Category Archives: News

IMINSI 1075 IGIHUMBI NA MIRONGO IRINDWI N’ITANU MU BUROKO

Muri Gereza ya Nyarugenge aho  bita muri 1930 hagati y’inkuta enye z’amatafari, aho witegeye ijiuru  ririmo inyenyeri, n’umusozi wa jari, namazemo iminsi 1075.

Rwandan-journalists-Agnes-Uwimana-Nkusi-Saidati-Mukakibibi-at-Supreme-Court-Kigali-013012-cropped_0

Yari iminsi ikomeye  cyane m’ubuzima, bugitangira byarangoye kubyakira cyane ko ntatekerezaga ko nshobora gufungwa n’itangazamakuru  mu gihugu kigendera ku mategeko, cyemeza ko gifite  itegeko nshinga rya Repubulika rihamya neza ko umunyarwanda afite ubwisanzure  mu bitekerezo, n’ubwisanzure bw’itangazamakuru.

Ntanubwo nari niteze gufungwa kuko nahamyaga ko niyo nakora ikosa mu bijyanye n’umwuga hariho Inama nkuru y’Itangazamakuru ifite amategeko ayigenga , ko iyo wabaga wakoze ikosa yagutumizaga ukisobanura ugakosora iyo nkuru mu gihe cyateganyijwe, ndetse hakiyongeraho n’Umuryango uhuza abanyamakuru , n’Inzu y’abanyamakuru, hejuru y’ibbyo byose nari ntarahamagarwa na rimwe ngo nisobanure ku makosa yakorewe mu mwuga, nkuko byagiye bigenda kubandi banyamakuru .

Tumaze gushyikirizwa inyandiko ikubiyemo ikirego, nabonye ko  hari urwego ruba rutubahiriza inshingano zarwo kuko mu nkuru Nkusi Uwimana Agnes yaregwaga harimo izo yari yarahamagajwe n’Inama nkuru y’Itangazamakuru, azisabira imbabazi yemera no kuzikosora, ariko ibyo byose ntacyo byamaze nahise ncika intege, ahubwo ibyabaye agahoma munwa nuko izo nkuru  yanaziburanye m’urukiko akazigirwaho umwere, ibyo kwiringira urwo rwego byari nk’inzozi.

Ikindi cyari kimaze kuduca intege kurushaho nuko inzego Nkuru (HCM) n’imiryango y’abanyamakuru yari yatugize ibicibwa twarinze tujya kuburana ntawudusuye  ngo aduhumurize, ndinze mva muri gereza  izo nzego ntanarumwe rurahagera,gusa bamwe muri bagenzi bacu bari basanzwe  ari inshuti batugezeho kandi batubaye hafi turabashima Imana izabaduhere Umugisha.

Icya kabiri : Ntihanganiye muri kamere yanjye numvaga nta byaha bisa nibyo banshinje nashoboraga gukora mpereye ku mateka yanjye bwite ndetse n’umuryango wanjye, abanzi neza bo babaye nkabakubiswe n’inkuba iyo nkuru igitambuka mu bitangazamakuru, buri wese  ku giti cye yarashidikanyije yibaza niba ari ukumvirana ariko nyuma bumva inkuru ni kimomo ko nafunzwe nzira ibyaha byo Kuvutsa igihugu umudendezo n’amacakubiri, hakiyongeraho Ingengabitekerezo no gusebya Umukuru w’Igihugu. Ubwo by’ari bigitangira ,abantu bacitse umugongo mbese tekereza ukuntu umuryango wanjye wahungabanye , utekereje ko Jenoside yakorewe abatutsi 1994  yawusize ari inkehwe abasigaye araho navutse ndetse naho nashatse  babarirwa ku ntoki.

Musaza wanjye Kayinamura Bedwa we yari ataranashyingurwa dore ko yashyinguwe kuya 18/04/2012  kubufatanye bw’Inama Nkuru y’Itangazamakuru mu Rwanda, nkaba mboneyeho no kubashimira by’umwihariko  mbikuye k’umutima. Kuko yari umunyamakuru  muri  Kinyamateka.

Sinabashaga kwihangana mu ntangiro y’uburoko kuko nageze muri gereza ngasangamo abafungiye umuryango wanjye  iwacu kwa data , aho mama akomoka ndetse naho nashatse, harimo ababyemera, harimo nabafite ingononwa k’umutima ko barenganyijwe, aba bose  twagombaga kubana kandi tukihanganirana muri urwo rugendo rukomeye nari ntangiye mu gihe twari dutegereje kuburana  ngo twisobanure kubyo turegwa, tukarenganurwa.

Ntanubwo bya nyoroheye kuko nagiye mpura n’abantu b’ingeri zose bafungiye ibyaha bitandukanye kandi buri wese afite uburyo y’iyumva mu mibereho ya buri munsi ,  byari bigoye kubana  n’abantu bagifite ihungabana ry’ibyabayeho bafungiwe kwihekura, bari kumwe n’abishe  cyangwa bagize uruhare muri jenoside yakorewe abatutsi 1994 ku miryango yabo,bahoraga bahangayikishiijwe nuko bamwe mu bo bagiranye ibibazo baba kwena  ko ari abicanyi  kimwe nabo hakiyongeraho ko bishe abana babyaye, byose  bikaba  ingararuka za jenoside yakorewe abatutsi 1994.

Kuko mu gihe cyo hambere umwana yatwaraga inda  yagira ubwoba  agahungira kwa nyirasenge no nyina wabo, aho hose ugasanga ntaho akigira agafata icyamezo cy’ubugome cyo kwihekura.

Ha kiyongeraho abana baba baraje gukorera amafaranga i Kigali, yahagera umukozi bakorana akamutera inda akabura aho ayerekeza,  SIDA iri guca ibintu  yakwiheba akayikuramo bikarangira ari muri gereza.

Muri rwo ruhurirane rw’ibabazo  ihohoterwa ry’abakozi bo murugo Boss akamwihererena,aka mukorera ibya mfura mbi Nyirabuja yagiye ku kazi akaba arayimudometse, yatangira kugaragara bati vuga uvuyaha bakamushyikiriza police bati ya dufatiye umwana ku ngufu ,  leta ikaba ibonye umutwaro  wo kurera no gufunga  inzira karengane ,inkiko zikaba iyooo , yaburana akaba umwere amazemo igihe kirekire  umwaku wamusingira bakamukatira kubera kubura abunganizi mu mategeko.

Ubuzima bwari bukomeye kubana n’abantu nkabo bibabariye, hakiyongeraho abacuruzaga ibiyobyabwenge , bagatirwa amezi 3,4 barafatanwe amakamyo , uwafashwe arinywa, cyangwa afite udutabi dutanu akatiye imyaka itatu cyangwa se n’ibiri, icyabaga gikomeye kuruta ibindi nuko yumvaga atazareka ku bicuruza kuko ubuzima bwabaga bwaramunaniye , yaracuruje agataro buri munsi bikaba ari i Gikondo kwa Kabuga, byakwanga akishora mu buraya akavanayo Sida, akaba afite umwana ku mugongo inda atazi uwayimuteye, niyo ya mu menya i se akaba atemera uwo mwana, mu gihe babaga bahangayitse  kuko utundi twana twabaga twarasigaye mu nzu z’inkodeshanyo bene zo badasiba kuri gereza  kuba  gusaba ko bagumana  na mama wabo, barushagaho guhangayika kuko abo baricuririzaga aribo bari bashinzwe kubafata, kandi ugasanga  bene imari ari simbibazwa.

Uburoko bwa ndyaga kurushaho iyo natekerezaga ko abana twasize  bashobora kuba baryiyahuza  ,wasubiza amaso inyuma ugasanga ari ikibazo gikomeye ku miryango ifunzwe  kuko buri gihe wahuraga n’ababyeyi bataka ko abana babo banze ishuri, abandi babuze amafaranga yo kwishyura   n’ibindi bisa nabyo , kuko bahitaga biheba bakigira mu muhanda,hakiyongera agahinda k’abana batazi ibyo ababyeyi babo bakoze basabwaga kwishyura ibyo ba se cyangwa ba nyina bangije,mu  muri jenoside yakorewe abatutsi 1994, abenhi bari bakiri incuke.hakabamo n’ababyeyi bazi neza ibyo bakoze, bakigira ntibindeba, gusa bagashima  Imana  ko bakiriho ari impuhwe bagiriwe na FPR  ubundi nabo bagombaga kuba barapfuye, bitewe n’ amarorerwa bakoze., aba kandi ntabwo bari bahangayitse cyane kuko nibo bari mu nzego z’ubuyobozi za gereza , ibyo bakeneye byose babibonera igihe bashakiye kuko bavuga rikijyana, abenshi barasurwa buri saa sita n’imiryango yabo, abana babo baba sura buri wa gatandatu wa mbere  w’ukwezi , abari mu Burayi baba gezaho ku ma devize.

Hakagorwa abatazi ururo n’icyatsi bagomba kuryozwa ibyo batakoze, Ibi byiciro byose twagombaga kubana kandi buri wese tukamutega amatwi kugirango dusesengure neza ibibazo byari muri gereza cyane ko njye no mubyo nashinjwaga ko navuvuze ko abantu barengana,  nagombaga gutegura urubanza nshingiye kubimenyetso narinsanganwe n’ibyo nari gukura kubo turi kumwe.

Muri iyo minsi yo guhangayika twagombaga no gutegura urubanza  ,twatangiye kubazwa n’Urwego Rukuru rw’Ubushinjacyaha , nyuma naje guhanagurwaho icyaha cy’Ingabitekerezo, gusebya Umukuru w’Igihugu, kuko Ubushinjacyaha Bukuru bwasanze bitampama, runsigira icyaha cyo Gukurura Amacakubiri, nabyo btarangiye mbibayeho umwere nkuko bigaragara k’urupapauro rumfunga rwanditswe na polise kw’itariki ya 10/07/2010, nabyo birangira nta na kimwe kimpamye, ahubwo bazana ikirego gishya ngo cyo kuvutsa igihugu umudendezo.

Ubutabera

Mu Rukiko Rukuru rwa Kigali na gombaga kwisobanura ku byaha bibiri, Mpagaze imbere y’Urukiko nisobanuye ku cyaha cyo Gukurura macakubiri byari bimpangayikishije  nubwo  umutima wanjye utanciraga urubanza kandi ntashoboraga no kurota mu nzozi mbikora nkurikije uko nari niyizi, ndetse n’abasanzwe bazi imyitwarire yanjye gusa nisanzuye aho bidashoboka ntanga igitekerezo mu bihe bidakwiye kuko twari twegereje amatora  nkurikije ibyo nagiye mbwirwa nyuma yuko tumaze gukatirwa.

Urubanza rwarasomwe  mba umwere ku byaha byose naregwaga ,Urukiko rumpamya icyaha cyo kuvutsa igihugu Umudedenzo negetsweho n’ubushinjacyaha Bukuru, bampa igihihano kigifungo cy’imyaka irindwi narumiwe , kuko buri wese ntiyasobanukiwe ,mu gihe  abo twaregwaga icyaha kimwe duhanwa n’itegeko rimwe , kandi twaburanishijwe n’Inteko imwe yari iyo bowe n’Umucamanza Pio Mugabo yari imaze guhanisha Ntaganda Bernard imyaka itatu, ihanisha Nkusi Uwimana Agnès imyaka itanu ,iyo nteko irihanukira indwinga imyaka irindwi yose  myiza myiza mw’ijambo rimwe yantsindangiye ingana na Mandat y’Umukuru w’igihugu, narabitekereje biransiga si ukubeshya.

