ari kumwe n’umuryango we, ko ashyigikiye INTUMWA ye Musa, ko ashyigikiye umuryango wose muri gahunda yawo yo gukomeza urugendo rugana UBWIGENGE: Iyo nyanja yikinguye kugira ngo Umuryango w’Imana urokoke, ni nayo yifunze kugira ngo irimbure ingabo za Farawo nko mu kanya ko guhumbya ijisho !

Uyu munsi rero nanone, mu isomo rya mbere  ryasomwe mu nsengero za Kiliziya gatolika zose zo ku isi,  umuryango w’Imana uri mu kibazo gikomeye.Nyuma yo kwambuka inyanja y’Umutuku, bari mu butayu, barakambitse ariko bari mu cyerekezo kigana igihugu cy’Ubwigenge. Inyota yo mu butayu ibamereye nabi. Nta mazi bagifite. Hatagize ikiba bashobora gushirira aho ngaho bazize umwuma.

Iki kigeragezo cyatumye bose bakuka umutima, batangira kwivumbura ari nako bibaza ikibazo gikomeye: «Kuki watuvanye mu Misiri? Ni ukugira ngo utwicishe inyota hamwe n’abana bacu n’amatungo yacu?» Urugamba rwo kwibohoza ntirujya rworoha !

Mu by’ukuri ihurizo riri inyuma y’iki kibazo ni iri : Aho ikiruta si ukwigumira mu bucakara ariko dufite amazi n’ibyo kurya ? Mu yandi magambo : aho KWIGENGA biturutira koko kwibera abacakara b’undi muntu ? Ku buryo bweruye kurushaho : Aho inshingano zijyana n’ubwigenge n’ibitambo tugomba gutanga, twiteguye kubyireengeera ?

Nk’uko bikunze kugenda, ikigeragezo umuryango uhuye nacyo gitumye havuka URWIKEKWErusenya byose : Dore barahindukiye bashinja “umurokozi” wabo ko yaba yarabakuye mu Misiri (Ubucakara) agambiriye kubarimburira mu butayu ! Ubutumwa bwo kuba Umulideri ntibworoshye! Aha kandi si Musa wenyine  ukekwa amababa. Umuryango uzi neza ko Musa atikoresha, basobanuriwe ko yoherejwe n’Imana . Biragaragara neza ko ushyirwa mu majwi  ari Uhoraho Imana ubwe. Ikibazo nyakuri kibazwa Uhoraho Imana ni iki :  “Aho uracyari kumwe natwe cyangwa waratwibagiwe ?”. Mu yandi magambo : Uramutse uhari wagira uko ubigenza inyota ntiturimburire muri ubu butayu. Natwe iyo duhuye n’ibizazane, twese dutera Imana amabuye , tuyishinja ko yatwibagiwe, ko yadutereranye! Siko bigenda se ? Wowe ntibirakubaho ?

Igisubizo

“Uhoraho abwira Musa, ati «Jya imbere ya rubanda, ujyane na bamwe mu bakuru b’imiryango ya Israheli; ufate na ya nkoni yawe wakubitaga mu ruzi, maze ugende. Dore ndi buguhagarare imbere, hejuru ya ruriya rutare ruri ku musozi wa Horebu. Uze gukubita urutare, rutobokemo amazi, maze rubanda banywe”.

Igisubizo nyakuri si uko abaturage babonye amazi gusa , ni uko bamenye ko Imana ikiri kumwe nabo, ko igishyigikiye umugambi wabo(urugendo) wo KWIGENGA. Urwikekwe ruvuyeho, nibura baramara kabiri bifitemo icyizere.

