Category Archives: Amatora 2017

Me Evode Uwizeyimana arigiza nkana impamvu zatumye hajyaho ingingo ya 101 ijyaho ntaho zagiye

Muri iyi minsi hari ibiganiro mu Banyarwanda kimwe no mu bakurikiranira hafi politiki y’u Rwanda byibanda ku mpinduka zo mu mwaka wa 2017 ubwo hateganyijwe amatora.

Ingingo ya 101 y’itegekonshinga ryatowe mu mwaka 2003 igira iti:

“Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe. Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa Repubulika”.

Nta mpamvu n’imwe ifatika itangwa yatuma ingingo ya 101 ihinduka cyangwa ngo ivanweho. Birababaje kumva abantu bagomba gusubira mu matora ya referendum ategurwa agatwara igihe n’amafaranga menshi mu gihugu gikennye kigendera ku mfashanyo, hagamijwe ikintu kimwe gusa: Kugira ngo umugabo umwe witwa Paul Kagame yice itegekonshinga yarahiriye kuzarinda no gukurikiza. Twibuke ko atigeze arahirira kuzarihindura!

Ikindi umuntu yakwibaza ni ukuntu muri miliyoni 11 z’Abanyarwanda, harimo abafite ubunararibonye, abafite imyamyabumenyi zihanitse,…habura undi muntu utorwa ndetse ngo ayobore igihugu. Ikindi Reka twibutse ko umuntu avuka agasanga igihugu kiriho, iyo abaye intwari atanga umusanzu we ngo uko yagisanze azasige ari cyiza kurushaho ubundi yarangiza agapfa kandi isi igakomeza igatembera. Igihugu ntigipfa ngo ni uko umuntu runaka atakiriho. Cyakora umuntu ashobora kwitwara nabi igihugu akagisiga ahabi haruta aho yagisanze, ndabona na Kagame ariho ashaka.

Uko byagenda kose nta muntu kamara ubaho, ndetse iri ni ihame Abanyarwanda bagomba gushyira mu mutwe wabo. Mu myaka ya za 1959 abanyarwanda benshi bari bafite impungenge ko u Rwanda rutazongera kugwamo imvura ngo ni uko nta mwami ruzongera kugira. Imvura si ukugwa ye ahubwo iyo batagira umuganda isuri yari ikoze ibara. Ikindi bari barabwiwe ni uko nta nka zizongera gukamwa ko ndetse nta mugore uzongera kubyara. Inka zarororotse ahubwo abantu baragenda bagira ibikumba n’ibikumba. Ababyeyi barabyaye rwose batega urugori uretse ko  abenshi muri bo intambara zabagize inshike.

Impamvu yatumye hajyaho ingingo 101

Ubundi itegeko rigira impamvu ituma rishyirwaho ku buryo izo mpamvu iyo zitariho n’itegeko ritaba ngombwa. Kugeza uyu munsi abo bose basaba ko itegekonshinga rihindurwa cyane cyane iriya ngingo ya 101 ntibashobora gutinyuka kuvuga impamvu yatumye iriya ngingo ijyaho, ngo bityo wenda babe bahera aho batwereka ko izo mpamvu zavuyeho.  Reka twibutse ko iri tegekonshinga ryateguwe na FPR Inkotanyi ndetse uwari ukuriye komisiyo yo kurishyiraho akaba ari Mzee Tito Rutaremara uzwi nk’umwe mu bacurabwenge b’imena ba FPR.

Mu biganiro yazungurutse igihugu atanga, Honorable Tito Rutaremara yasobanuye impamvu iyi ngingo ya 101 yashyizweho. Yavuze ko kwari ukugira ngo u Rwanda ruce ukubiri n’umuco w’abantu bumva ko ubutegetsi ari akarima kabo.

Bityo byari byiza ko umuntu ajya ategeka manda imwe bamutora  bwa kabiri akongera akayobora indi imwe ubundi agacyura igihe, akaruhuka. Tito Rutaremara yongeragaho ko badashaka kuzongera kugira abategetsi nka ba Habyarimana bamaze ku ntebe imyaka irenga 20 bagakurwaho n’urupfu. Ikindi yongeragaho ni uko bwari uburyo bwo gutoza abanyarwanda kwimakaza demokarasi.