Muri rusange urwo rubanza rwarangiye Nkusi Uwimana Agnès bamuhanishije  imyaka myinshi 17  ijya gusingira iya Madiba  n’amahazabu y’amafaranga y’u Rwanda 250000frw, bampanisha igihano navuze haruguru no gufatanya kwishyura amagarama y’urubanza, twahise tujuririra Urukiko rw’ikirenga, urubanza ruburanishwa umwaka wakurikiyeho , rucibwa  kuwa 06/4/2012 bagabanyiriza Nkusi Uwimana Agnès igihano bamuhanisha imyaka ine,bamuhamije icyaha cyo kuvutsa Igihugu umudendezo bakimukatiraho imyaka itatu, n’umwaka umwe  wo gutuka Umukuru w’Igihugu, amahazabu akurwaho, nanjye bampanisha igifungo cy’imyaka itatu bampamije icyaha cyo kuvutsa Igihugu Umudendezo, nubwo bari baturenganyije ariko twariruhukije kuko twumvaga iyo myaka yo ibarika tuzayirangiza Imana idutije ubuzima, kuko yaba Nkusi Uwimana Agnès yari afite ikibazo cy’uburwayi budakira, nari maze kuzahazwa n’indwara y’umutima hikubisemo na diyabete, urumva ko twari tumaze kuremererwa n’ibibazo by’igifungo cya gaherere, imiryango yacu twasize dore ko twembi twari abapfakazi abana bagomba no kwiga.

Hakiyongeraho naho twari turi buri wese agucaho agacinya undi urwara ati :dore, ba bagore b’ibyihebe, kandi biyibagije ibyabo, raporo  z’urudaca   wakorora wacira, tugatumizwa m’ubuyobozi. Hari uwadusekeje rimwe sinzabyibagirwa: yaradutumije ari mugitondo, tugenda twibwira ko ari agakuru keza agiye kutubwira dore ko  hari hashize iminsi twandikiye Umukuru w’Igihugu tumusaba ko yakoresha ububasha ahabwa n’itegeko, tunashingiye ku mvugo yari yivugiye ubwo yabazwaga n’abanyamakuru Kampala, ko atamenye ibyifungwa ryacu ngo  iyo abimenya  tutari dukwiye gufungwa , nuko tuti umenya harimo akajambo,ntitugezeyo  imbere y’Umuyobozi wa gereza ati :”niko mwa bagore mwe ngo harya muzazunguza gereza mu kureho  amatafari ? cyangwa muzurira  mwirenge  ? ko tubafiteho ububasha mwa kwemeye mu gafungwa ?”

Ubwo atubwira ibyo bamuturegeye  ararangiza, natwe turaruca turarumira habe niyo mu nda ngo irajorora, turumirwa amaze kutubwira icyo atekereza ati : ni munsohokere mu biro, natwe dukizwa nayo twameze ijambo ryiza twari twiteze rirabura tujumarirwa tujya gukora uburoko na Morale nyinshi. Reka mbamare amatsiko y’ukuntu twakuruye uburoko.

TUMAZE GUKATIRWA

Twabayeho ubuzima bugoye birumvikana kuko ntakindi kizere twari dufite cyo kuva muri gereza uretse kurangiza ibihano, ubuzima bw’umufungwa bwari burangiye tubaye abagororwa. Nsobanure ko umufungwa nuba atarakatirwa, umugororwa aba yaramaze kugenerwa ibihano n’inkiko, twagombaga kubahiriza amabwiriza ya gereza uko yakabaye,uhereye m’Umudugugu aho utuye, Akagali no k’Umurenge dore ko haba ubuyobozi nkubwo mu nzego zose zo mu gihugu, gukora isuku, aho utuye ndavuga muri bloc ubamo ariwo mudugudu, ikibuga, urwiyuhagiriro, ubwiherero , mbese byaterwaga naho bagupanze akazi,ariko mu by’ukuri byarashobokaga ko wabonaga umuntu  akagusayidira  bitewe nuko akubashye, kuko nubwo muri gereza harimo abantu bafunzwe hari abana n’ababyeyi bagifite uburere gusa bahangayikishijwe n’uburemere bw’ibihano bahawe, abategereje kuburana, n’abandi bagifite icyizere cyuko imanza zabo zizasubirwamo.

Aha ariko sinabura kuvuga ko hari abandi batuje bemeye icyaha bagasaba imbabazi ku byaha bakoze muri Jenoside yakorewe abatutsi 1994, bari mu nzego z’ubuyobozi runaka bwa gereza ,aba nabo bafite inshingano zitandukanye barigisha ubumwe n’ubwiyunge usanga bafata iya mbere igihe cy’icyunamo mu gutanga ubuhamya ku byabaye ,bamwe muri bo bagatanga amakuru bigafasha abatarabona imibiri y’abavandimwe babo aho ikijugunwe hirya no hino.bigisha gusoma no kwa ndika, indimi, bakora imilimo inyuranye kuboha, gufuma, abandi nabo bafungiye ibyaha bisanzwe ubasanga mu nzego zunganira abandi mu butabera, imibereho myiza, n’ahandi bakenewe. Aba nabo nubwo bemeye ibyaha bahora mu masengesho y’urudaca ngo Imana izakoreshe Umukuru w’Igihugu adohore atange imbabazi nk’izigeze kubaho , kandi bakifuza ko rya tegeko rya EAC ryo kubara ijoro n’amanywa riramutse rigiyeho ryakorosha ibihano, dore ko itegeko rishya rivuga ko ukatiye burundu yahabwa imbabazi arangije imyaka 20, harimo  rero muri abo abakatiye  hagati ya 17 na 30 bamaze kurangiza 18 bifuza ko haricyo Uwiteka yabakorera agasubiza amasengesho yabo .

Nkiri mu butabera harimo ya nkuru ya ¼  cyabaye nkaya mabati bategereje amaso ahera mu kirere dore ko abahanga gutanga morale baza bati ni mwandike kuko noneho kizajya gitangwa buri gihembwe, iyo bigeze aho impungure (inkoko) ntizirara  kubera morale mbese buri wese ukwije ibyangombwa arara azinga utwangushye, ubwo bwacya bati abakecuru n’abasaza, abarwayi,n’utabashaga kweguka  bucya asindagira  ngo adasigara abandi bagiye mu ngando bagategereza weeeee …… umwaka ugashira undi ugataha, abapfa bagashyingurwa mu Gatenga .abandi ibihano bikarangira bagataha . ukibaza ya nkuru y’imvugo ngo niyo ngiro ukumirwa .

Hari n’abandi bireze  bakemera ibyaha  bya nyirareshwa, bakaba bagihishiriye abakoze ibyaha, iyo muganiriye akenshi bakubwira  ko banganga kwiteranya n’imiryango yabo, aba ubasanga mu byiciro bibiri :

Iyo yabaga  yarashatse mu muryango wahigwaga, maze aho akomoka bakagira uruhare  mw’iyicwa ry’umuryango yashatsemo  ntiyari kubasha gushinja basaza be na ba se wabo. Hakaba nubwo we aba yarahigwaga  agashaka mu muryango wakoze Jenoside 1994 ntiyashoboraga gushinja abo yashatse ngo abana be bataza mwanga ndetse na bene wabo w’umugabo akaba inzigo ariko akirengagiza ko nubwo we bamuhishe ariko hari abandi bahemukiye.Bagiye bayandikira amaso yaheze mu kirere kuko kubona amarangiza rubanza ari ikibazo kingora bahizi ngo hakurikijwe uburyo byashyizwe mu bubiko.

Abandi nabo bahuye n’ikibazo n’abafite abantu benshi bagiye babashinjura , bireze ibyaha bakabisabira imbabazi ariko mu byukuri abo bashinjuye  ntibafungurwe kandi nta rundi rubanza baregwamo, ugasanga guhuza ayo madosiye ngo abantu barenganurwe bigoye kuko baba bari mu ma Gereza atandukanye, bityo bakaba bafite inyota yo kurenganurwa,iki kibazo kandi kigora inzego z’ubuyobozi bwa Gereza kuko kigaruka buri munsi , abafungwa basaba Gereza ibidashoboka kuko baba bifuza ko gereza ibakorerea kopi za madosiye kandi yo ifite agapapuro gafunga umuntu gusa, idashobora no kujya kubisaba mu zindi Gereza ngo izo dosiye zihuzwe.

Hakabamo rero n’abinangiye imitima ukaba ufunganye n’umuntu wabeshyeye ubizi neza, akaba atamubohora, ahubwo ugasanga mu gitondo cya kare bazindutse iya rubika bafashe Bibiriya, amapendo n’amashapure barahimbaje birakomeye ,ishapure amasaro bayavuye imizi, kandi uri kumwe n’umuntu afungishije azi neza ko arengana, abo iyo muganiriye ahita akubwira ati : nawe nafungwe yantanzeho amakuru  yibwira ko nzafungwa agasigara ,ati nantwaze agatimba, nawe abana be babe impfubyi, ati burundu yanjye agomba kuyimfasha.

Muri uruwo rusobe rw’ibibazo hakiyongeraho abantu bakatiwe n’inkiko bagakora ibihano byabo bakabirangiza imyaka 15,17, n’iri munsi yayo igihe cyo gutaha cyagera dosiye zabo zikabura,ubundi ngo ntizuzuye, ubu bakaba baraheze mu gihirahiro.

  ICYAMFASHIJE GUKORA UBUROKO

Ntakindi kintu cyatumaga ndega urugi rwa Gereza uretse kujya gusurwa, kwivuza, ariko abasukuti bonyine iyo habaga hari ibikorwa byabo igihe cyose bishoboka  narasohokaga, nkifatanya nabo, kubera ko nararewe mu mu ryango w’abagide b’u Rwanda, mba n’umwe mu bawushinze, muri uwo muryango kandi naha herewe inyigisho zitandukanye , nzamfashaga buri munsi guharanira guhindura isi nziza  kuruta uko twayisanze, iyo nabaga ndikumwe n’abasukuti numvaga nezerewe kuruta iminsi yose mba ndikumwe n’abandi bafungwa, ikindi cya nshimishaga nuko mu ba sukuti  ntawarebaga kuri mugenzi  we, uretse kureba ku kiduhuje, kandi wari umuryango uhuza abasore n’abakobwa bafite ibibazo bitandukanye, ukora mu buryo buwugoye kubera iubukene bw’ibikoresho mu yindi miryango harimo abaterankunga benshi, ariko umuryango w’abasukuti bagombaga kwirwanaho,usibye inkunga bahabwaga na Mgr Aumonier wa Kiriziya Gatorika ukwiye gushimirwa ku bwitange yagaragazaga muri byose, cyane ko rimwe na rimwe ku minsi mikuru yatwiheraga n’umuceri.

Mu bi bikorwa byanshimishije kuruta ibindi n’ingando y’umwaka wa’2013 kuko twakoze mu milima y’imboga za Gereza, kandi tukifatanya  n’abamwe mu bemeye icyaha, bagasaba imbabazi,cyabaye igikorwa cy’ubumwe n’ubwiyunge kuko abenshi mu basukuti harimo abakobwa n’abadamu bagizweho ingaruka na jenoside yakorewe abatutsi 1994.aha kandi ndashima ubutwali bwa Mujawamaliya Immaculée  kuko atagiraga ipfunwe ryo guca bugufi kubw’icyaha yakoze cya Jenoside yakorewe abatutsi 1994. Ni habaho kudohora imbabazi ziza mugereho.

Ikindi cyamfashaga  nugutega amatwi abo turi kumwe, nkagira inshuti nyinshi, kandi nkabana n’abaturage b’ingeri zose nagendanaga kenshi n’aboroheje ndetse n’abarwayi bo mu mutwe, nishimiraga kugira icyo mfasha abandi nubwo bitanshobokeraga kuri byose, ariko hari nanjye n’abamfashaga  cyane mu kunkomeza no mu rwego rw’isana mutima, mwumve neza ko ikitwa isengesho sinifuzaga no kumva abasenga kuko natekereza ga iyo Imana basenga , yemeye ko bafunga ndengana ngata abana banjye ngasiga  Mama afite imyaka 87, ikemera ko abantu  b’abana n’abicanyi babyemera, ikemera gufunga abarengana ababikoze bidegembya, amasengesho rwose yarancumuzaga,  hari umu maman wambaye hafi cyane Hon Nirere Béatrice, na Marc Kabandana  yampaye Bibiliya  Imana izabampere Umugisha , bageze nubwo bampa   ibitabo byo gusoma by’Imana,  aba nyabwenge bingeri zose,  akanganiriza bigeraho bigenda bishira,   nkajya nsoma  bose ndabashimira, ariko ubwo nari ntandukanye cyane na Nkusi Uwimana Agnès yaramenyereye ajya gusengera mu b’adivantisiti b’umunsi wa karindwi ariga arabatizwa , aba n’umwalimu w’ishuri ry’isabato,  saa kumi n’imwe yabaga yageze kw’ihema. Nyuma yaje guhura n’intamabara z’urudaca yari yinjiye ari umunyabwenge agiye gukorana n’aba bandi bavuga ngo yadusanze aha, maze bamunywesha amazi, ibyari amasengesho bihinduka inzangano yakwinjira mw’ihema ba mwe bakisohokera cyakora ahaba intwali abereka ko asenga Imana atari umwana w’umuntu, nubu nasize rwose asenga  iminsi irindwi.

