La guerre n’est pas la réponse.

Pope_Francis_in_March_2013

Pape François

La guerre est une folie «dont l’humanité n’a pas encore appris la leçon». Avec le souvenir encore vif dans son cœur de la visite accomplie le jour précédent à Redipuglia, à l’Angelus du dimanche 14 septembre le Pape a également parlé des conflits «qui aujourd’hui encore sont en cours» dans diverses parties du monde. En se demandant «quand nous apprendrons cette leçon» que l’histoire continue à donner aux hommes sans résultats appréciables, il a invité «à regarder Jésus crucifié pour comprendre que la haine et le mal sont vaincus par le pardon et le bien», et pour comprendre une fois pour toutes «que la réponse de la guerre ne fait qu’augmenter le mal et la mort».

A ce propos, il a cité les « chiffres effrayants» de la Grande guerre — «on parle de près de 8 millions de jeunes soldats tombés et de près de 7 millions de personnes civiles» — et plusieurs drames qui frappent l’humanité en ce moment historique particulier: comme le conflit en cours en République centrafricaine, où aujourd’hui (lundì 15) commence officiellement la mission organisée par les Nations unies pour favoriser la pacification du pays et protéger la population. Le Pape a assuré de «l’engagement et de la prière de l’Eglise catholique» et encouragé «l’effort de la Communauté internationale», en souhaitant que «la violence cède la place au dialogue» et que «les factions opposées laissent de côté les intérêts particuliers et œuvrent afin que chaque citoyen, quelle que soit l’ethnie et la religion à laquelle il appartient, puisse collaborer» au bien commun.

Rappelant la fête liturgique de l’exaltation de la Sainte-Croix, la pensée émue du Pape François est en outre allée aux «nombreux frères et sœurs qui sont poursuivis et tués à cause de leur fidélité au Christ», en particulier «là où la liberté de religion n’est pas encore garantie ou pleinement mise en application».

Enfin, le Pape a confié à la protection de la Vierge Marie les vingt couples d’époux que, peu auparavant, il avait unis en mariage dans la basilique Vaticane.

– See more at: www.osservatoreromano.va

Cadavres du lac Rweru: la présidence burundaise répond à HRW

imirambo

L’organisation de défense des droits de l’homme Human Rights Watch (HRW) avait appelé, mardi 16 septembre, les gouvernements rwandais et burundais à enquêter après la découverte de plusieurs corps sur les rives du lac Rweru, à la frontière entre les deux pays. La présidence du Burundi, par la voix de son conseiller en communication, Willy Nyamitwe, joint par RFI, assure que des enquêtes sont menées en synergie par les polices rwandaises et burundaises.

« On ne peut pas dire que les enquêtes sont au point mort », insiste le conseiller en communication du président burundais Pierre Nkurunziza.

« Les autorités burundaises et rwandaises sont en train de travailler en synergie pour essayer de comprendre ce qui s’est passé. Vous savez, quand vous voyez des corps en décomposition, ça crée des inquiétudes », poursuit Willy Nyamitwe.

Human Rights Watch ainsi que d’autres organisations de défense des droits de l’homme s’étaient étonnées que les corps retrouvés flottant sur le lac Rweru soient immédiatement enterrés, enlevant tout espoir d’identification des victimes.

Des risques sanitaires

« Ce n’est qu’une question de principe. Des corps qui sont déjà en décomposition doivent être enterrés », explique encore le conseiller à la présidence burundaise, évoquant des risques sanitaires pour les populations riveraines du lac.

RFI avait recueilli des témoignages au Burundi ainsi qu’au Rwanda de riverains et pêcheurs qui assuraient que ces corps provenaient de la rivière Akagera, située du côté rwandais de la frontière.

« La seule chose que nous pouvons confirmer, c’est que ces corps ne proviennent pas du Burundi, parce qu’ils ont été charriés par cette rivière », ajoute Willy Nyamitwe.

Le conseiller à la présidence du Burundi se refuse à tout commentaire concernant la provenance de ces corps « en attendant les résultats des investigations en cours ».

Willy Nyamitwe assure que les relations entre le Rwanda et le Burundi sont « au beau fixe ». Néanmoins, précise-t-il, « nous ne sacrifions aucune victime au nom de ces bonnes relations. Ce qui s’est passé est condamnable et le Burundi ne peut que s’associer à tout effort afin de déterminer ce qui s’est passé. Le Burundi est gêné, quand même, de continuer à enterrer des corps qui ne proviennent pas de notre territoire », a-t-il conclu.

Source:  RFI

ACQUITTED RWANDAN GENERAL TO GO TO BELGIUM

ALeqM5iO1jWxuSHnqngQLaY5k-0LTHTQ4Q

General Augustin Ndindiliyimana

Belgium has granted a visa to former Rwandan gendarmerie boss Augustin Ndindiliyimana, who was acquitted of genocide by the International Criminal Tribunal for Rwanda (ICTR), Hirondelle learned on Wednesday.

“General Ndindiliyimana has obtained a Belgian visa and is packing his suitcases,” said a source at the ICTR Registry who wished not to be named. This information was confirmed by other acquitted persons who spoke to Hirondelle in the corridors of the Tribunal.

Ndindiliyimana was convicted by a trial court in May 2011 and sentenced to 11 years in jail, but was acquitted by the ICTR Appeals Chamber last February.

He had been charged with crimes committed by his subordinates during the 1994 genocide, but the appeals judges found that he did not have effective control over the gendarmes that were deployed to fight rebels of the Rwandan Patriotic Front (now in power in Kigali) because they came under the command of the army chief of staff.

The judges also found that Ndindiliyimana, an officer from southern Rwanda who was also a Minister of Defence, opposed the massacres.

Relocating ICTR acquitted persons and convicts who have served their sentences is an ongoing headache for the Tribunal. These individuals refuse to return to Rwanda, saying they fear for their security.

As well as Ndindiliyimana, the ICTR houses and feeds eight acquitted persons and three who have served their sentences in the Tanzanian town of Arusha where it is based.

The UN Security Council has already adopted two resolutions calling on member states to host ICTR acquitted persons and convicts who have served their sentences, but these resolutions are not binding.