2.Isomo ku munyarwanda wo muri iki gihe

Uretse, abajijisha n’abanyamurengwe, ntawe utabona ko Abanyarwanda basubijwe mu buja n’ubutegetsi butabakunda, bwabamubuye uburenganzira bwose bw’umwenegihugu,  ahubwo bukaba bubafata nk’ibikoresho, bugahora bwishakira kubabyaza IFARANGAMbese nk’abandi bacakara bose. Hari umutegetsi w’Inkotanyi mu bo hejuru uherutse kwambuka umupaka noneho atanga ubuhamya bwakuye umutima  ababwumvise . Hirya y’ibigaragara, dore uko ibintu bikorwa muri make :

Iyo FPR yohereje umukuru w’Ingabo mu Ntara runaka, bamutegeka n’umubare w’amamiliyoni atari make agomba kwinjiza mu Isanduku ya FPR(=KAGAME), byanze bikunze. Ibyo kandi bikorwa no ku Bayobozi b’intara no ku Bayobozi b’uturere. Mu gihe cy’imyaka itatu buri wese muri abo bayobozi agomba gukora ibishoboka byose akaba yabonye ayo mafaranga kabone n’iyo yagomba guca imitwe y’abaturage yagabiwe akayigurisha mu isoko ntacyo ibyo birebaho Leta ya FPR ! Icyo Leta  iba imutegerejeho ni ayo AMAFARANGA gusaImibereho myiza y’abaturage ni ijambo ritaba mu nkoranya ya FPR Inkotanyi!Nta n’uwibaza ko abaturage umukuru w’ingabo ashyira ku nkeke abambura utwabo ari nabo Guverineri w’intara asonga, ko ari nabo Umuyobozi w’Akarere anogonora!  Kugira ngo adatakaza umwanya we, Umuyobozi wa gisivili cyangwa uwa gisilikari akoresha uko ashoboye kose akabeshya, akiba, agasahura rubanda, akikorera mu mifuka yabo….byaba ngombwa akica ariko akabona amakoro ajyana i Bwami! Ngiyo “politiki nyarwanda” FPR ikina!

Burya rero ngo za komisiyo tekiniki zishinzwe amasoko , kubakisha…ari mu turere no mu rwego rw’igihugu, inshingano yazo ni  ukwifashishwa muri ubwo busahuzi, nta kindi . Urugero : Niba hatanzwe isoko ryo kubaka Hoteli cyangwa inzu ya Leta runaka, ku gaciro k’amafaranga angana na miliyoni 300, byemezwa  na komisiyo ku mugaragaro ariko  mu ibanga hagahita havanwamo miliyoni nk’120 zishyirwa mu isanduku ya FPR(=KAGAME), hanyuma abagomba gushyira uwo mushinga mu bikorwa bakirwariza  mugutekinika amaraporo azerekana ko inzu yubatswe na miliyoni 300 kandi mu by’ukuri ari 180 gusa zakoreshejwe( mu gihe abategetsi bo hasi nabo batabanje ngo bikuriremo ayabo !). Ushatse kubangamira bene izo gahunda z’uburiganya wese (abe Umuhutu, Umututsi cyangwa umutwa !)atakaza umwanya we, agafungwa cyangwa akicwa. Padiri Evariste Nambaje ni umwe muri benshi cyane bashobora kuba baraguye muri urwo ruzi barwita ikiziba

Ingaruka  mbi z’imikorere nk’iyo ni nyinshi cyane ku gihugu cyacu .Niyo mpamvu nta kintu na kimwe cyubakwa mu Rwanda muri iki gihe kizaramba kuko uburiganya n’ubusahuzi arizo ndangagaciro zishyirwa imbere n’ubutegetsi bwa FPR-Inkotanyi. Nk’uko uwo mutangabuhamya abyemeza, kuri bo  Politiki = gusahura igihugu bikinjizwa mu mifuka y’abategetsi bakuru .

Abanegihugu nta gaciro bagifite imbere ya Leta, igifite akamaro ni BINTU/IFARANGAgusa! Abategetsi nta kindi bakora uretse kwifashisha(detourner) inzego za Leta, aho gufasha rubanda, zigakoreshwa mu nyungu z’abantu ku giti cyabo, ubu hakaba hariho Agatsiko k’abakungahaye byo kurengwa.  Hari ubucakara burenze ubu ? Hari ingoma ifite imikorere yatera Imana ishozi kuruta iyi ?

