Category Archives: Politics

Rwanda: Sylvain Sibomana, the FDU-Inkingi’s Interim Secretary General, has been unfairly sentenced to two years in prison.

Sylvain-Sibomana-Sec-General-FDU-Inkingi1

Mr Sylvain Sibomana knows what he is fighting for, no matter what…

On Friday November 22, 2013, the Nyarugunga First Instance Court announced the verdict in the trial against Mr. Sylvain Sibomana, the FDU-Inkingi’s Interim Secretary General, and Mr. Dominique Shyirambere, on two accounts:

• Organizing illegal protests while attending the appeal court hearings in the trial against the FDU-Inkingi’s Chairperson, Ms. Victoire Ingabire Umuhoza, on March 25, 2013, within the Kigali Supreme Court’s premises.

• Uttering defamation against Security Services.

This case had been first presented to the Gasabo High Court but owing to some jurisdiction limitations the High Court declared itself incompetent to try it. The Court had therefore decided to send the case back to the Nyarugunga First Instance Court where the same case had already been heard on November 4, 2013.

In its conclusions, the Nyarugunga First Instance Court found Mr. Sylvain Sibomana guilty of the above mentioned two accounts and sentenced him to two years in prison with a fine of one million Rwandan Francs (1,000,000 FRW) in litigation fee. With regard to Mr. Dominique Shyirambere, the Court sentenced him to five months in prison with the same fine of one million Rwandan Francs (1,000,000 FRW) in litigation fee.

The trial was characterized by the Prosecutor’s inconsistency with regard to some articles of the Penal Code pertinent to the High Court level. The Prosecutor failed to acknowledge the fact that it was because of such jurisdiction limitations that the case was sent back to the First Instance level specifically in reference to the alleged charges against the accused and related punishments according to the Penal Code.

When the Prosecutor was prompted to provide irrefutable evidence that the alleged crimes might have been committed by the accused, he couldn’t say anything better than saying that someone was found carrying in his pocket a badge harboring Ms. Victoire Ingabire’s picture. Surprisingly, the Prosecutor swallowed his tongue when the Judge asked him to explain how such a picture could be linked to the alleged charges against Mr. Sylvain Sibomana and Dominique Shyirambere.

In their defense, the accused demonstrated how their citizen’s rights have been severely violated, a fact that clearly implies that their arrest amounted to intimidation tactics aimed at specifically preventing the Rwandan people from massively attending the court’s hearings of the trial against Ms. Victoire Ingabire even though by attending such court’s hearings, the public did not violate any law. Indeed, throughout the Ingabire’s trial, the court’s hearings have always been held in public. The trial was closely followed by numerous people and various organizations, including the Embassy of the Netherlands in Rwanda.

It is important to remind the public that the case against Mr. Sylvain Sibomana and Dominique Shyirambere had already been tried by the Gasabo High Court on June 10, 2013. At that time, the Judge announced that the verdict would be announced on July 12, 2013 but on that date the Judge postponed the verdict to July 19, 2013 then once again to July 24, 2013. Surprisingly, it is on that date that the same Judge, evoking jurisdiction limitations, declared that the Gasabo High Court was incompetent to try the case. He therefore sent the case back to the Nyarugunga First Instance Court, which is located in Kigali-City.

The political party FDU-Inkingi has always denounced such an inconsistency that is typical of the Rwandan judiciary and is aimed at continuously harassing the Rwandan people by constantly brandishing trumped-up charges in order to muzzle them. We once again call upon the ruling party, the RPF-Inkotanyi, to give a break to the Rwandan people and its political opponents so that we may all live freely.

FDU-Inkingi
Boniface Twagirimana
Interim Vice-President

Ni kuki Kagame yanze kuzayobora EAC mu mwaka wa 2014?

uganda

Ba 3 K: uhereye ibumoso: Kaguta Museveni, Kenyatta Uhuru, na Kagame Paul

Mu gihe ku itariki ya 30 Ugushyingo uyu mwaka wa 2013, umuryango w’ibihugu bigize Afurika y’Uburasirazuba, EAC mu magambo ahinnye y’icyongereza witegura gukora inama, abiyise ishyirahamwe ry’ababishaka (coalition of the willing) rigizwe na Rwanda, Uganda na Kenya; biravugwa ko bamaze gukora amasezerano atanditse yo kureka Kenya akaba ariyo ifata umwanya w’ubuyobozi bwa EAC mu gihe u Rwanda arirwo rwagombaga kuzawuyobora muri manda itaha.

Nk’uko tubibwirwa n’ikinyamakuru The Citizen, ngo Perezida Kagame yagombaga kuzafata umwanya w’ubuyobozi bwa EAC guhera tariki ya 30 Ugushyingo mu nama iteganijwe I Kampala muri Uganda.

Impamvu u Rwanda rutanga ngo ni uko kuri rwo umwaka wa 2014 uzaba ari umwaka ukomeye kandi ufite ibikorwa byinshi bya politiki biteganyijwe. Ariko ababikurikiranira hafi bemeza ko icyo cyemezo cyafashwe biturutse ku mpinduka zirimo kuba mu karere ndetse cyane cyane ibiri kubera muri Kongo.

Ku byerekeye iyi nkuru, ikinyamakuru The Citizen cyabajije umu diplomate w’Umunyarwanda asubiza muri aya magambo:

“Ibintu ntibimeze neza  hagati yacu na bamwe  mu baturanyi bacu… haracyari imvugo y’ishyirwahamwe ry’ababishaka kandi Tanzania yaryamaganiye kure. Ntiturakemura bidasubirwaho ibyo tutumvikanaho na Tanzania, ibi bikaba byaratumye EAC ihungabana cyane mu mezi yo hagati ya 2013”

Uyu mu diplomate wanze ko izina rye rishyirwa ahagaragara kubera ko atari umuvugizi wa Leta, yakomeje agira ati: “ Abayobozi bacu bombi bahuriye I Kampala uyu mwaka kandi bagiranye ibiganiro  byatanze umusaruro, ariko rero haracyari utubazo tugomba gukemurwa kugira ngo hongere hagaruke icyizere hagati yacu”.

Yongeye ko muri iki gihe hari byinshi U Rwanda rusabwa bityo bakaba basanga atari igihe cyo gufata ubuyobozi bwa EAC.

Ikinyamakuru The Daily Nation  cyo muri Kenya  na cyo kiratangaza ko u Rwanda rufite ingingimira zo gufata umwanya w’ubuyobozi bwa EAC ngo kubera ibibazo rwagiranye (ndlr: kandi rusa n’urugifitanye)na Tanzania.

Kuwa gatandatu ushize The Monitor cyo cyatangaje ko Ministri Louise Mushikiwabo ushinzwe ububanyi n’amahanga yemeje ko gahunda nyinshi hamwe na politiki byatumye habaho ubwumvikane ngo ikindi gihugu abe ari cyo kiyobora EAC mu gihe cy’umwaka. Ubusanzwe nk’uko biteganywa mu mategeko agenga uwo muryango, umwanya w’ubuyobozi ufatwa n’umwe mu bakuru b’ibihugu mu gihe cy’umwaka umwe.

Mushikiwabo yagize ati: ni byo koko habayeho ubwumvikane kugira ngo U Rwanda rusimbuke ubuyobozi bwa EAC kubera ko mu Rwanda hari gahunda nyinshi mu mwaka utaha wa 2014, harimo kwibuka jenocide ku nshuro ya 20 ndetse no kwibohoza ku nshuro ya 20.” Ibi rero ngo bizafatwaho umwanzuro mu nama y’abakuru b’ibihugu bya EAC yo kuwa gatandatu tariki 30 Ugushyingo 2014.

Uyu muryango ubu wayoborwaga na Uganda ikaba yarasimbuye Kenya umwaka ushize  bikaba byari biteganyijwe ko U Rwanda arirwo rukurikiraho nyuma hakazaza Tanzania, n’U Burundi.