The ICTR Statute provides that states must cooperate in the arrest and transfer of accused persons, but it makes no mention of what should happen to acquitted persons and those who have served their sentences.

The eight acquitted in search of a host country include three former ministers, a general and a colonel as well as Protais Zigiranyirazo, brother-in-law of former president Juvénal Habyarimana whose assassination on April 6, 1994 triggered the Rwandan genocide.

They all want to join their families in Western countries.

The one who has been waiting the longest is former Transport Minister André Ntagerura who was acquitted in February 2004.

Five acquitted persons have been relocated up to now. France has taken two, while Switzerland, Belgium and Italy have each taken one.

Source:http://www.hirondellenews.com/ictr-rwanda/1038-collaboration-with-states/34827-170914–ictrbelgium–acquitted-rwandan-general-to-go-to-belgium

La violence n’est jamais une réponse – Caritas internationalis sur la crise au Moyen-Orient

ci

De l’Irak à la Syrie et à la Bande de Gaza : la solution des conflits doit passer par le « dialogue », ou quoi qu’il en soit par « une autre voie » par rapport à « une violence supplémentaire ». C’est ce qu’a dit le cardinal archevêque de Tegucigalpa, Óscar Andrés Rodríguez Maradiaga, président de Caritas Internationalis, en ouvrant hier, lundi 15, à Rome, la rencontre de haut niveau dédiée à la crise au Moyen-Orient avec les présidents et les directeurs de la Caritas des pays impliqués et leurs partenaires internationaux.

Dans la conscience « d’être face à la plus grande crise que le monde affronte depuis la Seconde Guerre mondiale », le cardinal a invité tous les gouvernements « à la cessation totale des envois d’armes dans les pays du Moyen-Orient », en réaffirmant que « la paix ne peut pas être imposée de l’extérieur, mais doit naître de l’intérieur » sur la base de la « justice sociale entre les personnes ».

La situation dramatique de la population est au centre des travaux, qui se concluent mercredi 17, avec l’objectif, comme l’a expliqué Michel Roy, secrétaire général de Caritas Internationalis, de «réfléchir ensemble sur quelle peut être la meilleure réponse, dans les prochains mois et années, à la tragédie qui frappe le Moyen-Orient, et sur comment on peut collaborer avec d’autres organisations de l’Eglise catholique ou en dehors d’elle pour promouvoir la paix et la stabilité dans la région ».

Actuellement, a rappelé le cardinal, « à chaque minute, quatre enfants syriens sont forcés d’abandonner leurs maisons. Les extrémistes en Irak et dans l’ouest de la Syrie sont en train d’étendre le nettoyage ethnique et religieux à une vaste zone sous leur contrôle. A Gaza, un demi-million d’enfants ne peuvent pas retourner à l’école parce que leurs classes ont été détruites. A Mossoul en Irak, la lettre N qui signifie Nazaréen, a été peinte sur les portes des maisons pour identifier les chrétiens puis les passer à tabac ou les tuer ». Environ 1,3 million d’Irakiens ont dû abandonner leurs maisons, les opérateurs de la Caritas eux-mêmes ont dû fuir. Et depuis le début de la crise en Syrie, plus de 13 millions de Syriens sont dans des conditions désespérées et 3 millions se sont réfugiés hors du pays, en Jordanie, au Liban, en Turquie.

Source: http://www.news.va/fr/news/la-violence-nest-jamais-une-reponse-caritas-intern

Dr Ntawukuriryayo yeguye ku mwanya wa sena: yavuganye n’abahagarariye ibihugu byabo mu Rwanda ntiyatanga raporo!

Dr Ntawukuriryayo wari Perezida wa Sena kuva tariki ya 10 Ukwakira 2011, kuri uyu wa Gatatu tariki ya 17 Nzeri nibwo yeguye ku mirimo ye, gusa asaba ko yakomeza kuba umusenateri.

Dr Ntawukuriryayo wari watumiye Inteko rusange ya Sena ngo bazige ku mikorere yayo, yabanje gutangaza ubwegure bwe, avuga ko azakomeza kuba umusenateri, hanyuma ahagurukira Visi Perezida wa Sena, Hon. Bernard Makuza ngo akomeze ayobore inama, ahita (Dr Ntawukuriryayo) ajya kwicara mu bandi basenateri.

Amakuru yizewe agera kuri IGIHE avuga ko abasenateri bagera kuri 15 bari bandikiye ubuyobozi bwa Sena basaba ko haba Inteko rusange idasanzwe ya Sena ngo bige ku mikorere yayo, gusa ngo ku buryo butunguranye, Dr Ntawukuriryayo yahise abatanga yegura ku mirimo ye.

Ni iyihe mpamvu yaba yihishe inyuma y’uku kwegura ?

Amakuru ava muri Sena aravuga ko hari impamvu zirenga zirindwi zatumye Dr Ntawukuriryayo aterwa icyizere, bikaba bigaragaza ko yatatiye indahiro buri muyobozi arahira iyo ahawe imirimo mu nzego za leta.

Abasenateri bavuga ko Dr Ntawukuriryayo Jean Damascene yagaragaweho gukoresha nabi umutungo wa leta yitwaje umwanya we. Basobanura ko Dr Ntawukuriryayo ari kumwe n’abatumirwa be batarenze batatu, bigeze kwiyakira, hanyuma azana (Dr Ntawukuriryayo) fagitire y’amafaranga y’u Rwanda arenga miliyoni ebyiri ngo yishyurwe na Sena.

Dr Ntawukuriryayo wahoze ayobora Sena y’u Rwanda

Dr Ntawukuriryayo kandi aregwa na bamwe muri bagenzi be gushaka kwigwizaho ibikoresho byo mu nzu agenerwa n’amategeko, bifite agaciro k’indengakamere.

Uyu mugabo ukomoka mu ishyaka rya PSD kandi yavuzweho gukorera mu bwiru, aho ngo yagiye abonana n’abahagarariye ibihugu byabo cyangwa imiryango mpuzamahanga mu Rwanda, ibi akabikora abihishe bagenzi be bo muri biro ya sena, ndetse nyuma y’izo nama, ntagaragaze ibyazivuyemo.

