Category Archives: Politiki

Tito RUTAREMARA, jya umenya gusaza utanduranyije cyane.

Mu minsi ishize nabagejejeho inyandiko ngufi yamagana ibitekerezo bya Paul KAGAME byo kugundira ubutegetsi. Ibyo bitekerezo yabigaragaje mu kiganiro yagiranye na televiziyo y’Abafaransa yitwa France24, aho yavuze ko azongera kwiyamamaza imyaka 20. Nyamara itegekonshinga u Rwanda rugenderaho uyu munsi rimwemerera kongera kwiyamamaza manda ebyiri z’imyaka itanu, bivuze ko ari imyaka icumi gusa. Kuba Kagame ashaka kwiyamamaza imyaka 20 bivuga ko uyu mugabo afite gahunda yo guhonyora itegekonshinga. Abantu benshi bamaganiye kure aka gasuzuguro gakomeje gukorerwa amategeko kandi kagakorwa n’abashinzwe kuyarinda. Cyakora kubera ko ngo “nta murozi wabuze umukarabya”, umusaza Tito Rutaremara we aracurikiranya amagambo ashyigikira ubwo bukunguzi n’ubukozi bw’ibibi.

Continue reading
Advertisement

Ibyifuzo bya KAGAME ni urukozasoni ku gihugu cy’u Rwanda, Turabyanze.

Mu minsi ishize Perezida Paul KAGAME yagiranye ikiganiro na Televiziyo y’Abafaransa izwi nka France24. Icyari kigamijwe kwari ukubaza Kagame ku bijyanye n’intambara u Rwanda ruherutse kongera gutangiza rugaba ibitero ku gihugu cya Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo. Koko rero, n’ubwo ibyo bitero byitirirwa umutwe wa M23, ibimenyetso byose byerekana ko ari u Rwanda rwateye Kongo, ndetse aya makuru agashimangirwa n’amashusho afatwa na Satelite z’Abanyamerika ndetse na Drones z’ingabo z’umuryango w’abibumbye muri Kongo, MONUSCO. Na Kagame ntiyigeze abihakana kandi ibi ntibyatuguranye. Igisa n’icyatunguye benshi ni ukongera kumva Kagame avuga ko ashobora kongera kwiyamamaza imyaka 20! Reka turebere hamwe uburyo ibi byifuzo ari urukozasoni ku gihugu n’abenegihugu.

Continue reading

Politiki y’akaminuramuhini irasenya.

Nzinduwe no gutanga umusanzu mu ​iyubakwa ry’ikiraro​ cyo guhuza abanyarwanda duhereye kubo dusangiye ibyifuzo byo kuzataha mu gihugu cyacu twahunze kubera politiki y’igitugu, ubwicanyi n’ivangura ya FPR Inkotanyi. Iyubakwa ry’icyo kiraro rirakenewe cyane kuko turi ​impunzi nyinshi​ ​kandi zitatanye​ ku migabane yose y’isi. Ariko ikidutanya cyane ni ​amateka​ yacu. Dufite amateka anyuranye ku buryo bamwe bisanga hamwe n’abo bahunze, kandi bose ari impunzi. Bakagira ikibazo cyo kumenya uburyo bafatanya urugamba rwo kurengera uburenganzira basangiye bwo kuva mu buhungiro bagataha mu gihugu cyabo. Iki nicyo gituma dufite amashyaka ya opozisiyo arenga 20. Usanga buri shyaka ari icyiciro cy’abantu bahuje amateka. Hariho abagerageza kwisungana bagakora ishyaka rimwe baturutse mu byiciro bibiri cyangwa bitatu bitandukanye. Ubwo ni uburyo bwo kugerageza kubaka amateme ahuza abanyarwanda. Urugero rukomeye ni nka ​P5​ yagerageje guhuza amashyaka atanu harimo FDU nayo ikomoka ku mashyaka anyuranye yishyize hamwe. Urundi rugero ni nka​ MRCD​ ihuje amashyaka 4. Ntitwabura kuvuga n’ishyaka ryitwa Ishakwe naryo rihuza igipande cyaturutse kuri ​RNC​ n’ikindi gipande cyaturutse kuri ​FDU​. Hari n’abiyise « Nouvelle génération » barimo ishyaka ​Ishema​ n’abandi ngo bibona mu rubyiruko. Ibyo byose iyo ubyitegereje usanga ikiranga opozisiyo nyarwanda muri rusange ari ugukora itatanye, mu kajagari, kandi bose nyamara indoto yabo ari imwe : gutaha mu rwatubyaye habanje gushyirwaho politiki nshya ibanisha abanyarwanda.