Koko rero kuva mu gihe cy’ubwami kugeza n’uyu munsi U Rwanda ntirwagize amahirwe y’uko umukuru w’igihugu asimburwa adapfuye cyangwa atishwe. Mu gihe cya cyami umwami yimaga ari uko ise amaze gupfa. Habyarimana yagiye ku butegetsi  abwambuye Kayibanda ndetse aranamwica. Kagame yagiye ku butegetsi ari uko Habyarimana apfuye ndetse hari amakuru auga ko ari Kagame ugomba kubazwa iby’urwo rupfu.

Icyagaragaye ni uko imyaka 7 yari myinshi ugereranyije n’imyaka 5 igenwa n’amategeko yo mu bihugu duturanye. None yikubye kabiri bamwe bati ni ukongeraho indi, bakirengagiza impamvu yatumye iyo ngingo ijyaho.

Icyo nakwibutsa ni uko impamvu zatumye ingingo ya 101 ijyaho zitazigera zivaho. Izo mpamvu ni uguca ukubiri n’umuco w’abantu bumva ko ubutegetsi ari akarima kabo kimwe no gutoza abanyarwanda kwimakaza demokarasi. Niyo mpamvu kuyikuraho cyangwa kuyihindura ari igikorwa kigayitse abakunda demokarasi bose bazarwanya bivuye inyuma.

Evode we yigiza nkana akanga kuvuga impamvu zatumye iyo ngingo ijyaho.

Imyanzuro ya Kongere idasanzwe y’ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda

Ishema congres men

Dushingiye ku itegekoshingiro ry’ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda ryashyizweho umukono kuwa 28 Mata 2013 cyane cyane mu ngingo ya 52, iya 53 n’iya 54 zigena imiterere n’ububasha bwa Kongere y’ishyaka,

Mu rwego rwo gukurikiranira hafi ishyirwa mu bikorwa ry’imyanzuro ya Kongere ya mbere y’ishyaka ISHEMA yateranye guhera tariki ya 7 kugeza kuya 9 Gashyantare 2014, mu mujyi wa Paris mu gihugu cy’Ubufaransa,

Twebwe ABATARIPFANA 25 twateraniye muri Kongere idasanzwe yabereye ku cyicaro cy’Ishyaka Ishema kiri mu mujyi wa Le Havre ho mu Bufaransa.

  1.  Twasuzumye kandi twishimira ibyagezweho  mu rwego rwo kwitegura  kujya gukorera politiki mu Rwanda no kwitabira amatora yose ateganyijwe  mu mwaka wa 2017  hagamijwe gufatanya na rubanda kwishyiriraho ubuyobozi yibonamo,
  2. Twongeye kubabazwa no guhangayikishwa n’akaga Abanyarwanda bakomeje gushyirwamo n’ubutegetsi bw’agatsiko ka FPR-Inkotanyi gashyira imbere iterabwoba, ikinyoma no kwikubira ibyiza by’igihugu,
  3.   Twafashe umwanya uhagije wo gusesengura ubukana budasanzwe bw’ihohoterwa rikomeje gukorerwa bamwe mu benegihugu iyo bagaragaye nk’abagerageza kwisuganya ngo barusheho guharanira no kwimakaza inyungu rusange,
  4.   Twasanze akageso ka FPR-Inkotanyi ko gufunga no kwikubira urubuga rwa politiki ariko gakomeje guhembera umujinya ukaze mu mitima y’abenegihugu batsikamiwe kandi bakaba batangiye kugaragaza mu buryo bunyuranye ko batazihanganira kugirwa abacakara mu gihugu cyabo ubuziraherezo,
  5. Twagaye bidasubirwaho imikorere y’ishyaka FPR-Inkotanyi ryakomeje kwizeza Abanyarwanda iterambere, demokarasi n’imiyoborere myiza  ariko kugeza ubu bikaba bigaragara ko ryimakaje ikinyoma, igitugu no kwiharira ibyiza by’igihugu, ndetse bikaba bimaze kugaragarira abanyarwanda bose ko  imvugo ya FPR  atariyo ngiro,
  6. Twasanze umugambi mubisha wa FPR-Inkotanyi wo guhindura ingingo y’101 y’itegekonshinga ryo mu 2003 kugira ngo  Paul Kagame abone uko yihambira ku butegetsi ubuziraherezo, ariyo firimbi ya nyuma ihamagarira rubanda guhaguruka igasezerera bwangu abategetsi bakora nk’Abatekamutwe bigize inzobere mu “gutekinika”.