Ngo ikindi kigaragaza ko Dr Ntawukuriryayo yakoreraga mu bwiru bikabangamira abakoranaga nawe, ni uko yigeze kugirira uruzinduko rw’akazi mu Bubiligi, hanyuma ajya mu Budage muri gahunda ze kandi abanza kubuza ushinzwe kumurindira umutekano kujyana nawe.

Bamwe mu basenateri banenga Dr Ntawukuriryayo guhonyora ingingo ya 10 y’Itegeko Ngenga no 08/2012/OL ryo kuwa 02/11/2012 rigena imikorere ya Sena, aho ngo yagiye agaragarwaho kudakorana neza na bagenzi be bagize biro ya Sena, ibi bikagira ingaruka ku zindi nzego zose za Sena. Ngo yagiye kandi abangamira imirimo imwe n’imwe ikorerwa muri sena nko gukoresha igitugu mu nama z’abaperezida ba komisiyo za Sena.

Abasenateri bavuga ko Dr Ntawukuriryayo yaterewe icyizere kandi kubera ko yagiye yivanga mu mirimo ishinzwe bagenzi be bo muri Sena, nk’aho yagiye yishyiriraho abakozi bashinzwe imirimo imwe n’imwe.

Hejuru y’izi mpamvu, abasenateri bavuga ko bababajwe cyane no kuba Dr Ntawukuriryayo wari Perezida wabo yaragiye agirwa inama kenshi n’abantu batandukanye harimo n’inzego nkuru z’igihugu ariko ntihagire igihinduka, kandi ngo ibi byari kumufasha kurangiza neza inshingano ze.

Nk’uko biteganywa n’itegeko, uzasimbura Dr Ntawukuriryayo azatorwa n’Inteko rusange ya Sena, hagati aho imirimo yayo ikazajya iyoborwa na Visi Perezida.

Iyi nkuru tuyikesha igihe.com

NI NDE UGUMYA GUSHUKA ABAHUTU KO BAKIRI BA NYAMWINSHI MU RWANDA ?

imirambo

Rubanda rurashukika koko

Murantunga niba iki kibazo cyanjye mubona ari nta shingiro gifite, ariko njye ndambiwe ibi binyoma bikomeza. Ngo Abahutu ni ba nyamwinshi mu Rwanda. Imvo n’imvano yo kuri uyu wa gatandatu taliki ya 6 Nzeri 2014 (kanda aha imvo n’imvano), nayo yunze mu mvugo za bamwe mu Banyarwanda n’Abazungu pe ! Izo mvugo zemeza ko ngo impamvu Abatutsi bihambira ku butegetsi, ari ukubera gutinya ko Abahutu baramutse babusubiranye, Abatutsi baba babuze umutekano. Impamvu ituma ibi bivugwa ngo ni ukubera ko Abahutu ari “Banyamwinshi”, Abatutsi bakaba “Banyamuke”. Bongera ho ko Abahutu ari “Abicanyi ku buryo bwa kamere” ngo ku buryo baramutse babonye ubutegetsi, barimbura Abatutsi. Jye rero bene izi mvugo ziranyobera. Uretse ko abo Bahutu bose badashobora kujya ku butegetsi, kimwe n’uko n’Abatutsi bose batabufite, hari n’uko bamwe mu Banyarwanda n’Abanyamahanga, basa nk’abahagamye mu mwaka w’i 1994, ku buryo ibyakurikiyeho badashaka kubirebesha amaso yabo. Izi mvugo zigumya gusinziriza abantu, njye ndazirambiwe : Abahutu babaye banyamuke kera cyane. Abagumya kubivuga bameze nka cya kirondwe gisigara ku mwite, inka yarariwe kera !

Ibyerekana ko Abahutu atari banyamwinshi mu Rwanda

Tudatinze ku bahutu bishwe ubwo FPR yari ikiri mu ntambara, n’abo yarimbuye imaze gufata ubutegetsi, Abahutu bapfuye nyuma baruta kure Abatutsi batahutse mu Rwanda nyuma ya 94. Mu mwaka w’i 1996, perezida Kagame yaragize ati : “Harya abo biyita ba nyamwinshi, uwabagira banyamuke yaba iki ?”. Iryo jambo akimara kurivuga, nibwo yatangije ya gahunda yise “2020”. Iyo gahunda igamije ngo gukiza “Abanyarwanda bose”, yagombye kumvikana nko gukiza “Abatutsi bose”, n’ubwo bigaragara ko bitari gushoboka. Guhera icyo gihe, gahunda ya Kagame yo “Kurangiza amazi mu ngunguru akoresheje akayiko” yatangiye gushyirwa mu bikorwa. Kuva ubwo, Abahutu batangira kwicwa umusubizo: Barapfuye mu mashyamba ya Congo, baricwa bari mu nzira y’ihunguka. Bararigiswa abahoze mu gisirikare cya Habyalimana bari biyemeje gutaha, kugera no kuri coloneli Cyiza Augustin washyikirije Kagame ingabo z’abahutu 1.500.

Abantu bagumya kwibeshya ngo amatora naba akurikije amategeko Umuhutu azatora undi Muhutu bitume Abatutsi batazamuka mu bushorishori bw’ubuyobozi baribeshya na none, kuko bibagirwa ibi bikurikira.