Muri iyo ntego yo kubaka ikiraro gihuza abanyarwanda barwanya igitugu cya FPR igikorwa cyabaye ku matariki ya ​23 na 24 Gicurasi​ uyu mwaka ni intambwe ikomeye cyane. Bifashishije ikoranabuhanga​, abantu 58​ bari bahagarariye ​imiryango 35​ y’ amashyaka n’amashyirahamwe adaharanira ubutegetsi (ari byo bita société civile) barahuye, bakora inama. Bwari ubwa mbere igikorwa nk’icyo kibasha kuba. Nagize amahirwe yo kuba nari iyo nama, nkaba nari mu ntumwa zoherejwe na Institut Seth Sendashonga. Kujya mu nama byari ukwicara iwawe cyangwa ahandi hantu wumva ufite umutuzo, ugafungura terefone yawe yo mu rwego bita smartphone, ni ukuvuga ifite ubushobozi bwo kwinjizwamo ibijyanye n’ikoranabuhanga nka wattsap, skype cyangwa ​zoom ​(soma zumu). Iri koranabuhanga nsorejeho (zoom) niryo twifashishije. Abatumiye inama (turabagarukaho) babanzaga kukoherereza ibanga ukoresha kugirango ubashe kwinjira mu cyumba inama yaberagamo. Ibanga warangiza kurikora bakakubwira ko bakubonye kandi bagiye kugufungurira mu kanya gato. Nyuma wagiraga utya ukabona ugeze mu cyumba cy’inama. Ukabona Runaka arimo kuvuga nk’uko wicara iwawe ukareba tereviziyo. Babanje kutwereka uko tuza kubigenza igihe cyose dushatse gusaba ijambo. Hari ahantu wakoraga bakamenya ko usabye ijambo. Birumvikana iryo koranabuhanga ryabanje kudutonda. Ukumva umuntu avugiye muri Amerika cyangwa mu Burisiya ngo njyewe natse ijambo kuva kare sinzi impamvu mutarimpa. Hari abo byagoraga bakavuga amazina yabo n’amashyaka cyangwa amashyirahamwe bahagarariye noneho abayobora inama bakabaha ijambo.

Gilbert Mwenedata ni umunyapolitiki tutari tuzi ariko wifitemo impano zo kuyobora abandi

Umuyobozi w’iyo nama yari umunyapolitiki witwa Gilbert Mwenedata, uyu washatse kwiyamamariza umwanya wa Perezida wa Repuburika komisiyo y’amatora ikavuga ko atabashije kuzuza umubare w’amasinyatire ya ngombwa kugirango yemererwe.

kwiyamamaza. Mu gihe ubutegetsi bwa Kagame bwari mu migambi yo gufunga Diane Rwigara nawe wagerageje kwiyamamaza akaburizwamo muri ubwo buryo bw’​amanyanga uwo Mwenedata yashoboye kubaca mu rihumye arahunga. Uwo mugabo waje adusanga mu buhungiro yatuzaniye ingufu nyinshi zishingiye ku bushobozi bwe n’izindi mpano yifitemo. Inama yacu yayiyoboye neza ku buryo nibwira nta muntu mu bayitabiriye utaramushimye. Uretse ijambo ryiza yavuze ayitangiza, yanabashije umurimo utoroshye wo kuduha amagambo no kuyaha​ umuyoboro​ neza. Akibutsa ibyavuzwe na Runaka akabihuza n’iby’undi yavuze. Mbese ukamenya ibitekerezo bigenda bigaruka n’ibishyashya bivuzwe vuba. Ku munsi wa mbere twatangiye inama saa kumi z’amanywa ku isaha y’i Paris n’i Buruseli tuyisoza ahagana saa tanu z’ijoro. Ku munsi wa kabiri nabwo twatangiye saa kumi z’amanywa turangiza saa sita z’ijoro. Kuvuga ko buri wese yiniguye biraruhije kuko umuntu yahabwaga iminota mikeya cyokora twese twagiye tuyirenza Mwenedata akagerageza kutwihanganira. Abandi batumye iyo nama igenda neza ari nabo bayitumije ni ​Ambasaderi Jean Marie Vianney Ndagijimana​ (uyu washinze Ibuka Bose Rengera Bose), ​Ambasaderi Charlotte Mukankusi​  (uyu mudamu wo muri RNC wakiriwe na Museveni naho Kagame n’abambari be bagacika ururondogoro) na ​Madamu Daforoza Nkundwa​ abenshi twamenyeye muri iyo nama. Abo nibo batanze icyerekezo cy’inama bahereye ku biganiro bari bateguye, ubundi kandi nibo bageragezaga gufasha umuyobozi w’inama bamwibutsa abasabye ijambo n’ibindi bituma gahunda yateguwe igenda neza.