KUBERA IZO MPAMVU ZOSE TWEMEJE IBI BIKURIKIRA:

  1. Twongeye kwemeza ko tuzitabira amatora y’umukuru w’igihugu ateganyijwe mu mwaka wa 2017 mu rwego rwo gukomeza inshingano ishyaka ISHEMA RY’U RWANDA ryihaye yo gufasha rubanda kwishyiriraho abayobozi bashishikajwe koko n’imibereho myiza ya buri mwenegihugu.
  2. Twemeje umubare n’amazina by’abagize ikipe ya mbere izajyana n’umukandida w’ishyaka ISHEMA.
  3. Twongeye kwemeza ko bazasesekara mu Rwanda kuwa kane tariki ya 28 Mutarama 2016.
  4. Dushyizeho urwego rwa Komisiyo ishinzwe gukusanya no gucunga neza  umutungo uzakoreshwa  mu bijyanye n’amatora .
  5.   Tuzamuye mu ntera Umutaripfana Padiri Gaspard NTAKIRUTIMANA wari usanzwe ari umuyobozi w’Ikipe Ishema ya Swaziland na Mozambique, akaba yinjijwe muri Komite Nyobozi y’Ishyaka nka  Komiseri  ushinzwe kuyobora iyo Komisiyo ivuzwe haruguru.
  6.   Turahamagarira Abanyarwanda bose basonzeye impinduka kutuba hafi no kudushyigikira.
  7.   Turashishikariza andi mashyaka ya politiki atavuga rumwe na leta ya FPR ko nayo yafata icyemezo cy’ubutwari cyo kwitabira amatora yo mu mwaka wa 2017, tugafatanya urwo rugamba, kuko nyine amatora adafifitse ariyo yasubiza rubanda ububasha bwo guhindura ubutegetsi  mu nzira y’amahoro.

Harakabaho  Repubulika ishingiye ku mahame ya demukarasi

Harakabaho Abanyarwanda bashishikariye kurengera uburenganzira bwabo

Bikorewe i Le Havre, France

Kuwa 1 Werurwe 2015

Chaste Gahunde

Umuvugizi wa Kongere

Amatora ya 2017: Impamvu zatumye hajyaho ingingo ya 101 y’itegekonshinga ziracyahari.

téléchargement (3)

“Njyewe Paul Kagame, ndahiriye u Rwanda ku mugaragaro…ko nzakurikiza nkanarinda Itegeko Nshinga n’andi mategeko…Nintatira iyi ndahiro nzabihanirwe n’amategeko. Imana ibimfashemo”

Muri iyi minsi hari ibiganiro mu Banyarwanda kimwe no mu bakurikiranira hafi politiki y’u Rwanda byibanda ku mpinduka zo mu mwaka wa 2017 ubwo hateganyijwe amatora. Mu by’ukuri insanganyamatsiko y’ibi  biganiro ni ukumenya niba perezida Paul Kagame azubahiriza itegekonshinga nk’uko yabirahiriye cyangwa se niba azanangira umutima. Ingingo ya 101 y’itegekonshinga ryatowe mu mwaka w’2003 igira iti:

“Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe. Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa Repubulika”.

Ubundi nta mpungenge zikwiye kubaho nta n’ikibazo cyakagombye kwibazwa iyo Paul Kagame aba azwi nk’umuntu w’inyangamugayo. Ariko rero Kagame yagaragaye kenshi akora ibintu binyuranyije n’ubunyangamugayo. Ibi byemezwa cyane cyane na bamwe mu bahoze ari inkoramutima ze za hafi. Na Kagame ubwe ntiyihishira cyangwa se ngo agaragaze wenda ko ibyo ashinjwa ari ibinyoma, ahita yiyerekana akabita amazirantoki, isazi,…n’andi mazina menshi umu gentleman atagombye gusohora mu kanwa ke. Ibi rero bituma abantu batekereza ko koko n’itegekonshinga yarikandagira akikomereza urugendo nk’aho nta cyabaye.