Umwanzuro

Abanyarwanda bagomba guhitamo kwigumira mu bucakara cyangwa kurwanira ubwigenge bwabo. Bo nta n’inkono z’inyama nk’izo mu Misiri zikwiye kubarangaza kuko inzara n’ubukene bigiye kubamarira ku icumu. Ikibazo bafite si uguhitamo hagati y’ubwigenge n’ubucakara ariko barya bagahaga. Ikibazo cyabo ni uguhitamo UKWIGENGA cyangwa UKWICWA n’Ubucakara !

Ku bibaza niba Imana iri kumwe na Leta ikoresha rubanda uburetwa  nk’iya Farawo cyangwa niba iri ku ruhande rw’abaharanira ubwigenge , igisubizo kiratangwa na Liturjiya y’uyu munsi .

Nk’Uko Imana yakinguye inyanja umuryango wayo ugatambuka nta nkomyi, ni nako igiye gukubita inkonji ingoma y’igitugu yayogoje u Rwanda, maze abenegihugu bongere bahumeke umwuka w’ituze n’amahoro.

Nk’uko ukuboko k’Uhoraho Imana kwashije urutare rugapfupfunukamo amazi meza yuhiye umuryango wayo wendaga kwicwa n’inyota, ni nako Imana igiye gukoresha abandi ba Musa, bagahangamura ingoma yishuka ko izabaho ubuziraherezo ikaba yarimakaje AKARENGANE mu Rwanda.Bityo rubanda izuhirwa UBUTABERA, abarenganye barenganurwa, abafungiye akamama basubire mu ngo zabo, abambuwe ibyabo babisubizwe, buri wese ahabwe icyo agomba , nta vangura rishingiye ku bwoko cyangwa inkomoko.

Twifurije igisibo cyiza, abifuza gutanga umuganda wabo kugira ngo UBUCAKARA bugende nk’ifuni iheze, UBWINGEGE bw’abana b’Imana busugire busagambe mu Rwatubyaye.

Uwanyu,

Padiri Thomas Nahimana.

Intego yanjye : Nzabaho nigenga cyangwa ngwe ku rugamba mparanira ubwigenge (Vivre libre ou mourir)

Nawe ushatse wayigira iyawe.

Emera twisangirire aka karirimbo :

http://youtu.be/55bTfpZP2zM

Urupfu rwa Padiri Evariste : FPR-Inkotanyi ntiyica gusa, icunaguza n’umurambo !

Kwica umuntu ni icyaha . Gucunaguza umurambo ni ikindi. Byombi birakomye cyane kandi bihanwa n’amategeko. Iyo abicanyi ba  FPR bamaze kwivugana umuntu, ntibibuza no gukinira ku murambo we bigasa n’aho ariyo “signature” y’uwo mutwe wagaragaje imikorere isa neza n’iya “Mafia”. Uwatanga ingero ntiyabona aho azikwiza. Ibyo bakoreye Musenyeri Phocas Nikwigize, Bagenzi be biciwe I Gakurazo, abajanjaguriwe i  Kibeho, i Byumba, mu Buvumo bwa Bugoyi….ntituribagirwa urwo bahaboneye. Padiri Evariste Nambaje na we yanyoye kuri iyo nkongoro. Signature ya FPR yarigaragaje! Tutiriwe turondora ibiterashozi bamukoreyeho byose, nta wabura kwibutsa ko bagerageje kumujanjagura umutwe bakoresheje ikintu kiremereye, nyuma bakanamutwika igice kimwe cy’umubiri kuko bifuzaga ko ashya agakongoka wese, mbese nk’utarigeze kubaho ! Iyo ni“signature” FPR yihariye, tumaze kuyimenyera ! Reka tubiganireho muzi izi ngingo 3 zikurikira.

1.Gucunaguza umurambo biba bigambiriye gukura umutima abo mu muryango.

FPR ntinyurwa no kwica umuntu gusa, kuko n’isasu rimwe ryaba rihagije. Igomba no kumuhindanya, ikamusukaho ubugome bwose bwuzuye imitima iteye nk’uwa Sekibi: bashishimura umurambo, bakawukoreraho sinama idakwiye abantu bazima ! FPR ntinyurwa no kwica umuntu umwe gusa. Iyo iguhitanye ihita itangira intambara yo gusibanganya ibimenyetso. Niyo mpamvu igira itya igasubira mu bagize umuryango wa Nyakwigendera kimwe n’abo bakoranye bose ikabashyiraho iterabwoba rirenze igipimo, igafungamo bamwe, ikicamo abashobora kuba abatangabuhamya, byaba na ngombwa ntizuyaze kurimbura umuryango wose ! Ingero ni iryaguye.

