Category Archives: News

“Turamutse tugaragaje imitungo yacu ntitwakira Abanyarwanda…” Abayobozi bakuru mu mwiherero!

Image

Mu mwiherero w’abayobozi bakuru b’igihugu wabaye kuva kuwa 8  kugeza kuwa 10 Werurwe 2014, hagaragaye ibyo dukunze kwandika no kuvuga bijyanye n’imikorere mibi iterwa ahanini rimwe na rimwe n’ubushobozi bukeya, ikimenyane n’icyenewabo, kutiyumvamo icyizere kubera kugira ubwoba bigatuma umuntu adafata ibyemezo bikwiye, gutinyana kw’abari munzego zikorana bugufi, n’ibindi. Bimwe muri ibi bibazo ngo nibyo bituma ubukungu bw’igihugu butazazamuka uko byari biteganyijwe.

N’ubwo bwose imyanzuro yafashwe iterekana uburyo izashyirwa mu bikorwa umwanzuro wa nyuma urasekeje cyane. Uwo mwanzuro wavugaga ku kibazo gikunze kugarukwaho cy’uko abayobozi bakuru bigwizaho imitungo. Hifujwe kenshi ko iyo mitungo yashyirwa ahagaragara kugira ngo rubanda ibashe gukurikirana abiba ibyabo. Nyamara bitewe n’uko bishobora gutuma Abanyarwanda bahagurukana agatsiko bakagahambiriza bidatinze, abari mu mwiherero basanze ngo byaba byiza baterekanye imitungo yabo. Twongeye gukora ubushakashatsi maze tureba imitungo Perezida Paul Kagame amaze kwigwizaho dusanga koko ishyizwe ahagaragara bitaba byiza! Dore imwe muri iyo mitungo:

  1. Afite amazu 2 n’isambu imwe irimo inzu muri USA
  2. Afite inzu 2 mu Bwongereza
  3. Afite inzu 1 mu Budage
  4. Afite imiturirwa 3 muri Eritereya
  5. Afite i hoteli n’indi nzu imwe muri Ethiopia
  6. Afite Hoteli muri Kenya
  7. Afite Hoteli mu Bugereki
  8. Afite amazu 2 n’umurima muri Afurika y’epfo
  9. Afite inzu ibikwamo ibintu i Dubai
  10. Afite inzu icururizwamo i Shangai mu Bushinwa
  11. Afite i hoteli mu kirwa cya Mauritius (Maurice)
  12. Afite imigabane muri sosie=yeti y’ubwikorezi mu Bwongereza
  13. Afite companyi icuruza amabuye y’agaciro afatanyije n’umuhinde mu Buhindi akahagira na Hoteli ndetse n’inzu muri icyo gihugu.
  14. Afte inzu ibikwamo ibintu mu Buyapani
  15. N’ibindi byinshi

Abayobozi ngo ntibashaka kwerekana imitungo yabo…ni mu gihe. Ariko rero amaherezo ntibizoroha.

Imyanzuro yose yafatiwe muri uwo mwiherero : Tubikesha  http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/inzego-za-leta-y-u-rwanda-zigiye

1. Gushyira mu bikorwa impanuro zose zikubiye mu ijambo rya Nyakubahwa Perezida wa Repubulika.

2. Gushyiraho politike n’amategeko yo kubaka amazu aciriritse (low cost housing) no gushyiraho uburyo bunoze bwo kubaka amazu aciriritse kandi akabonekera ku gihe cyateganyijwe.

3. Kongerera ubushobozi Ikigo cy’Igihugu Gishinzwe Imiturire mu Rwanda kugira ngo kibashe gushyira mu bikorwa inshingano zacyo.

4. Kunoza imitegurire y’amasezerano Leta igirana na ba rwiyemezamirimo mu rwego rwo kunoza ishyirwa mu bikorwa ryayo.

5. Gusesengura ibibazo byagaragaye mu ishyirwa mu bikorwa ry’imishinga itandukanye (Kivuwatt, Inka zitanga umukamo utubutse n’iyindi) hagafatwa ingamba zo kubikosora kugira ngo imishinga yadindiye irangire vuba ; ababigizemo uruhare bagakurikiranwa.

6. Gufata ingamba zo kubonera, mu gihe cya vuba, uruganda rwa Gishoma Peat to Power nyiramugengeri ihagije.

7. Kurangiza, mu gihe cya vuba, inyubako z’ibitaro bya Bushenge.

8. Kunoza no gukurikirana ishyirwa mu bikorwa ry’amabwiriza ajyanye n’imitangire y’amasoko ya Leta akajya ahabwa koko ababifitiye ubushobozi.

9. Gushyiraho uburyo bunoze bwo gushishikariza abahinzi n’aborozi kongera umusaruro w’ibiva mu buhinzi n’ubworozi hakurikijwe uruhare ubuhinzi n’ubworozi bigomba kugira mu bukungu bw’Igihugu.

10. Inzego zose zirasabwa gushyira imbaraga mu kubahiriza ihame ry’uburinganire mu itegurwa ry’ingengo y’imari.

11. Kwihutisha ivugururwa ry’ibyiciro by’ubudehe.

12. Gushyiraho uburyo bunoze abayobozi bifashisha mu gusobanurira abaturage gahunda za Leta.

13. Kunoza imikorere y’inzego z’Abunzi n’Inteko z’abaturage kugira ngo zirusheho kuzuzanya mu gukemura ibibazo by’abaturage no kubaka ubushobozi bwabo mu kwikemurira ibibazo hagamijwe kugabanya ibibazo bijyanwa mu nkiko.

14. Urwego rw’Igihugu rw’Imiyoborere rurasabwa kumenyekanisha ibyavuye mu bushakashatsi bwerekana uko abaturage babona ibibakorerwa haba mu Gihugu no hanze kandi aho bishoboka rukajya rukorana n’imiryango mpuzamahanga muri ubwo bushakashatsi.

15. Gukosora imikorere mibi yagaragajwe mu mwiherero, imishinga yadindiye yose ikaba yarangiye ku bufatanye bw’inzego zibishinzwe

16. Kunoza igenamigambi n’imikoranire y’inzego zitandukanye hagamijwe kugera ku ntego Igihugu kiyemeje.

17. Kunoza imitegurire y’imihigo igashingira ku mpinduka nziza (outcome based) y’imibereho y’abaturage aho gushingira ku bikorwa

18. Gukaza ingamba zo kurwanya ruswa, mu nzego za Leta n’iz’abikorera, ku bantu batanga cyangwa bakira ruswa, yaba ntoya cyangwa nini, hifashishijwe uburyo budasanzwe (sophisticated).

19. Kurangiza ibibazo by’ingurane ku butaka bw’abaturage bimurwa ahagenewe ibikorwa by’inyungu rusange no kubahiriza ibyo amategeka ateganya.

20. Gushyiraho ingamba zituma abakozi bashora Leta mu manza, bivuye ku makosa yabo, bamenyekana kandi bakaryozwa igihombo baba bateje Leta.

21. Kunoza itegurwa n’isuzuma ry’imihigo y’abakozi ba Leta ku buryo ishingira ku ntego z’ikigo aho gushingira ku byo umukozi yumva azageraho.

22. Gushyiraho uburyo abikorera bajya basinyana imihigo na Leta hagamijwe iterambere ry’ihuse.

23. Kwihutisha ivugurura ry’inzego za Leta hagamijwe kunoza imikorere n’imikoranire yazo bikaba byatangiye bitarenze Werurwe 2014.

24. Kwiga uburyo gahunda yo kugaburira ku ishuri, abanyeshuri biga mu mashuri y’uburezi bw’ibanze bw’imyaka 12 byakorwa ku bufatanye n’ababyeyi.

25. Gukemura burundu kandi mu buryo bwihuse, ikibazo cy’abanyeshuri bo mu mashuri abanza biga bicaye hasi.

26. Gushyiraho uburyo bwo gukurikirana no kugenzura ireme ry’uburezi mu mashuri y’uburezi bw’ibanze bw’imyaka cumi n’ibiri (12YBE).

27. Gushyiraho uburyo butuma abarimu bishimira akazi kabo biganisha kumusaruro mwiza mw’ireme ry’uburezi (incentives) kandi bagahemberwa igihe nk’abandi bakozi ba Leta.

28. Kugaragaza ingamba z’imyaka itanu zo guteza imbere ireme ry’uburezi rya gahunda y’uburezi bw’ibanze bw’imyaka 12 herekanwa aho turi ubu n’aho twifuza kujya, inzego zose bireba zikabiganiraho uruhare.

29. Gushishikariza abikorera kurushaho gushora imari mu burezi.

30. Gushyiraho amashyirahamwe y’ababyeyi n’abarimu (PTAs) aho atari no gufasha ariho gukora neza kugira ngo bifashe mu kongera ireme ry’uburezi.

31. Kunoza uburyo bw’imitangire ya za mudasobwa mu mashuri ku buryo zihabwa amashuri yiteguye guhita azikoresha.

32. Kwihutisha gahunda yo kwimurira ibikorwa (services) bya Mutuelle de santé muri RSSB.

33. Kwihutisha politike ya Early Childhood Development.

34. Gushyiraho uburyo bunoze bwo kongera umubare w’abaganga b’inzobere no kwiga icyakorwa ngo abanga bagume mu kazi.

35. Gushishikariza abaturage kwishyurira igihe kandi nta gahato ubwishingizi bw’ubuzima (mutuelle de santé).

36. Kwihutisha ishyirwa mu bikorwa ry’amavugururwa yose akenewe kugira ngo u Rwanda rurusheho kugira umwanya mwiza mu korohereza ishoramari (Doing Business).