  • Guhera muri Nyakanga umwaka w’i 1994, abantu bose bafitanye isano n’ubwoko bw’Abahima-Tutsi, bahawe ubwene gihugu bw’ ubunyarwanda. Ibyo mubisanga mu bitwa Abanyamulenge, mu Batutsi b’i Burundi n’ab’i Buganda, yemwe ndetse n’abo muri Congo, Tanzaniya n’ahandi.
  • Kuba ubutegetsi bwa Kagame bwemeza ko mu Rwanda hari miliyoni zisaga 12, ni aho bituruka. Abo Batutsi bose kandi, ntimugire ngo bicaye mu Rwanda. N’iyo mu mahanga niko bimeze. Abatutsi bitwa impunzi ziri mu mahanga, iyo ukurikiranye ibyabo, usanga bose bafite amarangamuntu yo mu Rwanda, kandi abenshi muri bo bitwa n’Abanyecongo cyangwa Abarundi, n’abandi gutyo. Aba bose iyo habaye amatora, batora Kagame n’ingoma ye.
  • Abanyarwanda bakomoka mu Bahutu bahoze mu butegetsi bwa Habyalimana, bakaba baragize amahirwe yo kugera hanze, usanga bose barahahamutse. Babona imisozi y’i Rwanda bakarwara, ngo wapfa Kagame aratumaze. Abenshi muri bo, bahisha ko ari n’Abanyarwanda. Bafashe ubwene gihugu bw’aho bari, mu gihe Abatutsi bo baba hanze, bose bitwa Abanyarwanda nk’uko maze kubivuga.
  • Iyo utembereye mu Rwanda, ukareba abari mu buyobozi hafi ya bose, ukitegereza igisirikari n’igipolisi, simvuze abakozi babarirwa ahari amafaranga, za kaminuza ntiwareba. Wibaza impamvu hari abantu bakigumya kwibeshya ngo Abahutu baracyari ba nyamwinshi mu Rwanda.
  • Nta kugumya kwibeshya : Abafite imyanya ikomeye mu Rwanda no mu Buganda, bose ni ibiryango bikomeye by’Abatutsi.Ubona iyo baba Abatutsi b’Abaganda cyangwa b’Abarundi gusa! Baba mu Buganda, Burundi, Congo n’ahandi, bafite n’ibyangombwa by’ubunyarwanda. Uvuga ko mbeshya, ajye kubaza icyo Jacques Nziza apfana na Kale Kayihura ushinzwe iperereza mu Buganda. Si no mu Buganda gusa. No muri Congo ni nk’uko. Harya Bisengimana uyobora polisi n’ipererza muri Congo si umunyarwanda ? Amateka ya perezida Kabila uyobora Congo nayo ahishe byinshi…
  • Njye maze no kumirwa iyo nitegereje abanyamikino (sport), abahanzi, n’abayobora amadini yo mu Rwanda. Abo Bahutu bitwa ba nyamwinshi bagaragarira he? Kereka niba bagaragara muri ziriya nkomamashyi babeshya ngo zifite ubutegetsi, zajya kwicisha bene wabo zigakura agahu ku nyo !

Dore aho Abahutu bakiri ba nyamwinshi mu Rwanda

  • Iyo ugeze muri gereza zose zo mu Rwanda, aha uhasanga Abahutu benshi koko.
  • Wanyarukira muri ya milimo y’uburetwa bushya bwitwa ngo T.I.G. (imilimo y’insimbura gifungo), aha naho uhasanga Abahutu gusa gusa.
  • Ahandi usanga abana b’Abahutu benshi, ni mu kirwa cya Iwawa. Hahandi bogereza ubwonko abana b’Abahutu, bakabaha utuzi tubica gahoro gahoro, iyo batabakonnye, kugira ngo batazongera kubyara.
  • Abahutu ba nyamwinshi uzabasanga kandi muri babandi basenyerwa, bakicwa n’inzara, bakaba barwaye amavunja, none bageze n’aho bumva ko ari uko Imana yabigennye ! Muri make, twasubiye muri cya gihe Umuhutu bamubwiraga ngo Umwami avukana imbuto, akabyemera. Bamubwira ko Umututsi yavuye mu ijuru (ibimanuka), akabyemera. Ndetse akagera n’aho yumva ko we adafite uburenganzira ku byiza by’igihugu.
  • Ahanyuma uzabasanga Abahutu benshi ariko hatavugwa, ni mu nzibutso zitirirwa Abatutsi bishwe muri jenoside yitwa iy’Abatutsi. Muzansobanurire uburyo umugi wa Kigali wari utuwe n’abantu ibihumbi magana abiri na mirongo itanu (250.000) mu w’i 1993 (benshi muri bo bakaba bari Abahutu), ubu ufite inzibutso nyinshi za jenoside yakorewe Abatutsi. Rumwe muri zo (urwa Gisozi), rukaba rwibukirwamo Abatutsi basaga ibihumbi magana ane. Kereka niba ariho bakuzanyirije Abatutsi bose bishwe mu Rwanda. Nyamara njye urutemberamo, mbona buri murenge ufite inzibutso zawo.
  • Umusozo

Abantu nibarekere aho kwitiranya ibintu. Mu Rwanda ba nyamwinshi ntibakiri Abahutu. Ahubwo nitugumya gutinda, tuzibuka umubare w’Abahutu bo mu Rwanda ukabakaba uw’Abatwa (1%), kandi ni mugihe, kuko inka z’Abatutsi zigomba kubona aho zahukira. Ngira ngo mwarabibonye ko n’umunsi w’umuganura wasimbujwe uw’inka z’inyambo, n’uwo “guha abana amata”. Kugumya kwibeshya ngo za “Nyamwinshi” zizafata ubutegetsi, nibyo bituma abantu batubura amaso ngo barebe kure, mu gihe Kagame na FPR bamariye rubanda ku icumu. Rubanda iri kuyoyoka, hari abakibeshya ngo ni ba “Nyamwinshi”.

Byiringiro Aminadabu,

Bukavu.

DUSANGIRIJAMBO: Ese u Rwanda rushobora kongera kurimbuka kubera kubura abantu 10 bashyira mu gaciro ?

sodome

Zirikana iri somo: Igitabo cy’Intagiriro 18,20-33

Hanyuma Uhoraho ati:  « Induru iterwa na Sodoma na Gomora imaze kuba ndende, n’icyaha cyabo kirakabije !Ngiye kumanuka ndebe niba iby’induru yangezeho ariko babigenjeje koko.Niba atari byo kandi nabyo mbimenye. »

Ba bagabo bagenda berekeje i Sodoma , Abrahamu we akomeza guhagarara imbere y’ Uhoraho.

Abrahamu aramwegera ati « Koko ugiye kwica intungane hamwe n’umunyabyaha? Hari n’aho yenda haboneka abantu mirongo itanu b’intungane mu mugi!Ubwo se koko warimbura uriya mugi? Ntiwababarira hariya hantu ugiriye izo ntungane mirongo itanu? Uramenye ntukabigenze utyo ngo wice umunyabyaha hamwe n’intungane ; intungane zaba zipfuye urw’abagome. Ntibikabeho ! Ucira imanza isi yose ntakarenganye ! »

Uhoraho ati «  Ninsanga muri Sodoma hari intungane mirongo itanu, nzahagirira imbabazi, nzahasonera kubera izo ntungane mirongo itanu.»