 Ntitwaretse Itangazamakuru

 

jari.png

Twafataga igihe cyacu tukiyumvira Radio kuva saa kumi n’ebyiri z’umugoroba tukarangiza saa tatu z’ijoro, twakundaga kumva Isango STAR ,Radio 10 ,K.FM,BBC.V.O.A. R.F.I. ,mu gitondo tukiyumvira GOOD MOORNING RWANDA, ndetse tukumva FLASH na SALUS mbese twagabanaga amaradio turi bwumve kugirango hatagira iducika. Ku manywa twumvaga Radio Rwanda Inteko, ntabwo twagiraga amahirwe yo kubona ibinyamakuru byo gusoma kuko bata tumaga by’injira muri Gereza bya ri induru,  ibyabonekaga mw’isomero rya Gererza n’INkiko Gacaca gusa, bagirana ishyari bakana himbirana ibitabayeho, iyo babona uzavuga amanyanga yabo barakubeshyera ugasubizwa mu gipangu , waba ubarusha ubumenyi  mu byo bakora ho ubwo nyine  baragutambika.

MU GUSOZA IMINSI YANJYE IGIHUMBI NA MIRONGO IRINDWI    N’ITANU

Ndashimira cyane ababyeyi bambaye hafi, bamwe mu bayobozi  ba Gereza ba mfashije igihe n’abaga mfite ibibazo by’uburwayi, urubanza, by’ari bigoye  kubona ugutega amatwi kuko  hari abaduhutazaga batubwira ko turi ibipinga, twigize akaraha kajya he.

Ndashimira mbikuye k’umutima Umuyobozi ndashatse kuvuga izina ariko narabimubwiye arabizi ku mpamvu z’umutekano we yanyeretse ko yarezwe , kandi ari umuyobozi koko ugorora ariko afite n’ubumuntu muri we .Groupe Impessa  yo muri Gereza ndabazirikana kandi nzabakorera ubuvugizi aho ijwi ryanjye rizagera.

Ndihanganisha by’umwihariko ababyeyi bagitegereje ko imanza zisubirwamo,ndashima abantu bose babaye intwali bakemera icyaha bagasaba imbabazi babikuye ku mutima kandi bakaba barazihawe n’ubutabera n’imiryango bahemukiye bakaba bakwiye kuyisa ba imbabazi nabo bakazihabwa Perezida wa Repubuika nawe akadohora kuko afite ububasha buseseye ahabwa n’itegeko  Nshinga.

Abategereje gusubira mu miryango  yabo barangije ibihano Gereza ikwiye gukora ibishoboka ,ikarangiza inshingano zayo kuko gukomeza gufunga igihe kirenze imyaka ibiri n’imisago umuntu warangije ibihano bye binyuranyije n’itegeko, ibi bikajyana n’abo inkiko zahanishije TIG haba  ku byaha bya jenoside kimwe n’ibyaha bisanzwe kuko ngo ntahateganyijwe, kandi icyemezo cy’urukiko gisimburwa n’ikindi.

Mu gusoza urugendo rwanjye ndashima ubutwari bwa Nkusi Uwimana Agnès yagaragaje mu burwayi bwe, mu bikorwa bye bya buri munsi, yitangira abandi, kandi ndifuza ko Imana yagira icyo ikora agataha muri cya  kane  kitagira umunsi   n’isaha ,abantu bahora bategerej kuko icyaha gikomeye twaregwaga twakirangije igisigaye ¼ acyemererwa n’itegeko,  ndabatashya mwese kandi ndabakumbuye abo twasangiye umuruho, amajoro y’imperi nyinshi, umubabaro wo  gutana n’imiryango yacu, ariko mwihangane kandi mukomere nta joro ridacya, n’imvura yo kubwa Nowa yarahise. Hari igihe Imana izaseka mu kumva ngo n’umunsi w’imbabazi inzugi zigakinguka. Hobeee  mwese. Kandi ndagusuhuza Sawuli nda kwibuka iyo wa munsi w’ubukwe wageraga.

 Imana ibarinde kuko itahe ari ubusa.

 MUKAKIBIBI Sayidati

 Source : montjali.com

Kagame akomeje gushakisha uburyo yakwizirika ku butegetsi.

kagame-2-ed

Perezida Paul Kagame ashaka kwiha indi manda

Nk’uko babihawemo inshingano, abacurabwenge n’abajyanama bakuru ba FPR nta buye na rimwe bazasiga ridahiritwse kugira ngo Kagame abone inguni ameneramo ategeke indi manda kuva mu mwaka wa 2017. Ishyaka rya PDI riyobowe na Ministri w’umutekano mu gihugu niryo ryateye iyo ntero mbere na nyuma y’amatora aheruka kuba mu Rwanda mu mwaka wa 2010. Iri shyaka aho kugira ngo naryo ritange umukandida ku mwanya wa Perezida wa Repubulika, ryahisemo kwibera inkomamashyi n’abakombambehe kugira ngo rijye rihabwa utuvungukira tw’umugati wa FPR!

Mu minsi yashize kandi Kagame yazengurutse igihugu cyose asura abaturage, hakaba hari hateganyijwe ko aho akoresha inama hose hagombaga kuboneka umuturage umubwira ko agomba gufata indi manda ya gatatu akayobora Abanyarwanda ngo kuko nta wundi wabishobora. Nawe akicinya icyara ngo ikinamico ryacengeye Abanyarwanda byahe byo kajya. Icyo nkundira Abanyarwanda barakwihorera ukikirigita ugaseka nabo baguhema, igihe cyagera ukibaza aho ubazi bikakuyobera!

Kuri uyu wa kabiri tariki 31 Ukuboza, urubyiruko rw’abashomeri rwabonye ntaho ruzanyura ubukene burwugarije maze rwibumbira mu muryango w’abakorerabushake witwa Rwanda Volunteers Organization rwavumbuye uburyo bwo kwibonera akazi. Rwatekereje ko nirusaba ko Kagame akomeza gutegeka u Rwanda nta kabuza umwe cyangwa babiri mu baruyoboye bazahabwa umwanya. None se Bamporiki we ntiyabaye depite?!  Gusa uru rubyiruko ngo rurasaba ko manda yaba imyaka itanu gusa ariko umuntu akajya akomeza kwiyamamaza kugeza iighe abaturage batakimushaka. Uru rubyiruko kubera ubushomeri rushobora kuba rwirengagiza cyangwa se rudasobanukiwe neza( dore ko amatwi arimo inzara atumva neza) amahame yo gusimburana ku butegetsi ajyana na demokarasi.

Mutangana-uyobora-umuryango-wAbakorerabushake-mu-Rwanda

Mutangana Yohani Bosiko iyo avuga uhita ubona ko yishakira umuriro 

Rubinyujije mu ijwi ry’umuyobozi Bwana Mutangana Yohani Bosiko, urubyiruko ruvuga ko Perezida Kagame yabagejeje kuri byinshi bakaba babona adakwiye gukoreshwa ibindi ngo kuko cyaba ari igihombo gikomeye. Reka nibutse Mutangana na we azabwire abo ayoboye utuntu dukeya :

  1. Gusimburwa ku butegetsi si uko umuntu aba anenzwe ko atayoboye neza gusa, kuko n’uwayobora neza akenera kuruhuka.
  2. Kumara ku butegetsi imyaka ingana n’iyo Kagame amaze ukaba udashobora kubona umuntu wujuje ibikenewe ngo abe yagusimbura, ubwabyo ni ikimenyetso cy’uko wayoboye nabi. So you have to go either way.
  3. Iyo umuntu agumye ku butegetsi(kimwe n’indi mirimo) agira igihe maximum cyo gutanga umusaruro ubundi agatangira icyo twagereranya na “diminishing marginal returns law”. Ni ukuvuga ko umusaruro yatangaga ugenda ugabanuka buri saha akomeje gukora. Ibi nibyo Kagame yibereyemo, Ingero zirahari: tekereza Kagame wakoranye n’abagabo nka ba Nyamwasa none ubu akaba akorana na Bamporiki ufite ipfunwe ryo kuba uko yavutse!!!! Uzumve speeches Kagame asigaye avuga uzasanga atagitanga umusaruro nk’uwa mbere.
  4. N’ubwo muvuga ko Kagame yahagaritse jenoside abandi bakavuga ko ari nawe wayitangije, imbaraga yari afite icyo gihe sizo afite ubu ndetse n’uburyo yatekerezaga byarahindutse. Kagame wa za 90 yari umuntu ufite amaraso ya gisore none ubu ni umubyeyi utekereza kucyo Cyomoro na Ange bazarya ejo, ndetse n’uko umutekano wabo uzaba umeze. Ibi byose ni ibimwongerera akazi bityo akaba akeneye uwanya wo kuruhuka. Ikindi ni uko nta yindi jenoside iteze kuzongera kubaho ngo abe ategereje kuyihagarika, keretse niba hari iyo arimo gutegura kuko nyine bamwe bavuga ko ariwe watangije iyo muri 1994.
  5. Ese ko Mandela yayoboye manda imwe gusa ukeka ko Abanyafurika y’epfo batari bakimukunze?
  6. Kagame afite ibyaha akurikiranyweho by’intambara ku buryo nta kintu na kimwe gishobora kumukiza uretse kwemera ko Abanyarwanda bagira ibiganiro bagateganya uko bamuha imbabazi cyangwa se igihano giciriritse. Ibi ariko byabaho ariko aretse gukomeza kunangira. Amenshi mu mashyaka ya politiki atavuga rumwe na Kagame abona ko mu gihe Kagame yakworoshya agatanga agahenge, Abanyarwanda bagira uko bamubabarira. Gukomeza kuba ku butegetsi yibwira ngo nibwo bumukingiye bishobora kutamuhira kuko byo bijyana na politiki mpuzamahanga. Uzabaze uko Charles Taylor yabwambuwe uzasobanukirwa.

Umwanzuro:

Perezida Kagame yagaragaje ko afite inyota yo kuguma ku butegetsi. Ibi kandi afite aho abikomora kuko ise muri batisimu Bwana Yoweri Museveni wa Uganda yabikoze. Gusa we mu itegeko nshi nga yahinduye yavuze ko nta wakwiyamamaza afite cyangwa arengeje imyaka 75. Ni muri urwo rwego ubu mUseveni avuga ngo mu mwaka wa 2016 mu gihe cy’amatora azaba afite imyaka 74!!!

Umuryango-wabakorerabushake-mu-Rwanda-ugizwe-ahanini-nurubyiruko-rwiga-mu-makaminuza-yose-yu-Rwanda-rugera-ku-bihumbi-bine

Kubera gutinya ubushomeri, urubyiruko rw’u Rwanda rutegekwa gushyigikira amafuti ngo rushyirwe mu gitabo cy’abafite icyizere.