Twavuze ibibazo byugarije u Rwanda, tuvuga​ igitugu​, ubwicanyi, ubukene , inzara. Twavuze Kagame n’ubugome ​bwe, tuvuga FPR n’ivangura ryayo, tuvuga intambara n’ibikomere yadusigiye, tuvuga jenoside yahekuye umuryango nyarwanda. Twavuze amateka, tuvuga Kalinga n’izayo, tuvuga revolisiyo yatanze ikizere kuri bamwe ariko abandi ikabashora mu buhunzi bwavuyemo intambara ya ruhekura yateye ubundi buhunzi. Twavuze no kubaka u Rwanda rushya rwubahiriza amatwara ya demokarasi n’uburenganzira bwa buri muturage. Twavuze indangaciro zituma abantu babana neza mu gihugu, ntawe uzizwa ​icyo yavutse aricyo​, abaturage bose bagahabwa amahirwe angana. Twavuze ubwisanzure bw’itangazamakuru n’ubwisanzure bwa buri wese. Twavuze ibyiza byo kugira ubutegetsi bukorera abaturage, bwitaye ku nyungu zabo mu gihe ingoma ya FPR yo yimakaje ubutegetsi budatinya gusenyera abaturage no kubakenesha. Mu mwanzuro w’inama twakoze itangazo rigufi ariko rihagije kuko ryavugaga ko igikorwa gikomeye cyo kubaka ikiraro gihuza abanyarwanda ari ​indashyikirwa​ kandi kigomba ​gukomeza​. Ni muri urwo rwego twashinze icyo twise ​« cadre de concertation​ » cyangwa ​« urwego nyungurana – bitekerezo » tuyishinga bariya bagize igitekerezo cyo gutumira iyo nama bakaba ari nabo bari bayiyoboye. Twahaye urwo rwego inshingano ikomeye yo gukomeza guhuza abanyarwanda kugirango babashe gufatanya igikorwa cyo guharanira ​impinduramatwara​ izatugeza ku Rwanda rushya twese twifuza. Twaboneyeho gushimira abaturanyi bacu b’Abarundi bateye intambwe nziza mu rwego rwo guhererekanya ubutegetsi batagombye kumena amaraso.

Intozi iyo zubaka haba hari kimwe cya gatatu muri zo gisenya ibyo izindi zubatse (Bernard Werber)

Twavuye mu nama twishimye birumvikana. Ifoto twafashe y’urwibutso ntabwo iratangazwa ariko ndizera ko bizaba. Ubwo hari hasigaye gutangariza abanyarwanda iyo nkuru nziza. Bamwe ariko bari bayimenye kandi bayishimiye. Mbere y’uko inama isozwa hari hasomwe ubutumwa buvuye i Kigali bwoherejwe n’umuyobozi wa Dalfa Umurinzi, Madame Victoire Ingabire Umuhoza, ndetse na Pezida fondateri wa PS Imberakuri, Bwana Bernard Ntaganda.

Ubwo butumwa bwo gushyigikira icyo gikorwa twari twangiye bwatuguye neza, cyane ko ababwohereje ari impirimbanyi zirwanira aho rukomeye. Cyokora nta byera ngo de. Ikiraro twarimo kubaka twasanze hari abashaka kugisenya bitwaje impamvu zinyuranye. Umwanditsi w’umufaransa nkunda cyane witwa Bernard Werber hari ikintu yavuze kiba ku ntozi ariko yashakaga kwerekana ibibazo twebwe abantu tugira. Yagize ati : Mukunze kubona intozi zikorana umwete, zitaruhuka, kandi byose bigenda kuri gahunda yazo, burya muri zo haba harimo bibiri bya gatatu bikora imirimo iteganijwe, izindi zigera kuri kimwe cya gatatu ngo ziba zisenya ibyakozwe. Natwe rero niko duteye, cyane twebwe abanyarwanda. Numvise ibyavugiwe kuri radiyo Ishakwe, bivuzwe n’umuntu nsanzwe nubaha, Dr Théogène Rudasingwa, numva birandenze. Kuri we ibyabaye byose nta gaciro byari bifite kuko abatumije inama barimo Ambasaderi Charlotte Mukankusi wo mu ishyaka RNC, iryo shaka akaba yaratandukanye naryo mu buryo bwaranzwe n’amagambo mabi cyane. Undi yanenze yivuye inyuma ni Ambasaderi Jean Marie Vianney Ndagijimana ngo kuko mu w’1994 ubwo yahungaga FPR yamukurikije imijugujugu y’urubwa ivuga ngo yatorokanye akayabo ka 100.000 dollars (hari igihe bavuga 200.000 dollars). Ibyo bintu ariko Rudasingwa azi neza ko byabuze gihamya yanditse bisigara ari ibigambo gusa. Rudasingwa yibagirwa ko leta ya FPR yamukatiye imyaka 21 y’igifungo kandi imurenganya, mu gihe Ndagijimana we kiriya kirego atigeze anakiburana mu rukiko.