Abrahamu ati  « Njye mukungugu, njye w’ivu, nongeye kuvugisha Databuja. Za ntungane mirongo itanu nihaburamo eshanu, bizatuma usenya uriya mugi wose ? »

Uhoraho ati « Nimpasanga intungane mirongo ine n’eshanu sinzahasenya. »

Abrahamu ati « Ahari wenda haboneka mirongo ine.»

Uhoraho ati « Sinzawusenya ngiriye abo mirongo ine.»

Abrahamu ati « Databuja ntarakare nongeye kubaza: ahari wenda haboneka mirongo itatu.»

Uhoraho ati « Sinzawusenya ninywusangamo mirongo itatu ».

Abrahamu ati « Nongeye kwiyemeza kubaza Databuja : ahari wenda haboneka makumayabiri.»

Uhoraho ati « Sinzahasenya nihaboneka makumyabiri.»

Abrahamu ati «  Databuja ntarakare reka noneho mvuge ubwa nyuma: ahari wenda haboneka icumi gusa. »

Uhoraho ati « Sinzahasenya, ngiriye abo icumi ».

Uhoraho ngo arangize kuvugana na Abrahamu, aragenda maze Abrahamu asubira iwe.

Uko byagenze, ibara umupfu : Sodoma yafashwe n’inkongi, irarimbuka irashira , harokoka Loti n,abakobwa be babiri gusa !

Isomo ku Rwanda

Kuri iki cyumweru nifuje gusangiza abakunzi b’Umuhanuzi iri somo kubera ko hari impamvu. Muri iyi minsi nakomeje gutekereza cyane ku mahano akomeje gukorwa mu Rwanda. Nitegereje cyane amafoto y’iriya mirambo y’inzirakarengane zabohewe amaboko mu mugongo , zigakubitwa, zikicwa , zikoherwa mu ruzi , kugeza ubwo zireremba mu kiyaga cya Rweru. Nitegereje uko Leta ya Kagame yiraza i nyanza ngo ntizi abishwe, abantu bakabura gishyingura kandi bigaragara neza ko ari Abanyarwanda. Nakomeje no kuzirikana uko abantu ibihumbi byinshi bakomeje kuururwa irengero, bikarangirira aho. Nakomeje kwibaza kuri iri fungwa rya hato na hato ry’abayobozi bakuru ba gisivile na gisilikari, ahanini biturutse kuri MUNYANGIRE yagizwe nk’itegeko nshinga ry’ingoma ya FPR Inkotanyi.

Byanteye kwibaza ikibazo Abanyarwanda benshi bibaza muri iki gihe :Muri kiriya gihugu cyacu haracyari abantu bagishyira mu gaciro , bashobora kukirengera bakakibuza kongera guhomboka ?

Muri iri somo rya Bibiliya niho nabonye igisubizo, biturutse kuri iyi nkuru y’irimbuka rya Sodoma . Koko rero mu gihugu ntihajya habura abantu b’intungane, abantu bashyira mu gaciro ariko hashobora kubura umubare uhagije kugira ngo bakibuze kurimbuka . Abantu batatu ntibahagije ngo barokore umugi : Loti n’abakobwa be babiri gusa(dore ko na nyina ubabyara yarimbukanye n’inkozizibibi!) ntibashoboye kurokora Sodoma.

None mu Rwanda haba nta bantu icumi b’intungane bagihari ? Kandi ko bishoboka ! Abantu b’intungane ni abantu bashyira mu gaciro, banga akarengane(justes), batemera guhindurwa ibikoresho n’umugiziwanabi,bemera guhaguruka bakitangira kwamagana ikibi no kurengera abarengana. Umuntu w’intungane ntashobora kwsemera guhindurwa igikqnge, ngo agamburuzwe n’ubwoba bw’urupfu. Aho guhemuka yakwemera guhara ubuzima bwe akicwa.

Aho iterabwoba ryahawe intebe mu Rwanda rituma hari abantu b’intungane bakiharangwa ? Aho uwashaka abantu icumi yababona ? Aho gutegereza kuzabyemezwa n’uko Sodoma irimbutse tuyireba, buri wese yari akwiye kwisuzuma agakora uko ashoboye ngo abarirwe muri bariya “bake” b’intungane. Gusa abake bashyira mu gaciro nabo ntacyo bamarira igihugu batisuganyije ngo ijwi ryabo rishobore kumvikana.

Ababi bazakomeza guteka no kumvirwa kugeza ryari ? Abasenya bazakomeza kurusha ingufu abafte gahunda yo kubaka igihugu kiboneye bose kugeza ryari ?

Noneho muri iyi minsi biragaragarira buri wese ko Agatsiko Sajya ka Paul Kagame (ariko noneho ndabona n’Abassajya yiyemeje kubahingamo ubudehe ni ukuri !) katakiri muri gahunda yo gushyira igihugu kuri « mteremko » gusa , ahubwo ndabona noneho kakigejeje rwagati mu muhengeri ! Twemere koko u Rwanda rwongere ruhomboke turebera ?

Icyumeru cyiza ku bakunda u Rwanda mwese,

Imana ibahe ukurindwa n’Abamalayika bayo.

Padiri Thomas Nahimana.

ISHYAKA ISHEMA RITANGIYE GUSHINGA IMIZI MU BANYARWANDA BARI SWAZILAND NA MOZAMBIQUE.

Padiri Gaspard Ntakirutimana uhagarariye Ishema Party mu bihugu bya Afrca y’amajyepfo.