Nyamara Paul Kagame yarahiriye imbere y’Imana , abanyarwanda ndetse n’abanyamahanga ko azubahiriza akanarinda itegekonshinga n’andi mategeko. Dore uko yabivuze:

«Jyewe, Paul Kagame, ndahiriye u Rwanda ku mugaragaro:

     ko nzakorana umurava imirimo nshinzwe;

     ko ntazahemukira Repubulika y’u Rwanda;

3°     ko nzakurikiza nkanarinda Itegeko Nshinga n’andi mategeko;

     ko nzaharanira amahoro n’ubusugire bw’Igihugu kandi ko nzashimangira ubumwe bw’Abanyarwanda;

     ko nzubahiriza mbikuye ku mutima inshingano zanjye nta vangura iryo ari ryo ryose;

     ko ntazigera nkoresha ububasha nahawe mu nyungu zanjye bwite;

     ko nzaharanira iyubahirizwa ry’ubwigenge n’uburenganzira bw’ibanze bwa muntu n’ibyagirira akamaro Abanyarwanda bose.

 Nintatira iyi ndahiro nzabihanirwe n’amategeko. Imana ibimfashemo. »

Kagame ashobora rwose kuba atakibuka ibyo yarahiriye kimwe n’uburemere bwabyo. Cyakora yabyibuka cyangwa atabyibuka, Imana ntizabura kubimubaza ndetse n’amategeko ntazabura kubimuhanira. Abamubeshya ko ari we bashaka ntibazamufasha guhanwa.

Abenshi mu nkundarubyino n’abazi kogeza bakomeje kuvuga ko itegekonshinga nta cyaribuza guhinduka, bagendera ku ngingo ya 193 y’itegekonshinga igika cyayo cya kabiri kigira kiti:

“(2)Ariko iyo iryo vugururwa ryerekeye manda ya Perezida wa Repubulika, ubutegetsi bwa demokarasi ishingiye ku bitekerezo binyuranye cyangwa ku bwoko bw’ubutegetsi buteganyijwe n’iri Tegeko Nshinga cyane cyane ku butegetsi bwa Leta bushingiye kuri Repubulika n’ubusugire bw’Igihugu, rigomba kwemezwa na referendumu, rimaze gutorwa na buri Mutwe w’Inteko Ishinga Amategeko”.

Nta mpamvu n’imwe ifatika itangwa yatuma ingingo ya 101 ihinduka cyangwa ngo ivanweho. Birababaje kumva abantu bagomba gusubira mu matora ya referendum ategurwa agatwara igihe n’amafaranga menshi mu gihugu gikennye kigendera ku mfashanyo, hagamijwe ikintu kimwe gusa: Kugira ngo umugabo umwe witwa Paul Kagame yice itegekonshinga yarahiriye kuzarinda no gukurikiza. Twibuke ko atigeze arahirira kuzarihindura!

Ikindi umuntu yakwibaza ni ukuntu muri miliyoni 11 z’Abanyarwanda, harimo abafite ubunararibonye, abafite imyamyabumenyi zihanitse,…habura undi muntu utorwa ndetse ngo ayobore igihugu. Ikindi Reka twibutse ko umuntu avuka agasanga igihugu kiriho, iyo abaye intwari atanga umusanzu we ngo uko yagisanze azasige ari cyiza kurushaho ubundi yarangiza agapfa kandi isi igakomeza igatembera. Igihugu ntigipfa ngo ni uko umuntu runaka atakiriho. Cyakora umuntu ashobora kwitwara nabi igihugu akagisiga ahabi haruta aho yagisanze, ndabona na Kagame ariho ashaka.

Uko byagenda kose nta muntu kamara ubaho, ndetse iri ni ihame Abanyarwanda bagomba gushyira mu mutwe wabo. Mu myaka ya za 1959 abanyarwanda benshi bari bafite impungenge ko u Rwanda rutazongera kugwamo imvura ngo ni uko nta mwami ruzongera kugira. Imvura si ukugwa ye ahubwo iyo batagira umuganda isuri yari ikoze ibara. Ikindi bari barabwiwe ni uko nta nka zizongera gukamwa ko ndetse nta mugore uzongera kubyara. Inka zarororotse ahubwo abantu baragenda bagira ibikumba n’ibikumba. Ababyeyi barabyaye rwose batega urugori uretse ko  abenshi muri bo intambara zabagize inshike.