Mu muryango wa Padiri Evariste Nambaje bararye ari menge. Dore Inkotanyi ntizagize n’isoni zo gufata umukwe wa padiri Evariste (umukwe wa mushiki wa padiri) witwaHABIYAKARE Dominiko zikamuterera ku munigo, zikamufunga nkaho ari we zishaka kugerekaho urupfu rwa Padiri Evariste! Icyo azira nta kindi kitari uko aciye akenge akaba hari icyo yabonye, akaba yari atangiye no gutunga agatoki bamwe muri abo bagizi ba nabi. Kuko byagaragaye ko azi byinshi, FPR igiye kumwirenza, niba abantu badahagurutse ngo bamutabarize, by’umwihariko Diyosezi ya Cyangugu ntiyagakwiye kwituramira ngo itererane uyu muryango!

None se Dominiko Habiyakare, wakoranaga bya hafi na Padiri Evariste, yayoberwa ate inzigo n’umujinya w’umuranduranzuzi Mayor wa Rusizi , Bwana Oscar Nzeyimana, yari afitiye Padiri Evariste bapfa ikibanza padiri yari yaraguze akagihaho impano uyu muramu we, Mayor akaba yarifuzaga kukigira icye byamupfana  agahitamo kukinyuzamo umuhanda mu buryo bwo guhimana, yaregwa mu rukiko agatsindwa! Dominiko yayoberwa ate uko Oscar yahoraga agambanira padiri Evariste kuri FPR kugira ngo bamuhitane ?

Dominiko yayoberwa ate uko FPR yashakaga gusahura amamiliyoni mu mushinga wa Hoteli Malina ya Diyosezi ya Cyangugu (nk’uko basanzwe basahura imishinga yose yo mu gihugu ! ), Padiri Evariste akababera imbogamizi itoroshye,  ibyo byose bikaba byarabaye intandaro yo kumuvutsa ubuzima!

Dominiko yayoberwa ate ibyo umukuru w’ingabo I Nyamasheke aherutse kuvugira mu ruhame ngo Padiri Evariste yarizize, ngo ntiyumvaga, ngo yohererezaga amakuru umupadiri wigumuye….

Ubu Dominiko Habiyakare aho afungiye ari gukubitwa, kwicishwa inzara, kujombwa ibyuma, kubabazwa mu mubiri na roho….natagwayo azasohoka mu gihome yaragizwe igisenzegeri  ntacyo akimariye. Nibitaba ibyo , tuzajya kubona tubone asohotsemo “yemejwe icyaha” ko ariwe wishe muramu we ! Ndetse azagerekeho n’urutonde rw’abo bafatanyije kwica Padiri, ni ukuvuga abo FPR ishaka kwikiza .  Mu bwenge buke bw’abayobozi ba FPR ubwo bazaba bibwira ko rubanda yabyemeye , kuko nyine bacyishuka ko gutekinika amadosiye bizabahira ubuziraherezo ! Imigirire nk’iyi ikurikira urupfu rw’umuntu nayo uwayita gucunaguza umurambo ntiyaba afite ukuri?

2.Ubutabera bw’u Rwanda muri gahunda mbisha yo gucunaguza umurambo.

Mu gihe Padiri Evariste Nambaje yashyingurwaga, Umudepitekazi witwa Jeanne d’Arc Nyinawase yarisiribanze turumirwa : ngo ntitwirirwe dukeka ko ari FPR yamwishe ngo kuko yamukundaga kurusha nyina wamubyaye, ngo ahubwo nidutegereze “Enketi” , ngo ubutabera nibwo buzatubwira uwishe Padiri Evariste ! Icyo nkundira Abaswa bo muri FPR ni uko bibwira ko Abanyarwanda bose ari abaswa nka bo !