Mutangana we hamwe n’abandi batekereza nka we, ngo Kagame yagombye kuyobora kugeza igihe Abanyarwanda bazaba batakimushaka. Iyi mvugo na yo igomba gusobanuka. Kuvuga ngo Abanyarwanda batakimushaka ni bande? Njyewe n’abo dufanyije Ishyaka ntitumushaka ndetse n’andi mashyaka ya politiki ntamushaka. Abo ni Abanyarwanda batamushaka. Ni ukuvuga kugeza nonaha ntiyagombye kuba ayobora kuko Abanyarwanda batamushaka. Ikindi ni uko binyuze mu matora Abanyarwanda benshi bamaze kugaragaza ko batamushaka kuva mu mwaka wa 2003 ubwo Twagiramungu yamwanikiraga mu majwi agakizw no kwiba. Ibi niko byongeye kuba mu mwaka wa 2010 aho Kagame yagize ubwoba yanga ko umutegarugori Ingabira Victoire yiyamamaza ngo amwereke igihandure. Nabyo ariko ntibyabujije Abanyarwanda kugaragaza ko Kagame batamushaka, ni uko habaye abasirikare bafite ibikumwe bikomeye bagatora Afande ku bwinshi. It must change.

Umwaka w’ISHEMA ni uyu wa 2014. Mbifurije kuzawurangiza twumva neza ko Kagame atagomba kwizirika ku butegetsi nk’aho ari bwa bundi bwa kera bwari bushingiye ku nkomoko.

Chaste Gahunde

Martin Ngoga na we igihe cye cyaba kigeze?

Ngoga-martin-2Martin Ngoga wahoze ari umushinjacyaha mukuru

Burya ngo urugiye kera ruhinyuza intwali, wa mucuranzi nawe ati : igihe kirageze ngo ugirwe ho impaka !

Nkuko Ikinyamakuru Umusingi cya byanditse mu nomero yacyo ya 82 yo kuwa 15-22 Ukwakira, Martin Ngoga nawe igihe cye cyageze ngo yerekezwe mu nzugi z’ubutabera.

Nibyo abanyarwanda baciye umugani ngo Inkoni ikubise mucyeba uyirenza urugo, kandi ngo uriye umusaza aruka imvi. Ikibazo cye na Mohamed Rutagengwa kirashyize kigiye ahirengeye, kandi mu by’ukuri uyu mutegetsi washoje urugendo rwe m’Ubushinjacyaha Bukuru yari yarigize intare uvuze ibye akamutanaga, cyangwa yabona utangiye ku munuganuga agakoresha ububasha yahawe.
Nguko uko abanyamakuru b’Umurabyo bahimbiwe ibyaha, kuko bari banditse ngo “igihe cye nikigera azahungira he ko yafunze umunyamerika?“. Abanyarwanda bavuga ngo urutavuze umwe !

Ubu umwe mu bo bakoranaga witwa Vital byose yasutse hanze kubirebana na ruswa yahawe y’amayero ibihumbi mirongo irindwi na bitanu akayamubikiriza muri Banki y’ubucuruzi ya Kigali ayahawe n’umuhungu wa Basabose witwa Americain. Iyi dosiye ikaba yaratangiye kuva cyera cyane ariko Mohamed Rutagengwa akabura aho akandagira kuko Rukangira Emmanuel(ndlr:undi mushinjacyaha) nawe bari baramuteyemo akantu, bituma aho aviriye ku mwanya w’ubushinjacyaha agerageza guhuza Umuryango wa Basabose na Martin Ngoga.

Byaje kugorana igisubizo kirabura afata icyemezo cyo kwirukana Rutagengwa ajya kujugunya ku Rusumo ariko byabaye nko guta matene kuko Rutagengwa yashakanye n’umunyarwandakazi, abana be bakaba bafite ubweneguhugu bw’u Rwanda. Ikindi kandi yirengagizaga ko wirukana umugabo ukamumara ubwoba, yavudukanye Vital aho agiye hose akamusangayo none nawe igihe cyageze ngo agibweho impaka.

Muti kuki?

Twabonye inkuru itumenyesha ko muwa 2006 muri BCR hagaragaraga ko yinjije amayero 75.000 kuri compte ye. Ubwo nabe yitegura gusobanura aho yavuye.
Uyu Vital kandi ntiyasize inyuma imikorere ya Ngoga Martin yo kwivanga mu kazi kahawe abandi kuko yagiye atanga ingero z’amadosiye yitambitsemo kubera inyungu ze bwite, ubujura bwo ku Kitabi, Imashini za Gereza, abacuruzi baregwa ingengabitekerezo, iy’umwana wa Musenyiri wo Kigeme, aha kandi havuzwe na Dosiye y’abapolisi bariye ruswa agasaba ko hafungwa abayitanze gusa, bigatuma uy’Umugenzacyaha, uwari Guverineri w’Intara y’Amajyepfo amenyesha umuyobozi we ko amwirukanye ku bwatsi bwe, ngo aze amutegerereze kuri Nyabarongo. Ibi kandi byatumye n’uwari umukuru wa CID Habyara yandikira Urwego rukuriye Vital ko adafite imikorere myiza nabo bakorana. Burya ngo uwububa abonwa n’uhagaze nguko uko ibanga ryamenetse.

Niba koko imvugo ya Muhumuza Richard ariyo nakurikirane uwamusimbuye kandi arenganure uwo muturage k’umutungo we yambuwe.

Ikindi ntazagwe mu mutego wuwo asimbuye. Aha namwibutsa ko Gahima Gérard yavuye kuri uyu mwanya ahitanye cash za BACAR, aho yasabiye Maman we Crédit y’ibimiliyoni byinshi, kandi imyaka ye itabimwerera. Iri ni isomo rirakomeye kuko byaviriyemo uyu muherwe guhunga, nyuma na Gahima amusanga mu buhungiro, asanzeyo Rwigema Pierre Céléstin. None Ngoga Martin nawe ashobora kubasangayo kubera gutinya uburoko n’abantu yarunzemo. Ubwo ariko mu gihe nawe yahigaga abandi bashobora gusimburana, bamwe binjiye i Kanombe nawe asohoka. None ibirenge ntibijya imbu kujya i mbere? Umushinjacyaha Mukuru mushya azacunge neza nawe izamu rye. Guhunga no gufungwa ni bya bose kuko udakora nta kosa.

Ariko hari hakwiye kujyaho uburyo abakoresha nabi ya ndahiro yo mw’Itegekonshinga rya Repubulika y’u Rwanda bavugira mu Nteko cyangwa mu rw’Ikirenga bitwaje imyanya bahawe barenganya abaturage, bazajya babiryozwa batagombye gusezererwa mu kazi gusa. Ariko se wamurega kwa OPJ kandi ariwe umuyobora? Haba se hasigaye abanyamakuru bonyine bashobora gushyira hanze amabanga y’ikuzimu ko abageza ibabazo kuri Perezida baba batoranyijwe?

Mukakibibi Saidati

Tubifurije umwaka w ‘ISHEMA N’IHIRWE.

426568_427827197294475_362831253_n              Banyarwanda, Banyarwandakazi, nshuti namwe Baturanyi b’u Rwanda,

I. UYU MWAKA W’2013 DUSIZE INYUMA .

A.Waranzwe ahanini n’impagarara zenyegezwaga n’ubutegetsi bwubakiye ku kinyoma, iterabwoba, n’ukwikubira ibyiza by’igihugu, bwa Paul Kagame na FPR ye :

(1)Mu rwego mpuzamahanga , Paul Kagame yiteranyije n’ibihugu bituranyi ashoza intambara z’Umutwe yiremeye wiyise M23 waje guhagurukirwa n’amahanga, ugakubitwa incuro ariko ugasiga uhitanye inzirakarengane nyinshi, ukomerekeje abatagira ingano, kandi wangije ibikorwa byinshi by’iterambere mu burasirazuba bwa Kongo. Paul Kagame kandi yiteranyije n’igihugu cya Tanzaniya ubwo yahigiraga umukuru wacyo ko azamutega umutego akamunihura . Ibyo bikorwa byombi n’ibindi binyuranye byahungabanyije umutekano w’Abanyarwanda n’Abanyamahanga byagaragaje ko FPR ikomeje gukora nk’umutwe w’iterabwoba wari ukwiye kongerwa ku rutonde rw’indi mitwe nk’iyo ihigwa kandi igomba guseswa n’ingufu z’amahanga yifatanyije. Ibyo kandi byatumwe ubutegetsi bwa Paul Kagame bukomeza guhabwa akato n’amahanga ndetse ibihugu byinshi bikaba byarakomeje icyemezo cyo kwima u Rwanda inkunga, bityo ubukungu bw’igihugu bukaba bwaratangiye kuhababarira bikomeye . Ibyo bikaba bigaragaza ubushobozi buke cyane(incompétence) bwa FPR mu guhagararira igihugu mu ruhando rw’amahanga.

(2)Mu gihugu imbere , Agatsiko kayoboye FPR kashyize imbere politiki mbisha zivangura Abanyarwanda zikanabateranya mu buryo bwinshi hashingiwe ku bwoko :

*Kwanga gufasha abanyeshuri b’Abahutu n’ab’Abatutsi b’intamenyekana bakanga gufashwa na Leta bimwa buruse cyangwa inguzanyo byatumye abana ba rubanda rugufi bahagarika amasomo yabo bityo bagahinduka inzererezi batabishaka. Ubu bari mu gahinda katavugwa kandi barangije kwakira mu mitima yabo ko basa n’abatagira igihugu kibitayeho.

*Kwiba urubyiruko rukinjizwa mu gisirikari cya M23 ku kingufu kandi abenshi bakagwa ku rugamba, ababyeyi ntibanabimenyeshwe, byerekanye ko nta gahunda n’imwe nzima FPR ifitiye urubyiruko rw’u Rwanda kandi ko ubuzima bwarwo nta kandi gaciro bufite uretse kurushora mu ntambara rutikirizwamo hagamijwe inyugu ntindi z’Agatsiko kari ku butegetsi konyine, zishingiye ku busahuzi bw’amabuye y’agaciro Kongo.

*Gukomeza gukenesha Abarimu no kubatindahaza byerekanye ko FPR idashaka ISHURI rijijura, kandi ko nta mwanya abajijutse bafite mu gihugu kugira ngo batabangamira politiki yayo ya « humirizankuyobore » ikomeje gusenya igihugu ku buryo bugaragara.

*Politiki ruvumwa ya « Ndi umunyarwanda » igamije gucisha bugufi Abahutu bose muri rusange no kubahatira gusaba imbabazi z’ibyaha benshi muri bo batakoze yerekanye ko FPR yiyemeje bidasubirwaho kubakira ku murongo w’irondakoko n’ihonyorabwoko ifata igice kimwe cy’Abanyarwanda bo mu bwoko bw’Abahutunk’Abanzi b’igihugu(Adui, Ibipinga). Ibyo bikaba bidakwiye kwihanganirwa n’Abenegihugu bashyira mu gaciro kandi bumva bakomeye ku burenganzira bwabo.

*Uyu mwaka w’2013 waranzwe nanone n’imanza z ‘Abanyapolitiki banyuranye , zirimo urwa Victoire Ingabire wakatiwe igifungo cy’imyaka 15 mu rwego rw’ibihano bya « munyumvishirize » FPR ifitemo uburambe. Izo manza z’urukozasoni zatweretse bidasubirwaho ko Paul Kagame n’Agatsiko ke bafata Abanyarwanda nk’abagaragu babo, mbese nko mu gihe cy’ingoma ya cyami na gihake, bityo bakaba bumva ko ubutegetsi ari akarima kabo barazwe na basekuru . Ibi bikaba bisobanuye ko abateganya gukora politiki yo kuvana abanyarwanda kuri iyi « ngoyi ivuguruye » bagomba GUHANGA indi nzira nshya idasenya igihugu ariko ikivuna « Abakoloni bashya » bibumbiye mu buyobozi bw’umutwe wa FPR-Inkotanyi.

Ibi byose bikaba bigaragaza ubushobozi buke bwa Paul Kagame n’Agatsiko ke mu kuyobora igihugu cy’u Rwanda , mu buryo bujyane n’ikinyejana tugezemo. Ahari bo bibwira ko tukiri mu mwaka w’1800 !