Dore ahubwo icyari gikwiye kugibwaho impaka:

Impamvu yatumye hajyaho ingingo 101

Ubundi itegeko rigira impamvu ituma rishyirwaho ku buryo izo mpamvu iyo zitariho n’itegeko ritaba ngombwa. Kugeza uyu munsi abo bose basaba ko itegekonshinga rihindurwa cyane cyane iriya ngingo ya 101 ntibashobora gutinyuka kuvuga impamvu yatumye iriya ngingo ijyaho, ngo bityo wenda babe bahera aho batwereka ko izo mpamvu zavuyeho.  Reka twibutse ko iri tegekonshinga ryateguwe na FPR Inkotanyi ndetse uwari ukuriye komisiyo yo kurishyiraho akaba ari Mzee Tito Rutaremara uzwi nk’umwe mu bacurabwenge b’imena ba FPR.

Mu biganiro yazungurutse igihugu atanga, Honorable Tito Rutaremara yasobanuye impamvu iyi ngingo ya 101 yashyizweho. Yavuze ko kwari ukugira ngo u Rwanda ruce ukubiri n’umuco w’abantu bumva ko ubutegetsi ari akarima kabo.

Bityo byari byiza ko umuntu ajya ategeka manda imwe bamutora  bwa kabiri akongera akayobora indi imwe ubundi agacyura igihe, akaruhuka. Tito Rutaremara yongeragaho ko badashaka kuzongera kugira abategetsi nka ba Habyarimana bamaze ku ntebe imyaka irenga 20 bagakurwaho n’urupfu. Ikindi yongeragaho ni uko bwari uburyo bwo gutoza abanyarwanda kwimakaza demokarasi.

Koko rero kuva mu gihe cy’ubwami kugeza n’uyu munsi U Rwanda ntirwagize amahirwe y’uko umukuru w’igihugu asimburwa adapfuye cyangwa atishwe. Mu gihe cya cyami umwami yimaga ari uko ise amaze gupfa. Habyarimana yagiye ku butegetsi  abwambuye Kayibanda ndetse aranamwica. Kagame yagiye ku butegetsi ari uko Habyarimana apfuye ndetse hari amakuru auga ko ari Kagame ugomba kubazwa iby’urwo rupfu.

Icyagaragaye ni uko imyaka 7 yari myinshi ugereranyije n’imyaka 5 igenwa n’amategeko yo mu bihugu duturanye. None yikubye kabiri bamwe bati ni ukongeraho indi, bakirengagiza impamvu yatumye iyo ngingo ijyaho.

Icyo nakwibutsa ni uko impamvu zatumye ingingo ya 101 ijyaho zitazigera zivaho. Izo mpamvu ni uguca ukubiri n’umuco w’abantu bumva ko ubutegetsi ari akarima kabo kimwe no gutoza abanyarwanda kwimakaza demokarasi. Niyo mpamvu kuyikuraho cyangwa kuyihindura ari igikorwa kigayitse abakunda demokarasi bose bazarwanya bivuye inyuma.

Mbifurije ubushishozi n’ubutwari bwo kwanga kwica itegekonshinga.

Chaste Gahunde

Iteganyabikorwa ry’Ishyaka Ishema ry’ u Rwanda

 

ibendera-ishema ok

 

UKURI- UBUTWARI UGUSARANGANYA

Mu nama yabaye kuri uyu wa gatandatu taliki ya 2 Werurwe 2013, Ubuyobozi bukuru bw’Ishyaka Ishema ry’U Rwanda bwasuzumanye ubushishozi ibibazo bikomeye igihugu cyacu gifite biturutse ahanini ku butegetsi bw’igitugu bw’Agatsiko.  Bityo rero mu rwego rwo kuzahura igihugu no guhumuriza Abanyarwanda, ubutegetsi bwa Repubulika ya kane buzashyira imbere ibi bikurikira:

 1. Tuzavugurura Inzego z’Ubutegetsi kugira ngo zishingire ku mahame ya Demokarasi isesuye.

(1)Hazategurwa Itegekonshinga rishimangira cyane ihame ry’uko Ubutegetsi Nshingategeko , Nyubahirizategeko n’ubutegetsi bw’Ubucamanza bwatandukana ku buryo bugaragara, hateganywe n’uko bwakuzuzanya, nta rwego rwihaye gucecekesha urundi (Principe de séparation nette des trois pouvoirs).