Jeanne d Arc Nyinawase

Izo za Anketi uyu mugore arata zigeze zirenganura nde tuzi? Uretse “gutekinika” amadosiye mu bujiji burenze imivugire, ukuri zigeze zishyira ahagaragara ni ukuhe ngo tukumenye? Musenyeri Phocas Nikwigize yarengeye he? Ni nde wishe Padiri Vieco?… Ubu se koko twemere  ko Dominiko Habiyakare ari we wishe muramu we , akajya kumuta mu modoka muri Nyungwe ijagata abasilikari, umurambo wa Padiri ukamaramo amasaha arenga 12 nta musilikari cyangwa umupolisi  urabona ko ahari ? Wakwemeza nde (uretse injiji zitekenika amadosiye!) ko abo basilikari buzuye muri Nyungwe ntacyo bari babiziho?

Inzego z’ubutabera nta muturage n’umwe ukizifitiye icyizere na gito keretse Depite Jeanne d’Arc Nyinawase w’umukombambehe wa FPR, kuko nyine ikinyoma aricyo kimugaburira kikamutungira n’abana.

3.Itangazamakuru rya FPR mu mihango yo gucunaguza imirambo y’Abanyarwanda.

Ku itegeko rya Kagame, itangazamakuru ryo mu Rwanda si irirengera rubanda ni iriyisonga . Ibinyamakuru biri mu mukino mutindi wo gucunaguza Padiri Evariste,  ni FPR yabitangije, ibindi  yarabiguze. Inkuru irambuye kuri icyo kibazo tuzayibagezaho ubutaha.

Byumvikane rero ko ibinyamakuru Igihe.com n’Imirasire.com na Rushyashya.net ari ijwi  ry’ubuyobozi bukuru bwa FPR-Inkotanyi. Ba Ruharwa Jack Nziza nibo babwira buri kinyamakuru icyo kigomba kwandika n’uwo kigomba guharabika .

Sinatunguwe na rero no kubona Ikinyamakuru Igihe.com , mu nkuru cyise RTLM yasabye Kiliziya gatolika kuyifasha muri Jenoside. Yabonye abayoboke I Cyangugu(http://www.igihe.com/politiki/amateka-y-isi/article/rtlm-yasabye-kiliziya-kuyifasha) giha Moniteri Tom Ndahiro ijambo kugira ngo yirize, yigaragure, yigire nyamukubitwa, yerekane ariko anivuguruza kuri buri jambo,  ko rwose FPR yikundiraga padiri Evariste (umupadiri wizewe na Leta!) kurusha Kiliziya gatolika n’umuryango wamwibarutse! Mu buriganya yiringira we wenyine, ngo arasanga nta wundi wagirira Padiri Evariste nabi uretse Abapadiri bashinze leprophete kuko nyine aribo bakoze icyaha cyo guhoraga bamuburira ngo agenze make, hato atazasoza nka wa mugabo wahetse impyisi, abamugira inama yo gukiza amagara ye akabima amatwi, uko byagenze ibara umupfu.

Naje gutungurwa gato n’Inkuru yasohotse mu kinyamakuru Imirasire.com cyatinyutse gushyira mu majwi Padiri Thomas Nahimana , Umuyobozi w’Ishyaka Ishema ry’u Rwanda,  ngo arakekwa mu bishe Padiri Evariste Nambaje. Nibwo nabonye ko igihugu cy’u Rwanda kigeze kure kubi, binyibutsa wa mu gani ngo “iyo inzu ishizemo inyana, imbeba zikinagura mu kirambi “. Abanyarwanda nibakureyo amaso burundu, igihugu kiyobowe n’impumyi zigeretseho no kuba inkozizibibi ! Ubeshya we ntagerageza no gushyiramo akenge !

Nguwo Alphonse Munyankindi, wagurishije ikinyabinyoma Imirasire.com kuri FPR

(Tuzababwira ibye mu nkuru yacu itaha)

Muri kwa kwihuta ariko wayobye, Ikinyamakuru Imirasire (http://www.imirasire.com/Amakuru-Yose/Amakuru-Mashya/Mu-Rwanda-22/article/abagize-uruhare-mu-rupfu-rwa-padiri-nambaje-evariste-batangiye-gukekwa)  kiragira ati :

Muri iyi minsi, urupfu rwa Padiri Nambaje Evariste, abantu bakomeje kugira byinshi baruvugaho, ariko abantu bakurikiranira hafi politiki yo mu Karere k’ibiyaga bigari, hari abavuga ko yaba yaragambaniwe na na Padiri Nahimana Thomas uyobora le Prophete ubu wibera hanze y’igihugu akaba anagaragaza ko arwanya umutegetsi bw’u Rwanda kandi nawe akaba akomoka mu ntara y’Iburengerazuba.