Amakuru yizewe afitwe n’ikinyamakuru The Citizen arerekana ko u Rwanda na Uganda byamaze kugambana kugira ngo Kenya abe ariyo yongera kuyobora EAC. Ejo hashize (24/11/2013) the Daily Nation cyatangaje ko Kenyatta ari we wemejwe ngo azayobore nyuma y’uko u Rwanda rwanze gufata umwanya.

Nyamara Bwana Manoah Esipisu, umuvugizi w’ibiro bya Perezida wa Kenya yavuze ko atazi iby’uwo mugambi wo gshyira Kenyatta ku mwanya w’ubuyobozi bwa EAC.

Nk’uko icyo kinyamakuru kibyemeza, icyemezo cy’u Rwanda cyaturutse mu bwumvikanye bwakozwe hagati ya rya shyirahamwe twavuze haruguru  the coalition of the willing rihuriweho na Rwanda, Uganda na Kenya. Aba perezida b’ibi bihugu bazwi ku kazina ka  3K (K eshatu; Kagame, Kaguta, Kenyatta) bakoze inama zigera kuri eshatu zose banga gutumira abandi ba perezida b’u Burundi na Tanzania. Mu kugamabana ngo Kenyatta ajye ku buyobozi bwa EAC  ba 3 K ngo basanga ari uburyo bwo kumutera ingabo mu bitugu mu gihr afite uruhuri rw’ibibazo bya politiki ndetse hakiyongeraho n’urubanza rutamworoheye afite mu rukiko mpuzamahanga rukorera mu Buholandi mu mujyi wa Lahaye. Ngo ba 3K batekereza ko guha Kenyatta ubu buyobozi bw’ibihugu bifite abaturage bagera kuri miliyoni 134  n’ingengo y’imari igera kuri miliyari 83 bizatuma Kenyatta ashobora guhangana n’Abazungu, kuko batakwifuza guteza akavuyo mu karere kose mu gihe Kenyatta yaba agaragara nk’umuyobozi.

Nyamara ureste ibivuzwe haruguru, Bwana Richard Sezibera umunyamabanga mukuru wa EAC yamaze gutanga gahunda ko Kagame ari we uzafata ubuyobozi.

Mu mujyi wa Kampala amakuru avuga ko abayobozi bo muri ministeri  ishinzwe EAC babwiye bagenzi babo ba Uganda ko Kgame atazafata ubuyobozi bwa EAC mbere gatoya y’uko batangira inama yo gutegura izaba kuwa 30 Ugushyingo.

Bwana  Shem Bageine, Ministri wa EAC nawe yavuze ko atunguwe n’icyo cyemezo yomgraho ko agiye kubanza kubikurikirana ngo amenye uko byifashe. Chris Magoba, umuvugizi wa Ministeri ya EAC yavuze ko adashobora kugira icyo yemeza niba u Rwandaruzafata ubuyobozibwa EAC kubera ko batekereza ko u Rwanda ruzaza mu nama. Yongeyeho ko impinduka zizabaho zizamenyeshwa abanyamakuru igihe kigeze.

Akanama gashinzwe umutekano mu muryango w’abibumbye, kamaze kwanga icyifuo cy’uko urubanza rwa Kenyata rwakwegezwa inyuma. U bw’ibyo ba 3K bakeka o kguha Kenyatta ubuyobozi ari ukumurinda kuzajya kwutaba urukiko mu kwezi kwa Gashyantare umwaka utaha. Amakuru aturuka mu muryango aremeza ko u Rwanda niruramuka rwanze koko kuyobora EAC bizaba ngombwa ko abakuru b’ibihugu bahitamo umusimbura.

Biramutse bigenze uko u Rwanda rubishaka amatora akaba nta shiti ko Kenyatta yagira ubwiganze bw’amajwi bityo Tanzania yagombaga guhita ikurikiraho ikigizwayo.

Chaste Gahunde

 

« GUHITAMO UMURONGO MUSHYA WA POLITIKI NTIBIMPINDURA UMUHUTU CYANGWA SE NGO BINGIRE INTERAHAMWE », ABDALLAH AKISHULI.

abdallah-akishuli

Abdallah Akishuri

Iyi nyandiko nifuje kuyigeza by’umwihariko ku banyarwanda dusangiye igihugu n’ubwoko n’abo twigeze gusangira umurongo wa politiki tukibana mu muryango wa FPR Inkotanyi, ariko cyane cyane babandi dufatanya agahinda ko kwibuka abacu hagati ya mata na nyakanga buri mwaka bakunze kungezaho ibyiyumviro byabo ku bitekerezo ntangariza abanyarwanda.

Banenga umurongo wa politiki mushya nahisemo kugaragarizamo ibyo ntekereza, numva byagirira igihugu akamaro. Bamwe muri bo bavuga ko naba narahindutse umuhutu, cyangwa interahamwe ngo kuko nanze guheza inguni nkabo. Hari n’abavuga batabanje gutekereza cyangwa gusiganuza bakanzura bavuga ngo ni amaco y’inda, nk’aho hari ikigo gishinzwe guhemba abanyapolitiki bakorera muri opozisiyo, nyamara ntibamenye y’uko ibyo dukora aritwe ubwacu dushoramo ibyo dutunze, igihe n’imbaraga byacu btagira ingano.

Simbarenganyiriza imitekerereze yabo iciriritse cyangwa se ibyo bambwira, kuko sibo bikoresha ubwabo ahubwo ni ikinyoma cya mwene Rusuferi watanzeho abacu igitambo akikuza abo bahutu mudashaka ko havugwa ibyabo nyamara byarabagiriweho mwese mubireba, kugirango uwatwicishije n’uwabishe agire ikuzo kwa se, maze twese aduhindure ingaruzwa muheto bityo ingoma ye yogere hose naho mwe mugoswe n’ubwoba bwinshi n’igihunga ntagereranywa, aribyo bituma bamwe muri mwe muvuga ibyo mutemera ngo murebe ko bwacya kabiri.

Banyarwanda dusangiye gakondo Munyemerere mbasobanurira ko kuba Imana yarampaye umutima-nama wo gushyira mu gaciro nkabasha kwakira mu bwenge no mu mutima wanjye ibyo Kagame n’abatutsi b’abaheza nguni batabasha kwakira, bitangira umuhutu cyangwa se ngo bimpindure interahamwe.

Iyo ngereranyije igipimo cy’ababo bazize inkotanyi zirangajwe imbere na Paul Kagame n’abacu bazize interahamwe nsanga ibyakozwe n’inkotanyi niba byari bigamije kuduhorera twaba twarahorewe bihagije nako birenze urugero kuburyo nta mpamvu yatuma mukomeza kujundika umujinya ngo mukomeze mumire bunguri ibyo mubeshywa byose n’abigize abungeri b’ubwoko bagamije kubona uko baturimbura twese batwita ibipinga ngo ni uko tutemera igitugu badutwaza.

Icyangize uwo ndi we magingo aya ni uko namenye kandi nsobanukirwa y’uko umuntu ukunda ubwoko bwe abutoza kubana n’abandi batabuhuje kugirango bose batuze baturane mumudendezo naho ubutoza gusuzugura no kwanga ubundi aba aburahuriraho umuriro ukongotse nk’uw’itanura kuko ibyo byose nta handi biganisha uretse kubukururira urwango ruturuka kuri abo batsikamiwe maze amaherezo y’ibyo byose akaba intambara z’urudaca no guhigana bukware aribyo bidushora muri za jenoside.

Ibyo mvuga n’ibyo nandika ndetse n’ibyo nzakora ntibizanyibagiza ko abacu bishwe nta gicumuro ariko na none nsanga inzika itagira iherezo atariyo izatuma twubaka u Rwanda rwarundi abasokuru bacu bavugaga ko rwatembaga amata n’ubuki ; ibiri amambu nitutarubogora inzira zikigendwa ngo duce inzo nzika n’inzigo, ruzitwa urutemba amarira n’amaraso.