Nk’uko bimenyerewe cyane cyane mu bihugu by’i Bulayi, umwaka wa politiki (la rentree politique)utangirana n’ukwezi kwa Nzeli(9). N’ubwo abayobozi b’Ishyaka Ishema bahora bari maso ndetse bakaba badafata ibiruhuko birebire (Vacances), muri iyi minsi bakoze inama zikomeye zitegura uyu mwaka mushya wa politiki dutangiye. Izo nama zemeje imirongo migari Ishyaka Ishema rizashingiraho ibikorwa byaryo binyuranye :

(1) Kuvugurura no kunoza imikorere y’ inzego z’Ishyaka

(2) Kunoza ingamba n’intego

(3)Imyiteguro ihamye yo kuzagira uruhare mu matora y’umukuru w’igihugu yo mu 2017

(4)Ingendo z’Umukandida w’Ishema Party zigamije kurushaho kumenyana n’Abanyarwanda

(5)Gushyigikira iterambere rya Mouvance ya “Nouvelle Generation”

(6)Gutanga umuganda ugaragara mu kuvutsa Opozisiyo nyarwanda yunze ubumwe kandi ifite ingufu.

(7)Kwakira Amakipe Ishema mashya akomeje kuvuka mu Rwanda no mu bindi bihugu.

Kuri iyi ngingo ya nyuma, tuboneyeho akanya ko guha ikaze amakipe abiri aherutse kuvuka i Maputo mu gihugu cya Mozambique n’i MANZINI mu gihugu Swaziland.

Nk’uko ayo makipe yombi yabyifuje, muri uyu mwaka azaba ahagarariwe, ku mugaragaro, na Nyakubahwa Padiri Gaspard NTAKIRUTIMANA.

Ikipe Nyobozi y’Ishyaka Ishema, mu nama yayo yo ku cyumweru taliki ya 31/ 8/ 2014 , ikaba kandi yaremeje ko Padiri Gaspard NTAKIRUTIMANA ari we uhagarariye Ishyaka Ishema muri Afurika yose y’Amajyepfo, guhera ku italiki ya 1 /9/2014.

Tumwakiranye ibyishimo nk’UMUTARIPFANA ufite ubushake bushyitse n’ubutwari budashidikanywaho bwo gutanga umuganda we mu rugamba rwo kwamagana ingoma ya FPR-Inkotanyi yiyubakiye ku karengane, ikinyoma, irondakoko n’iterabwoba hagamijwe gufasha Abanyarwanda kwishyiriraho ubutegetsi bwubakiye ku ndangagaciro z’Ubwigenge bw’abana b’Imana, Ukuri n’Ugusaranganya neza ibyiza byigihugu.

Turasaba Abanyarwanda batuye igice cy’amajyepfo y’Afurika, bakaba bibona mu migambi myiza y’Ishyaka Ishema, ko bakwegera Padiri Gaspard NTAKIRUTIMANA,bakaganira.

Mushobora kumubona kuri telefoni ye igendanwa : 00268076801815. Cyangwa mugakoresha email : gaspardnt@yahoo.fr.

Ishema ni iryawe nanjye,

Ishema ni iryacu twese.

Padiri Thomas Nahimana

Umuyobozi w’Ishema Party.

AMAMATEKA y’amajyambere y’u Rwanda n’ababigizemo uruhare(Igice cya 2 na ): Abakoloni bakomye imbarutso.

Parution: Monday 8 September 2014, 22:28
Par:Jean de Dieu Musemakweli

Habaho ibemenyetso 3  byerekana aho amajyambere abereye ikiremwamuntu (Indices du développement humain) ageze mu gihugu cyangwa mu karere aka n’aka :

1. Imyaka abantu bamara muri rusange mbere yo gupfa (espérance de vie à la naissance),

2.Ubumenyi (niveau d’éducation)

3.N”imibereho (niveau de vie).

Urebye rero imigendekere y’ibyo bimenyetso mu Rwanda, uherako ubona ko Abakoloni bakomye imbarutso y’amajyambere mu Rwanda. Abazungu baduka mu Rwanda mu nyuma y’umwaka w’1850, ubuzima bw’umunyarwandakazi bwamaraga muri rusange imyaka 40, naho ubw’umunyarwanda bukamara 37. Nk’uko turi bubibone mu kanya, byaterwaga n’impamvu nyinshi, iy’ingenzi ikaba ari uko ubuvuzi bw’indwara z’abana ndetse n’iz’abantu bakuru bwari butaratera imbere. None se kubona na Yuhi Musinga (1896-1931) ubwe n’ubwo yari umwami yari afite igisebe kidakira ku kuguru !

Ku birebana n’ubumenyi, amashuri uko tuyazi ubu n’ubumenyi bwose atanga ntayabagaho .  Yego hari amatorero, hakaba n’abantu bafataga mu mutwe ingengabitekerezo n’ibisigo by’ibwami, ariko Abanyarwanda ntibari bazi gusoma no kwandika. Ku birebana no kubara, barageragezaga ariko nanone iyo mibare yabo ntibabe bayandika. Barihanganaga bakabara kugeza ku gihumbi ; ariko guhera ku bihumbi 10 bagatangira kugenekereza.

Dore uko imibare yabo itanditse yitwaga :

1 = limwe,

10 = icumi,

100 = ijana,

1 000 = igihumbi,

10 000 = agakwavu,

100 000 = urukwavu,

1 000 000 = agahumbagiza ,

10 000 000 = agapyisi,

100 000 000 = impyisi ,

1 000 000 000 = Igihumbagiza,

10 000 000 000 = akazovu,

100 000 000 000 = inzovu.

(Byanditswe na Bonaventure K Mureme, Dénombrement et adjectifs numéraux cardinaux rwandais, in www.sciencespolitiquesrwandaises.fr, le 27 février 2014, consulté le 04 septembre 2014).

Imibereho myiza irangwa n’ibintu 4 by’ingenzi n’ibindi byinshi by’ingirakamaro. Iby’ingenzi ni : kurya neza, gutura heza, kwambara neza, kwivuza.  Ibindi by’ingirakamaro ni : ukuzigama (épargne), ubushobozi bwo kurihira abana amashuri, itumanaho (kubasha kugera aho wifuza kujya bitakugoye cyangwa ukoherezayo ubutumwa ku buryo bwihuse).

A. Kurya neza. Mu Rwanda rwa mbere w’umwaduko w’Abazungu hahoraga inzara n’amapfa kubera impamvu 3 z’ingenzi :

a) kutagira ikoranabuhanga mu buhinzi, mu bworozi ndetse no mu guteka ;

b) Intambara z’urudaca z’abami b’Abanyiginya ;

c) Ingoma mbi ya gihake. (Ubutaha, mbere yo gukomeza aya “mateka y’amajyambere y’u Rwanda n’ababigizemo uruhare”, tuzabagezaho inyandiko yerekerana isano  yari  hagati y’ingoma mbi ya gihake n’inzara n’amapfa byahoraga mu Rwanda).