Théogène Rudasingwa ni umuntu ukomeye mu ruhando rw’amashyaka ya opoziyo nyarwanda, nkaba mbona aho gusohora caterpillar yo gusenya ikiraro abandi banyarwanda barimo kugerageza kubaka ahubwo yakagombye kuzana umusanzu we, nk’umuntu w’inararibonye, wayoboye ishyaka FPR akaba yarabaye n’umuyobozi w’ibiro bya Perezida Kagame, ndetse akaba yarabaye na ambasaderi w’u Rwanda muri Amerika. Ibitekerezo amaze igihe atanga, haba ku giti cye, haba mu rwego rw’ishyaka ayoboye, Ishakwe, ndetse no mu rwego rwa komisiyo bise Rwanda Truth Commission byose ubona ari byiza, biri mu nzira yo guharanira impinduramatwara izafafasha abanyarwanda kubaka igihugu cy’amata n’ubuki. Ariko ntabwo yabishobora wenyine. Nta n’undi wabishobora wenyine. Twese turakeneranye. Ibi ndabibwira n’abandi bose bibwira ko aribo kamara, bakumva ko batabonetse isoko rya Nyagasambu rishobora kuburizwamo. Tumaze imyaka 26 turi ku ngoyi ya FPR. Ntabwo ari igihe cyo guca intege uhagurutse akagira icyo agerageza gukora. Bariya twavuze bashoboye kuduhuza, bakwiye nibura kubishimirwa. Uwakumva nawe yaduhuza cyangwa agakora byiza kurushaho yabikora. Hari abandi bantu (bakeya) bagerageje nabo kunenga mu buryo ubu n’ubu iriya nama, ahanini bitwaza ngo abayitumije ni bantu ki, bakorera nde, babifitemo izihe nyungu. Hari n’uwagerageje gusobanura ko Charlotte Mukankusi twari kumwe mu nama yari Kayumba Nyamwasa wari wambaye ijipo n’inkweto z’abagore. Ni nk’aho uwo mudamu wagaragaje kenshi ibitekerezo bifite ireme adakwiriye kubahirwa ubwitange bwe n’ibyo bitekerezo bye. Simvuga ko kunenga ibyakozwe n’uburyo byakozwemo ari ikibazo. Bishobora nabyo kuba umuganda mu gihe bikoranywe ubushake bwo gukosora kugirango icyo kiraro kitubakirwa ku butaka bw’ibumba. Ariko ntabwo biruhije kumenya ukunenga agamije kugufasha gukora byiza n’ukunenga agamije kuguca intege burundu.

Mbere yo gusoza ndagirango ko ngire igitekerezo ngeza ku bantu bose bifuza ko abanyarwanda babohorwa kuri iriya ngoyi FPR ibaboheyemo. Twese twabonye uburyo amashyaka avuka n’uburyo ashwanyuka. Twabonye kenshi abantu bafatanye urunana nyuma y’igihe gito cyangwa kirekire bagacirana amarozi. Twabonye ko ibyo bintu aho kubaka umuryango nyarwanda ahubwo birushaho kuwusenya. Ndagirango nsabe abumva bafite ubutumwa n’imishinga bageneye abanyarwanda kuzirikana aya magambo yaririmbwe hambere n’umugabo Sebanani Andereya wahoze adususurutsa muri orchestre Impala :
« kubaka sugusenya nukugereka ibuye ku rindi ». Ntabwo tuzakora politiki yubaka igihugu dukoresha imvugo y’akaminuramuhini. Iyo ni imvugo ukoresha uteganya ko uwo ubwira cyangwa uwo uvuga mutazongera kugira aho muhurira. Imvugo y’akaminuramuhini isenya urugo, isenya amashyaka, isenya igihugu. Abantu bashobora gupfa ibi n’ibi ntabwo ari igitangaza. Ariko ni byiza kuvuga uziga, kuvuga uteganya ko uwo muntu mushwanye uyu munsi ariko wenda ejo muzakenerana. Iki gitekerezo ntanze ndumva ari umusanzu ukomeye mu rwego rwo guharanira ko dushyira hamwe ingufu zacu kugirango tubashe guhangana n’igitugu kiduhejeje ishyanga ari nako cyica, gisenyera, gikenesha, gihoza ku nkeke abasigaye mu gihugu.

Bruxelles, le 11/6/2020

Jean Baptiste NKURIYINGOMA

http://www.therwandan.com

LE GOUVERNEMENT RWANDAIS A LE DEVOIR DE RENDRE ACCESSIBLES LES ACCORDS SIGNÉS AVEC LES PAYS ÉTRANGERS.

1. À partir du 28 janvier 1961, le Rwanda a aboli la monarchie et est devenu une République, et à partir du 1er juillet 1962, il est devenu un État indépendant qui place en avant les intérêts de ses citoyens.

2. La gouvernance dans la République est très différente de celle de la monarchie. Dans la République, les décisions sont prises avec la concertation du peuple et évaluées par le peuple. Dans la monarchie, la gouvernance est basée sur « l’Ubwiru » le top secret dont la priorité était de servir l’intérêt du monarque et de sa clique au-dessus de l’intérêt commun.

3. Le régime dirigé par le FPR a souvent été caractérisé par des violations des droits de l’homme, notamment le droit à l’information sur la gestion de la chose publique ainsi que sur les accords que le Rwanda conclue avec d’autres pays. Un tel manque de transparence favorise des malversations de fonds publics et de compromissions néfastes à la souveraineté nationale.

4. Les autorités du FPR Inkotanyi étant soupçonnées de crimes graves et d’autres manquements dans leur administration, elles ne sont pas capables de protéger les intérêts du pays, plutôt en cas de pression, elles sont prêtes à signer quoi que ce soit dans le but d’échapper à la justice. En fait, leurs crimes les retiennent en otage, ce qui nuit aux intérêts du Rwanda sur la scène internationale.

5. L’accord entre le Rwanda et les clubs Arsenal et Paris Saint Germain, l’accord entre le gouvernement du Rwanda et les hommes d’affaires à l’instar des sieurs Howard Buffet et Bill Gates, les accords entre le Rwanda et les États-Unis, ou les pays tels que la Russie, la Chine, le Qatar et l’Israël n’ont jamais été rendus publics. Aucun membre de l’assemblée nationale n’en a été informé.