(2)Kugirango Demokarasi ishingiye ku ihame ryo « gusimburana ku butegetsi mu mahoro » (Principe d’alternance politique) ishobore gushinga imizi mu Rwanda, Repubulika ya kane izandikisha mu Itegekonshinga ko Manda ya Perezida wa Repubulika ari imyaka 5; ko nta mpamvu n’imwe yatuma umuntu yemererwa manda zirenze ebyiri;  ko umuperezida uzagaragarwaho no  gushakisha inzira zo guhabwa manda ya gatatu  azahita afatwa agashyikirizwa ubutabera. Hazashyirwaho itegeko ritaganya icyo cyaha gikomeye cyane(crime contre l’Etat), rigene ibihano bikomeye bizahabwa nyirukugikora kandi ryerekane urukiko rudasanzwe ruzamuburanisha n’uzaruregera (la saisine).

(3)Ikipe y’Abaminisitiri izaba igizwe n’abantu 12 gusa. U Rwanda ni agahugu gato, ntigakeneye guverinoma y’abaminisitiri barenze uriya mubare duteganya.

(4)Inteko Ishingamategeko izaba igizwe n’umutwe umwe gusa w’Abadepite. Sena izavaho.

(5)Hazabaho uturere 36 tw’itora (circoscriptions électorales), muri buri karere hajye hatorwa Abadepite babiri . Abo bombi nibo bazaba bashinzwe by’umwihariko kuba abavugizi b’iterambere n’imibereho myiza y’abaturage bo mu karere bahagarariye kugira ngo hatabaho kwibagirana cyangwa kuryamirana hagati y’uturere.

(6) Hazashyirwaho Inama y’Ikirenga ishinzwe kurengera Itegekonshinga (Conseil Constitutionnel), igizwe n’abanyamategeko  6 b’umwuga, hakiyongeraho abakuru b’igihugu bacyuye igihe. Bazaba bashinzwe gukurikiranira hafi uko Itegekonshinga ryubahirizwa, bagenzure ko andi mategeko atarivuguruza, bakore ku buryo n’ibindi byemezo by’abategetsi banyuranye bitaribangamira . Bazajya bagira inama cyangwa basabire ibihano abategetsi batannye bagateshuka ku kubahiriza Itegekonshinga.

 2. Tuzubaka Ubutabera bubereye Abanyarwanda.

(1)Dushingiye ku ihame ry’uko “Leta ikomeza igihe cyose” (Principe de continuité de l’Etat)  Repubulika ya Kane yiteguye gusaba imbabazi ku mugaragaro kubera ibyaha bikomeye cyane Leta yakoreye Abanyarwanda kugeza ubu .

(2)Imfungwa zose za politiki zizahita zifungurwa . Abafungiye mu mahanga bazasabirwa kujyanwa mu Rwanda, ikibazo cyabo abe  ariho cyigirwa.

(3)Abarenganyijwe n’ Inkiko z’Agatsiko bazarenganurwa.

(4)Tuzafatanya n’abanyarwanda bose, Loni n’Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha, gushakisha, gufata no gushyikiriza ubutabera abantu bose bafite ibiganza bijejeta amaraso y’abanyarwanda n’abanyamahanga ;bityo tuzarandura burundu politiki yo kudahana yabaye agatereranzamba mu Rwanda.

(5) Hazategurwa  Ibiganiro bihuza Abanyarwanda b’ingeri zose ku byerekeye IMBABAZI ZIDASANZWE cyangwa IBIHANO BYOROHEJE bishobora guhabwa abakoze ibyaha bikomeye, bakaba babyemera, bakaba babisabira imbabazi kandi bakaba biteguye gutanga umuganda wabo mu kubaka igihugu gishya.

3. Mu rwego rwo kwibuka amateka no gukumira umwiryane waranze igihugu cyacu, hazubakwa “INGORO Y’UBWIYUNGE” (Temple de la reconcilation), ishyingurwemo Abanyarwanda bose bazize intambara na jenoside guhera taliki ya 1/10/1990.

(1) Ababaye abakuru b’igihugu bose bazayishyingurwamo.

(2) Imirambo yose yandagaye mu Rwanda no mu mashyamba ya Kongo n’ahandi hashobora kumenyekana izatahurwa ishyigurwe mu cyubahiro muri iyo Ngoro y’Ubwiyunge.

(3)Abantu bazagaragaza ubutwari bukomeye kugeza bamennye amaraso yabo mu bikorwa bigamije gukuraho ingoma mpotozi y’Agatsiko,  nabo bazayishyingurwamo.