Hashize iminsi mu bitangazamakuru bitandukanye byo mu Rwanda, bitangaje ko Padiri Nahimana Thomas ashaka kugaruka mu Rwanda kwiyamamariza umwanya wo kuzayobora u Rwanda.

Bivugwa ko Padiri Nambaje Evariste yarwanyaga cyane Le Prophete avuga ko urwo rubuga rusebya igihugu kandi akavuga ko iyobowe na Padiri Nahimana Thomas bityo ngo bituma amugambanira aramwicisha ariko uwamwishe azagaragazwa n’inzego zishinzwe umutekano cyangwa se Urukiko.

Muri make Padiri Thomas Nahimana arakekwa mu bishe Padiri Evariste kubera ko :

(1)Ayobora ikinyamakuru Leprophete.fr

(2)Arwanya “umutegetsi” bw’u Rwanda

(3)Akomoka mu ntara y’Iburengerazuba

Impamvu nyamukuru akekwa ni yo ya nyuma :

(4)Arashaka kugaruka mu Rwanda kwiyamamariza umwanya wo kuzayobora u Rwanda

Ngibyo ibimenyetso bishingirwaho hemezwa ko Padiri Thomas Nahimana yaba yaragambaniye mugenzi we. Inkuru igasozwa igira iti: “Ariko uwamwishe azagaragazwa n’inzego zishinzwe umutekano cyangwa se urukiko”.

Ntiturambirwe gutegereza, mu minsi mike izo nzego zishinzwe umutekano cyangwa se urukiko nazo zizafata umwazuro zishingiye ku “ bimaze iminsi bivugwa n’binyamakuru binyuranye”.

UMWANZURO

Ikimwaro nticyica . Niba Padiri Thomas Nahimana ashaka kugaruka kwiyamamariza umwanya wo kuyobora u Rwanda, uwo bari kuzahangana ni Padiri Evariste Nambaje ? Bityo kumwica bikaba hari ikibazo bikemuye ?  Inkotanyi ziranze zibaye umuti w’amenyo ni ukuri !

Ubu se Leta iyobowe n’abantu bakora batya, nayo ikwiye kwitwa Leta ? Iyi niyo Depite Mujawamariya yasabaga rubanda ngo ruyigire icyizere ? Leta yica abenegihugu, ikaqbatsinda mu gihugu imbere, ikambuka n’ imipaka ikajya kubanigira mu buhungiro, ntikwiye gufatwa nk umutwe wi‘iterabwoba ikongerwa ku rutonde rwa bene iyo mitwe, ikarwanywa ityo n’Umuryango mpuzamahanga ? Ni nde Munyarwanda utahaguruka ngo atange umuganda  we mu kurwanya ingirwa-Leta nk’ iyi yazambije igihugu ikimakaza akarengane, iterabwoba no “gutekinika”amadosiye hagamijwe kugirira nabi rubanda ….  Uyayirwanya yaba atarutwa na ya nkingi yitwa Mbonabihita?

FPR-Inkotanyi imaze imyaka ikabakaba 25 ishyidika umuriro w’ umujinya mu mitima y’Abanyarwanda, ahanini biturutse ku KARENGANE n’iterabwoba ihoza kuri rubanda.  Ubu twese dukwiye kwibaza tuti umunsi urugomero rwahombotse rubanda ntizamira bunguri abo bagizi ba nabi bafashe u Rwanda n’abarutuye ho ingwate ? Reka tubihange amaso.

BIRACYAZA……

Shema Jeremie,

Umutaripfana w’Ishyaka Ishema  i Kigali.

Source: http://leprophete.fr/news.php?id=461#.Uy5TMfTuLBs