Sinyobewe ko no muri abo bahutu mbabwira naho harimo abakigoswe n’igihu cy’urwango banga abo badahuje ubwoko kubera inzigo twatejwe n’amateka y’urukozasoni ariko ibyo ntibikwiye kuduca intege ngo bidusubize inyuma kuko inzika itavura n’inzigo, Nitwiyemeza kurwomora twese nk’abitsamuye abo bose bigungiye mu nguni z’indinganire tuzababera urumuri tubakure ibuzimu bajye ibuntu maze bahane ibiganza amaherezo bashinge imiheha itatu kuntango y’ ubumwe nyakuri buzira amacenga.

Banyarwanda dusangiye igihugu Ndababwiza ukuri y’uko nta Rwanda rw’Abatwa, nta Rwanda rw’Abahutu, nta n’u Rwanda rw’Abatutsi, Nta Rwanda rw’Abasajya,nta Rwanda rw’Abasopecya,nta Rwanda rw’Abadubayi nta Rwanda rw’Abajepe nta n’u Rwanda rw’Abakiga cyangwa rw’Abanyenduga. Aka gahugu gato gatatse ibyiza byinshi Imana ikaduhaho gakondo twese kugirango tukabanemo ntawe uhonyoye undi.

Dukwiye kumenya ko uko ibihe bisimburana ari nako ibintu bigenda bihinduka kandi n’imyumvire y’abantu ikarushaho gutera imbere bityo natwe twitoze guhindura imyumvire Imana ijya kurema amoko atatu ikayatuza mu gihugu kimwe ntiyibeshye ahubwo yagira ngo twuzuzanye bityo umuhinzi agaburire abanyarwanda bose,umworozi akamire abaruvuka bose naho umubumbyi ababonere inkono zo guteka ibyo baganuye byose.

Mbere y’umwaduko w’abera iwacu na mbere y’ubukoloni, byarashobokaga ko umututsi aba umutware (maitre) naho umuhutu akaba umucakara Abariho mu myaka ya za 1959 mwabonye y’uko bishoboka ko uwari ukandamijwe ashobora kwigaranzura uwamutwaraga naho uwo wigaranzuwe akayoboka ishyanga cyangwa se agakorerwaho iringaniza.

Burya ngo iby’isi ni gatebe gatoki ; Mumwaka w’ 1994 nyuma y’amahano yagwiririye abatutsi bahoze mu gihugu imbere agashyira ku ntebe abatutsi baruhoze inyuma Imana yarongeye ibatiza ubutegetsi igirango ibagerageze ntimwabimenya none mwaguye mu mutego wa Sekibi mukoresha nabi ububasha mwatijwe muratsindwa kumugaragaro.

Ndababwiza ukuri ko ntakundi mwaramira intsinzi muririmba kenshi uretse kwemera gusaranganya n’abo mwita abanzi kuko nibyo bizatuma mugoheka. Nta kintu kimbabaza nko kuba mucibwa amarenga ko ingoma y’ikinyoma igeze ku ndunduro ntimubimenye ahubwo mukaba mugiye kurwiyambika mwitera igisuzuguriro gitewe no gutsimbarara kubigiye kubacika izuba riva Batutsi bavandimwe Imana ntigira inzika Ko mperuka muvuga ko mureba kure, harabura iki ngo muce bugufi mwitandukanye n’ababashuka bityo mwemere musaranganye n’abahutu ejo mutazabura byose nk’ingata imennye kubera umujinya w’Imana? Imana yabakuyeho amaboko dore yahagurukije amahanga yose ngo arebe icyatuma muca bugufi nimwanga abameneshe boshye bihehe aho munyuze hose mukurikizwe induru.

Aya si amarenga mbacira ahubwo ndabona ingoma y’ikinyoma Imana yayirekuye bityo ikaba igiye guhagurutsa izindi ntwari ngo ziyirimbure amanywa ava kandi zihagarikiwe n’isi yose Niyo mpamvu nifuje kubaburira ngo mwitandukanye nayo ihirime yonyine itabahirimana cyangwa ikabahirima hejuru muzira kunangira.

Sinifuza kubabona mwangara amahanga muhunga ikimwaro kandi ntawabaheje muri iyi nkubiri yo kurwanya ikibi mu Rwanda, Sinifuza kubabona mwabaye abagererwa kandi byari gushoboka ko dufatana urunana nabo mubeshywa ko ari abanzi tukabasha gusenyera umugozi umwe twubaka igihugu cyacu Mugire ubutwari kandi ndabizi ko atari ubwo mutira cyangwa mwitirirwe maze mwirinde kwishisha abandi banyarwanda baheze ishyanga cyane cyane abari mu mashyamba ya Kongo nabo ntibayatuye kubushake bwabo kuko ntawanze kuba mu rwa Gasabo.

Bibabeshya ntamwicanyi ukiba mu mashyamba bose bibera i Kigali kandi abenshi muri bo nibo babatwara iyo muri guverinoma,no mu nteko n’ahandi ntarondoye bamwe muri bo murabazi barangwa no kwihutura gushyashya biyita abanyarwanda mugisigo cy’injji bise ngo“NDI UMUNYARWANDA” nk’aho mbere bari abanyamahanga ngo kubera ko bemeye ubucakara bw’umwidishyi nawe akemera kubahishira.

Reka nsoze nibariza babandi dusangiye intimba twatewe n’ijuru ryatugwiriye hagati ya mata na nyakanga 1994 nti niba abiyita abacu baturira mu rwacu aho umunsi twakwiye imishwaro twerekeza ishyanga ntibazatumira bunguri iyo mu makambi?

Oya ntibikabe nta mututsi ukwiye gusubira ishyanga azize kunangira ngo bitume yishyura ingaruka z’ibibazo atateje ababiteje bihanitse mu magorofa birundarundiye iyo mu mahanga igihe basahuraga igihugu basakuma ibyo gitunze byose nk’isuri yo mu itumba Mpiniye aho ngo ntabarambira uzumva yatsinda umutima unangiye azanyegere twisungane dushake icyahesha ishema u Rwanda kitavanguye abana barwo.

Bikorewe Mayotte kuwa 24/11/2013

AKISHULI ABDALLAH Wifuza kunyandikira ugira byo unyungura cyangwa ushyigikira ibi bitekerezo; adresse yanjye ni: abdallah.akishuli@yahoo.com

Telefone : 00262639030023 Cyangwa ukansanga

kuri SKYPE na Face book: Abdallah Akishuli

ITANGAZO: Gahunda yiswe “NDI UMUNYARWANDA” NTIYUBAKA, IRASENYA .

kazunguITANGAZO RIGENEWE ABANYAMAKURU

Twebwe abahagarariye amashyaka ya politiki atavuga rumwe n’ubutegetsi buriho mu Rwanda, twahuriye mu mugi wa Denderleeuw ho mu Bubiligi.

  1. Dutangarije Abanyarwanda n’inshuti z’u rwanda ko gahunda yiswe « Ndi umunyarwanda » itunga Abanyarwanda ahubwo ibateranya bikomeye ;

  1. Muri iyo gahunda hemezwa ko « Jenoside yakorewe Abatutsi » yakozwe mu izina ry’Abahutu bose, ko kubera iyo mpamvu, abenegihugu bo mu bwoko bw’abahutu bagomba gusaba imbabazi abenegihugu bo mu bwoko bw’abatutsi ;

  1. Tuributsa Leta y’u Rwanda n’Abanyarwanda ihame ridakuka ry’uko « icyaha ari gatozi ». Nk’uko umukuru wa IBUKA ubwe yabyivugiye kuri radio BBC –Gahuzamiryango, abacitse kw’icumu ntibategereje gusabwa imbabazi n’Abahutu batabahemukiye ; umuntu asaba imbabazi z’icyaha yakoze ;

  1. Niba koko « Ndi umunyarwanda » igamje ukuri n’ubwiyunge bw’Abanyarwanda, kwa kuri gusharira Perezida Paul Kagame yivugiye ubwo yatangizaga iyi gahunda :

  • Hari Abatutsi biciwe

  • Hari Abahutu biciwe

  • Hari Abatwa biciwe

  • Hari Abahutu bishe

  • Hari Abatutsi bishe

  • Hari Abatwa bishe

Abagomba gusaba imbabazi ni bande ?