4. Politiki y’UBUREZI izagirwa ISHINGIRO rya Repubulika.

(1) Abarimu bazitabwaho ku buryo bw’umwihariko kuko burya “Byose bitangirira mu ishuri” . Mwarimu azahabwa umushara ukwiye ahabwe n’ibikoresho bimufasha gutunganya inshingano ze kandi yongererwe agahimbazamuskyi n’andi mashimo anyuranye, ku bakora neza kurusha abandi.

(2) Abanyeshuri bose b’amashuri abanza n’ayisumbuye bazarihirwa na Leta.

(3)Kugira ngo uburere bw’abana biga mu mashuri yisumbuye ya Leta burusheho kugira ireme, bazacumbikirwa kandi bagaburirwe( Internat).

(4)Abanyeshuri b’amashuri makuru na Kaminuza bazahabwa buruse, inkunga cyangwa inguzanyo mu buryo bwubahirije amategeko, nta gusumbanya abana hashingiwe ku bwoko, akarere cyangwa ubutoni.

(5)Mu rwego rwo guha buri munyarwanda ubumenyi n’ubushobozi bwo kubona umurimo wamubeshaho , yatura mu Rwanda  cyangwa mu mahanga , Leta izashyiraho amashuri y’imyuga ajyanye n’igihe tugezemo.

(6) Aho guhindura Urubyiruko nk’imfungwa mu Rwagasabo, hazabaho politiki rusange yo kuborohereza gusohoka mu gihugu bagiye gukora imirimo mu bihugu duturanye no mu mahanga ya kure hagamijwe kwinjiriza igihugu amadovize menshi yakoreshwa mu kubeshaho neza imiryango yabo no mu iterambere.

(7) Hazashyirwaho Ishuri rikuru ritegura ku buryo bwihariye abazaba abayobozi b’igihugu.

 5.Gusaranganya  imishinga y’amajyambere bizaba itegeko ridakuka:

(1) Buri Murenge uzahabwa  umushinga-fatizo nibura umwe ushobora guhemba abantu 1000.

(2) Hazubakwa umuhanda mugari cyane (Autoroute) uhuza intara zose z’igihugu.

(3)Imyaka ibiri ya mbere ya manda yacu izaharirwa KWIYUBAKA kuri buri Munyarwanda :Nta Munyarwanda uzongera gusabwa imisoro ya hato na hato, abacuruzi ntibazasabwa amahooro. Iki cyemezo kizatuma igihugu gifunguka , abacuruzi bacu bakore neza ntacyo bikanga, abashoramari b’Abanyarwanda n’abanyamahanga bashishikarire kuzana imishinga yabo mu Rwanda. Igihugu cyacu kizahazamukira mu buryo bwihuse .

(4)Hazashyirwaho Komisiyo y’Igihugu yihariye ishinzwe gusuzuma ibibazo bijyanye no guha abana bose b’u Rwanda “Amahirwe Angana”( Commission Nationale Spéciale pour l’Egalité des Chances) : izarwanya ivangura iryo ariryo ryose mu gutanga akazi, amashuri, amashimwe….

(5)Imitungo y’igihugu yanyerejwe ikabitswa mu Rwanda cyangwa igahishwa mu mahanga izakurikiranwa na Leta,  igarurwe mu gihugu.

6. Abihayimana b’amadini yose bakora imirimo ifitiye igihugu akamaro bazahembwa na Leta kandi bagire uruhare mu gucunga no gushyira mu bikorwa imishinga ya Leta ifitiye abaturage akamaro.

7. Amashyaka ya politiki azajya yemererwa gukorera mu gihugu nta mananiza.

Leta izajya itera amashyaka inkunga y’amafaranga akenewe muri gahunda z’ishyaka. Amashyaka azasabwa kugira uruhare rugaragara mu guhugura Abanyarwanda no kubatoza inzira iboneye ya demokarasi, kubasobanurira amategeko ariho mu gihugu n’imikorere y’ubucamanza.

8. Itangazamakuru ryigenga rizahabwa agaciro, rirengerwe n’amategeko y’igihugu kandi Leta iritere inkunga igaragara (guhugura abanyamakuru, imfashanyo y’amafaranga n’ibikoresho)

9. Hazashyirwaho umutwe w’ingabo ibihumbi bitanu gusa (5000) bazobereye mu byerekeye kurinda igihugu .

(1) U Rwanda ntiruzongera gushoza intambara mu bihugu duturanye.