B. Gutura heza. Ntabwo cyari igitangaza kumva ngo impyisi ijyanye umuntu imuvanye iwe cyangwa iwabo mu nzu. Ni uko izo nzu zabaga ari “nyakatsi”, zubakishije ibyatsi kuva hasi kugera hejuru kabone n’iz’umwami cyangwa iz’abatware n’ibindi byegera bye. Inzu z’ibiti bashyiraho imbariro, bagahomesha urwondo, bagasakaza ibihunda cyangwa ubwatsi zaje nyuma.

C. Kwambara neza. Imyambaro yabaga ikoze mu mpu, mu bivuvu by’ibiti cyane cyane icy’umuvumu,  mu bihunda by’insina cyangwa ibibabi by’ibihingwa bimwe na bimwe bigira ibibabi binini. Byari bikomeye kubona umwambaro utwikiriye umubiri wose. N’iyo umunyarwanda yitwaga ko yambaye, yaba umwana, umusore, inkumi, umugabo cyangwa umugore,  igice kinini cy’umubiri we cyabaga kibereye aho, ari umutumbuze. Ushaka kubyibonera asome inyandiko ya Gaspard Musabyimana yitwa L’habillement au Rwanda ancien (Uko bambaraga mu Rwanda rwo hambere) yatangaje le 25 Werurwe 2008 ku rubuga www.musabyimana.be. Mu gutunganya iyo nyandiko, yifashishije igitabo cya Jan-B Cypers cyitwa L’habillement du Rwanda ancien, Musée Royal de l’Afrique Centrale, Tervuren, Belgique, 2004. Amafoto ari muri iyo nyandiko nayo yavuye muri icyo gitabo.

Dore imwe gusa muri iyo myambaro :

1. Uruyonga rwari umwambaro ugizwe n’indodo z’ibivuvu by’igiti cy’umuvumu.

2. Ibihunda by’insina

3.Umwitero wari umwenda ukoze mu ruhu rw’inyamaswa cyangwa mu bivuvu by’umuko. Wafatiraga ku rutugu, ugatwikira ahanini umugongo.

4. Umukenyero wari umwambaro w’abategarugori wakenyererwaga mu mankinya, ugatwikira amaguru.

5. Ishabure yari umwambaro w’abakobwa bakiri bato, ariko n’abagabo barawambaraga. Bawukenyereraga mu mankinya, ukagira incunda zimanuka kugera ku tugombambari.

6. Ikinyita cyari akagutiya kagufi gakozwe mu ruhu rw’inka cyangwa rw’ihene, kandi ukarebye akabona aho umutwe n’umurizo w’iryo tungo wari uherereye.  Mu by’ukuri kari ako gukingiriza gusa imbere (igitsina) z’ukambaye. Abakobwa, abasore n’abagabo barakambaraga, ariko umukobwa umaze gushinga urugo ntiyongeraga kukikoza.

D. Ibindi : Umwami, ibikomangoma, abatware n’abagore babo bahekwaga mu ngobyi. Ingendo zose zakorwaga ku maguru. Nta mihanda, nta farasi, nta ndogobe cyangwa ikindikindi. Kubera iyo mpamvu, ubuhahirane hagati y’uturere tutegeranye bwabaga buruhanije. Ubuvuzi bwa Gihanga bwabagaho, ariko bwari bufite aho bugarukira, kandi hatari kure cyane. Ni yo mpamvu muri rusange Abanyarwanda batarambaga.

Nk’uko twabibasezeranije rero, ubutaha tuzabagezaho inyandiko yerekana ko ubuhake ari bwo bwatumaga mu Rwanda hahora amapfa n’inzara, hanyuma tuzakomeze tureba ukuntu Abadage, ari bo babaye Abakoloni bambere b’u Rwanda, bakomye imbarutso y’amajyambere muri icyo gihugu.

Jean de Dieu Musemakweli

“Amahirwe ya Kagame ni uko ntari mu ngabo ze, nkaba ndateze no kuzibamo ! Niyiryamire asinzire” Padiri Thomas Nahimana.

Mu nyandiko yasohotse ku The Rwandan kuri uyu wa 8 Nzeri 2014 yitwa “Ninde uha Paul Kagame uruhushya rudasanzwe rwo gukora amahano ?”, umukandida w’ishyaka Ishema ry’u Rwanda mu matora yo mu w’2017 yagaragaje aho ahagaze ku bivugwa ku ifungwa ndetse n’agasuzuguro Paul Kagame akorera abasirikare ahereye ku bafite ama peti yo hejuru.  Hepfo murisomera uko abibona. Admin

Umunyamakuru wa Therwandan arambaza icyo ntekereza kuri gahunda ya Kagame yo gukomeza gufunga abasilikari bakuru ?

Icy’ingenzi mbona twese dukwiye gusobanukirwa ni « philosophie » iri inyuma y’ibi bikorwa bitindi bya Kagame. Ndareba ngasanga iyo « philosophie » ihagarariye ku maguru nk’atatu y’ingenzi :

1. Guhera kuri Coup d’Etat yo mu 1973 kugeza uyu munsi ,ubutegetsi bwo mu Rwanda ntibwiyubakiye ku ndangagaciro za « politiki » ahubwo bwubakiwe ahanini ku gitugu cya gisilikari. « Umusirilari ni we mutware ».  Muri rusange, Abanyapolitiki b’abasivili bahawe imyanya y’udukingirizo dushinzwe gukora ibyo abasilikari bashaka byonyine. Ibyo ahanini ni nabyo byabaye intandaro yo gutsindwa intambara y’Inkotanyi yatangiye mu 1990, gutsindwa  urugamba rwa politikibikaba byarabanjirije ugutsindwa urugamba rw’amasasu. N’ubu iyo myumvire y’ « umusilikari ni we  mutware » ni kimwe mu bivangira Opozisiyo muri iki gihe, bigatuma gutera umutaru bigorana cyane. Iyo myumvire ni nayo igiye kubirindura ubutegetsi bwa Kagame, kandi dore ntibigitinze.