37. Korohereza abashoramari kugabanya ikiguzi cyo gukora ishoramari.

38. Gushishikariza abikorera gushora imari yabo mu bikorwa by’ubuhinzi kugira ngo bunganire umusaruro usanzwe utangwa n’abahinzi, bityo hakemurwe ku buryo burambye, ikibazo cy’inganda zibura umusaruro zikoresha.

39. Gushyigikira ivugurura ry’imikorere y’amashyirahamwe y’abikorera babigize umwuga no gufasha ishoramari ry’abishyizehamwe.

40. Gushyiraho uburyo bw’ikoranabuhanga abikorera bakifashisha mu kugaragaza ibibazo bahura nabyo kandi inzego bireba za Leta zikabikurikirana.

41. RDB irasabwa kujya itanga buri gihembwe igeza kuri Guverinoma ku bijyanye n’ishoramari kandi igatanga na raporo buri mwaka kubijyanye n’uburyo abashoramari bishimira ubufasha bahabwa na Leta (Annual Investor Business Report Card).

42. Urwego rwa Leta ruteza igihombo umushoramari rugomba kwirengera icyo gihombo mu gihe bigaragaye ko umushoramari atabigizemo uruhare.

ku bijyanye n’umwanzuro wa 43 hakomejwe kwibazwa kubijyanye n’icyakorwa ngo hafatwe ingamba mu kwerekana uko imitungo y’abayobozi ishyirwa ahagaragara kugira ngo hirindwe abashobora kuyigwizaho ntibigenzurwe.

Uyu mwanzuro watanzweho ibitekerezo bitandukanye ariko byanzuwe ko gushyira imitungo y’abayobozi mu ruhame byateza ibibazo byinshi kurenza kutayihashyira.

South Africa takes a tough decision to protect exiled Rwandan politicians

01701201415381800000020140118_kagame

President Kagame has vowed to exterminate whoever dares speak his mind. What he hates the most is when he is reminded that one time he will face trial over his war crimes.

Rwanda and South Africa are still on speaking terms, but only barely – and if Dirco gets its way even this tenuous relationship will be terminated in the next few days. South Africa, finally, has had enough of Rwanda doing its dirty business on South African soil and has expelled three diplomats, with the ambassador to follow shortly. It’s a bold move, but have we thought it through? By SIMON ALLISON.

Relations between South Africa and Rwanda are at an all-time low after South Africa expelled three Rwandan diplomats on Thursday. And relations are about to get even worse.

South Africa, understandably, has had enough of Rwanda doing its dirty business on South African soil. First there was the assassination attempt on the life of Faustin Kayumba Nyamwasa, the former Rwandan general turned vocal critic of President Paul Kagame’s regime, in 2010. Then, earlier this year, there was the murder in a Sandton hotel room of Patrick Karegeya, the one-time head of Rwandan intelligence, who had fled his country looking for political asylum in South Africa.

After this murder, the Daily Maverick observed: “…with that regime’s track record, and South Africa’s undeniable appeal for Rwandan dissidents and exiles, Karegeya’s murder will not be the last such incident to happen within our borders.”

It wasn’t. The final straw came last week, when armed men broke in Nyamwasa’s Johannesburg home in another apparent assassination attempt (Nyamwasa was not home). This time was different, however. Previously, South Africa has not been able to link definitively the Rwandan government to the incidents, which means no public action could be taken against Rwanda – innocent until proven guilty, and all that.

But last week someone must have messed up. According to diplomatic sources, South Africa’s security forces were able to tie the break-in to three Rwandan diplomats working from their embassy in Pretoria (one Burundian diplomat was also involved, apparently).

The department of international relations (Dirco) wasted no time in taking action, revoking the dodgy diplomats’ credentials and sending them packing. Given their diplomatic immunity, this was the most serious punishment available to Dirco. Given that there were only four diplomats in the Rwandan embassy to start with, Ambassador Victor Karega must be feeling a little lonely.

Rwanda was just as quick to respond, with interest. “We have expelled six South African diplomats in reciprocity and concern at South Africa’s harbouring of dissidents responsible for terrorist attacks in Rwanda,” said Rwandan Foreign Minister Louise Mushikiwabo, parroting Rwanda’s official line that South Africa, with its ultra-progressive approach to refugees, provides a safe haven to Rwandan terrorists and genocidaires.

Mushikiwabo may have a point (although not one that justifies extrajudicial, extraterritorial assassination): Neither Nyamwasa or Karega are angels, and are both themselves implicated in the abuses of Kagame’s regime; while there has long been concern that perpetrators of the 1994 Rwandan genocide are hiding out among the Rwandan exile community in Johannesburg.

The row will escalate even further. Speaking anonymously, a senior Dirco official told the Daily Maverick that South Africa was planning to sever all diplomatic ties with Rwanda within 72 hours. “SA will not stand by and watch people be killed on our soil by another government, just because we happen to be opposed to a sitting regime,” the official said, adding that the freeze in relations is likely to continue for as long as the “cowboy” Kagame remains in office.

That could be for quite some time. Kagame’s term expires in 2017, and he’s not constitutionally permitted to run again. However, constitutions can be amended, and Kagame has previously floated the idea of a third term.

The rift between Rwanda and South Africa is likely to have implications far beyond their bilateral relationship. As part of the East African Community, Rwanda maintains very close ties with Kenya and Uganda. If sides must be taken – and it certainly looks like that is what South Africa is angling for – both countries would certainly favour their regional neighbour. Kenya wouldn’t need much convincing, anyway, with the current Kenyan administration already unhappy about South Africa’s stubborn commitment to the International Criminal Court (unsurprising, given that it is led by two men on trial at The Hague),

Of more immediate concern is the Democratic Republic of Congo, where South African troops are part of a United Nations force fighting rebels in the eastern provinces on the border with Rwanda. Those rebels are generally assumed to be supported by Rwanda, making the conflict something of a proxy war. At the moment, the rebels are very much on the back foot, having been overwhelmed by the UN force’s superior military power. The next step is to create some kind of lasting peace, addressing the issues which lie at the root of the conflict – an already difficult task, made exponentially more so if two of the protagonists in the conflict are no longer on speaking terms.

In expelling the three Rwandan diplomats, South Africa has taken a firm, principled stand against an outrageous violation of its sovereignty. But our diplomats must be wary: although they are currently enjoying the moral superiority, this situation could reverberate in uncertain and almost certainly unpleasant ways. Making Kagame an outlaw, and Rwanda a pariah state, risks becoming a self-fulfilling prophecy. DM

Source: http://www.dailymaverick.co.za/article/2014-03-10-south-africa-to-rwanda-dont-touch-us-on-our-sovereignty/#.Ux4WZvl5NLB

Vladimir Putin and Barack Obama engage in war of words over Ukraine

Vladimir Putin and Barack Obama traded accusations over the crisis inUkraine on Tuesday, with the Russian leader seeking to blame the Americans for the growing international standoff as the US president all but accused Putin of breaking international law.

The barbed exchanges, a sign of the escalating tensions between Washington and Moscow, came as Putin delivered his first public remarks on the crisis – ruling out a war days after his forces took control of the Ukrainian peninsula of Crimea, but reserving the right to use force to protect Russian speakers in the east of the country “as a last resort”.

Speaking from his country residence outside Moscow, Putin gave a robust performance during which he portrayed Kiev as being in the grip of “terror, extremists and nationalists” rampaging on the streets. Putin described what is broadly seen as a Russian land grab in Crimea as “a humanitarian mission”.

Obama and John Kerry, the US secretary of state, responded in apparent disbelief after Putin maintained there were no Russian forces occupying Crimea. “He really denied there were troops in Crimea?” said Kerry after arriving in Kiev, where he offered $1bn in loan guarantees to the new Ukraine government.

Vladimir Putin and Barack Obama engage in war of words over UkraineUS secretary of state John Kerry lights a candle and lays roses at the ‘shrine of the fallen’ for protesters killed in Kiev. Photograph: Valentyn Ogirenko/ReutersKerry accused the Kremlin of “hiding its hand behind falsehoods, intimidation, and provocations”.

Obama said: “There have been reports that Putin is pausing and reflecting on what’s happened. There is a strong belief that Russian action is violating international law. Putin seems to have a different set of lawyers, but I don’t think that is fooling anyone.”

On the ground in Crimea tensions remained high, with Russian forces firing warning shots at unarmed Ukrainian soldiers marching on an airfield.

Following several days of drama that saw Ukraine’s president toppled, a new government and interim head of state installed, and a Russian military seizure of Crimea, Putin said Moscow did not want to annex the territory.

“Regarding the deployment of troops, the use of armed forces. So far, there is no need for it, but the possibility remains,” he said. “What can serve as a reason to use the armed forces? Such a measure would certainly be the very last resort.”

Armed men in military fatigues block access to Ukrainian military barracks in the small Crimean city of Bakhchisaray.Armed men in military fatigues block access to Ukrainian military barracks in the small Crimean city of Bakhchisaray. Photograph: Genya Savilov/AFP/GettyBut the Americans accused Putin of preparing to expand his control over the country. “It is clear that Russia has been working hard to create a pretext for being able to invade further,” said Kerry.

The Americans are pushing for economic sanctions against the Kremlin elite and an EU emergency summit in Brussels on Thursday is also likely to decide on sanctions unless the Russians “de-escalate”.

It may be that the language employed by Putin will be taken as de-escalation and reduce the pressure for punitive action against Russia – global markets rose in response to tentative signals that the Kremlin was not seeking to escalate the conflict.

Putin also warned that sanctions were a two-way street and that ifEurope decided on that path, there would be a heavy cost to pay. EU trade with Russia is substantial, especially with Germany, more than 10 times the level of US-Russia trade, making it a lot less painful for Washington to decide on sanctions without fear of reprisals.