Les accords militaires inquiétants

6. Le 28 mai 2020, le Rwanda a signé un accord avec les États-Unis d’Amérique sur la coopération militaire. Ce genre de traités sont souvent sujets de controverses parce que les États-Unis cherchent à imposer la présence de leurs troupes dans d’autres pays et à porter des armes, mais ne peuvent pas répondre à la justice en cas de violations de la loi. Un pays qui refuse de signer de tels accords se voit dans le collimateur des « grands » dans un complot international, comme cela est arrivé au Burundi ces dernières années.

7. La Constitution du Rwanda de 2003, telle qu’amendée à ce jour, dans son article 169 au premier paragraphe dispose :

“Les accords d’installation de bases militaires étrangères sur le territoire national sont interdits.”

8. La signature de ces accords a eu lieu quelques jours après la menace des États-Unis sur l’éventuelle révision de la qualification du « génocide contre les Tutsi ». Dans la déclaration adressée au président de l’assemblée générale des Nations Unies, le représentant des Etas Unis d’Amérique insiste que de nombreux Hutus ont été tués lors du génocide, y compris ceux qui s’opposaient aux tueries. Cette superpuissance a signalé que, pour cela, les termes qui excluent les victimes hutues pourraient être revisités. Que le Rwanda ait immédiatement signé l’accord devrait inquiéter plus d’un.

Pour toutes ces raisons :

9. Le régime du FPR doit permettre l’accès aux accords signés avec des pays étrangers, des organisations internationales ainsi que des individus afin que le public puisse vérifier si ces accords ne sont pas effectivement en violation de la Constitution.

10. En effet, la loi organique n ° 03/2012 / OL du 13/06/2012 déterminant la structure, le fonctionnement et la compétence de la Cour suprême, notamment les articles 53 et 54, prévoit qu’en cas de violation de la Constitution par les accords internationaux, une plainte peut être déposée à la Cour suprême pour correction avec en annexe une copie de l’accord en question. Pour que cela se produise, les autorités doivent rendre accessible le contenu de ces accords qui restent cachés.

Vivent la République et la Démocratie

Vive la gouvernance transparente

Vive le Rwanda indépendant

Fait à Montréal, le 03/06/2020.

Nadine Claire KASINGE

Présidente du Parti ISHEMA

Source: http://ishema-party.org/en/communiques-amatangazo/197-le-gouvernement-rwandais-a-le-devoir-de-rendre-accessibles-les-accords-signes-avec-les-pays-etrangers.html

Abagize Opozisiyo nyarwanda n’amashyirahamwe ategamiye kuri Leta mu nama.

Ni inama yahawe izina rya Rwanda Bridge Builders. Yabaye kuwa 23 kugeza kuwa 24 Gicurasi 2020. Yahuje abari hafi 60 harimo amashyaka ya politiki atavuga rumwe na FPR ndetse n’imiryango itegamiye kuri Leta yita ku bibazo by’u Rwanda.

Inkuru ya Radiyo Ijwi ry’Amerika.

 

 

 

 

 

Ingabire Victoire akomeje kubuzwa uburenganzira bwe mu Rwanda.

Muri iyi minsi, Madamu Victoire Ingabire Umuhoza akomeje gusiragizwa no kubuzwa uburenganzira bwe ku mpamvu zitavugwa, ahubwo hakavugwa ibidafite aho bihuriye.
  • Yigeze gutumizwa ngo avuge ku bitero byagabwe mu Kinigi. Ikibazo: Ese uyu Munyapolitike afite irihe peti rya gisirikare ku buryo abazwa ibyabereye ku rugamba, nk’aho ari we wari uruyoboye?
  • Arahamagazwa ngo avuge ku iyicwa ry’umuntu ryabaye adahari. Ikibazo: Ese uyu Munyapolitike ni we ushinzwe umutekano mu karere kabereyemo ubwo bwicanyi ku buryo agomba gusobanura uko byagenze?
  • Hari impuruza yo kumwica yatanzwe kandi ishyigikiwe na FPR.

Ikigaragara ni uko FPR yubatse imitwe y’iterabwoba yica abantu igafitira ibitero ku gihugu maze igashaka kubitwerera abatavuga rumwe nayo. Na none ariko biragaragara ko FPR itakimenya gutekinika. Ubu ikoranabuhanga rirahari biroroshye kumenya ko Ingabire atigeze ajya kurwana mu Kinigi cyangwa ngo ajye kwica aho ariho hose. Biranoroshye kubona ko nta tegeko yatanze ngo ibyo bikorwe.

Ingabire Victoire arazira iki?

Arazira kuba ari umunyapolitike udatinya guhangana n’amabi ya FPR Inkotanyi ntatinye kuvuga icyo atekereza kandi agakoresha inzira itamena amaraso. Iyi nzira FPR irayitinya cyane. Ikindi ni uko ari umunyapolitike utari mu murongo wa FPR ariwo wa Lunari, ni ukuvuga “ubutegetsi bw’abantu bakeya babwifatira bakabugena uko bashatse, bagakeberaho ubakomeye amashyi, bakita ku nyungu zabo gusa, abasigaye on s’en fout”.  