Abagomba gusabwa imbabazi ni bande ?

Abahagarariye aya mashyaka basanga abagomba gusaba imbabazi ari abakoze icyaha kandi bakazisaba abo bagikoreye, ibyo ntibisaba kuba umututsi, umuhutu cyangwa umutwa, kuko icyaha ari gatozi ;

  1. Kubera iyo mpamvu, turasaba Abanyarwanda, Abahutu, Abatwa n’Abatutsi, kwamaganira kure iyo gahunda no kwirinda kuyitabira ;

  1. Abahagarariye amashyaka twiyemeje kandi gukomeza ibiganiro hagati yacu n’andi mashyaka azabishaka, kugirango dushakire hamwe umuti w’ibibazo byugarije u Rwanda n’Abanyarwanda.

Imana irinde u Rwanda n’abarutuye bose.

Bikorewe Denderleeuw , tariki ya 23 Ugushyingo 2013.

Padiri Nahimana Thomas, Ishema ry’u Rwanda

Munyampeta Jean-Damascène, PDP-Imanzi

Kazungu Nyilinkwaya, PPR-Imena

Ryumugabe Jean-Baptiste, PS-Imberakuri 

Most revolutions are not planned; the ones which are usually evolutions.

patrice-lumumba

Until Tuesday 3rd September 2013 I ignored how revolutions started from a personal perspective.

There are times in life when injustices that we face as people get to a certain intolerable level one needs to say that they cannot take it anymore.

I have been active for many years campaigning for human rights issues in Africa and particularly the Great Lakes region where I come from.

What I experienced on the above mentioned day convinced me that Africans needed a revolution, nothing more and nothing less, to change what is wrong with our continent. And we don’t need to ask anyone permission to do that. It is our fundamental right and primarily moral obligation to fix what is not working for us.

What effectively happened?

Since July of this year I have been working tirelessly with colleague activists from different countries but mainly from the Great Lakes region on the initiative we have called Dying in the Great Lakes – A Living Portrait.  It is mainly a live spectacle to be performed in a public place and aimed at touching the indifference of Westerners towards the millions of victims in the mentioned region caused significantly by their governments/ multinationals using local leaders like Paul Kagame, president of Rwanda and Joweri Museveni president of Uganda.

As I write, the event is scheduled to take place on 14th September 2013. Being a public event this requires from the organisers to introduce a request to the authorities in charge of public order in London. Initially, since the event was planned for Central London in Trafalgar Square, when we approached the London Metropolitan Police, they replied saying that the particular location we sought for did not fall under their responsibility. They directed us to the Greater London Authority. This office was immediately contacted.

The Greater London Authority succinctly said that because we planned to show to the British people how victims of genocides and wars in our region die, they could not allow the event because some of their citizens could be distressed seeing that.

“The GLA [Greater London Authority] also has a duty of care to consider any activities that may cause distress to members of the public including families and children who would not be expecting the content that you are proposing. We understand that your proposal is regarding an emotive subject but as stated the GLA has to consider all visitors to the square as it is not a private venue.

Of course the British public can be distressed because they don’t know what their government and multinationals some headquartered in London and others elsewhere are doing to Africans to maintain the standards of living they enjoy.

Then we received the following response from the London Metropolitan Police from which we were seeking permission to hold our event, and apparently saying the same thing.

“…you’ll be exposing children and other potentially venerable people to a sight that some may well misunderstand, not comprehend or quite possibly may find distressing or upsetting, which on receipt of complaint could represent a public order offence, again hardly a sensible thing to do.

When I read this paragraph of their response I thought there was an orthographic mistake on the word venerable. I thought the author wanted to say vulnerable. Then after checking I found out that he meant respected. Maybe these honourable people referred to are the same ones who are shareholders of multinationals playing havoc in the Great Lakes region. As a consequence, an event that can distress them, especially from a region where their businesses are, cannot be allowed.

From a procedural perspective, I could agree at some extent with the points put forward by the Greater London Authority and even the London Metropolitan Police to refuse granting the permission. In their position, I could’ve probably proceeded similarly. But on the other hand, not considering that the cause in question concerns several genocides totalling close to 10 millions of victims in the Great Lakes region, it seems irresponsible to give too much weight the fact that Dying in the Great Lakes as a public event could cause harm or distress to Londoners, when one is aware of the scale of what has been going in the Democratic Republic of Congo, Uganda, Rwanda, and Burundi in the last two decades and does not appear to stop.

Would have, during the second world war or a little bit before because of the persecution, Jews been prohibited from showing to the British public what Hitler was doing to their community for the sake of not distressing people? I don’t think so. The scale of the atrocities we are referring to in the case of the Great Lakes region is far bigger than the Jewish situation. One argument against such comparison would possibly claim that Jewish are different from Africans. I would concede that. However, both communities consisting of  human beings there is no logic they should be treated differently.

What should be the response?

On that very same day I was informed of the position of the London authorities about our event, I had a chance to attend an inspiring conference where the invited speaker Luwezi Kinshasa talked of the necessity of an African revolution to fix what is not going right with Africa. He stressed the imperative requirement for people getting organised and not expecting that forces we are against will let us achieve what we want, since they are only interested in a status quo.

If the Democratic Republic of Congo, Uganda, Rwanda and Burundi all together have been steadily losing their people over the years at the rate of millions so capitalism can prosper, does it really matter to its cheerleaders how many more are killed as long as the status quo prevails? I don’t think so.

As I started stating, most revolutions are not planned. A time comes when all the ingredients come together: people’s understanding of the injustices they are victims of, the readiness for sacrifice to make the expected change happens, and then that is it. In fact, the apparent preparation of a revolution is only a reaction to the level of suffering of the victims of a particular situation.

INTAMBARA Z’ URUDACA MURI KONGO : NI IKI ITSINDWA RYA M 23 RIHINDURA?

Eugene

Eugene Ndahayo yunze mu ryo benshi bamaze iminsi bavuga.

Uko intambara zakurikiranye.

Kuva muri za 60 cyabona ubwigenge, igihugu cya Kongo ntikigeze kigira amahoro arambye. Icyo gihugu cyakunze kurangwa n’intambara zidahosha.

Byagiye bivugwa kenshi ko Abanyekongo babonye ubwigenge batarageza igihe cyo kuba bakwiyoborera igihugu cyabo. Mu ntambara zose zabaye kuva icyo gihe ingabo z’igihugu ntizigeze kandi zishobora ubwazo kurengera ubusugire bw’igihugu, kurinda umutekano no kugarura ihumure. Leta ya Kongo yagiye buri gihe itabarwa n’amahanga. Benshi muribuka uko Pierre MULELE n’agaco ke bafashe Bandundu n’agace kanini k’intara y’uburasirazuba bwa Kongo kagizwe na Uvira na Fizi. Leta y’icyo gihe yagombye kwitabaza ingabo z’amahanga kugirango ibashe guhangana no kwivugana MULELE.

Mu Gushyingo 65, Mobutu, wari serija icyo gihe, yakoze « coup d’Etat ». Muri 67, J SCHRAM yagerageje guhirika MOBUTU aturutse i Bukavu ariko ntiyabigeraho. Ingabo za Kongo na bwo zagombye kwitabaza ingabo z’amahanga kubera kutagira ibikoresho bihagije n’ubuyobozi buhamye (désorganisée). Amahanga yateretse Mobutu ku ntebe y’ubutegetsi ni na yo yamufashije kubushimangira no gukumira abataravugaga rumwe na we.