Link to video: Vladimir Putin: force in Ukraine is ‘last resort’“We are not going to go to war with the Ukrainian people. But there is the Ukrainian army,” Putin stated. “If we make this decision, we will make it for the people of Ukraine … Ukraine is not only our closest neighbour. It is our fraternal neighbour. Our armed forces are brothers in arms, friends. They know each other personally. I’m sure Ukrainian and Russian military will not be on different sides of the barricades but on the same side.”

The Russian leader strongly denounced the new administration in Kiev. He said he would refuse to recognize Ukrainian elections scheduled for the end of May. The acting president and government were illegitimate and Kiev was in the hands of “armed terrorists”, of “nationalists and extremists”.

“Our major concern is the … nationalists and radical extremists that are rampant on the streets of Kiev,” said Putin.

The deposed president, Viktor Yanukovych, who has fled to Russia leaving behind a lavish lifestyle in Kiev, remained the legitimate head of state, Putin insisted, although he also pronounced Yanukovych politically dead.

“There can be only one assessment of what happened in Kiev, in Ukraine in general. This was an anti-constitutional coup and the armed seizure of power,” he said.

A week after Yanukovych’s riot police killed dozens in Kiev and took fleeting control of a city centre square occupied since November by protesters, Putin retained the option of greater intervention on the basis of an alleged request from the toppled Yanukovych for Russian help. He contrasted that position with western behaviour.

“Our position is very different. Our position is completely legitimate. If we use force … we have received a request from a legitimate president. Also we have hisorical and cultural ties with those people. And this is a humanitarian mission. It’s not our goal to conquer somebody.”

Unarmed Ukrainian troops bearing their regiment and the Ukrainian flags march to confront soldiers under Russian command occupying the Belbek airbase in Crimea in Lubimovka, Ukraine.Ukrainian troops march to confront soldiers under Russian command occupying the Belbek airbase. Photograph: Sean Gallup/Getty ImagesThere were also signs of new negotiations on the crisis. Arseniy Yatseniuk, the acting Ukrainian prime minister, said his government was in touch with Russian ministers with a view to holding “consultations”.

Kerry called for negotiations, while it appeared that international observers and mediators would be dispatched by the Organisation for Security and Co-operation in Europe, of which both Russia and Ukraine are members.

“I’ve spoken as directly to President Putin today as I can,” said Kerry. “To invite him to engage in a legitimate and appropriate dialogue, particularly with the current government of Ukraine.”

Obama said: “There is a suggestion that Russia’s actions have been clever, but this has not been a sign of strength, rather a sign that countries near Russia have deep concerns about this kind of meddling and if anything it will push them further away from Russia.”

There are said to be 16,000 Russian troops securing control of Crimea, where they enjoy broad backing from the majority ethnic-Russian population.

Putin said there were no Russian forces, merely local self-defence units. “There are many military uniforms. Go into any local shop and you can find one,” he said. Putin also said he was continuing preparations to host a summit of the G8 countries in Sochi in June. All the other countries have frozen their preparations. While Washington has said Russia could be kicked out of the G8, Berlin is resisting such moves.

Putin was dismissive of the threats. “If the leaders don’t want to come, fair enough,” he said.

source: The Guardian

IYICWA RYA PADIRI EVARISTE NAMBAJE. : ARIKO SE FPR IPFA IKI N’ABAYIKEZA !

Kera mu mashuri abanza hari icyivugo cy’umubiri cyatangiraga kivuga ngo ese umpoye iki ruhu rwanjye. Kigasoza kigira kiti “inzoga ya ngeso yanga ababo, aho kuyivumba nzayinywa hambavu”. Ku bato batazi ikinyarwanda cy’abasaza ibi biravuga ngo umuntu wanga abitwa abe, bikugwiririye mwasangira, ariko ntuzamwiyegereze ngo umuvumbe cyangwa se agutumire. Nzinduwe no gufatanya ngo twungurane ibitekerezo ku kibazo kitoroshye: kuki FPR ari ngeso yanga ababo. Kuki FPR irimbura abitwa abayo cyangwa abayikeza, ni ukuvuga abayishakaho ubuhake?.

1. Kugira isano na FPR bibaye nko gutunga urupfu mu mbere.

Turondoye abo FPR yoretse biturutse ku isano bafitanye (yaba isano nyakuri cyangwa se isano abantu bihimbira) urutonde ntirwabona aho rukwirwa. Reka ne kugira icyo mvuga ku bihumbi amagana by’abatutsi batikiye muri jenoside. Muribuka uburyo FPR yakoze ibishoboka ngo urwango hagati y’amoko ruzamuke (stratégie de la tension) bityo izasahurire mu nduru. Siniriwe mvuga uko yarwanye inkundura ngo Loni idatabara igahagarika ubwicanyi n’intambara kandi iyo ntambara ari yo FPR yari itezeho iteme rigana ku gufata ubutegetsi budasangiwe. Ntabwo ndirirwa mvuga amagana y’abasore n’inkumi bavuye za Burundi na Kongo baje kuyifasha urugamba. Batikiriye mu rugano Abasajya bakeka ko nibagera mu gihugu bazabafatana imyanya y’ubuyobozi kuko impunzi z’i Burundi na Kongo zari zarize naho iza Uganda zikumira ku murizo w’inka (abashumba). Ubishidikanya nambonera umujenerali utaravuye Uganda (keretse ba Rwarakabije bo muri FDLR) azambwire.

 

Abayobozi mu nzego za Leta n'abaturage benshi bitabiriye umuhango wo gushyingura Padiri Nambaje.

Hari  n’abari bazinduwe no kugenzura niba koko igikorwa cyaragenze uko babishakaga !

 

Twabanje kugira ngo ni ibyo mu ntambara, nyamara uwitegereza abona ko bigikomeje mu zindi nzira: Kuva kuri Seti Sendashonga ukagera kuri Karegeya, ubaruye usangamo ibitambo bitari bike. Ibi nabyibutse ejobundi aho Padiri Evariste Nambaje anigiwe bukoko kandi byari bimaze kugaragara ko ari mu bakeza neza(bashaka ubuhake) FPR. Ubyegeranyije byose usanga FPR yaramaze kwesa umuhigo utarigeze ubaho mu mateka. Abazakora amataka nyuma yacu, bazarwana no kumva no gushaka impamvu FPR, n’ubwo itarebera izuba abayirwanya n’abatayiyoboka, ariko abayiyoboka n’ab’iwayo mu mbere bo ibarimburira kubamara. Igitangaje ariko, bazatungurwa n’uburyo iyo igeze ku bayo ibacura bufuni na buhoro.

2. FPR iyo itagushaka ariko nta mabanga mufitanye, iragufunga. Iyo itakigukeneye ariko mufitanye amabanga, irakwica.

Ibi bishobora gutungura abantu, ariko uwacishamo ijisho yabona uburyo FPR irenganya abantu ku bipimo binyuranye. Iyo uyirwanya, iyo utayiyoboka, ariko mukaba nta mabanga mwigeze mugirana, urafungwa, cyangwa ugahunga, cyangwa ikagukenesha ukaba imbwa. Ariko iyo mwigeze kugirana amabanga nyuma mugashwana cyangwa ukaba utagikenewe: FPR irakwica.Gihamya ni Lizinde, Sendashonga, Rwisereka, Ruzibiza, Majoro Cyiza…urutonde ni rurerure. Uwahera aha yakumva impamvu, n’ubwo Ntaganda na Victoire baregwaga ibyaha bikarishye kurusha ibya Mushayidi, bo FPR yabakatiye ibihano bito (ni binini ku bantu barengana), naho Mushayidi ikamukatira burundu.

Igikomeye ariko ni ukugerageza kumva impamvu FPR ikora itya. Kuvuga gusa ko iba yanga ko bazamena amabanga ntibihagije. Ibyo byaba ukuri ku bo mu mbere nka Karegeya, ariko se amabanga adasanzwe Padiri Evariste yari azi ni ayahe banyarwanda? Hari izindi mpamvu ebyiri mbona ko abantu batakwirengangiza.

3. Impamvu ya mbere: Ubuhake bw’ubucanirambwa.

Ubusanzwe mu kinyarwanda bacanira inka gusa. Mu gushaka ubuhake, umugaragu utiyizeye yarangwaga no guhuzagurika bikabyara gukabya no kurenza, hakaba ubwo acanira inka, agakabya agacanira n’imbwa za shebuja kandi ubundi kizira. Ni ho haturutse kwita ubwo buhake ubucanirambwa. Iyo umuntu ashaka kwemerwa ku ngufu mu kintu iki n’iki ubusanzwe adafitemo ingufu, hari ubwo ashyiramo ubushake agakabya bikazanamukoraho.

JPEG - 125.4 kb

Ngiyo imodoka yasanzwemo umurambo wa padiri Evariste, iparitse muri Nyungwe !

Reka dufate urugero rwa Majoro Cyiza Augustin (aruhukire mu mahoro sinzinduwe no kumunenga cyangwa gukora mu bikomere umuryango we, ariko ibiriho biravugwa munyihanganire). Naganiriye n’abasirikari bato (sous-officiers) binjiranye mu nkotanyi mpavana agace k’igisobanuro cy’iyicwa rye. Ngo bamaze kwi “ripotinga” (ni ko bo babimbwiraga) inkotanyi zarabicaje ziti mutubwire uko igisirikari cyanyu cyakoraga. Abana bato barabigarama. Bati twizanye ariko na none ntituri abagambanyi. None se mwe mwashima ko umunsi twavuye mu gisirikari cyanyu tugenda tuvuga ibyanyu mu mayirabiri? Ngo icyabatangaje ni uko Majoro wari ubakuriye abarusha n’imikorere y’uwo mwuga (déontologie) yafashe ijambo maze agasasa intahe. Ngo yaravuze ageza no ku kari i Murori. Wenda shobora kuba yarabikoze mu rwego rwo gushaka kugirirwa icyizere nk’umuntu witanze wese, ariko hari icyo yiyibagije. Inkotanyi (kimwe n’undi wese) ntizabuze kwibaza ziti uyu Major umena amabanga y’abandi ku buryo bworoshye nta n’umushyizeho agahato, natwe ni ko yazamena ayacu. Ibi byasobanura imwe mu mpamvu z’iyicwa rye.