Arazira umwenda Leta imurimo wa miliyoni 65 yatsindiye mu Rukiko nyafurika rw’uburenganzira bw’ikiremwamuntu. Iyo bigeze ku ifaranga, FPR nta shyano isiga inyuma. Kugira ngo Ingabire atabona umwanya wo kwishyuza aya mafaranga, FPR imuhoza muri muzunga, ishaka kubeshya rubanda ko ari we mugiranabi. Nyamara si ko bimeze. Imana tugira iwacu, ni uko abacyemera ibinyoma bya FPR ari bake cyane.

Mu gusoza, reka twibuke uko Ingabire yasobanuye ikimugenza. Hari tariki ya 16 Mutarama 2010 ku kibuga mpuzamahanga Gregoire Kayibanda, i Kanombe. Na none twakwibuka ko nyuma ya Ingabire , abandi bashatse gutaha ngo bakorere politiki mu gihugu cyabo bangiwe kwinjira .Ubusanzwe, kubuzwa kwinjira mu gihugu cyawe, biguha uburenganzira bwo gufata umuheto ukaburwanira.

Ijambo rya Ingabire Victoire:

Ndatashye

Banyarwanda, Banyarwandakazi, Nshuti z’u Rwanda, Nyuma y’imyaka 16 mu buhungiro, uyu munsi nageze iwacu.

Hagati aho habaye amahano y’urukozasoni mu gihugu. Habaye Jenoside n’itsembatsemba byahitanye miliyoni z’Abanyarwanda. Buri muryango w’umunyarwanda warapfushije. Ariko habuze politiki ihamye y’ubumwe n’ubwiyunge bityo abantu bakomeza guhahamuka.

Nzanywe n’amahoro, kandi niyo azaranga imikorere yanjye muri politiki yo guca ingoyi mu gihugu cyanjye.

Mu buhungiro, twashinze umuryango, FDU-INKINGI, tuhakorera politiki, none igihe cyageze cyo kwimukira mu rwatubyaye, tukegera Abanyarwanda bahasigaye, tukivugurura kugira ngo imbaraga zacu twese hamwe zitubere umusemburo wo guca ingoyi no kwimakaza demukarasi ishingiye ku kwishyira ukizana.

Mbazaniye intashyo y’abavandimwe banyu bakiri ishyanga.Bifatanije na mwe muri aya mahindura dutangiye yo gusubiza Umunyarwanda agaciro mu mahoro, nta maraso yongeye kumeneka.Nje kwandikisha ishyaka ryanyu kugira ngo tuzapigane n’abandi mu matora azaba uyu mwaka. Iyi nzira ni ndende, ni révolution kandi itora si ryo herezo.

Ingoyi nje kurwanya ni iyi:

Cyane cyane ubwoba, ubukene, inzara, igitugu, ubuhake, ruswa yahindutse inkuyo, gacaca ibogamye, akarengane,gereza ya tije no gucirwa ishyanga umwana ntamenye umubyeyi n’umuryango ugasenyuka, ubusumbane,ivangura , kwirukanwa mu byabo, gusembera, kubundabunda, kugenda bubitse imitwe, ndetse n’ingoyi y’akandoyi.

Ndi umukobwa utashye iwacu, ntabaye mu mahoro, nje gufatanya namwe kwigobotora iyi ngoyi. Simperekejwe n’ingabo kuko nje mbasanga, nsanga ababyeyi, basaza banjye, barumuna na bakuru banjye.Umwana utaha iwabo ntiyimirwa.

 Abasigaye mu gihugu turabashima, nimwe muzi ubukana bw’ingoyi.Tuzi akababaro kanyu, muracecetse ariko murareba. Agahinda k’inkoko kamenywa n’inkike itoramo.

Guca ingoyi si induru.Uko usakuza niko yongera ubukana. Mu bwitonzi, mu mahoro, twitegereze ipfundo ry’iyi ngoyi kugira ngo tuyice burundu nta yandi maraso amenetse. Nta ntambara dushaka kandi uzayigarura wese tuzamwamaganira hamwe. Uwibohoje mu maraso aramwokama. Niyo mpamvu tutazabashora muri za mitingi zo gahangana. Mushire ubwoba, mw’ibanga rya gakondo mwigishe abanyu bigishe abandi n’abandi. Tuzaharanire ko nta jwi rizapfa ubusa ndetse n’ibarura ry’amajwi ribe ku mugaragaro aho mwatoreye.Uzabirwanya muzaba mumureba.

Politiki yacu ni ugukora mu bwitonzi, tukazatsinda urugamba nta ntambara ibaye. Uzayishoza akazayiryozwa.

 Tugamije kuvugurura burundu ubutegetsi bw’igihugu, imicungire y’ibya rubanda, inzego z’umutekano n’ingabo, imibereho n’ubuzima bw’abaturage, uburezi, ubutabera. Tugamije politiki irengera Umunyarwanda wese, bityo ntihazagire uwongera kwicwa cyangwa gutotezwa azira ubwoko bwe, akarere cyangwa ibitekerezo bye.