2. FPR yo noneho imaze gutsinda intambara mu 1994, yashyize ubutegetsi BWOSE mu biganza by’agatsiko k’abasilikari batari na bo ! Umujenerari wabyigiye , akagira  n’ibindi azi, ashobora no gukora politiki neza. Abo sibo Kagame akeneye.  FPR yahisemo kubakira igihugu ku« bukorikori » bw’abasilikari bato (bazamurwa mu ntera bidashingiye ku bushobozi…),b’inzobere mu bwicanyi (terroristes), bataranganwa  umutima wita ku neza y’umuturage . Higijweyo  abasilikari bakuru bazi ubwenge (bashinjwa kuba intellectuals), abadakuyemo akabo karenge inzira zikigendwa, baradindizwa, barafungwa ab’amahirwe makeya  bahondwa akandoya mu mutwe. Ibyo nta gihe FPR itabikoze, guhera mu ishyamba kugeza n’uyu munsi !

3. Kuba muri iyi minsi Kagame atangiye kwibasira abagize Agatsiko kari kamukikije mu bihe byahise, birababaje ariko nta gitanza kirimo. Impamvu benshi mu Banyarwanda babikubita amaso bakinumira ni uko bazi neza ko Kagame asa n’ufite uburenganzira budasanzwe bwo gukora amahano ahora akora, nta nkurikizi : 

(1) Kwica no kurimbura umuhutu nta cyaha kirimo, byarakiriwe, bihabwa umugisha n’abakagomye kubyamagana. Ubuhanga bwa kinyarwanda bwo buti :  Inkoni ikubise mukeba, jya wihutira kuyirenza urugo !

(2)Kagame yumva ko Abatutsi bose bo mu Rwanda ari ingaruzwamuheto ze, ndetse nabo ubwabo bakumva ko ari AMATUNGO ye , yicamo ayo ashatse , igihe abishakiye. Abatutsi barabimwemereye, dore imyaka ishize ari hafi 25, uretse abavugira mu matamamatama, nta tsinda rigaragara Abatutsi bigeze bashinga ngo rigaragaze ko ryamaganye imyumvire n’imigirire ya Kagame. Iyo Kagame afashe icyemezo cyo kubamba umwana w’imfubyi warokotse jenoside nka Kizito Mihigo, bikavugwa ko uwo mwana yashakaga kwica Kagame akoresheje indirimbo ahimba, biratangaje kubona abakagombye kumuvuganira aribo batera hejuru ngo Kizito nabambwe ku musaraba ! Kagame azineza ko ashobora kubica uko yishakiye, nta rundi rubanza ! Kandi ntasiba kubikora.

(2). Kagame yumva ko Abasilikari ba FPR  bose uko bagana ari umutungo we bwite (propriété privée), agenga uko yishakiye. Ikibabaje kurushaho ni uko Kagame abakubita inshyi buri munsi ndetse yagera aho akanabasebya ku mugaragaro, mu mbwirwaruhame !  Paul Kagame yabivuze kenshi no mu buryo bwinshi ko « aba Généraux » be ari abantu badafite icyo bashoboye, ko ari ibigarasha, Isazi, IBIRURA….ko yewe  ari abantu badafite icyo bimariye ku buryo ndetse muri bo nta n’umwe washobora no KUROTA yakoze kudeta ! Ibyo Abasilikari be barabyumvise nyamara ntibigeze berekana ko batabyemera, barakomeje baramwumvira, bakora « akazi » kose abahaye, abana batikirira mu ntambara z’urudaca za Kongo….. Abageragaje gutera ijwi hejuru  ni ba Liyetona Jenerali Kayumba Nyamwasa ariko na we ntiyabikoze  akiyobora izo ngabo, yategereje kubanza  kwamburwa ububasha bwose, noneho yihutira gukiza amagara ye yonyine yifatira iy’ubuhungiro ! No mu buhungiro kandi agomba guhora yihishe kuko nta cyemeza ko ubutaha noneho Kagame  azamuhusha !

Umwanzuro

Niba Kagame akora amarorerwa ni ukubera ko:

(1) Abatutsi bakomeje kwemera Kagame nk’Imana yabo, ibagenera ikibakwiye, ikabaha ubuzima cyangwa urupfu.  Umunsi habonetsemo ab’inkwakuzi bagahindura imyumvire, bagafata gahunda yo kwisuganya no kwivuganira, mu Rwanda hazaba impinduka yihuse

(2)Birasa n’aho Abasilikari be bamusinyiye « chèque en blanc” ngo ajye ababaga nk’ukerera amatungo yiyororeye, nta zindi nkurikizi! Umunsi bakangutse bakumva ko bashobora kumwambura urwo ruhushya rutindi, uwahekwaga azigenza, nko mu kanya ko guhumbya ijisho.

(3) Njyewe , Padiri Thomas Nahimana, ndamutse mfite imbunda irimo amasasu nibura abiri, ntabwo Kagame yankubita inshyi ampora ubusa nk’uko ahora anyuka aba “Generaux” be, ngo mureke agende…..! Na we ava amaraso atukura di ! Amahirwe nyine ni uko ntari mu ngabo ze, nkaba ndateze no kuzibamo ! Niyiryamire asinzire.

Muri make,  Abasilikari ba RDF n’Abatutsi barokotse jenoside, nibahitamo  gukomeza kwiberaho nk’ISENENI Kagame afata zibibona, agashyushya amazi zireba, akazitereramo zikanuye amaso, akazirya ziyaturumbuye…..inzira y’umusaraba iracyari ndende kandi nyamara yashoboraga kuba UBUSAMO.

Banyarwanda nimukanguke, dufatanye kubuza Kagame gufata abenegihugu nk’amatungo ye. Ibyo birahagije. Nabeho atureke natwe twibereho, nta kindi tumusaba.

Padiri Thomas Nahimana,

Umukandida w’Ishema Party

mu matora y’umukuru w’igihugu ya 2017

Source : http://www.therwandan.com/ki/ninde-uha-paul-kagame-uruhushya-rudasanzwe-rwo-gukora-amahano/