B.Uyu mwaka w’2013 ntiwaranzwe gusa n’ibikorwa by’urucantege hari n’ibindi twakwishimira :

Opozisiyo yungutse amaraso mashya, andi mashyaka ya politiki yarashinzwe, harimo n’ISHEMA RY’U RWANDA ryabonye izuba ku italiki ya 28 Mutarama 2013, ku munsi ngarukamwaka wa Demokarasi. Ntawahakana uruhare iri shyaka ryagize muri ibi bikorwa bikurikira :

(1)Kurwanya umuco mubi w’ubwiru muri politiki no gushyigikira ko amashyaka ya politiki ajya ahagaragara akabwira Abanyarwanda gahunda nziza abateganyiriza.

(2)Guteza imbere umuco mwiza wo kujya impaka zubaka (Débat contradictoire) , abantu batagombye kurebana ay’ingwe kubera ko badahuje ibitekerezo.

(3)Guhugura Abanyarwanda mu kubereka neza imirongo ibiri politiki y’u Rwanda yubakiyeho kuva mu ntangiriro kugeza ubu : Hari umurongo wa LUNARI ukurikirwa n’abumva ko ubutegetsi ari akarima kabo rubanda ikaba abagaragu babo : Uyu murongo niwo FPR irimo. Hakaba n’umurongo wa PARMEHUTU wakomeje kwemeza ko isoko y’ubutegetsi itari mu biganza by’umuntu umwe n’umuryango we, ko ahubwo ISHINGIRO ry’ubutegetsi(légitimité) riri mu maboko ya rubanda nk’uko ingingo ya kabiri(art.2) y’ itegekonshinga rya repubulika y’u Rwanda(2003) ibyemeza kugeza ubu ariko ikaba idakurikizwa na Paul Kagame n’Agatsiko ke. Rubanda ikaba ariyo ifite uburenganzira budakumirwa bwo kwihitiramo abayiyobora binyuze mu matora adafifitse , atari nk’amwe y’urukozasoni FPR ihora ikoresha (Tora aha!) igamije kubeshya amahanga.

II. UMWAKA MUSHYA W’2014 TURAWUTEGANYAMO BYINSHI

Mu rwego rw’Ishyaka ISHEMA tugiye guha ireme ibitekerezo byacu bya politiki izazana impinduka yihuse mu gihugu cyacu . Iyo mpinduka izaba ishingiye ku ngufu z’ubushake n’ukwiyemeza kw’ABATARIPFANA barambiwe akarengane n’ihagarikamutima rituruka ku iterabwoba bahozwaho n’abambari ba Paul Kagame n’Agatsiko ke.

1. Kuva taliki ya 7 kugera ku ya 9 Gashyantare 2014, Kongere y’Ishyaka izateranira i Paris ifate ibyemezo kubibazo bikomeye birimo :

*« Stratégies » nshya z’Ishyaka Ishema

*Gahunda yo gukorera politiki mu Rwanda

*Amatora yo mu 2017

2.Tuzagaba ibitero simusiga mu rwego rw’itangazamakuru no mu mibanire n’ibihugu by’amahanga(diplômatie) :

Igitero cy’itangazamakuru kizaba kigamije gukura abanyarwanda bari mu gihugu mu bwigunge bashyizwemo na politiki y’iyozabwonko FPR ihora ishyize imbere mu gukata imiyoboro ya interneti hagamijwe kubangamira Abanyarwanda ngo batamenya amakuru anyuranye ahita mu bitangazamakuru bikorera hanze y’u Rwanda. Tuzanyura mu nzira zose zishoboka kugira ngo buri munyarwanda ubyifuza amenye ibitekerezo byacu, abijore,abikosore, abikunde , abigire ibye.

Igitero cy’ububanyinamahanga kizaba kigamije gukomeza gusobanura ibibazo bikomereye Abanyarwanda biturutse ku butegetsi bunaniwe bwa FPR no kumenyekanisha umushinga dufite wo kubusimbura, hashyizwe imbere inyungu rusange z’Abanyarwanda n’umutekano w’Akarere k’ibiyaga bigari.

III.TWIFURIJE ABANYARWANDA BOSE :

(1)Kuba Abataripfana , bagatinyuka gusohoka mu mwobo bakiyemeza guharanira uburenganzira bwabo bukomeje guhonyorwa na FPR-Inkotanyi.

(2)Kwemera ko bifitemo ubushobozi bwo kwanga ingoma y’igitugu no kuzana impinduka nziza batagombye kwitabaza inzira y’intambara isesa amaraso igasenya igihugu.

(3)Guhora bibuka ko « nta wundi ubibabereyemo », ko « urugamba rwo kwigarurira ISHEMA » banyazwe n’ubutegetsi busa cyane n’ubwa gihake, isaba umuganda ugaragara wa buri wese.

(4)Twifurije buri wese umugisha utagabanyije n’amahirwe yo kugira uruhare ku byiza by’igihugu, nta pfunwe, nta bwoba, nta ndishyi ku mutima.

« UMWAKA W’ISHEMA » ni uyu wa 2014 : ni uwanyu , ntimukemere ko hagira uwubiba.

Mbahaye umugisha wa Kibyeyi.

Padiri Thomas Nahimana,

Umunyamabanga mukuru w’Ishema Party.

 

Itangazo ry’ Inkomarume z’Inama y’igihugu iharanira Demokarasi (CNCD)

image

Gen. Emmanuel Habyarimana ni umuyobozi wa CNCD

Ku wa gatandatu taliki ya 14 Ukuboza 2013, amashyaka agize Inama y’Igihugu Iharanira Impinduka ya Demokarasi yateraniye i Buruseli mu Bubiligi asuzuma uko ibintu byifashe mu Rwanda no mu karere k’Ibiyaga bigari ; ayo mashyaka yanasuzumye ibikorwa Inama y’Igihugu (CNCD) imaze kugeraho, yemeza gahunda y’ibikorwa y’umwaka uje, anafata ingamba z’ibihe biri imbere:

1° – Inama y’Igihugu (CNCD) yababajwe no kubona Rubanda igiye kumara imyaka 20 yibasiwe n’akarengane, kubuzwa uburyo, agasuguro, ubukene bukabije, gupfukiranwa, kuvutswa uburenganzira bw’ibanze.
Ni muri urwo rwego Inama y’Igihugu (CNCD) yamaganye yivuye inyuma gahunda yiswe « Ndi Umunyarwanda » kuko bimaze kugaragara ko ari gahunda yashyiriweho gutera ipfunwe umuhutu wese aho ava akagera, hagamijwe guheza ubuziraherezo k’ubutegetsi no ku mutungo w’igihugu ubwoko bw’Abahutu hitwajwe ko jenoside yabaye mu Rwanda yakozwe n’Abahutu mw’izina ry’abo basangiye ubwoko !
Inama y’Igihugu (CNCD) irahamagarira Abanyarwanda, Abahutu, Abatutsi n’Abatwa, kuburizamo iyo gahunda gashozantambara mu bana b’u Rwanda agatsiko k’intagondwa z’Abatutsi kifashishije Abahutu bake batitaye ku nyungu za rubanda kigaruriye ubutegetsi gashaka kugira intwaro yo kwizirika k’ubutegetsi no gukomeza guhonyora no gukandamiza Abanyarwanda.

2°- Inama y’igihugu (CNCD) yakiranye intimba nyinshi igihano cy’imyaka 15 y’igifungo Urukiko rw’ikirenga rwakatiye Umuyobozi Mukuru wa FDU-INKINGI, Madamu Victoire INGABIRE UMUHOZA. Ni ikimenyetso ndakuka cyerekana ko ubutegetsi bw’igitugu buriho butiteguye guha urubuga abatavuga rumwe na bwo .
Inama y’Igihugu (CNCD) iributsa ko hari n’abandi banyapolitiki bakomeje kuborera mu buroko bazira gusa guharanira ko igihugu cyacu cyayoborwa mu buryo bwa demokarasi no kwishyira ukizana. Abo ni ba Bwana Déo MUSHAYIDI, Umuyobozi Mukuru wa PDP-IMANZI, Bernard NTAGANDA, Umuyobozi wa PS-IMBERAKURI, Théoneste NIYITEGEKA wiyamamarije kuyobora igihugu muri 2003, n’abandi.

3°- Inama y’Igihugu (CNCD) yongeye kwishimira itsindwa ry’umutwe w’inyeshyamba za M23 Kagame na FPR bari baragize agakingirizo muri gahunda ndende yo guhungabanya igihugu cy’abavandimwe cya Kongo bagamije gusahura umutungo w’icyo gihugu.

4°- Muri iki gihe havugwa ikibazo cy’indi mitwe ya gisilikare ibarizwa mu ntara y’iburasirazuba bwa Kongo, cyane cyane umutwe wa FDLR, Inama y’Igihugu (CNCD) isanga uburyo bwiza bwo kurangiza ikibazo atari ukwica Gitera ahubwo ari ukwica ikibimutera.
Tuributsa ko Abanyarwanda babarizwa mu mashyamba ya Kongo ari imponoke z’ubwicanyi ndengakamere bwakorewe impunzi z’Abahutu muri Kongo ubwo ingabo za FPR zaziraragamo zikazimishamo urusasu, Umuryango w’Abibumbye ushinzwe kurengera impunzi (HCR), kimwe na Loni ubwayo barebera. Ubushakashatsi bwakozwe kuri ubwo bwicanyi bwerekanye ko ari jenoside. Abakoze iyo jenoside barazwi ariko kugeza na n’ubu nta n’umwe urahanwa.
Kurangiza ikibazo cya FDLR rero bijyana no gufata ingamba zihamye zo guhana abagize uruhare muri jenoside yakorewe impunzi z’Abahutu muri Kongo.

5°- Inama y’Igihugu (CNCD) yishimiye ibikorwa yagezeho muri uyu mwaka ugiye kurangira, inafata ingamba zikomeye zijyanye n’ibihe bije.

6°- Inkomarume zibumbiye muri CNCD zongeye gushimangira kandi ko Inama y‘Igihugu (CNCD) ari urwego ruhuza Abanyarwanda bose rutitaye ku nkomoko (ubwoko, akarere, igitsina, idini,…) mu nkubiri y’impinduka yo gusezerera igitugu, ikinyoma, iterabwoba, ivangura hakimikwa ukuri, ubutabera, ubworoherane, ukwishyira ukizana, demokarasi n’uburenganzira bw’ikiremwamuntu. Nta Munyarwanda rero n’umwe uhejwe muri iyo nkundura yo kwigobotora Sekibi.

Bikorewe i Buruseli ku wa 15 Ukuboza 2013

Jenerali Emmanuel HABYARIMANA
Umuyobozi Mukuru w’Inama y’Igihugu

Contacts
Gén. Habyarimana Emmanuel
Président
Mobile : +41 78 652 21 83
E-Mail : em.hame@laposte.net

Eugène Ndahayo
Secrétaire Général et Porte-parole
Mobile : +33 676 758 434
E-Mail : ndahayo_eugene@yahoo.fr

CNCD/NCDC
INAMA Y’IGIHUGU IHARANIRA IMPINDUKA YA DEMOKARASI
NATIONAL COUNCIL FOR DEMOCRATIC CHANGE
CONSEIL NATIONAL POUR LE CHANGEMENT DEMOCRATIQUE

There are few or no more secrets left: NSA ‘hacking unit’ infiltrates computers around the world – report

A-hackers-silhouette-007

Der Spiegel reported that TAO’s areas of operation range from counter-terrorism to cyber attacks. Photograph: Getty Image

A top-secret National Security Agency hacking unit infiltrates computers around the world and breaks into the toughest data targets, according to internal documents quoted in a magazine report on Sunday.

Details of how the division, known as Tailored Access Operations (TAO), steals data and inserts invisible “back door” spying devices into computer systems were published by the German magazine Der Spiegel.

The magazine portrayed TAO as an elite team of hackers specialising in gaining undetected access to intelligence targets that have proved the toughest to penetrate through other spying techniques, and described its overall mission as “getting the ungettable”. The report quoted an official saying that the unit’s operations have obtained “some of the most significant intelligence our country has ever seen”.