Uko kwitabaza ingabo z’amahanga bigaragaza bihagije intege nke n’akajagari (désorganisation) mu ngabo za kongo kuva muri za 60 kugeza na n’ubu.

Ikindi kiranga izo ntambara ni uko Abanyekongo bazishoza baba bashaka gufata ubutegetsi babifashijwemo n’ibihugu byo mu karere n’amahanga byabananira intambara bakayihindura iyo gushaka ubwigenge bw’intara bakomokamo.

Ni muri urwo rwego Moïse TSHOMBE yatangaje ubwigenge bwaKatanga ku ya 7 nyakanga 1960. KALONJI na we ni byo yakoze ubwo atangaza Leta yigenga ya KASAI y’Amagepfo. Muri 1976 uwitwa MBUMBA Nathanaël na we yashoje urugamba incuro ebyili muri Shaba ; mu myaka yakurikiyeho,Laurent Désiré Kabila n’ingabo ze bagabye ibitero ubugira kabili muri 1985 ahitwa Moba.

N’ubwo ariko buri gihe hari abanyamahanga babaga bihishe inyuma y’izo ntambara, ntawakwirengagiza ko gupfukirana Abanyekongo, ubuyobozi bubi no guheza bamwe ku mutungo w’igihugu na byo biri mubikurura izo ntambara. Ni uko uduco tuzwi kw’izina rya Mayi-Mayi twagiye tuvuka hirya no hino ari na ko duhindura amazina dukurikije icyo tuvuga ko turwanira, akenshi gishingiye ku bwoko : KATUKU muri Walikale/Bunyakiri, NGILIMA muri Masisi, BATIRI muri Rutshuru, KASINDIENS muri Rwenzori.

Urugamba rwa AFDL muri 1996 rwiswe inkundura yo kwibohora rwari rushingiye ku bibazo by’Abanyekongo ubwabo n’ibibazo batewe n’abaturanyi :

Muri Nyakanga 1994: impunzi z’Abanyarwanda zirenga miliyoni zahungiye muri Zaïre nyuma ya jenoside n’intsinzi ya FPR. Muri izo mpunzi harimo ingabo zahoze ari iz’u Rwanda n’Interahamwe zari zimaze gukora ibara mu gihugu.

Nzeli – Ukwakira 1996 : Ingabo za Kongo n’Abanyamulenge bakozanijeho mu ntara ya Kivu. Ubutegetsi bwa Kongo bwahise burega u Rwanda ko ari rwo rurimo guhembera imyivumbagatanyo mu karere ka Uvira (Kivu y’amajyepfo). Mu minsi yakurikiye, AFDL iyobowe na Laurent Désiré KABILA yatangaje ko ivugira inyeshyamba ziyemeje guhangana na Leta ya Kongo.

17 Gicurasi 1997: Nyuma y’amezi 8 gusa, AFDL yari mu kibaba cy’ingabo z’u Rwanda yafashe ubutegetsi, Laurent Désiré KABILA aba Perezida w’igihugu asimbura MOBUTU wari umaze imyaka 32 ku butegetsi. Muri Nyakanga ni bwo KAGAME yemeye ku mugaragaro ko ari u Rwanda rwapanze rukanayobora intambara yo kuvana Mobutu ku butegetsi.

Urugamba rwa AFDL rwaje mu gihe abaturage ba Kongo n’amashyaka ya politiki yari ahanganye n’ubutegetsi bari bararambiwe igitugu cya MOBUTU na we utari ugifite ijambo mu nteko y’amahanga kuko abamukoreshaga bari bamaze kumukuraho amaboko ; ingabo za Kongo zari zarabaye nk’impehe, zaramunzwe na ruswa kubera kudahembwa, bigaragara ko zidashobora guhangana n’ibitero bya AFDL yari ishyigikiwe n’ingabo z’ibihugu by’u Rwanda na Uganda na byo bishyigikiwe na USA, UK… Muri iyo ntambara ingabo za Kongo ntizigeze zirwana usibye i Kenge muri Bandundu no mu kibaya cya Ruzizi muri Kivu y’amajyepfo.

Bidateye Kabili havutse amakimbirane hagati ya Kabila na Kagame :

Ku ya 2 Kanama 1998 : RCD yashoje intambara muri Kivu. Iyo ntambara yafashe intera ndende kuko yahindutse intambara y’akarere kose ihanganisha ingabo za Kongo zishyigikiwe na Angola , Namibiya na Zimbabwe ku ruhande rumwe na Uganda , Rwanda m’umutwe wa RCD ku rundi ruhande.

Muri Kanama 1999 : hatangiye intambara hagati y’amoko muri ITURI kugeza muri 2006 ihitana inzirakarengane zigera kuri 60.000.

Abashoje Intambara ya Kabili yitiriwe RCD ntaho bari bataniye n’ab’iya mbere usibye ko noneho atari MOBUTU wari ku butegetsi ari KABILA na AFDL bari bahanganye n’abari babateretse ku bugetsi. Aho bitandukaniye ni uko mu maso y’Abanyekongo, iyo ntambara itafashwe nk’iyo kwibohora, ahubwo yabaye intambara yo kuvutsa Kongo ubusugire bwayo no kwigarurira intara zimwe na zimwe z’igihugu, cyane cyane Intara ya Kivu. Ba Runyunyuzi na ba Mpatsibihugu ntibishimiye politiki ya Laurent Désiré KABILA yari ibangamiye inyungu zabo bafata icyemezo cyo kumuvanaho bakoresheje na none u Rwanda na Uganda . Ku ya 16 Mutarama 2001, Laurent-Désiré Kabila yarishwe asimburwa n’umuhungu we, Joseph Kabila.

Kwica KABILA bakamusimbuza umuhungu we ariko ntibyakemuye ibibazo bya Kongo n’ikibazo cy’umutekano mu bihugu byo mu karere.

Ku ya 29 Kamena 2004 : umugi wa Bukavu wafashwe igihe gito n’abasirikare bigometse bayobowe na Laurent Nkunda. Nyuma y’aho muri 2008 umutwe wa CNDP watangije imirwano muri Kivu y’Amajyaruguru.

Muri Mata 2012, bamwe mu basilikare ba CNDP bari barinjijwe mu ngabo za Kongo barivumbagatanyije bitwaje ko amasezerano hagati ya CNDP na Leta ya Kongo atubuhirijwe. Ku ya 6 Gicurasi 2012 bashinze umutwe wa M23. Mu kwezi kwa 11, M23 yafashe Goma iyimaramo iminsi 11.

Mu minsi ishize, hagati y’italiki ya 25 Ukwakira n’iya 5 Ugushyingo 2013, ni bwo Ingabo za Kongo, zibifashijwemo na Monusco zatsinze ruhenu M23.

Ni iki gituma muri Kongo hahora intambara ?

Nk’uko natangiye mbivuga, Kongo yakomeje kurangwa n’intambara z’urudaca ari nako amahanga abyivangamo. Ikibazo akaba ari n’aho kiri : kuki nta ntambara yo muri Kongo itaba irimo amahanga ?

Impamvu nta yindi ni uko Kongo ari igihugu gikize cyane (« fabuleusement riche ») kandi kuri byose. Cyera umwami w’Ababiligi, Léopold II, iyo yavugaga Kongo yongeragaho“ce magnifique gâteau africain”. Koko rero Kongo iri mu bihugu bya mbere kw’isi bikize ku mutungo kamere. Ubutaka bwa Kongo bushobora gutunga abantu bagera kuri miliyari 2 ! Usibye ubukungu mu by’ubuhinzi (ikawa, icyayi, cacao, caoutchouc, amamesa, quinquina, itabi, n’ibindi) Kongo ifite amashyamba manini kandi arimo ibiti bitaboneka henshi ; ifite amabuye y’agaciro y’ubwoko bwose kandi harimo n’akenerwa mu gukora ibyogajuru no muri «technologie» igezweho ; Kongo ifite amazi menshi : urugomero rwa Inga rwonyine rushobora guha umuriro w’amashanyarazi Afrika yose ! Muri iyi minsi habonetse na Peteroli !