Abambaza bati ese nta byiza iyi ngoma yagejeje ku Banyarwanda? Si akazi kanjye kuyivuga ibigwi. Icyo mbasubiza ni uko uyobora igihugu aba yiyemeje kugikorera neza no guteza imbere abagituye. Agawa ibibi agikorera. Ibigwi bye afite abavugizi bazi kubirata mu itangazamakuru rya Leta n’irindi rimubogamiyeho.

Imitamenwa n’amagorofa ni birebire koko ariko ntibimbuza kubona inzara iyogoza uturere, ntibihisha bwaki, amavunja, ihahamuka, imibereho ibabaje, ubuhake, ibikingi, kwigura ngo uramuke, ruswa, ivangura n’ubusumbane. Ntibimbuza kubona ingoyi zose zikandamije Umunyarwanda.

Nimukanguke mushire ubwoba, twigobotore ingoyi mu mahoro.

Twese hamwe tuzatsinda. 

Koko rero, Twese hamwe tuzatsinda. Ikinyoma n’ukwikanyiza bizatsindwa. Igitugu n’ivangura kizatsindwa. Urasabwa gutanga umuganda wawe.

Ubwanditsi


Avis aux lecteurs: Nos articles peuvent être reproduits à condition de citer le nom d’auteur et le site web source.                                                                                              Notice to readers: Our articles may be reproduced provided the author’s name and the source website are cited.

Politiki: Mu Rwanda hariho imirongo ibiri ya Politiki, uwa Lunari n’uwa Parmehutu (Igice cya gatatu)

Mu isesengura ry’ubushize twabonye uburyo kamere ya politiki ituma hafi ya hose mu bihugu haba imirongo ya politiki ibiri y’ingenzi ihanganye. Ibi biterwa n’uko abantu bashaka guhuza imbaraga, buri wese akiyunga n’abo begeranye mu bitekerezo. Kugira ngo na none abantu bishyire hamwe, bisaba ko buri wese agira icyo yigomwa. Ibyo rero bituma imyumvire yari itatanye mu ntangiriro, igenda yegerana, ikaza kwibumbira mu mirongo ibiri minini. Hari impamvu ikomeye rero ituma haba imirongo ibiri, ntihabe itatu cyangwa ine. Ni impamvu ishingiye ku mibare.Iyo abantu biyegeranya ngo baronke ingufu, buri tsinda riba riharanira kuba irya mbere. Ayo mahirwe yo kuba imbere agenda yiyongera uko amatsinda aba make, akagenda ayoyoka uko amatsinda aba menshi. Dufate urugero rw’igihugu kirimo ibyerekezo bine bya politiki: A, B, C, D. Kuko bose baba ari cyo bagendereye, buri murongo wa politiki waba ufite amahirwe angana na 25% yo gutsimbura abandi ukajya imbere. Nyamara hagize babiri muri bo bihuza, hasigara amatsinda atatu, ya mahirwe yo kuba uwa mbere akazamuka akagera kuri 33%. Hagize abandi babiri bihuza, ya mahirwe agera kuri 50%. Aha rero ni ho hari ipfundo rituma henshi haba imirongo ibiri ya politiki.

Ujya muri politiki ntabwo aba afite gusa umugambi wo kugera ku butegetsi. Aba anifuza kuburambaho igihe kinini gishoboka. Aha rero ni ho demokarasi itandukanira n’izindi nzira. Abanyagitugu bafata ubutegetsi bakanaburambaho ku ruhembe rw’umuheto. Mu bya cyami ho bubaka ingengabitekerezo ko ngo nta wundi wayobora usibye abavukanye ubwo butore. Muri demokarasi ni ibindi. Utinda ku butegetsi igihe cyose ba nyirabwo (abaturage) bakibugutije. Ndetse n’iyo rubanda yaba igukunze cyane bakugenera umubare wa “Manda” udashobora kurenza.

Muri demokarasi rero, igipimo cy’amajwi gitanga icyo cyizere ni 50% n’imisago. Iyo ufite muri za 40%, ushobora gutegeka kuko uba warushije abandi. Amajwi asigaye n’ubwo aba ari menshi (60%) ariko aba atatanye. Nyamara rero ntiwabyizera, kuko bashoboye kwishyira hamwe, bahita bagira 60% bakaguhigika. Ni yo mpamvu iri rushanwa ry’ubutegetsi muri demokarasi riganisha kuri 50%, kuko buri wese aba azi ko narenzaho na 0,1% azatengamara, kuko abasigaye bose, n’aho bakwiyunga batamutsimbura. Ubu bushake bwo kwegera 50% rero butuma abantu bagenda biyegeranya bikarangira bibumbiye mu bice bibiri bihanganye. Amashyaka asigaye na yo yireba ahereye kuri iyo mirongo yombi, hakaba abo byitwa ko bayikuririza, abandi bakavugwa ko bayoroshya. Ni ho haturuka ibyo twumva ngo Centre-Gauche (koroshya) cyangwa ngo Extrême-Droite (gukabya).