NSA officials responded to the Spiegel report with a statement, which said: “Tailored Access Operations is a unique national asset that is on the front lines of enabling NSA to defend the nation and its allies. [TAO’s] work is centred on computer network exploitation in support of foreign intelligence collection.”

Der Spiegel has previously reported on documents leaked by the formerNSA contractor Edward Snowden. The report on Sunday was partly compiled by Laura Poitras, who collaborated with Snowden and the Guardian on the first publication of revelations about the NSA’s collection of the telephone data of thousands of Americans and overseas intelligence targets.

On Friday, the NSA phone data-collection programme was ruled legal by a federal judge in New York, days after a federal judge in Washingtondeclared the operations unconstitutional and “almost Orwellian”.

On Sunday, appearing on the CBS talk show Face the Nation, former air force general and NSA and CIA chief Michael Hayden called Snowden a traitor and accused him of treason. He also accused Snowden of making the NSA’s operation “inherently weaker” by revealing not just the material that comes out of the agency but the “plumbing”, showing how the system works inside the government.

On NBC’s Meet the Press Ben Wizner, a legal adviser to Snowden, said the contrasting opinions of the two federal judges were now likely to see the case end up in front of the supreme court.

“It’s time for the supreme court to weigh in and to see whether, as we believe, the NSA allowed its technological abilities to outpace democratic control,” Wizner said.

Asked if Snowden, who was granted one year’s asylum in Russia, should return to the US to face charges, Wizner said: “For now, he doesn’t believe and I don’t believe that the cost of his act of conscience should be a life behind bars.”

In a recent interview with the Washington Post, Snowden declared that he had “already won” and accomplished what he set out to do. On Sunday, Wizner said Snowden’s mission was to bring the public, the courts and lawmakers into a conversation about the NSA’s work.

“He did his part,” Wizner said. “It’s now up to the public and our institutional oversight to decide how to respond.”

According to the Spiegel report, TAO staff are based in San Antonio, Texas, at a former Sony computer chip factory, not far from another NSAteam housed alongside ordinary military personnel at Lackland Air Force Base. The magazine described TAO as the equivalent of “digital plumbers”, called in to break through anti-spying “blockages”. The team totalled 60 specialists in 2008, the magazine said, but is expected to grow to 270 by 2015.

TAO’s areas of operation range from counter-terrorism to cyber attacks, the magazine said, using discreet and efficient methods that often exploit technical weaknesses in the technology industry and its social media products.

The documents seen by Der Spiegel quote a former chief of TAO saying that the unit “has access to our very hardest targets” and its mission would be to “support computer network attacks as an integrated part of military operations” using “pervasive, persistent access on the global network”.

By 

Source: http://www.theguardian.com/world/2013/dec/29/der-spiegel-nsa-hacking-unit-tao?CMP=EMCNEWEML6619I2

Uko Ishyaka PPR Imena ribona RNC.


uploadable

Ishyaka RNC mu mugambi wo kubiba amacakubiri, nk’iturufu yo gusenya amashyaka.

Mu bisanzwe politiki yubaka igihugu, igateza imbere umuryango w’abantu ishingira mu gutsimbataza ubumwe n’ubwubahane bw’abenegihugu, demokarasi n’ubwisanzure kuri buri wese, bityo bakabasha gushyira hamwe mu gushaka ibisubizo by’ibibazo biba byugarije umuryango batuyemo, ari nako bafatanya mu guhanga icyerekezo cy’ejo hazaza.
Nyuma yo gukurikira ibibera mu ishyaka RNC no gusesengura neza uburyo ishyaka RNC ryadukanye ingeso mbi yo kubiba amacakubiri mu mashyaka aharanira impinduka za politiki mu Rwanda, nk’uko babigaragaje bakoresha bwana KARENGERA Augustin mu mugambi wabo wo gusebya ishyaka PPR-Imena, hagamijwe kubiba urwicyekwe n’amacakubiri mu muryango nyarwanda, cyane cyane mu banyarwanda bagize opozisiyo nyarwanda bari mu mashyaka atanduakanye, byatumye abagize ishyaka PPR-Imena, bicara bakora isesengura ry’ibyihishe inyuma y’uyu mugambi ugayitse w’ishyaka RNC mu kubiba urwicyekwe n’amacakubiri.
Kugira ngo umuntu asobanukirwe neza n’impamvu yaba yihishe inyuma y’uyu mugambi w’ishyaka RNC, umuntu yabanza akareba abacurabwenge b’iri shyaka abo ari bo.
Nk’uko mubizi, abacurabwenge b’iri ishyaka RNC, ndavuga abafite imyanya izwi mu buyobozi bw’ ishyaka RNC nka Bwana Rudasingwa Théogène, Micombero, ndetse n’abakorera mu bwihisho, inyuma ya rideau nka Kayumba Nyamwasa, Karegeya, Gahima, n’abandi , bafite amadosiye atandukanye y’inkiko ,zaba izo mu igihugu imbere, ndetse n’inkiko mpuzamahanga, nka Kayumba Nyamwasa, ufite mandats d’arrêt mpuzamahanga zigera kuri ebyiri z’ibyaha yakoreye umuryango nyarwanda. Ikindi kandi kigaragara kuri aba bacurabwenge b’ishyaka RNC ni uko bafitanye amasinde yihariye ashingiye ku rwango n’inzika na Kagame Paul uyobora u Rwanda muri iki gihe, bivuye ku mpamvu zabo bwite, cyane cyane zishingiye ku mitungo, ibyubahiro, ubusambo n’ibindi bishingiye ku nyungu bwite zabo.
Ntanuwakwiyibagiza ko aba bagabo bahoze ari abambari n’abakaraza b’imbere b’ingoma ya FPR-Inkotanyi, kuva mu myaka ya za 90 ubwo yateraga u Rwanda, ari bo bubatse iyi système ya FPR, bakayiha imbaraga n’isura ifite ubu. Ntagushidikanya rero ni abafatanyabikorwa ba FPR-Inkotanyi, mu byago n’amakuba byagwiririye u Rwanda, ndetse ntanugushidikanya amakosa yakozwe na FPR bayafitemo uruhare rw’intagereranywa.
Twese tuzi neza uko iturufu y’amacakubiri na propagande zo kubiba urwango n’urwicyekwe mu banyarwanda byakoreshejwe n’amashyaka yamaraniraga ubutegetsi kuva u Rwanda rubonye ubwigenge, ndetse igakora cyane mu gihe cy’intambara hagati ya FPR-Inkotanyi na MRND yari k’ubutegetsi, n’amashyaka yarashyigikiye ibyo bikundi bibiri. Iyi propagande ntakiza yagejeje kubanyarwanda uretse kubashora muri genocide yahitanye imbaga y’inzirakarengane.
Ikibabaje kandi giteye agahinda ni uko ubucurabwenge bw’ishyaka RNC bwamuzwe kandi bukaba imbata y’iyi système na propagande yo gucamo ibice abanyarwanda, no kubiba amacakubiri nk’iturufu yo kumaranira ubutegetsi. Ntagitangaje kuko babifitiye impamyabumenyi y’ikirenga, barabyize, barabitozwa, barabikoresha guhera za 90 ubwo bari mu bakaraza b’imbere b’ingoma ya FPR-Inkotanyi.
Ubwo rero tumaze kurebera hamwe ubucurabwenge bw’ishyaka RNC ubwo ari bwo na système ya politiki na propagande bakoresha, umuntu yakwibaza impamvu y’iyo mikorere y’urukoza soni, igamije gushora abana b’u Rwanda mu mwiryane.
Impamvu yabyo ingana ururo, kandi umuntu wese ushishoza ntatinda kuyibona. Aho abacurabwenge bajya gushinga ishyaka RNC bigiriye inama bagira bati : « dukorere mu kivunge cy’abantu twiyita ihuriro, twiyegereze abahutu mu nzira izo ari zo zose batugirire icyizere, maze tubacurike tubahindure ibikoresho bya politiki yacu, naho abatutsi baratuzi bazatuyoboka, tubangishe kagame, turwanye kandi twibasire ushatse gukoma mu nkokora umugambi wacu, bityo nitudafata ubutegetsi bizadufasha gukwepa ubutabera muri iki gihe tuba mu buhungiro kandi bidufashe no kubona amafaranga adutunga ».
Ikigaragara umuntu yavuga ni uko abacurabwenge b’ishyaka RNC bafite intego eshatu muri politiki yabo.Umuntu yazivuga muri make muri aya magambo, aho abo bacurabwenge bagira bati :
-Dushake umutwe wa Kagame Paul, waturiye akatumara, akikubira ibyagezweho na FPR kandi twarafatanije urugamba, kabone n’ubwo twawubona hagaritswe imbaga y’abanyarwanda, ibyo ntibidukanga, ikingenzi ni uguhitana Kagame.
-Tumaranire ubutegetsi mu nzira zo kwigarurira rubanda nyamwishi rwo mu bwoko bw’abahutu, cyane cyane impunzi zahungiye mu bihugu by’amahanga, dukoresheje iturufu y’uko tuzabasubiza k’ubutegetsi. Tubangishe Kagame n’ubutegetsi bwe, ndetse n’abahutu bene wabo batadushyigikiye, naho abatutsi tuzabumfisha ko hari aho Kagame yatatiye amahame ya FPR, bityo bazatumva, kandi bidufashe kwikiza Kagame muri FPR ,maze tuzayiyobore yitwa RNC , bityo turindagize abahutu. Abatazatuyoboka, tuzabateza umwiryane, amacakubiri, maze tubangishe abanyarwanda, tubateze abayoboke n’abambari bacu, tubashinja ko bakorana n’umwanzi wacu FPR mu kubahemukira.
-Izi ngingo ebyiri zizadufasha gukwepa ubutabera no kwibagiza abanyarwanda ibyaha dukurikiranyweho . Ubutabera mpuzamahanga bwo, tuzabubwira ko ibyaha bavuga byakozwe na Kagame wenyine, ko kandi twabufasha mu kuba abatangabuhamya, bityo tubapfunyikire amazi, iminsi izaba yisunika, ari nako inkiko zibagirwa dosiye zacu.
Muri make ngiyi gahunda y’ishyaka RNC n’impamvu ituma bakora politiki y’amacakubiri, nk’uko twabibonye ubwo bakoreshaga Bwana KARENGERA Augustin, wirukanywe mu ishyaka PPR-Imena, akorewe manipulations na RNC mugusebya Ishyaka PPR-Imena mu mugambi wabo wo kurisenya no kuribuza kugera ku ntego ryiyemeje yo guharanira ubumwe bw’abanyarwanda, ubworoherane ukuri n’ubwiyunge , hakoreshejwe inzira y’ibiganiro.
Intorezo cyangwa inkota y’ishyaka RNC kandi ntabwo bayigeze ishyaka PPR-Imena ryonyine, kuko hari n’abandi yagezeho cyangwa izageraho , bitewe n’uko badacyeza ubucurabwenge bw’iri shyaka rya RNC.
Ingero natanga ni urwo amashyaka nka PDP-Imanzi na RDI- Rwanda nziza, byararwanijwe cyane ndetse bushinjwa ibi byaha n’abacurabwenge ba RNC bagamije kubabibamo amacakubiri no kubangisha abanyarwanda igihe bafataga gahunda yo kujya gukorera politiki mu Rwanda. Ngira ngo n’ubu iyi propagande y’amacakubiri iracyakomeje ku ishyaka PDP-Imanzi.
Irindi shyaka twavuga iyi propagande ya RNC yagezeho ni Green Party, ubwo yahirimbaniraga kwandikwa mu Rwanda. Ndetse n’ishyaka Ishema rya Padiri Nahimana, iyi propagande y’amacakubiri no gusebanya by’shyaka RNC barigezeho, bikoma Padiri Nahimana kuko atayobotse imigambi y’ubucurabwenge bwa RNC.