(2) Ingabo zizakurwa mu giturage zituzwe mu bigo bya gisilikari bizwi kandi byemewe n’amategeko.

(3) Urubyiruko rwose rw’abahungu n’abakobwa rugejeje ku myaka 18 rubyemera ruzatozwa ibya gisilikari mu gihe cy’umwaka, mu rwego rwo kwitegura kwirwanaho u Rwanda ruramutse rutewe.

 (4) Umutekano w’imbere mu gihugu uzarindwa na Polisi gusa.

 (5)Abahoze mu ngabo z’igihugu bazoroherezwa kwinjira mu buzima busanzwe : Guhabwa indi imirimo, gusubizwa mu mashuri, kwigishwa imyuga izabafasha kubaho….

 (6)Imitwe y’iterabwoba yiswe Abalokodifensi( Local Defense forces) n’Inkeragutabara izaseswa, kandi abayitwaje mu guhungabanya umutekano n’uburenganzira by’abaturage bakurikiranwe n’ubutabera.

10. Gucyura impunzi no gutuza abanyarwanda aheza bizitabwaho cyane.

(1)Abanyarwanda bose bagizwe Impunzi bazashishikarizwa gutaha ku bwende, bakirwe neza mu gihugu kandi bafashwe gusubirana imitungo yabo.

(2)Hazabaho politiki yizwe neza yo gutuza  Abanyarwanda mu migi iciriritse irimo amazi meza n’amashanyarazi kugirango bashobore kwihangira imirimo kandi haboneke n’ubutaka butazuye bugenewe ubuhinzi n’ubworozi.

 UMWANZURO

Ni nde se utabona  ko ibi byemezo biri mu bushobozi bwacu kandi ko biramutse bishyizwe mu bikorwa, u Rwanda rwahindura isura, ikarushaho kuba nziza, mu gihe gito ?

Muri make, “philosophie” ibiri inyuma yagaragarira buri wese tuyihiniye muri izi ngingo uko ari  umunani :

(1)Ishingiro ry’Igenabitekerezo(Idéologie)  ry’Ishyaka Ishema ni izi ndangagaciro: UKURI-UBUTWARI-UGUSARANGANYA. 

(2) Kugira ngo u Rwanda rugire umutekano nyawo, intwaro za kirimbuzi zigomba kugabanuka mu gihugu (démilitarisation).

(3) Iterambere Abanyarwanda bifuza si iryihariwe n’Agatsiko gato ahubwo ni irisangiwe na bose (Juste redistribution des richesses).

(4) Ishema ry’ubuyobozi bukunzwe n’abaturage, si ukwikanyiza, kunyereza no kwikubira, ahubwo  ni ubutwari bwo kubungabunga no guteza imbere inyungu rusange (Sauvegarde de l’Intérêt général).

(5) Umutekano w’akarere kose k’Ibiyanga bigari ntuzatangwa na politiki ya mpatsibihugu na gashozantambara, ahubwo uzaturuka ku kubaha abaturanyi no gukorana nabo mu mahoro (politique d’intégration pacifique).

(6) Umubano mwiza n’amahanga ntushingirwa ku kwirarira, kwishongora no kuregaguzwa, ahubwo uzashingira imizi ku bushake bwacu bwo kubaka igihugu kitunyuze ariko tukanamenya kandi tukubahiriza inyungu z’abadutera inkunga.

(7) Ubwiyunge bw’Abanyarwanda ntibuzazanwa na disikuru z’ibinyoma n’ibaruzamibare rififitse ahubwo buzaturuka ku kureshya kw’abaturage bose imbere y’amategeko, guha urubyiruko amahirwe angana no guha rubanda ijambo ikavuga ikiyinyuze n’icyo igaya (liberté d’expression).

(8)Iyi gahunda yo kuzahura igihugu nishyirwa mu bikorwa uko yakabaye izakuraho burundu urwitwazo rw’umwiryane hagati y’Abahutu n’Abatutsi washenye byinshi.

Harakabaho u Rwanda rwigenga n’Abanyarwanda bahumeka ituze n’amahoro.

 

Chaste Gahunde

Umunyamabanga mukuru wungirije ushinzwe Itaramakuru n’itangazamakuru