4. Impamvu ya kabiri: amafaranga.

Kuba inkotanyi ari abacancuro bafashe igihugu si ibanga mvumbuye. Kuri bo , “ifaranga”niyo ndangagaciro iruta izindi : hose baba bahashaka amafaranga !Icyo nshaka kwerekana ni imwe mu ngaruka bifite ku miyoborere y’igihugu. Burya imyumvire n’imikorere y’inkotanyi mu by’ubukungu ni icyo mu masesengura bita “économie de guerre” (ubukungu bushingiye ku ntambara). Ni ukuvuga ngo ibyo zikora byose mu bukungu ziba zitekereza intambara, yaba iy’amasasu cyangwa guhangana n’abazirwanya mu bya politiki. Nintanga ingero murabyumva.

Padiri Rwakabayiza Dieudonne avuga iby'urupfu rwa mugenzi we Nambaje.

Ngo intandaro y’urupfu rwa Evariste  ni imirimo yakoraga yo kubakisha Hoteli !

Amatora yo muri 2003 ajya kuba, mwabonye ko bahaye uruhusa ibigega byinshi by’imari (Microfinances). Byijeje abantu kubaha inguzanyo ku buryo bworoshye maze amafaranga bayavana mu mabanki bayashyira aho. Byoroheye FPR kubona ayo ikoresha amatora kuko abaterankunga bari bayifungiye amayira banenga ubwisanzure buke mu itegurwa ryayo. Iyo amafaranga aguma mu mabanki asanzwe ntibyari kuborohera kuyakoresha uko babonye. Ayo mabanki abaterankunga (FMI, BM) barayagenzura, cyane ko hari n’andi yo mu mahanga ayafitemo imigabane. Naho ibigenga biciriritse ni umwihariko wa Banki Nkuru y’u Rwanda. Mwibuke ko amatora arangiye bya bigega byose byahise bifunga ngo byahombye, nyamara nyuma y’imyaka 11 nta muntu n’umwe uragenzwa mu butabera kubera icyo gihombo. Kugirango bidasakuza, Banki Nkuru yemeye kwishyura abari barabikije muri ibyo bigega, ariko kugeza n’ubu abagombaga kwishyurwa barategereje amaso ahera mu kirere! Ikindi ariko cyari kigamijwe, ni ugukamura amafaranga mu baturage akarundwa aho FPR yizeye igenzura, kuko bikangaga ko hari abayakoresha bashyigikira umukandida Twagiramungu. Mu kwirinda ko hagira na make asaguka, bategetse abacuruzi bose gusiga amarangi mashya ku maduka no kuvugurura igisenge cy’imbere (balzan). Byitwaga umuhate mu isuku ariko impamvu yari ahandi.

Reka nsoreze ku rugero rw’ibigori. Muribuka inkubiri imaze iminsi yo guhingisha abaturage ibigori ku ngufu. Icyo abantu bibanzeho ni uko gukoresha ingufu, no guhingisha abantu igihingwa kimwe. Ariko nta wibajije impamvu icyo gihingwa kigomba kuba ibigori. Igitangaje rero, nta n’ingada nshyashya zubatswe zitunganya ibyo bigori ngo tugire tuti ni umushinga urambuye. Muribuka kandi ukuntu abaturage babujijwe no kugira icyo botsa bagategekwa gusarura no guhinika hamwe, bikitwa kwiteganyiriza. Nyuma basubiraga kubishaka bakabuka inabi. Ni byabindi nyine by’ubukungu bugamije intambara. Hategurwaga intambara ya M23, bari bazi ko izaba ndende ikaba yagera na Kinshasa. Kandi inkotanyi zizi uburyo ibigori ari rudasumbwa mu gutunga abasirikari ku rugamba. Ni byo byazitunze imyaka ine yose. Aho M23 itsindiwe, inkubiri y’igihingwa kimwe yaracogoye, ijambo ikigori ryo ntawe ukiryumva. Keretse hirya mu biturage aho abayobozi b’ibanze bakurikira butama, bagakomeza inyikirizo batazi ko intero yahindutse hambere.

N’inkubiri y’ikigega Agaciro yari muri uru rwego. Abanyarwanda baguze ibikoresho bya M23 batabizi, kandi mu nzira abaterankunga badashobora kugenzura. Aha hadufasha kumva uburyo ministeri iyi n’iyi yadahaga mu mutugo wayo (wa leta) ikamena mu kigega kindi na cyo cya leta, ukibaza agaciro kabyo ukakabura. Iyo uzirikanye ibi, ukibuka ko umusenyeri wa Gatolika Ntagatifu nka Simaragidi yashishimuye ibaruwa ategeka abantu gutanga amafaranga yo gutera Kongo no kurimbura imbaga (Agaciro Fund), yaba yarabikoze abizi cyangwa kubera ubuswa, wumva uzanye urumeza ku mubiri. Uwapfuye yarihuse koko, atabonye aho bavanga amata n’amatezano!

Muri iki gice cy’amafaranga n’ubukungu bushingiye ku rugamba, ni ho humvikanira iyicwa rya Padiri Evariste Nambaje.

5. Padiri Evariste Nambaje, amafaranga, n’ubukungu bwubakiye ku ntambara za FPR.

                 

                                     Uwo bagambaniye , nta garuriro, afumbira umunaba !

Iby’umubano udasanzwe cyangwa se ubuhake hagati ya FPR na Padiri Evariste byatangiye kunugwanugwa mu myaka itatu ishize, ubwo yafataga iya mbere yungikanya impapuro zisaba ko ngo ikinyamakuru leprophete.fr cya Padiri Tomasi cyafungwa ngo na nyiracyo agafatirwa ibihano. Icyaha yamushinjaga ni uko inyandiko asohora zinenga ubutegetsi bwa Kigali zibiba amacakubiri mu banyarwanda kandi zikabangamira politiki ya Leta y’ubwiyunge. Uwazishaka yanaga akajisho aha: (http://leprophete.jimdo.com/2012/12/19/iyo-padiri-evariste-nambaje-ashaka-kwibagiza-rubanda-igihombo-yateje-diyosezi-ya-cyangugu-yitakana-urubuga-leprophete-fr/). Mu kumusubiza, padiri Tomasi yemezaga ko ibi bigamije guhishira igihombo yateye Diyosezi kandi inzira amafaranga yanyuzemo ngo ikaba ica ku irembo kwa FPR. Yaragize ati: “bimaze kugaragarira bose ko iyo ibibazo byamurenze biturutse ku makosa ye bwite no ku rukundo yikundira FPR-Inkotanyi (yagabiye amafaranga atari make ya Diyosezi Cyangugu kugira ngo akunde yemerwe mu Cyama !) aribwo yibuka ko leprophete.fr ikibaho n’abapadiri bayishinze bakaba bagihumeka!”.

Nyuma byaje gukomeza, n’imbuga bizwi ko zivugira FPR nka Rushyashya ya Tom Ndahiro zitangira kwerekana ku mugaragaro ko uyu mupadiri yizewe bidasanzwe. Mu nyandiko Rushyashya yasohoye tariki 10 nzeri 2013, umwanditsi wayo Cyiza Davison yaragize ati:

Padri Eugene yahunze yizeye ko abazungu b’inshuti ze bazahita bamwakira bakamufasha kubona impapuro zo kuba i Burayi,nyamara yagezeyo biramugora ,ubuzima buramusharirira, ahitamo kugaruka mu Rwanda.Yaje ameze nk’umuntu ubebera, usesera kubera ikimwaro.Kubera iryo pfunwe rivanze n’ubwoba bwo gukurikiranwa yitabaje Padri Eric NZAMWITA na Padri Evariste NAMABAJE nk’Abapadri bagenzi be Leta ifitiye icyizere, umucuruzi witwa Alexis NSENGUMUREMYI n’izindi nshuti ze za hafi kugira ngo bamufashe.Bamubaye hafi yongera kujya ahagaragara no gusubira mu buzima busanzwe”.

Ndetse na nyir’ubwite ubwe byageze aho bijya bimucika, akigamba, akiyerekana nk’umuntu ufite imbaraga zitagira bose. Mu butumwa yoherereje mugenzi we padiri Tomasi yamugiriye inama nyinshi harimo no gufunga urubuga leprophete, nyuma mu gusoza ati: “Nyuma y’ibyo niba ushaka kuza mu Rwanda,  nzaguha umusanzu wanjye ushoboka muri iyo gahunda yo gusaba imbabazi no kongera kumenyera”.

6. Imbarutso ntiyaba yarabaye Kongere y’Ishema Party ?

Ibi byose nta wakumva aho bihuriye n’iyicwa rya Padiri Evariste Nambaje arenze kuri Kongere y’ishyaka Ishema. Kuva tariki ya 7 kugera ku ya 9 Gashyantare 2014, hateranye Kongere y’Ishema maze itanga Padiri Tomasi Nahimana nk’umukandida uziyamamariza umwanya wa Perezida wa Repubulika muri 2017. Insiriri y’iyicwa rya Padiri Evariste iba iratangiye. Nk’uko byagenze muri 2003 ubwo hakorwaga ibishoboka byose ngo hatagira amafaranga ajya gushyigikira iyamamaza rya Twagiramungu, FPR ubu na bwo irikanga ko Padiri Tomasi yagira abamushyigikira. Uwa mbere yahise itekereza ni Padiri Nambaje ihitamo kumukuraho.