Radio itahuka mu isura ya radio RTLM
Ikindi umuntu yakwerekana muri uyu mugambi wo kubiba amacakubiri w’ishyaka RNC, ni uburyo Radio Itahuka n’umunyamakuru wayo Bwana Serge bafashe isura ya radio RTLM yo mu myaka ya 93, mbere gato ya genocide. Umuntu yagereranya umunyamakuru Serge wa radio itahuka n’umunyamakuru Kantano wa RTLM , kuko icyo bose bahuriyeho ni ukuba abigisha n’abacengeza matwara ba politiki y’amacakubiri no kubiba urwango mu banyarwanda.

Umwanzuro
Ishyaka RNC rikwiye guhindura politiki yaryo, rikava mu migambi yihishe, icuriwe muri salon kwa Kayumba, maze abacurabwenge ba RNC bakayoboka politiki yubaka ubumwe bw’abanyarwanda, kandi politiki irimo ubworoherane n’ubwubahane ku yandi mashyaka ya politiki.
Niba kandi abacurabwenge ba RNC batisubiyeho, bakanangira umutima, bakikomereza gahunda yabo nk’uko twayivuze hejuru, abanyarwanda b’ingeri zose, cyane cyane urubyiruko, rurabe maso, hato rutagwa mu mutego mutindi w’ishyaka RNC , ribashora mu macakubiri n’inzangano zisenya, bagamije kugera k’ubutegetsi.
Ishyaka PPR-Imena risanga intamabara zisenya, n’ihangana rivusha amaraso y’inzirakarengane, mu nyungu zabaharanira ubutegetsi, byarashegeshe bikomeye umuryango nyarwanda, bityo inzira z’ibiganiro bihuza abanyarwanda b’ingeri zose bigomba kugirwa umusingi wo kubaka igihugu kimwe n’umuryango umwe “One people, One Nation” usangira byose kandi ufite icyerekezo cyiza cy’ejo hazaza.
FPR n’ amashyaka bafatanije mu kuyobora Leta muri iki gihe, kimwe n’amashyaka ya opozisiyo, duhindure twese ingendo, duharanire twese inyungu rusange z’umuryango, dufatanye gukemura ibibazo byugarije umuryango nyarwanda mu nzira z’ibiganiro byubaka kandi bitanga ikizere kuri bose.
Turwanye amacakubiri, twirinde ibitanya abanyarwanda mu nyungu z’udutsiko tw’abantu.
Bikorewe I Buruseli, kuva 27/12/2013
Ubuyobozi bw’ishyaka PPR-Imena

Muzabeshye Abahinde: U Rwanda rwarushije Congo amabuye y’agaciro ryari?

Nyuma y’aho igihugu cya Leta zunze ubumwe z’America gitoye itegeko rikomanyiriza amabuye y’agaciro ya Colta, wolframa na gasegereti acuruzwa n’u Rwanda kubera ko ubushakashatsi bwagaragaje ko aya mabuye yibwa muri Congo, amagambo yabaye menshi ku ruhande rw’u Rwanda. Igitangaje ni uko bavuga ngo u Rwanda rurusha Congo amabuye y’agaciro!!!! Ikinyoma FPR yimitse kizashira ryari? Barangiza bakinyuramo cyakora ngo “u Rwanda rumaze gusubiza igihugu cya Congo Kinshasa amabuye y’agaciro asaga toni 48 yari yageze mu Rwanda ku buryo butemewe”. Icyo se si ikimenyesto cy’ubujura nyine? Naragenze ndabona.

Isomere nawe iyi nkuru:

Kuba u Rwanda hari amabuye y’agaciro rugurisha kurusha DRC nta gitangaza kirimo

Kuva mu 2009-2010 Amerika yashyizeho itegeko Dodd & Frank Bill ribuza icuruzwa ry’amabuye y’agaciro atatu Walfram, Cassitelite na Coltan acukurwa mu karere u Rwanda. Itegeko riyakumira ku isoko ku mpamvu z’uko akayabo kayavamo gashyigikira imitwe y’inyeshyamba, bigatuma hari amasosiyeti akomeye ku isi mu bucuruzi bw’amabuye y’agaciro atizera inkomoko y’amabuye ava mu Rwanda.

Makuza Michel wo muri MINAFFET ibumoso na Sinyigaya Silas uhagarariye u Rwanda i Bujumbura muri ICGLR

Makuza Michel wo muri MINAFFET ibumoso na Sinyigaya Silas uhagarariye u Rwanda i Bujumbura muri ICGLR

Iki kibazo cyahuje abanyamakuru banyuranye b’ibitangazamakuru bikorera mu Rwanda, ubwo kuva kuwa mbere tariki ya 23 no kuwa 24 Ukuboza bari mu nama nyunguranabitekerezo yiga ku ngamba zakoreshwa biciye mu itangazamakuru kugira ngo amabuye ava mu Rwanda acuruzwe nta nkomyi.

Urujijo baringa ku mabuye acukurwa mu Rwanda rufitwe n’amasosiyeti akomeye mu bucuruzi bw’amabuye y’agaciro ku isi cyane muri Amerika n’i Burayi aho aya masosiyeti atajya agura amabuye yo mu Rwanda bigatuma acuruzwa ku isoko rihendutse ryo muri Aziya.

Inyungu za politiki n’iz’ubukungu ku bihugu bikomeye

Mu nama y’Abakuru b’ibihugu yabereye mu mujyi wa Lusaka mu gihugu cya Zambia, abakuru b’ibihugu 12 bigize Ihuriro Rishinzwe gukemura ibibazo byo mu karere k’Ibiyaga Bigari (ICGLR) biyemeje gushyiraho ingamba zigamije gukumira ubucukunzi bw’amabuye y’agaciro budakurikije amategeko.

Ingamba esheshatu zashyizweho zirimo iyo kujya hatangwa urupapuro ruherekeza amabuye ajya ku isoko, rugatangwa n’urwego ruzwi, Guhuza amategeko ku bihugu 12 bigize ICGLR harimo u Rwanda, Burundi, DRC, Repubulika ya Rubanda ya Congo, Angola, Zambia n’ibindi, harimo no gukora imibare yerekana uko amabuye, yacukuwe, yacurujwe n’umusaruro yatanze.

Ingamba yindi yari iyo gushyiraho uburyo bwo gucukura mu muryo bwemewe, iyindi ni uko hajyaho uburyo bwo kugenzura inga hakamenyekana ingano y’amabuye inganda zacuruje n’umutungo wavuyemo, na ho iyanyuma kwari ugutanga impuruza ahabonetse ikibazo hose.

Nk’uko byasobanuriwe abanyamakuru muri iyi nama y’iminsi ibiri n’abakozi bo mu nzego eshatu, Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga, Intumwa y’u Rwanda muri ICGLR i Bujumbura, Ishyirahamwe ry’abackuuzi b’amabuye y’agaciro mu Rwanda n’Ikigo cy’igihugu cy’Umutungo kamere, ngo u Rwanda rwashyize mu bikorwa nyinshi muri izi ngamba zafashwe.

Ndetse byinshi mu bihugu birimo na DRC nta bushake buhagije byerekana mu gushyira mu bikorwa ingamba zafashwe, ariko amabuye y’u Rwanda akaba akibazwaho byinshi ndetse hari abavuga ko U Rwanda nta mabuye y’agaciro rufite ahagije, bakavuga ko rwiba ayo muri DRC.

Silas Sinyigaya uhagarariye u Rwanda muri ICGLR i Bujumbura ntatinya kwerekana ko ikibazo cyo gushyira icyasha ku mabuye y’agaciro ava mu Rwanda kw’ibihugu bikomeye ari inyungu za politiki n’iz’ubukungu.

Yagize ati “Birazwi neza ko amaraporo asohoka ku Rwanda ajya akorwa mbere ku buryo bubogamye, ubu bucuruzi bw’amabuye y’agaciro ni bizinesi ikomeye cyane amabuye yo mu Rwanda kuko yujuje ibisabwa aba ahenze, ibihugu bigahitamo kugura kuri magendu ahendutse.”

Nyamara n’ubwo amabuye y’u Rwanda hari amasosiyeti akomeye atayemera avuga ko ava muri DRC n’ibindi, u Rwanda rumaze gusubiza igiuhgu cya Congo Kinshasa amabuye y’agaciro asaga toni 48 yari yageze mu Rwanda ku buryo butemewe.

Karasira Peter wo muri RNRA, avuga ko mu mibare iheruka u Rwanda rwari ku mwanya wa gatatu ku isi mu bihugu bigurisha Coltan, Cassitelite na Walfram imbere ya Congo Kinshasa ariko ngo ibi ntibitangaje kubera impamvu.

Yagize ati “U Rwanda rufite ubutaka buto ugereranyije na DRC ariko rukora ibishoboka rukabujagajaga kandi rugakurikiza amategeko yashyizweho agenga ubucukuzi.

DRC ifite imitungo myinshi ku buryo itita ku mabuye nk’aya adafite agaciro kanini kandi haracyakorwa ubucukuzi gakondo bigoranye kumenya imibare, rero kuba u Rwanda rwarusha Congo gucuruza amabuye si uko rufite menshi kuyirusha ahubwo make rufite ruyakoresha neza.”

Gusa n’ubwo bigoye, umenya urwikekwe ku nkomoko y’amabuye yo muri aka karere izamenyekana ubwo uburyo bwo kwiga ku butaka amabuye yavuyemo, bwitwa AFP (Analytical Finger Print) buzaba bwatangiye gukora n’ubwo butakwizerwa ijana ku ijana.

Mu bicuruzwa u Rwanda rwohereza hanze, amabuye y’agaciro yaje ku mwanya wa kabiri nyuma y’ubukerarugendo bwinjiza amadovize menshi n’ibikomoka ku buhizi biza ku mwanya wa gatatu.

Kuri ubu u Rwanda rufite ahantu hasaga 500 harimo Miyove, Rwinkwavu, Rutongo n’ahandi  hacukurwa amabuye y’agaciro, aho amakompanyi 25 akora uyu murimo ku buryo buzwei na leta.

By HATANGIMANA Ange Eric
UMUSEKE.RW

COMMUNIQUE DE PRESSE N° 024/P.S.IMB/013 MESSAGE DE CONDOLÉANCE

 

Ntaganda-et-sa-maman.png

Le parti social PS IMBERAKURI a la profonde douleur d’annoncer au public, aux rwandais et amis du Rwanda, à tous ceux qui luttent pour la paix au Rwanda et aux IMBERAKURI en particulier, le décès de la maman du Président Fondateur du parti, Me Bernard NTAGANDA, survenu aujourd’hui le 25 décembre 2013 à 12h00.

Mme Agnès NYIRAMONDO, maman de Bernard NTAGANDA s’est distinguée par l’amour qu’elle porte envers tout un chacun, en l’occurrence sa famille, ses voisins et à nous IMBERAKURI comme ses propres enfants. Les militants de notre parti ne l’oublieront jamais surtout qu’elle a toujours été aux côtés de son fils dans notre combat au moment où beaucoup de gens passaient par elle pour tenter de la convaincre à nous dissuader à abandonner notre lutte.

Depuis que son fils a pris le devant dans ce combat pour l’égalité et la coexistence pacifique entre les rwandais afin que nous travaillions ensemble dans l’unité fondée sur l’amour réciproque, cette maman a toujours été à ses côtés. C’est par là qu’il a puisé la force qu’il a montré dans l’exercice de cette haute fonction à laquelle nous venions de l’élevé. Cette maman s’est fortement distinguée après l’emprisonnement de son fils pour des raisons politiques.

Le gouvernement de Kigali a tout fait pour la décourager, pour la contraindre à abandonner son fils, afin qu’à son tour il se distance du combat pour la paix qu’il a lui-même initié. Qui ne se souvient pas comment elle portait chaque jour un seau sur sa tête pour apporter à manger à son fils à la prison centrale de Kigali – 1930 ? Qui ne se souvient pas comment elle a été malmenée par les différents services de la prison, du CID et autres pour la contraindre à abandonner son fils, mais en vain ? C’est tout ça qui nous montre que la force que Me Bernard NTAGANDA continue de nous manifester dans ses activités la détient de sa maman qui vient de nous quitter.