Kongo kandi ni « stratégiquement bien situé » ku mugabane w’Afrika.

Ayo mahirwe ni na yo byago bya Kongo kuko ba Mpatsibihugu na ba Runyunyuzi bakora ibishoboka byose ngo bigarurire banagenzure icyo gihugu. Ntibihanganira icyo ari cyo cyose cyahungabanya inyungu zabo cyangwa se cyatuma badashobora kurya kuri « ce magnifique gâteau ». Muri ibyo byose bifashisha bamwe mu Banyekongo, baba abari ku butegetsi cyangwa se abarwanya ubutegetsi buriho. Ni uko Ababiligi bashyigikiye Tshombe, URSS igashyigikira Lumumba, USA, UK na France bikajya ku ruhande rwa Kasavubu na Mobutu. Kubera ko n’akenshi abo Banyekongo baba bahagarariye ubwoko bwabo cyangwa uturere bakomokamo kurusha uko bahagarariye inyungu za Kongo muri rusange, usanga bikurura intambara zishingiye ku moko cyangwa ku turere.

U Rwanda na rwo ni ko rwabigenje rwitwaza ikibazo cy ‘Interahamwe n’umutekano w’Abatutsi bo muri Kongo kugirango rubone impamvu yo kwinjira no kugenzura intara ya Kivu ihana imbibi n’u Rwanda, ari na ko rusahura..

Uko gushyira imbere inyungu z’ubwoko cyangwa akarere bigira ingaruka zikomeye ku miyoborere y’igihugu cya Kongo aho usanga hari imirongo itatu ihanganye muri icyo gihugu : aba « fédéralistes », aba « unitaristes » n’aba « séparatistes ». Amahanga akaba yarakomeje guhembera ayo macakubili kugeza na n’ubu.

Itsindwa rya M23 rizahindura iki ?

Kubera uruhare rukomeye ibihugu nka USA na UK byabigizemo, itsindwa rya M23 kuri Kongo ni intambwe ikomeye mu kurengera ubusugire bw’igihugu, kubungabunga umutekano no kwongera guhuza Abanyakongo.

Mu Rwanda, intambara ya M23 isigiye ubutegetsi bw’i Kigali isura mbi. Amaraporo menshi kandi anyuranye yagaragaje bihagije ko u Rwanda ari rwo rwari ruri inyuma y’inyeshyamba za M23. Aha twavuga raporo y’umulyango w’abibumbye yasohotse muri Kanama 2013 yerekanye ku buryo budasubirwaho inkunga u Rwanda rutera M23 na raporo y’uwo muryango yasohotse muri Nzeri 2013 igaragaza uruhare rw’u Rwanda mu gushora abana mu bikorwa by’intambara byashegeshe Kagame ku buryo bukomeye. Hari na raporo z’umuryango Human Rights Watch. Izo raporo zose, bikubitiyeho no kuba ibyo bihugu byari bimaze kubona ko bishobora guhombera mu kaduruvayo kadashira ko muri Kongo (cyane ko Abashinwa n’ibihugu bya BRICS baticaye ubusa) biri mu byatumye USA na UK bisanzwe bishyigikiye Kagame bihagurukira ikibazo cya Kongo bikanashyira igitsure gikaze kuri Leta y’u Rwanda yari yarakomeje guseta ibirenge ibeshya ko ntaho ihuriye na M23 !

Intambara ya M23 yatumye kandi ibihugu bihuriye mu muryango wa SADC na byo bifata uruhande ku mugaragaro byohereza ingabo muri Kongo guhangana n’iza Kagame na Museveni. Izo ngabo na Monusco zifatanije na FARDC ni zo zatsinze urugamba. Ni ukuvuga rero ko u Rwanda rutazongera kuvogera Kongo uko rushaka kuko bitarugwa neza.

Bamwe mu batavuga rumwe n’ubutegetsi bw’i Kigali bemeza ko amahanga agiye gukomorera FDLR ndetse akanayitiza ingufu ikaba yatsinsura ubutegetsi bwa Kagame ikoresheje imbaraga cyangwa se binyuze mu mishyikirano. Ubu barakora ibishoboka byose ngo babere abavugizi FDLR bamaze imyaka bitaza iyo batayivumiraga ku gahera.

Abavuga ibyo bemeza ko kuba amahanga yarahagurukiye M23 ari ikimenyetso cy’uko ayo mahanga, cyane cyane USA na UK byari bisanzwe bishyigikiye Kagame, yamukuyeho amaboko ndetse ko n’amagambo Perezida Kikwete yavuze muri Gicurasi 2012 akaba yarakuruye amakimbirane akomeye hagati y’u Rwanda na Tanzaniya yari yayatumwe n’ibyo bihugu !

Nyamara iyo witonze ukareba usanga :

  1. Nta cyahindutse kuri USA , UK no ku muryango w’Abanyaburayi (UE) ku buryo babona FDLR : bose bumva ko FDLR ari ikibazo k’umutekano wa Kongo n’akarere k’ibiyaga bigari. Hakozwe amaraporo menshi ashimangira iyo myumvire. Byaba ari byo, byaba atari byo, ni uko bifatwa.

  1. FDLR yatangiye gufatirwa ingamba zikaze zo kuyihashya :

  1. Abayobozi bayo ba politiki barafashwe barafungwa ;

  2. Umugaba w’ingabo zayo arashakishwa na CPI

  1. Ari amasezerano ya Addis-Abeba (accord cadre), ari imyanzuro (résolution) y’Umuryango w’Abibumbye ishyiraho « Brigade d’intervention » … byose bishimangira ko imitwe y’inyeshyamba yose iri ku butaka bwa Kongo, uhereye kuri M23 na FDLR, igomba guhashywa. Ndetse kugirango bigaragare ko atari amagambo gusa, Monusco na « Brigade d’intervention » byahawe ububasha busesuye bwo kurwanya iyo mitwe.Iki kiri mu mpamvu za mbere zatumye M23 itsindwa.Kuva FDLR iri ku butaka bwa Kongo kandi na résolutions mpuzamahanga, cyane kuva aho amahanga ahagurukiye ikibazo cyo muri Kongo, zose zikaba zaragiye zibangikanya ikibazo cya M23 n’icya FDLR, biragoye nyuma y’itsindwa rya M23 ngo amahanga yirengagize ikibazo cya FDLR.

  1. Uko Kagame adashobora gusubira muri Kongo, ni nako FDLR idashobora kuguma muri Kongo. Usibye Kagame wabigize intero n’inyikirizo, ntawe uyobewe ko aho iri FDLR nta cyo itwaye u Rwanda . Abo igitwaye ni Abanyekongo ibereye ku butaka kuko biteza umutekano mucye mu turere iherereyemo kubera ubushyamirane n’indi mitwe y’inyeshyamba batajya imbizi bahurira muri utwo turere ; ntawakwirengagiza kandi ko no kuba ihari biha Kagame urwitwazo rwo kuvogera igihugu cya Kongo yitwaje “guhiga interahamwe zihora zishyugumbwa kongera kumena amaraso y’Abanyarwanda”! Ntawe kandi utarumvise, nyuma y’itsindwa rya M23, amagambo ya Martin KOBLER ukuriye Monusco muri Kongo agaragaza ko ari bo bagiye kurinda umupaka w’u Rwanda na Kongo ngo kugirango FDLR itazabona uko itaha yitwaje intwaro. KOBLER avuga ibyo, Lambert MENDE (Minisitiri w’Itangazamakuru akaba n’Umuvugizi wa guverinoma ya Kongo) na we yari yaraye atangaje ko ingabo za Kongo zigiye kugaba ibitero kuri FDRL zigamije kuyambura intwaro. Itangazo rya Perezida w’Akanama gashinzwe Amakoro kw’Isi ryo ku wa 14 Ugushyingo 2013 na ryo ni ho rigusha. Ibi bishatse kuvuga ko :

  1. kubera ko FDLR idashobora kuguma ku butaka bwa Kongo igifite intwaro, bagiye kuyihatira kwinjira muri gahunda ya DDRRR, abashaka gutaha bagataha, abatabishaka bakareba ibihugu bibakira, abo Kongo yemereye ubwenegihungu bakabimurira kure y’intara ya Kivu.