Imbaga nyamwinshi yitabiriye umuhango wo gushyingura padiri Nambaje.

Padiri Evariste yaherekejwe na bagenzi be benshi.

Hari uwambwira ati urivuguruje kuko umaze kutubwira ko uyu mupadiri yari acuditse na FPR atumvikana na Tomasi. FPR izi ko ubucuti bwayo butamara kabiri. Ni kenshi abayisingiza uyu munsi bucya bayivumbuye bagasigara bayivumira ku gahera. Ibyo byashobokaga no kuri Evariste Nambaje. Ibi bikaba ikibazo cyane ko mu guha FPR iritubutse rya Diyosezi, yagaragaje ko iyo ashyigikiye impamvu yitanga atitangiriye itama. FPR igatinya ko bihindutse yariha na mugenzi we Tomasi. Cyane ko burya abantu babyirukanye, bakigana, bakaba banasangiye ubupadiri aba ari nk’abavandimwe. Ntawe umenya aho biyungira n’igihe biyunga. Kandi rero, FPR yari yaragaragaje kenshi ko n’ubwo bakoranaga, yakekaga ko ashobora no guca ruhande agakorana na padiri Tomasi. Tariki 26 mutarama 2012, igihe.com yagiranye ikiganiro kirambuye na Padiri Eugène Dusabirema ku idindira rya ya Hoteli Ituze. N’ubwo ibibazo byagombaga gusubizwa na Padiri Evariste, byashubijwe na Padiri Eugène. Uyu bari banafatanyije urugamba rwo kurwanya leprophete.fr mu rwego rw’ubuhake. Igihe cyo kibisobanura gitya: “IGIHE yegereye Padiri Evariste Nambaje ari nawe ushinzwe umutungo muri Diyoseze ya Cyangugu kugira ngo rumenye neza iby’iyo nkuru. Padiri Evariste Nambaje yadusobanuriye ko amakuru nyayo twayahabwa na Padiri Eugene Dusabirema, Padiri Mukuru wa Paruwasi ya Mibirizi akaba n’umwe mu bagize inama y’umutungo ya Diyoseze kandi akaba anayimazemo igihe kirekire” (http://leprophete.jimdo.com/2012/04/17/padiri-dusabirema-e-mukuru-wa-pascal-ntiharabayo-aremeza-ko-urubuga-leprophete-fr-rwandika-impuha-zisenya-ubumwe-bw-abanyarwanda/).

 Muri iki kiganiro harimo ikibazo giteye kwibaza.

 “IGIHE : Ibivugwa ko padiri Evariste Nambaje yaba ari umwe mu bapadiri ba Diyoseze ya Cyangugu ukorana na ziriya mbuga ku buryo anazoherereza amakuru byo mubivugaho iki ?

Padiri Dusabirema: Ikigaragara cyo ni uko iyo umuntu yohereza amakuru atizewe, ibihuha, amacakubiri, amakuru atubaka, akenshi ahinduranya amazina. Abavuga rero ko yaba ari umupadiri njye sinabyemeza. Gusa bigaragara ko umukirisitu nabwo adafite amakuru nyayo yatuma atanga n’imibare ifatika y’ibyavugiwe mu nama y’abapadiri. Gusa bigaragara ko hari umuntu certainement wagize utya atanga amakuru na yo adafite ishingiro”.

Ntibyabura gutangaza umuntu kubona mu kiganiro kimwe kigamije kwerekana ko ngo leprophete.fr yasebeje padiri Evariste imushinja guhombya diyosezi, ari na ho bibaza niba ayo makuru atari we uyatanga!!! Uyu se Eugene akeka ko yatanze amakuru azabe ari Evariste agobyoreraho? Wenda byakumvikanisha impamvu yahunze gusubiza ibibazo bimureba akohereza abanyamakuru kwa Eugène. Ikigaragara ni uko FPR yamubeshyaga ko imwizeye, ariko igaca iruhande ikanamwishisha. Mu gihe rero mugenzi we agiye gutaha no gukorera politiki, bizabe aribyo bitumye isaha ye igera ngo atazamuterurira akayabo nk’ako yapfunyikiye FPR ? Kugirira FPR neza ni nko kunywana n’impyisi.

Umwanzuro: Kuri FPR igishobora kubaho (probabilité) kiba cyabaye.

JPEG - 61.1 kb

Nguwo Depite Jeanne d’Arc Nyinawase ngo  winjije Padiri Evariste mu Cyama ! Arajijisha anashinyagurira rubanda ngo “nibahange amaso ubutabera !!” Ubutabera bwa he ?

Mu kwica abo ikeka, FPR ntitandukanya uwakoze ikintu n’ushobora kugikora. Kuri bo iyo ushobora gukora ikintu, uba wagikoze. Ugomba gupfa ngo utazavaho ugishyira mu bikorwa. Evariste ashobora kuba atanarotaga kuzaha Tomasi amafaranga ya Diyosezi mu kwiyamamaza, dore ko nta n’ayo yari agicunga mu by’ukuri, ariko kuba FPR itamushira amakenga birahagije ngo yicwe nk’umugome. Ibi bamye babikora. Mu ntambara y’abacengezi za Gisenyi na Ruhengeri, Kayumba Nyamwasa wari ukuriye Ingabo yigeze gusobanura icyo bitaga“ikinyeganyega”. Ryari itegeko ryo kurasa ikinyeganyega cyose ngo hatagira umucangezi ubacika. Cyaba igiti, umwana, umukecuru, ihene, cyangwa imbwa. Ubwo gishobora kunyeganyega ari umucengezi, kirase naba we uraba umwishe, naba ari ikindi nta shida.

Si njye wahera hahera umugani.

Gusa byumvikane neza ko urupfu rwa Padiri Evariste Nambaje rubabaje benshi kuko mu by’ukuri azize ubusa !Turongeye duhombye undi muntu, nk’uko twabuze n’abandi ibihumbi n’ibihumbi! Musenyeri Mbonyintege yavuze ukuri ubwo yagiraga ati “FPR ntiyica gusa ahubwo irabaga” , none birasa n’aho abayobozi ba FPR baba bariyemeje guhinyuza iyo mvugo : FPR ntikibaga gusa isigaye “iniga” !

Muvandimwe Padiri Evariste, washyinguwe uyu munsi, igendere, Nyagasani aguhe iruhuko ridashira, amaze akwiyereke iteka, uruhukire mu mahoro.

Nta kindi numva nakubwira uretse kukuririmbira aka karirimbo :

Hariho indi si nziza cyane,

Twasezeranyijwe n’Imana

Tuyitegereze twizeye

Yuko Data ayiduhishiye.

R/Aheza ni mu ijuru,

Tuzahurirayo bagenzi!

Munyangaju Edmond

Ingabo z’U Rwanda zirakekwaho kwica impunzi muri Centrafrica

oreste-02-300x225

Oreste Hasingizwimana yishwe afite imyaka 46 gusa.

Nk’uko tubikesha ikinyamakuru Jambo news gikorera mu gihugu cy’u Bubiligi, Oreste Hasingizwimana wari impunzi mu gihugu cya Centrafrica yarashwe n’abitwaje intwaro kuwa 20 Gashyantare uyu mwaka.

Uyu mugabo Oreste yari amaze imyaka igera kuri 15 muri iki gihugu akora ubucuruzi bwe nta nkomyi. Cyakora mu gihe gishize inyeshyamba zo mu mutwe wa Seleka zashatse kumwambura imodoka ye. Igihe ingabo z’u Rwanda zageraga muri iki gihugu Seleka yavuye mu murwa mukuru, umutekano ukaba ucunzwe n’ingabo z’u Rwanda mu butumwa bwa  Mission internationale de soutien à la Centrafrique (MISCA). 

Umwe mu bicanyi bahitanye Oreste yari asanzwe azwi. Ni umunyarwanda uzwi ku izina rya Karoli Ntaganda uhamaze igihe gitoya bikaba bikekwa ko akorana na Leta ya Kigali ikomeje guhangayikisha Abanyarwanda bayihunze.

7769239883_des-soldats-rwandais-de-la-misca-patrouillent-a-proximite-du-camp-kasai-dans-bangui-le-28-janvier-2014

Ingabo z’u Rwanda ziramutse zihawe amategeko meza zatanga umusaruro ushimishije.

Kuva ingabo z’ u Rwanda zagera muri Centrafrica, impunzi z’Abanyarwanda  zihaba zirahangayitse cyane kubera ko zidashira amakenga ingabo z’u Rwanda zabirukankanye zikabica umugenda kuva mu Mutara kugera Kinshasa, ibirometero bigera hafi 5000.

Gendarmerie yatangiye gukora iperereza ngo imenye icyihishe inyuma y’urupfu rwa Oreste. Niba ingabo z’u Rwanda ziterekana ko atarizo zabikoze ubwo zizadutangariza uwabikoze. Ikindi zigomba kwibuka ko ubutumwa zahawe ari ubwo kurinda umutekano w’abatuye muri Centrafrica bose.

Bisanzwe bizwi ko ingabo z’u Rwanda zigira discipline ishimishije ariko nanone zikorera ku mategeko. Bivuga ko ziramutse zibonye ubuyobozi bwiza zakora akazi kazo ku buryo bushimishije. Ubwo buyobozi ni bwo bubuze rero, kandi mu gihe butaraboneka ibikorwa by’urugomo bizakomeza gukorwa n’abasirikare b’ U Rwanda kandi nyamara bashoboraga guhabwa amategeko meza zigakorera Abanyarwanda zigahesha icyubahiro igihugu n’isi yose.