Depuis que Me Bernard NTAGANDA a été transféré à la prison de Mpanga en 2012, c’est là que sa maman à commencer à s’affaiblir car, elle ne pouvait plus voir fréquemment son fils. On ne doute pas que sa santé s’est fortement détériorée à cause de ses voyages et ses pensées en vue du bien de son fils et des Imberakuri en général. Malheureusement, au-dessus de tout cela, le pouvoir de Kigali n’a daigné lui alléger cette souffrance, surtout qu’on sait pertinemment que son fils est emprisonné pour des raisons politiques et que ce n’est pas son emprisonnement qui va pérenniser son pouvoir.

Le parti social PS IMBERAKURI se tient aux côtés de la famille du Président Fondateur, Me Bernard NTAGANDA, et prend cette occasion pour leur apporter tout son réconfort et son soutien dans ses moments durs. C’est de temps plus pénible que Me Bernard NTAGANDA ne peut pas assister aux funérailles de sa très chère maman qu’elle aime tant. Seul Dieu lui permettra d’accepter ce choc. Le parti social PS IMBERAKURI souhaite à la maman de Me Bernard NTAGANDA de reposer en paix.

 Alexis BAKUNZIBAKE

Premier Vice-Président

Ukuri kugiye ahagaragara: “Ndi Umunyarwanda” ni igitekerezo cya Padiri Ubald Rugirangoga na Jeannette Nyiramongi, si icya Kagame na Kiliziya Gatolika.

Padiri-Ubald-Rugirangoga-afite-impano-zitandukanyeIcyemezo cyuje ubutwari abayobozi ba Kiliziya gatolika y’u Rwanda bafashe cyo kudashyigikira ku mugaragaro gahunda ya “Ndi umunyarwanda”, ni icyo gushimirwa. Nta mukristu n`umwe uyobewe ko bamwe mu bashumba ba Kiliziya bifuzaga ko iriya gahunda yashyigikirwa, nk`uko iya Cacaca yashyigikiwe, none bikaba byarabuze igaruriro. Aha rero bakoresheje ubushishozi, n`ubwo hatari habuze bamwe mu bihayimana bigize indangurura-majwi ya “Ndi umunyarwanda”, haba mu bigo by`abihayimana, mu materaniro y`abakristu no ku maradiyo na televisiyo nyarwanda. Mu by`ukuri, ubwo FPR yari imaze kunoza gahunda y`icengezamatwara ya “Ndi umunyarwanda”, yafashe bamwe mu bihayimana ibagira ibikoresho mu miryango babarizwamo no muri Kiliziya muri rusange. Uw`igikongoti (urangurura cyane) akaba padiri Ubalidi Rugirangoga ukomoka muri diyosezi ya Cyangugu.

1.Padiri Ubalidi yayobeje leta ya FPR

Muri iyi minsi nakunze kubona ku mbuga zinyuranye, abantu bamwe bemeza ko padiri Ubalidi yivugiye ko Kiliziya y`u Rwanda ishyigikiye gahunda ya “Ndi umunyarwanda”. Kandi koko nawe ubwe yarabyivugiye ku maradiyo no kuri televiziyo nyarwanda, ubwo yemezaga ko ikibazo cyo mu Rwanda kizakemurwa na “Ndi umunyarwanda, nk`uko Gacaca yagize uruhare mu bwiyunge bw`Abanyarwanda”. Nyuma y`inama y`Abepisikopi yatangiye ku ya 10 igasozwa ku ya 13 Ukuboza 2013, nasanze ari ngombwa gucukumbura ibya Ubalidi. Ibyo naguyeho biteye agahinda. Reka mbanze mvuge ko padiri Ubalidi atari we uvugira Kiliziya y`u Rwanda. Nta n`ubuyobozi na buto ayifitemo, kuko nta na paruwasi abarizwamo byibura. Ubu yahindutse umupadiri wigenga.

Dore igishya rero. Nyuma ya jenoside yakorewe Abatutsi, padiri Ubalidi yegeraga bamwe mu bapadiri b`abahutu yitaga “bazima”, akabasaba kwigisha Abahutu bose gusaba imbabazi Abatutsi. Ubwo na bamwe mu bapadiri b`Abatutsi, akababwira ko bagomba gusaba Abatutsi barokotse jenoside, bagatanga imbabazi, baziha Abahutu bose. Abapadiri b`abatutsi bahitaga bamutera utwatsi, ariko Abahutu bo bakinumira, dore ko muri bo harimo ababaga baragizwe impfumbyi na FPR, abandi bafite ababyeyi mu mazu y`imbohe. Aho padiri Ubalidi abereye padiri mukuru i Mushaka, yabonye uburyo bwo gushyira mu bikorwa gahunda ye. Ni bwo atangiye gufungira amasakaramentu Abahutu ngo banze kwemera ko ari abicanyi. Nyamara nta kintu na kimwe yasabaga Abatutsi, kuko hari muri cya gihe cya Gacaca ya FPR. Mwese muzi ko icyo gikorwa kigayitse, cyatumye madame Jeannette Kagame ubwe agororera paruwasi ya mushaka imodoka nshya yo gushimira Padiri Ubald n’intumwa ye padiri Eric ngo kuko “Bubahiriza gahunda za leta”. Abasobanukiwe n`icyo bita “Abahanura-binyoma” bahita bumva icyiciro padiri Ubalidi aherereyemo.

Musenyeri Damaseni Bimenyimana si we warose padiri Ubalidi yikura muri paruwasi ya Mushaka, ngo kuko yumvaga afite umuhamagaro wo kwigisha hose “Ubumwe n`ubwiyunge” mu murongo wa leta ya FPR. Musenyeri Damaseni yihutiye guhita amusimbuza undi, kandi ntiyagira ikindi amushinga, ku buryo ubu Ubalidi yibereye nk`umupadiri w`inzererezi utagira aho abarizwa. Icyakora afite amafaranga menshi, kuko uretse ayo leta imuhemba, aho yigisha hose, haba mu bigo by`abihayimana no mu biterane, ategeka ko bamuhemba.

Padiri Ubaldi atangiza ingengabitekerezo ye na Jeannette.

Aha arimo arigisha uko abahutu bonyine bagomba

guheka ibyaha byose by’abanyarwanda harimo n’ibyakozwe

n’Abatutsi ba FPR bitagomba kuvugwa !

Ibyo padiri Ubalidi yivugira kuri televiziyo no ku maradiyo ya hano mu Rwanda, ni nabyo yigisha no mu biterane by`amasengesho ngo yo gukiza. Nanyarukiye mu giterane aherutse gukorera ku Gisenyi, ariko ibyo numvise ni agahomamunwa. Ngo Abahutu bose niba bashaka gukira, bagomba gusaba imbabazi Abatutsi. Nategereje ko yavuga ati “Abanyagisenyi na Ruhengeri mwarababaye cyane, namwe ababiciye bagomba kubasaba imbabazi”, ndaheba. Abenshi twatashye twabihiwe.

Nk`uko nabivuze haruguru, Ubalidi yifuje kuva kera ko iri cengeza-matwara, ariryo FPR yise “Ingengabitekerezo”, ryahinduka gahunda ya leta. Yabigezeho rero, abinyujije kuri madamu wa perezida, Jeannette Kagame-Nyiramongi. Mu by`ukuri iyi ngengabitekerezo, Ubalidi ayihuriyeho n`imyumvire ya benshi mu Batutsi bavuye i Burundi, ari naho padiri Ubalidi (kimwe na madamu wa perezida) yarerewe. Twese twiyumviye uburyo uhagarariye Ibuka yabanje gutera utwatsi iyi ngengabitekerezo ihatira Abahutu bose gusaba imbabazi. Bwakeye yisubiyeho, kuko yari amaze gukururwa amatwi! Birumvikana rero ko iyi ngengabitekerezo atari iya Ibuka, ntibe n`iy`Abatutsi bavuye Uganda, kuko bo ikibashishikaje ari ukwirundira imitungo gusa.

jennette-kagame3

Jeannette Kagame yasumanye ubushishozi igitekerezo cya Ubald aragishima akigira icye, agishyikiriza Paul Kagame kigirwa gahunda ya Leta!

2.Kuki padiri Ubalidi atsimbarara kuri “Ndi umunyarwanda” ?

Biteye isoni, kubona FPR imara imyaka hafi makumyabiri ivuga ko ari nta moko aba mu Rwanda, Jeannette agafatirana Kagame mu burwayi yifitiye, akamupakiramo ko “Abahutu bose, uhereye ku bitambambuga, bagomba gusaba imbabazi Abatutsi”. Mu by`ukuri umucurabwenge w`iyi gahunda-rukozasoni ni padiri Ubalidi RUGIRANGOGA. Aho yahuriye na Jeannette kugira ngo babyumve kimwe, Paul Kagame akwiye kuhatohoza neza akahamenya ! Icyakora FPR nayo yahise isamira hejuru iyi ngengabitekerezo ya Padiri Ubaldi na Jeannette kubera ahanini kubura ibitekerezo bishya no kubera inyungu ibifitemo, zo kugumya guhuma amaso Abanyarwanda, ngo batava aho bibaza ku bibazo bikomeye bibugarije. None se aho gahunda ya “Ndi umunyarwanda” itangiriye, mwongeye kumva hari uwibaza irengero rya ya mafranga yatangwaga muri cya Kigega-mbura-ndiba cy`Agaciro fund ? Leta ya FPR rero, yungukira mu bitekerezo rusenya-miryango na rutwika-gihugu nk`ibi bya padiri Ubalidi.

Padiri Ubalidi se we abifitemo nyungu ki ? Uyu mupadiri w`umunyacyangugu yashoboye kubona bamwe mu bahutu bifitiye inyota y`ubutegetsi n`iy`ubukire abicishaho, nabo si ugucinya inkoro bava hasi. None se Bamporiki ntakuyemo ubudepite ? Nyamara kure y`ibi bigaragara, Ubalidi yifitiye inyungu ze zihishe kandi asangiye n`abandi bose bafite ibiganza biriho amaraso, yaba ay`Abahutu, cyangwa se ay`Abatutsi. Muti ese gute ? Hamwe no gushaka kuba umupadiri w’icyamamare uzwi kandi ukunzwe n’abategetsi bakomeye, Padiri Ubalidi azi neza ko atari umwere w`amaraso y`Abahutu : uretse abo yafungishije, Yifuza rero icyatuma bitongera kuvugwa. Mu rurupfu rwa Sindayiheba Yohani ruhora rumubunga mu maso no mu mutwe. Ku rundi ruhande, Abahutu bose basabye imbabazi, abicanyi b`Abatutsi bahita bahinduka abere, bityo n`Abahutu b`abaziranenge ntibatinyuke kuvuga amabi FPR inkotanyi na Ubalidi bakoreye Abahutu. Murumva rero ko iyi ngengabitekerezo ya Ubalidi irimo imibare (calculs) itoroshye. Nyamara ntishobora kuba isoko y`ubumwe n`ubwiyunge, mu gihe Umunyarwanda wese adashobora kuvuga ukuri kw`ibyamubayeho yisanzuye.

Umwanzuro

Nta wabura rero kwishimira ko nibura noneho Abashumba ba Kiliziya Gatolika bashoboye gutegura uyu mutego, ku buryo ikinyoma gikubitiwe ahagaragara. Kuba bashoboye kurenga imyumvire itandukanye kuri iki kibazo, bakinjira mu myumvire rusange y`Abanyarwanda, byongeye gusubiza ishema iyi nteko yabo. Nibakomereze aho rero, birinde kugwa mu mutego padiri Ubalidi yaroshyemo leta ya FPR, none ikaba imaze gucika ururondogoro yisobanura. Kuko mu by’ukuri biragaragara ko Ubutegetsi bwa FPR bushobora guhungabana bikomeye biturutse kuri gahunda yizwe nabi cyane ya “Ndi Umunyarwanda”.

Euphrosine Murekatete

Umukristukazi wa Paruwasi Sainte Famille