  1. Kagame atazongera kwinjira muri Kongo yitwaje gukurikirana yo FDLR. Nyuma y’ibi byose rero, kuvuga ko itsindwa rya M23 ari amahirwe kuri FDLR yo kugira imishyikirano na Kagame ni ukwihuta, cyane ko no kugeza ubu nta cyari cyavugwa kuri « deal » Kagame yagiranye na USA na UK (bidasiba gushimangira ko u Rwanda ari igihugu cy’incuti) kugirango adakomeza gushyigikira M23 no kwivanga mu bibazo bya Kongo. Ibyo ari byo byose, n’ubwo tutaramenya ibyo bamwemereye (usibye ko harimo guhita bongera gutanga imfashanyo zari zarahagaze), muri ibi bihe nta mpamvu n’imwe yatuma bamusaba kugirana imishyikirano na FDLR kandi nta ntambara iri mu Rwanda ngo ibe yabangamira umutekano wa Kongo muri iki gihe hari ubushake bugaragara bwo kugarura umutekano muri icyo gihugu. Ahubwo FDLR itarebye neza yamara urubanza, ibyo bamwe bitaga amahirwe bikaba inzira y’umusaraba !

Eugène NDAHAYO

Président a.i

Bayukuwe mu: Akanyamakuru ka FDU, Ugushyingo 2013 

Inkuru bifitanye isano:

« Nyuma ya M23, hagiye kurwanywa FDLR »: Ambasaderi w’Ubufaransa muri 

Inama y’ibihugu bya SADC na ICGL tuyitezeho iki?

Kagame, Kaguta na Kenyatta barezwe mu rukiko!

DnKagameUhuru2506.JPG

Uhereye ibumoso Kenyatta wa Kenya, Kagame w’u Rwanda na Kaguta wa Uganda baregwa kwica amasezerano ya EAC.

Arusha muri Tanzania haravugwa urubanza ruregwamo Perezida Kaguta Museveni, Kagame Paul na Kenyatta Uhuru. Nk’uko tubikesha ikinyamakuru The Citizen mu nyandiko ya Mussa Juma yo kuwa 19 Ugushyingo 2013, aba bagabo bareganwa n’umunyamabanga mukur w’Umuryango w’ibihugu by’Afurika y’Uburasirazuba Bwana Richard Sezibera. Bose uko ari bane bakurikiranweho kwica nkana amasezerano agenga umuryango w’Afurika y’Uburasirazuba East African Community( EAC) mu gihe bakoraga inama zigera kuri eshatu zose bakanga gutumira ibihugu bya Tanzania n’u Burundi kandi nabyo ari ibihugu binyamuryango

Iki kirego cyatanzwe mu rukiko rw’umuryango w’ibihugu by’Afurika y’Uburasirazuba(EAC) kuwa 18 Ugushyingo 2013 n’abagabo batatu ari bo Bwana Ally Msangi, Bwana David Makata, na Bwana Yohani Adam. Barasaba umucamanza ko yagira imfabusa kandi agahagarika ishyirwa mu bikorwa ry’ibyemezo byafashwe mu nama eshatu zitatumiwemo Tanzania n’u Burundi. Izo nama zabaye ku matariki ya 24 na 25 Kamena Entebbe muri Uganda, tariki ya 28 Kanama Mombasa muri Kenya no ku itariki ya 28 Ukwakira I Kigali mu Rwanda zihuza ba Perezida Kagame, Museveni na Kenyatta.

220px-Dr_Richard_Sezibera,_GAVI_board_member,_at_the_GAVI_pledging_event_press_conference

Dr Richard Sezibera umunyamabanga mukuru wa EAC, na we yagizwe ishumi ya ba 3K

Nk’uko The citizen gikomeza kibitangaza, uburanira abarega avuga ko izo nama uko ari eshatu zishe amategeko agenga uyu muryango igice cya 6(a)(b)(d) na (f), igice cya 7(f), igice cya 71(d), igice cya 3 ingingo ya 3 igice cya 1 C(3) z’amasezerano agenga uyu muryango, izi ngingo zikaba ziteganya ko abanyamuryango bose bagomba kugaragara mu ifatwa ry’ibyemezo birebana no kwishyira hamwe(integration).

Urebye uburyo Abanyatanzania bahagaurukiye iki kibazo, biragaragara ko bahangayikishijwe no kubona bashyirwa ku ruhande rw’umuryango biyubakiye. Hari Umunyatanzania twaganiriye ambwira ko iri yegezwa ku ruhande rya Tanzania, rifatwa nk’akagambane kabaye gaturutse kuri Kagame w’u Rwanda, ngo kandi ari bwo akinjira muri uwo muryango.

Mubajije impamvu akeka ko U Burundi nabwo bwaba bwaregejwe yo ambwira ko yakomeje gukurikira ibinyamakuru byandikirwa Kigali agasanga Nkurunziza na Kikwete ngo bashobora kuba bashyirwa ku ruhande ngo kuko ari Abahutu.

Biragaragara ko urukiko ruramutse rukoze akazi karwo neza, ibyemezo bya ba  3K (Kaguta, Kagame na Kenyatta)  biyise ishyirahamwe ry’abashaka ( coalition of the willing) bishobora kuba imfabusa aba bagabo bakaba babaye nka ya Nkorabusa ngo ibagara imigozi. Reka dukomeze tubitege amaso.

Chaste Gahunde

Case against Kenyan, Ugandan and Rwandan govts filed at EACJ

world002pxArusha. Three Tanzanians yesterday (Nov 18, 2013) filed a case at the East Africa Court of Justice against the Kenyan, Ugandan and Rwandan governments and the East Africa Community (EAC) secretary general.

The four are accused of violating the EAC treaty after holding three meetings which sidelined Tanzania and Burundi which are other member states.

Those who filed the case at the Arusha-based court are Mr Ally Msangi, Mr David Makata and Mr John Adam. They pray for judges at the court to suspend the implementation of resolutions reached during the meetings of presidents Uhuru Kenyata of Kenya, Yoweri Museveni of Uganda and Paul Kagame of Rwanda.

Their lawyer Jimm Ubedi said his clients are challenging the three presidents for holding meetings on June 24 and 25 in Entebbe, Uganda, followed by another meeting which was held on August 28 in Mombasa, Kenya, and another meeting which was held on October 28 in Kigali, Rwanda.

According to him, the meetings violated the Section 6 (a) (b) (d) and (f), Section 7 (f), Section 71 (d), Section 3 (3) and Section (1) C (3) c of the EAC treaty, which require all EAC member states to be involved in making decisions with regard to the integration process.

Presidents of Rwanda, Uganda and Kenya met under what was later dubbed as the ‘Coalition of the Willing’ to go ahead and fast-track the East Africa integration to create the East African federation in the shortest possible time.

By Mussa Juma, The Citizen, November 19th, 2013.

Kagame narekeraho kugira abanyarwanda abanyamahanga mu gihugu cyabo.

abaministiri-ndi-umunyarwanda-280x100

Kagame yemeje Abaministri gushyigikira gahunda ya Jeannette Nyiramongi ya “Ndi Umunyarwanda”.

Ngo “Ndi Umunyarwanda,” nk’aho ntari mbizi.