Chaste Gahunde

Rwanda – RCA : Un réfugié rwandais abattu, les soldats rwandais dans le collimateur

Oreste Hasingizwimana vivait en République Centrafricaine (RCA) depuis plus de 15 ans, en qualité de réfugié, il a été abattu ce 20 février devant son magasin situé dans le centre de la capitale, Bangui. Plusieurs pistes sont à avancer dans ce meurtre, dont celle impliquant les soldats rwandais qui font partie de la Mission internationale de soutien à la Centrafrique (MISCA).

Oreste Hasingizwimana qui était connu comme « un homme sans histoires », tenait un magasin dans le quartier SICA II, situé au centre de Bangui. Il a été abattu jeudi dernier  vers 17h10 par des hommes à moto.

oreste 02

Joint par Jambonews, un réfugié rwandais sur Bangui livre le modus operandi « quelqu’un a appelé Oreste par téléphone lui demandant de sortir du magasin. Quand il est sorti, trois hommes à moto se sont présentés et lui ont tiré dessus, il a été touché par 4 balles et est mort sur le coup. L’homme qui était en arrière portait un treillis militaire (juste la veste), un autre homme ne portait que le pantalon militaire, le troisième homme était habillé tout en civil. Les assaillants ont aussi tiré une balle dans la jambe d’une fille présente au moment des faits ».

Il y a quelques mois, Oreste avait été arrêté puis emprisonné par  les milices de la Seleka qui avaient en même temps dérobé sa voiture. C’était à l’occasion de son intervention chez un autre réfugié rwandais dont le domicile avait été envahi par les Seleka. Certains à Bangui ont d’abord pensé que ce sont ces milices qui avaient  abattu la victime pour probablement l’empêcher de réclamer plus tard sa voiture volée. Cette hypothèse a vite été écartée car la Seleka n’est plus à Bangui. Le doute a été entièrement levé lorsque des témoins centrafricains ont dit avoir reconnu un des trois assaillants, un ressortissant rwandais connu sous le surnom « Tonton sans papiers », qui dit s’appeler Charles Ntaganda et qui vit à Bangui depuis deux ans à peu près et dont les réfugiés rwandais de Bangui ignorent l’histoire. Selon ces témoins, les trois hommes venaient de passer par le domicile d’un autre réfugié rwandais et n’y avaient retrouvé que les enfants et la domestique. Dans la précipitation,  les tueurs  auraient laissé un téléphone portable sur les lieux.

Selon le premier témoin, la thèse impliquant un autre compatriote est à écarter, car les réfugiés rwandais vivant à Bangui forment une petite communauté (entre 100 à 200 personnes), composée pour la plupart de familles sans histoires. De plus dans une situation d’insécurité qui règne à Bangui, on limite ses mouvements, surtout à la tombée de la nuit. « Je ne vois personne parmi nous qui se serait aventuré au début de la nuit pour aller assassiner Oreste », raconte le témoin sous le choc.   

Les soldats rwandais de la MISCA dans le collimateur

Huit cent cinquante soldats rwandais sont arrivés le 16 janvier dernier en République Centrafricaine, pour y renforcer les effectifs de la Mission internationale de soutien à la Centrafrique déployée sous l’égide de l’Union africaine (UA). Un autre ressortissant rwandais à Bangui nous affirme que depuis leur arrivée, les réfugiés rwandais se sentent inquiets, car craignant que le régime de Kigali ait dissimulé des tueurs parmi cette force, pour terroriser les quelques centaines de réfugiés rwandais vivant en Centrafrique.

« Depuis l’arrivée des soldats rwandais à Bangui, on est très inquiets, on discute sans problèmes avec les burundais (qui font aussi parti de la mission NDRL), mais on reste le plus loin possible des rwandais », a confié à Jambonews l’ami de la victime installé en Centrafrique depuis plus d’une dizaine d’années.     

 La mort d’Oreste Hasingizwimana a accru cette inquiétude des réfugiés rwandais qui cherchent maintenant à quitter le pays car selon eux, leur sécurité n’y est plus garantie. Les réfugiés, pour la plupart rescapés du génocide des réfugiés rwandais perpétré par le FPR dans l’ex-Zaïre, sont d’autant plus inquiets que parmi les militaires rwandais de la Misca, il y a d’anciens réfugiés rwandais qui ont vécu en Centrafrique avant de rentrer au Rwanda et d’intégrer la même armée présumée auteure de massacres de réfugiés hutus en RD Congo. Ils connaissent donc bien les réfugiés rwandais vivant à Bangui, leurs domiciles, leurs opinions politiques sur le Rwanda et leurs habitudes.

Oreste Hasingizwimana avait 46 ans et était marié. La gendarmerie qui est arrivée sur le lieu du crime a ouvert une enquête, mais jusqu’à maintenant, elle s’est refusée à tout commentaire.

 

Jean Mitari

Jambonews.net

Dukwiye guhaguruka tukavugira Mwarimu, agasubizwa agaciro ke yambuwe na FPR.

FPR ikomeje kwandagaza Mwarimu muri gahunda yo kumutindahaza no kumwica nabi. Nimwisomere iyi nkuru dukesha igihe.com

c5b43bd36e1ca5c90f0c6590a1afebc2

Ndungutse Daniel, umwarimu ku mashuri abanza ya Rukomo II, ikigo giherereye ku karere ka Nyagatare mu murenge wa Rukomo, yatukiwe mu ruhame n’abayobozi bamukuriye mu murenge n’akarere bamuziza kuba yaragejeje ikibazo cye muri minisiteri y’uburezi. Ababivugwaho barabihakanye ndetse baramwibasira imbere y’abarimu bagenzi be barakangarana, nkuko bagenzi be babitangarije IGIHE.

Mu nama yahuje abarimu bose bo mu murenge wa Rukomo, ku wa Kane tariki ya 20 Gashyantare 2014, hagarutswe ku kibazo cy’umwarimu woherereje ubutumwa Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Uburezi ushinzwe amashuri abanza n’ayisumbuye, Dr Harebamungu Mathias, amugezaho ikibazo cye ko afitiwe ibirarane by’igihe kirekire, ariko akaba atabyishyurwa. Ubwo butumwa yabwohereje tariki ya 6 Gashyantare 2014.

Iki kibazo cyabaye nk’igiteza impagarara, uhereye ku karere kabajijwe impamvu kadakemura iki kibazo, ndetse na mwarimu Ndungutse Daniel wagitangaje, ubwe yahamagajwe mu nama ku karere shishi itabona, abwirwa ko ibyo yakoze ari ugusebya inzego, asabwa no kwandika ibaruwa isaba imbabazi arayandika.

Nyuma yaho, ubuyobozi bw’ikigo yigishaho nabwo bumaze kumutonganya, bwamusabye kwandika ibaruwa yabwiwe ko agomba kuyandika asaba imbabazi kuko ngo yakoze amakosa akomeye akabitirira icyaha cy’akazi k’ubuvugizi bw’ikigo yakoze.

Iyi nama y’abarimu bose yatangiye isaa mbiri za mu gitondo, irangira saa kumi n’ebyiri, abari bayirimo bose, bavuga ko nta cyo kurya nta n’amazi aba barimu bahawe, kandi ngo hari harimo abataha kure.

Gasana Robert, umuyobozi w’ishuri rya Rukomo Secondary School, ari imbere y’aba barium bose, ngo yakoresheje amagambo akomeye arimo imvugo nyandangazi n’iteshagaciro ku barium, bibatera agahinda no kumva bacitse intege.

Aba barimu banenze imvugo ya Gasana nk’umuyobozi, ngo kuko yagaragaramo iteshagaciro, iyicarubozo n’ihohotera kuri bo nkuko babivuga.

Mu kiganiro umwe mu barimu, bari bitabiriye iyo nama, yagiranye na IGIHE yavuze ko bababajwe cyane n’amagambo yabwiwe mugenzi wabo nabo bakumviraho kuko bon go babonaga ari nko kwibasira umwuga muri rusange Atari uwo muntu ku giti cye.

Yagize ati : “Ntibikwiye kubwira umuntu ko ari gasiya, kuko turi abarimu turerera igihugu.”

Ngo mu mvugo y’uriya muyobozi w’ishuri witwa gasana yakanze abarimu agira ati : “Ikibazo ukigeza kuri Minisitiri, ni so ni nyoko ni mwene wanyu ?[…] Ntashobora kumenya gasiya nkawe y’umwarimu.”

Icyatangaje abarimu b’irukomo muri iyi nama n’uburyo bayifashwemo nabi bakanasuzugurwa, ngo ni uko uyu muyobozi w’ishuri yabibasiye amaze no kwambura mikoro yari yahawe mwarimu Ndungutse ngo afate umwanya wo kugira icyo avuga kuri ubu butumwa yohereje bufatwa nk’ikirego.

Undi mwarimu yagize ati : “Ni uko tudafite aho tujya, twagombye kugenda, turarera ngo tutazabibazwa n’Imana.”

Si uyu muyobozi Gasana gusa aba barimu bavuga ko yahohoteye mugenzi wabo, kuko ngo n’umuyobozi w’inama Njyanama y’umurenge wa Rukomo, Niyonsenga Isaie, nawe ngo yarababwiye bapfuka amatwi.

Umwe muri bo yagize ati : “Niyodusenga yatubwiye ko turi munsi y’ibirenge bye, ngo duhembwa make kandi tukambara inkweto zitobaguritse.”