Ariko se ubundi, nari nsanzwe ndi umunyamahanga?

Abazi uko igiti iyo kijya kugwa kivuga gikaka, ndabona prezida Paul Kagame na FPR ye ariho bageze. Nta garuriro pe!!! Ahubwo ababishoboye babari hafi ni ugukiza amagara n’ibintu, ibintu bigishoboka, naho ubundi igiti cy’amarumbo magari gishobora kubagwa hejuru nibatitaza ibintu bikigenda.

Ngo “Ndi Umunyarwanda,” nk’aho ntari mbizi.
Ariko se ubundi abantu, aha ndavuga abahutu kurusha abandi baturarwanda bose, Urabica uberekako atari abantu,
Urabatwara utwabo twose,
Urababuza kwiga,
Urababuza kwivuza,
Urababuza guhinga,
Urababuza kubyara,
Urababuza kuvuga gusoma cg kwandika ibyo bashaka,
Urabafunga umunsi n’ijoro,
Urabicisha inzara uko ubishoboye kose,

MURI MAKE URABABUZA KUBA ABANTU,

Warangiza ngo nibabe abanyarwanda?

KANDI WARANZEKO MBERE NA MBERE YUKO NO KUBA ABANTU UTABIBIFURIZA!!!

Naho se abo iyi myaka yose witaga Abanyarwanda, aha ndavuga abatutsi kurusha abandi baturarwanda bose, baraba iki? Cyangwa nabo warababeshyaga, nabo icyo gihe cyose nti bari Abanyarwanda!!!

Cyangwa ni wowe utari umunyarwanda, ukaba ufite ikibazo cy’ubunyarwanda, kuberako wumva kikuremereye, ukumvako ugifashijwe n’abandi baturarwanda, cyakorohera!!!

Abarera, n’abakirera bafite akazi gakomeye. Kwumvisha abana mu mikurire yabo abo baribo, kugirango mu mikurire yabo, ndetse no misazire yabo, bitazakomeza kubabera ikibazo, ndetse bakaba bagitera n’abandi. Nkuko birikugaragara muri gahunda ya “Ndi Umunyarwanda.”

Kuba umwenegihugu runaka, ntabwo byerekanwa no kubiririmba.
Byerekanwa cyane cyane n’uburenganzira busesuye uwo mwenegihugu aba afite mu gihugu cye. Mu gihe rero Kagame na Leta ye ntabwo baha abaturarwanda benshi, cyane cyane abahutu, ariko n’abatutsi bamwe n’abamwe, ndetse n’abatwa, we n’ubutegetsi bwe nibarekere aho kuvuza iy’abahanda na “Ndi Umunyarwanda.”

Cyakora birababaje pe!!!
U Rwanda rwarahuye koko!!!
Rwarakubititse!!!
Imyaka irenze makumyabiri ni myinshi cyane.

Reka ndekere aha, nirinde kwandika byinshi.
Ngo agahinda ntikica, hica… Kagame na FPR.

Mu mitegekere mishya nyuma ya Kagame, abantu bagomba kuzashyiraho uburyo ubutegetsi butari buzima, bugaragaza ibimenyetso byuko nta kigenda, bigaragara ko rwose burwaye, bwananiwe, buzajya buvaho. Hazaba hakwiye no kureba ndetse no kwerekana ibyo bimenyetso, abantu bose bakabimenya, bakamenyako ubutegetsi bwananiwe bugomba kuvaho.

Ambrose Nzeyimana

Mwarimu ni we uhembwa makeya cyane mu Rwanda ku buryo ageze n’aho asaba kugaburirwa!

download (1)

John Rutayisire bamusaba ibiryo akabahata amasomo y’icyongereza

Kuwa kane tariki ya 14 umwaka wa 2013, Abarimu bagaragaje ko bababajwe n’uko Leta ibasaba gukora umurimo mwiza no gutanga umusaruro, nyamara yo ntiyite ku bibazo byabo. Ibi byagaragaye mu nama yahuje Abarimu n’ abafite aho bahuriye n’uburezi baturuka mu turere twa Kamonyi, Muhanga, Ruhango na Nyanza two mu Ntara y’Amajyepfo na Karongi na Rutsiro two mu ntara y’iburengerazuba. Iyi nama yayobowe n’umuyobozi w’ikigo cya Leta gishyinzwe guteza imbere uburezi REB.

Mu gihe umushahara wa mwarimu ukomeje kuba intica ntikize kubera ko Leta y’agatsiko isa n’aho igamije kubadindiza, noneho bigeze aho Abarimu batobora bakavuga uko bamerewe. Barifuza rwose ko Leta yashaka uburyo yabafasha nibura bakabasha kujya babona ifunguro rya saa sita. Mutekereze kubona Mwarimu wajyaga yihaza mu biribwa kera, ubu noneho ageze aho asaba kugaburirwa!

Mu by’ukuri jye uko mbibona, Abarimu ntibashakaga kugaburirwa ahubwo bwari uburyo bwo gukangura Leta ngo yumve uburemere bw’ikibazo bafite. Uretse ikibazo cyo kubona ibibatunga bihagije, Abarimu baninubira urugendo bakora bajya kandi bava aho bigisha, ibi nabyo bikaba bituma bakererwa, bikanandidiza abanyeshuri.

Abarimu bagaragaje ko umushahara wabo ari muto cyane ku buryo nta kindi babasha kwimarira. Nk’abafite abana biga mu mashuri yisumbuye n’amakuru bo bahura n’ingorane zitoroshye kuko n’ibyiciro by’ubudehe bashyirwamo usanga bitabemerera guhabwa inguzanyo ya bourse.

Gusa rero amarira y’abarimu yabaye imfabusa kuko umuyobozi wa REB yagaraje ko atabyitayeh,o ahubwo avuga ko azabaha umwarimu wo kubigisha icyongereza ngo babashe gutanga umusaruro! Niba kwiga icyongereza aribyo bizongera  imibereho yabo sinamenya.

Iyo witegereje usanga koko akarengane mwarimu ahura na ko mu Rwanda gasa n’agahimano kizweho neza. Mu mwaka w’2000, ishuri rikuru nderabarezi rya Kigali rimaze igihe gitoya ritangiye, Leta yizezaga abaryigamo ko umuntu azajya ahembwa hakurikijwe impamyabushobozi agezeho  bityo ko n’umwarimu yagombaga guhembwa nk’undi mukozi muri ministeri bahuje impamyabushobozi . Nyamara si ko byaje kugenda kuko nk’uko bizwi FPR ibeshya kurusha uko ihumeka.

Nk’iyo urebye imishahara y’abakozi ba Leta  iheruka gushyirwa ahagaragaramu mu itegeko No 92/03 ryasohotse mu igazeti ya Leta numero special yo kuwa 01 Werurwe 2013, usanga mwarimu bamwigirizaho nkana. Umwarimu ufite impamyabumenyi ya A 2 ahabwa umushahara fatizo ungana na 59,125 mu gihe nyamara umuforomokazi bahuje niveau ahabwa umushahara ungana na 216,081; umushoferi ufite permis gusa agahembwa 127,607. Aya ni nayo ahembwa umukozi ukora ku rugi ku Bitaro bya CHUK  kimwe na kanyamigezi waho. Umushoferi ku kigo nderabuzima mu karere ahembwa 98,258 naho ukora muri labo ufite A 2 agahembwa 166,315. Umushoferi wa Bus ya Onatracom ahembwa 212,679 mu gihe umukarani wa FARG ahembwa 288,109.

Aka karengane kagirirwa Mwarimu gakwiye gucika kuko ntawe utanyura mu maboko ye. Imibereho ye ikwiye kwitabwaho cyane nyamara Leta y’agatsiko ntibikozwa. Abarimu bagira Revolisiyo naho ubundi amarira yabo ntacyo abwira ababakandamiza.

Chaste Gahunde