Ikindi ngo ni uko yasuzuguye mugenzi wabo amubwira ati : “Kubyoherereza n’umuyobozi wo hejuru ni ukwikoza ubusa, kuko ibyo mumwoherereza bitugarukaho.”

Gusa ngo nubwo yababwiye aya magambo ngo bababajwe cyane n’amagambo ya Gasana wabatutse ko ari gasiya [umwanda].

Uyu mwarimu yagize ati : “Uwatubabaje cyane ni Gasana wavuze ko turi umwanda.”

Ikindi cyavuzwe ni uko ngo uyu mwarimu yatewe ubwoba abwirwa ko uretse ko umuyobozi w’akarere agira impuhwe, naho ubundi ngo aba yarirukanwe cyangwa akimurirwa mu misozi.

Mu kiganiro IGIHE yagiranye na Niyonsenga, ushinjwa n’abarimu ko yababwiye ko bari munsi y’ibirenge bye ndetse bambara n’inkweto zitobaguritse, yavuze ko aya magambo ntayigeze ahavugirwa, ahubwo ko ngo uyu mwarimu yakoze ibidakorwa asimbuka inzego.

Niyodusenga yagize ati : “Natunguwe no kubyumva ko yarenze inzego, hari inzego nyinshi.”

Niyodusenga nk’umuntu ushinzwe uburezi mu murenge wa Rukomo yavuze ko atari azi ko iki kibazo gihari, ariko ngo kiri mu karere kose ku buryo ngo bitari bikwiye gusiga umurenge, ikibazo ukakigeza kwa Minisitiri.
Ati : “Nk’umurezi akwiye guha agaciro inzego. Kuko iki kibazo siwe wenyine ugifite, n’abandi barabifite. Ni nk’icy’abandi n’abandi. Ntiyagombye guhuruza abo hejuru.”

Ku bijyanye n’imvugo ziswe iz’iteshagaciro, zakoreshejwe muri iyo nama, uyu muyobozi yavuze ko atazizi ahubwo ko abarimu bakanguriwe guha agaciro umwuga wabo.

Gasana Robert, Umuyobozi w’ikigo cy’amashuri yisumbuye wari muri iyi nama, agashinjwa n’abarimu kubatuka ko baba ari umwanda, nawe twavuganye kuri telefoni ngendanwa ye, avuga ko ari mu nama, ariko ko twamugezaho ikibazo twifashishije ubutumwa bugufi.

Nyuma yo kubumwoherereza, yatwoherereje ubugira buti : “Ndumva icyo nzi ku ngingo z’ibyigwa, gutukana ntabyo nzi.”

Igihe kandi yavuganye n’umwarimu urebwa n’iki kibazo, Daniel Ndungutse, we avuga ko ntacyo ashaka kubivugaho, ariko ko atohereje ubu butumwa agamije kwanga igihugu.

Kuri izi mvugo zakoreshejwe zisa n’izimwibasira zagaragajwe n’abandi barimu nyamara atari bo barebwa n’ikibazo cyane nk’uwabibwiwe, Ndungutse yavuze mu magambo make ati : “Narabyemeye nta bundi bushobozi mfite.”

Abarimu bo mu murenge wa Rukomo bavuga ko bagaragaje iki kibazo cy’ibirarane by’imyenda y’imishahara yabo baberewemo, guhera mu 2008.

Nyuma mu 2010 bongeye kukibyutsa, babwirwa ko aya mafaranga bazayahabwa, ariko ngo amaso yaheze mu kirere kuko ngo hari abamaze gusabwa ibyangombwa inshuro zirenze ebyiri babwirwa ko ari ibyo kugira ngo gikemurwe.

deus@igihe.com

Source: http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/nyagatare-mwarimu-yandagarijwe-mu

PS-IMBERAKURI: Aho Alexis Bakunzibake ntiyaba ari “Ingambanyi ikoreshwa na FPR” ?

Bernard Ntaganda

Twebwe, Bernard Ntaganda, Perezida Fondateri w’Ishyaka PS-Imberakuri,

 

Dushingiye ku itegeko-teka rya Ministri No 07/07/01 ryo kuwa 07 Nyakanga 2001 ryemera ishyaka PS Imberakuri nk’umutwe wa politiki ufite icyicaro cyawo i Kigali mu Rwanda ;

Dukurikije itegeko-shingiro ndetse n’itegeko ngengamikorere y’ishyaka Imberakuri, aya mategeko akaba ariyo aha PS-Imberakuri ububasha n’ubushobozi bwemewe n’amategeko, bukubahwa kandi bukubahirizwa n’abantu bose ;

 

Twibukije itangazo rigenewe Abanyamakuru No 19/P.S.IMB/013 ry’ishyaka PS Imberakuri ;

 

Tumaze kubona icyiswe icyemezo cy’Inama Nkuru y’igihugu ngo yaba yarateranye ku itariki ya 2 Gashyantare 2014 ;

 

Tugarutse ku ihame ry’uko inzego z’ishyaka ryacu zigomba gukorera imirimo yazo ku cyicaro gikuru cy’ishyaka ;

 

Mu rwego rwo gukumira uburiganya n’ukujarajara bikabije biranga bamwe mu bayobozi b’ishyaka bagiye mu buhungiro ku mpamvu zifite cyangwa izidafite ishingiro;

 

Dutangarije amashyaka yose ya politiki atavuga rumwe n’ubutegetsi buriho mu Rwanda, abantu bose haba mu gihugu cyangwa se ku rwego mpuzamahanga, abarwanashyaka b’ishyaka bari mu Rwanda cyangwa se mu mahanga, ibi bikurikira : 

alexis-bakunzibake

 

 Alexis Bakunzibake

Ingingo ya mbere :

Mu rwego rwo guharanira inyungu nyakuri z’ishyaka PS-Imberakuri, abayobozi bari mu buhungiro basabwe gukomeza gukora imirimo yabo ya politiki bubuhiriza uburyo bwagenwe mu itangazo rigenewe abanyamakuru No 002/PS.Imb/2013 nashyizeho umukono. Bitabaye ibyo bazafatwa nk’Ingambanyi zikorera FPR. 

 

 Ingingo ya 2:

 

Ishyaka PS-Imberakuri ni ishyaka ritavuga rumwe n’ubutegetsi buriho kandi rikorera imirimo yaryo ya politiki mu Rwanda, ahari icyicaro cyaryo. Inama y’igihugu ivugwa na Bwana Bakunzibake Alexis ntiyigeze itumizwa mu buryo bwemewe n’amategeko cyangwa se ngo ibere ku cyicaro cy’ishyaka. Kubera iyo mpamvu, ibyemezo byayo nta gaciro nta n’ishingiro bifite.

 

Ingingo ya 3 :

 

 Mu gihe cyose Bwana Bakunzibake Alexis cyangwa se mugenzi we Imaculata batarabasha gukorera imirimo yabo ku mugaragaro ku cyicaro gikuru cy’ishyaka, ntibagomba gufatwa nk’abavugira Ishyaka .

 

 Ingingo ya 4 :

 

Tuributsa ko ibibazo bireba ishyaka PS-Imberakuri hanze y’u Rwanda bishinzwe ku buryo budasubirwaho Bwana Ryumugabe Jean Baptiste kuko ari we uhagarariye Ishyaka imbere y’amategeko mu mahanga.

 

Ingingo ya 5:

 

Nk’uhagarariye ishyaka imbere y’amategeko nkaba na Perezida Fondateri w’ishyaka; nshingiye ku cyifuzo cy’inama y’igihugu yateranye mu buryo bwemewe n’amategeko, ntangaje ko Bwana Sylver Mwizerwa wari umuvugizi w’ishyaka agizwe Umunyamabanga mukuru.

 

Ingingo ya 6:

 

Iri tangazo rigamije kurwanya uburiganya n’ukujarajara bikabije bibangamira inyungu z’ishyaka n’iza opozisiyo muri rusange.

 

Ingingo ya 7:

 

Ibikorwa byose binyuranyije n’iri tangazo bizafatwa nk’ibikorwa by’urugomo n’ubugambanyi kandi bigenerwe igihano kibikwiye .

 

Bikorewe muri Gereza ya Nyanza, kuwa 6 Gashyantare 2014,

 

Me Ntaganda Bernard, Perezida Fondateri wa PS-Imberakuri.

 

[Byahindiwe mu kinyarwanda n’ubwanditsi bwa Leprophete-Umuhanuzi]

 

 

 

 

  Source: leprophete Umuhanuzi

When the Hills Ask for Your Blood by David Belton – review

hills ask for your blood

Crosses mark a mass grave in Kigali, Rwanda. Some 800,000 people were killed in the country during the 1994 genocide. Photograph: Louise Gubb/Corbis

My first reaction when confronted with David Belton’s book was to ask what is to be gained from yet another book retelling the horrors of the Rwandan genocide? A part of me still feels that way, but what makes this one stand out is that it is not simply an account of the events of 1994. It brings the story right up to date, confronting the dilemmas and tensions that lie not far below the surface in that most tragic and beautiful of countries.

Belton is a television journalist who was first dispatched to Rwanda at the time of the genocide and who has since been back several times. This elegantly written book is part personal odyssey, part history, but above all it is a tribute to one remarkable man, a Bosnian Croat Franciscan priest, Vjeko Curic, who, almost alone among foreigners, stayed throughout the slaughter and in so doing saved many lives.

No recitation of bald statistics can do justice to the nightmare. It is enough to note that in the space of less than 100 days 800,000 men, women and children were murdered, many chopped to pieces with machetes. The victims were mainly from the minority Tutsi tribe. The killers were mainly Hutus, the majority ethnic group. The killers were not some alien species or invading army, they were the former friends and neighbours of those they slaughtered, goaded into an orgy of hatred by an evil, insane regime determined to achieve ethnic purity. Nor was the picture unremittingly bleak; everywhere there were acts of heroism: Hutus who refused to participate in the killing, who sheltered Tutsi neighbours and who, in many cases, paid with their lives.

Belton tells the story in three time frames: 1994, 2004 and 2012-2013. The genocide he recounts by painstakingly reconstructing the experience of two people – Jean-Pierre, his driver and fixer, and Father Curic. Jean-Pierre survived, with the help of a Zairean friend, by hiding for two months and 16 days in a disused sceptic tank. He emerged to find that while, remarkably, his wife and children had survived, his parents and seven of his 10 siblings had not.

Father Curic, a latter-day Schindler, looms large throughout. A handsome, fearless, irrepressible, whisky-drinking bundle of energy, bribing, cajoling, bullying. One minute giving sanctuary to terrified Tutsi, the next smuggling them out of the country in a compartment on the underside of his lorry. We first come across him driving into the capital, Kigali, as the slaughter begins, to rescue a Tutsi businessman. Confronted by members of the Hutu presidential guard at a roadblock, he tells them that he is en route to collect his cook and offers them $500 for safe conduct. As he drops them back at the roadblock, one of the soldiers leans into the car and fixes the rescued man with a hard stare. “I know he is not your cook,” he says. “No one pays that kind of money for a cook.”

Before long Curic is organising convoys of food and medical supplies from the Red Cross in neighbouring Burundi to the thousands of desperate Tutsi seeking sanctuary at the nearby cathedral and elsewhere. Each trip involves running the gauntlet of a dozen or more roadblocks and at every one the criminals manning them have to be bribed, and appeased. When some semblance of order is eventually restored, Curic redirects his efforts into building homes and feeding the tens of thousands of alleged genocidaires who clog the local jail.

vjeko curic david belton

Franciscan priest Vjeko Curic, who helped many Tutsis escape slaughter and was assassinated in 1998.

Perhaps it was inevitable that sooner or later the priest would fall foul of the new authorities. He soon noticed that, for all the talk of reconciliation and justice, revenge killings by forces loyal to the new regime went uninvestigated. Soon he was heard complaining that “life had been simple during the genocide: there were the victims and there were the killers. Now Rwanda was a seething mass of local jealousies and ethnic rivalries”. Curic survived several attempts on his life and cheerfully ignored warnings that he should leave until, in January 1998, he was shot dead in broad daylight. His assassin was briefly detained by passersby, but escaped. His death remains unexplained to this day.

In many respects, as Belton acknowledges, Rwanda’s progress in the 20 years since the genocide has been remarkable. To be sure, the country is for all practical purposes a one-party state ruled by a Tutsi elite, but great order prevails under heaven. As anyone who has spent time there will testify, there is an energy and efficiency about the new Rwanda that is generally lacking in most other parts of Africa. Singapore, not Africa, is the role model. Officially at least there is no more talk of Tutsi and Hutu, only of Rwandans.

And yet, as Belton soon discovers, one does not have to scratch hard to discover that all is not as it seems. Is it possible, he asks the president, Paul Kagame, for Rwanda to outpace its ethnic past? “There is a long pause. The two presidential aides sit motionless… when he next speaks his voice is whispery quiet. ‘We have to,’ he says. ‘We have no choice.'”

Source: http://www.theguardian.com/books/2014/feb/16/hills-ask-blood-david-belton-review

Perezida Paul Kagame ngo yaba agiye kwirenza Petero Nkurunziza

 

 

Baca umugani mu kinyarwanda ngo « urwishe ya nka ruracyayirimo« . Abarundi n’abanyarwanda bibuka ukuntu ingabo z’abatutsi zivuganye perezida Melchior Ndadaye ubwo yari amaze gutorerwa kuyobora Uburundi. Kugeza n’uyu munsi abishe Ndadaye ntibigeze bagezwa imbere y’ubutabera, kandi barakidegembya.

 

Paul Kagame ari kumwe n'abo ari hafi kwivugana

Paul Kagame ari kumwe n’abo ari hafi kwivugana

 

Nyuma y’urupfu rwa Melchior Ndadaye, umuperezida wa mbere w’umuhutu wari watowe n’abaturage, havutse umutwe wa CNDD wari uyobowe na Léonard Nyangoma, maze ushinga n’igisirikari cyahanganye n’ingabo z’abatutsi kugeza ubwo umuryango mpuzamahanga wumvise uko ikibazo kimeze, usaba ko abarwana bajya mu mishyikirano.

 

Iyo mishyikirano yabereye mu gihugu cya Tanzaniya mu mujyi w’Arusha, iyobowe n’umuhuza waturutse muri Afrika y’epfo, yarangiye impande zombi zumvikanye kugabana ubutegetsi, kandi bagakora igabana rishingiye ku bwoko. Abatutsi barabyemeye, ariko bagononwa, mbese bavuga bati ntacyo nimuze tuzaba tureba imitegekere y’abahutu.

 

Nyuma y’aho leta ishingiye ku masezerano ya Arusha igiriyeho, hagiye hagaragara urwikweke cyane, mu bagize iyo leta. Rimwe ukumva abaministre ba UPRONA, ishyaka ryahoze ku butegetsi, batemera ibyo leta barimo yemeje, ubundi ukumva ubuyobozi bw’ishyaka butemera ibyo abadepite baryo batoye mu nteko nshingamategeko. Ako kaduruvayo karakomeje, kugeza ubwo vuba aha icyari kibyimbye cyamenetse, maze uwari visi perezida w’Uburundi, Bernard Busokoza, akuwe ku mirimo ye na perezida wa repubulika, Petero Nkurunziza.

 

Bernard Busokoza, wari visi perezida w'Uburundi

Bernard Busokoza, wari visi perezida w’Uburundi

 

Uyu Bernard Busokoza uva mu ishyaka rya UPRONA, n’umwe mu bashinjwa kugira uruhari rukomeye mu rupfu rwa Ndadaye, ariko yari akidegembya, kugeza nubwo yashyizwe mu bushorishori bw’ubuyobozi bw’igihugu. Kuva aho Bernard Busokoza yirukaniwe ku mwanya wa Visi perezida, hahise hasohoka amakuru ko yaburiwe irengero hamwe n’ibindi bikomerezwa byo muri UPRONA. Abakurikira ibibera i Burundi batangiye gukeka ko ngo baba barahungiye muri ambasade y’Amerika i Bujumbura, nyamara sibyo na gato.

 

Ikaze Iwacu imaze iminsi ikora itohoza kuri iki kibazo, twasanze abo batutsi b’intagondwa bibereye i Kigali, mu mahoteli, aho barindiwe umutekano n’abasirikari bo muri republican guard, wa mutwe urinda Paul Kagame. Amakuru Ikaze Iwacu ikesha bamwe mu ba DMI, aravuga ko hari gucurwa umugambi ukomeye cyane wo kwica perezida Petero Nkurunziza, maze abatutsi bakongera bakisubiza ubutegetsi bwabo, bavuga ko batwawe n’abahutu kubera igitutu cy’abazungu. Amakuru yari amaze iminsi acicikana ko Uburundi nabwo bugiye kuba nka Sudan y’epfo nibyo rwose. Nibica Nkurunziza, intambara izongera yaduke.

 

Uwo mugambi wo kwica Nkurunziza uri gucurwa n’abiru ba FPR, ni muremure cyane. Si ugufata Uburundi gusa, ahubwo nibamara kubufata bazahita batera igihugu cya Tanzaniya, nkuko Paul Kagame yabyivugiye ko azashirwa aruko akocoye Perezida Jakaya Kikwete wa Tanzaniya. FPR na Paul kagame baraziza Petero Nkurunziza kuba yaramennye amabanga yabo yo kwica Kikwete, ubwo rero ngo agomba kubizira. Kagame yaravuze ngo « ntuzahemukire u Rwanda ngo ubikire« ! Abenshi bumvaga gusa ko ari kubwira abahoze muri FPR gusa, nyamara yabwiraga abaperezida b’ibihugu bikikije u Rwanda, bazi amabanga ye. Aha twavuga cyane cyane, Joseph Kabila wa Congo na Petero Nkurunziza w’Uburundi.

 

Petero Nkurunziza ararye ari menge

Petero Nkurunziza ararye ari menge

 

Iyo rero urebye ukuntu abanyapoltiki b’abahutu b’abanyarwanda bo bibereye muri za sinema ngo zo gushyira hamwe, kandi FPR na Paul Kagame bo bari gutegura kwimika abatutsi mu bihugu bikikije u Rwanda, urumirwa. Iki kibazo cy’abatutsi bavukanye imbuto ngo batazigera bemera gutegekwa n’abahutu ni ingorabahizi. N’ikibazo gikenewe ko gihagurukirwa n’abagabo b’intarumikwa batari nkaba duhora twumva ngo bafite amashyaka yo kubohoza u Rwanda. Si u Rwanda rugomba kubohorwa gusa, ni akarere kose k’ibiyaga bigari by’Afrika kagomba kubohozwa mu maboko y’intagondwa z’abatutsi ngo « bavukanye imbuto ».

 

Ubu kandi turongeye turababuriye, nimwumva Petero Nkurunziza yishwe, bikongera kugira ingaruka ku Rwanda, nkuko byagenze Ndadaye yishwe, muzavuga ngo turi kuzura akaboze. Turarengana amateka yisubiramo, ahubwo n’abanyapolitiki b’abanyarwanda batajya bigira ku mateka. Abwirwa benshi akumvwa ne beneyo!

 

 

 

Ngendahayo Damien

 

Ikazeiwacu.unblog.fr