N’iwacu mu Rwanda ni uko byagenze. Ibitekerezo bya politiki byagiye byiyegeranya kugera hasigaye ya mirongo ibiri gusa: uwa repubulika ishingiye kuri demokarasi (wabimburiwe na MDR-PARMEHUTU) n’uwa gihake ishingiye ku murage n’amateka (wabimburiwe na UNAR). N’ubu rukigeretse. Amashyaka yacu wayarebera muri iyi mirongo yombi. Gusa na none, birashoboka ko hagira ayitarura ho gato, amwe akayikabiriza (Extrême), andi akayoroshya (Centre). Ariko murabona nyine ko na yo ari ya mirongo yombi aba yubakiyeho.

I. UKO IYO MIRONGO YOMBI IHAGAZE MURI IKI GIHE CYACU.

1. Umurongo wa UNAR.

Kuba FPR ari UNAR y’ubu byo si umugani. Mwibuke ko mu ntangiro zayo yitwaga RANU, ni ukuvuga UNAR mu mpine y’icyongereza. Gusa rero uko gusa no gusabirana ntibyagarukiye mu mazina gusa. Witegereje ibikorwa, usanga ari wa murongo wa UNAR ukomeje. FPR kimwe na UNAR irwanira ishyaka ibitekerezo.

 Icya mbere FPR yashakaga si imyanya mu butegetsi.

Iyo FPR iza kuba igenzwa n’imyanya, i Arusha bari bayihaye irenze iyo yari ikwiye, yari gutuza. Gusa ibi byari bihabanye n’umurongo wayo wa politiki wo kumva ko ubutegetsi bufite ba nyirabwo: Indobanure zo muri FPR. Ni yo mpamvu FPR yakomeje intambara kugeza ibufashe bwose. Yanze gutatira wa murongo w’uko hari abavukiye gutegeka n’abavukiye guhakwa.Iyo Kagame avuze ngo “twatakaje imyaka 30” ni ho aba yerekeza. Ni ukuvuga ngo Repubulika ya mbere n’iya kabiri zabaye icyuho, kuko ubutegetsi bwari mu maboko y’abatabugenewe.

Muzumve amadisikuru y’ubu: u Rwanda rwabayeho kugeza 1959, hacamo icyuho cya jenoside yamaze imyaka 30 (Repubulika ya mbere n’iya kabiri), rwongera kubaho FPR ifashe ubutegetsi. Igisekeje ni uko ibi Kagame abivugira kuri Stade Amahoro atubatse, akabivuga aturutse mu Rugwiro atubatse, ari butahe mu Kiyovu atubatse n’ibindi. Ibyakozwe byose kuri repubulika ya mbere n’iya kabiri bisa n’ibitabaho kuko nyine byakozwe n’abatagenewe kugira ubutegetsi. Kuri FPR, mu Rwanda ubutegetsi bufite ba nyirabwo. Si ubutegetsi butangwa, ni ubutegetsi butunzwe. Ni yo mpamvu yanze kubusangira n’abandi. Ibyo ntibivuguruzanya no kuba nyuma yo kubufata igenda ibukeberaho abo ishatse n’igihe ishakiye. Na ba Rwarakabije yarabakebeye. Gusa ibakebera izi, na bo bazi, ko ari ubwayo, bakagomba kwitwararika no kuyoboka. Ingaruka y’iyi myumvire ni uko ushaka kugira ijambo mu gihugu cye agomba kubanza GUHAKWA ngo arihabwe, kuko rifite ba nyiraryo. Ngako akagobeko ko “kwihesha agaciro”. Iyo wumvise uku kuri, uba ubaye umuntu. N’iyo wari ufite “mandant d’arrêt” ukurikiranweno jenoside nka Rwigema Pierre Céléstin, bayigukuriraho, ugataha, babona uyoboka neza bakakugabira akanya. Naho iyo ugize uti nanjye ndi umwenegihugu ugashaka kwiha ijambo, FPR ikubika hamwe na ba Victoire, Mushayidi na Ntaganda, iyo ugize amahirwe ntigukurikize ba Rwisereka.

Aha kabiri FPR ibera umushibuka wa UNAR ni ku bo yubakiyeho.

N’ubwo ishuka abantu ngo abaturage bayikunda kurusha uko bikunda, n’umwana icyo nticyamufata. Ntiwaba wubakiye ku baturage ngo ujye kubabyutsa saa cyenda z’ijoro n’imbunda ugira ngo ubatoreshe ku ngufu indorerezi zitarahasesekara. Ntiwaba wubakiye ku baturage ngo ubavune ibikumwe ubatoresha ku ngufu, uwo badashaka. Ntiwaba wubakiye ku baturage ngo amajwi yabo uyate mu misarani. Ntiwaba wubakiye ku baturage ngo nyuma y’imyaka 19 intambara irangiye, ube ukibacungisha imbunda kugera muri nyumbakumi (positions z’abasirikari hose, lokodifensi, inkeregutabara n’ibindi). FPR yubakiye by’ukuri ku ndobanure nke. Abandi ni ugukurikira.Torture-FPR

Ikindi kirimo kwigaragaza cyane muri iyi minsi ni“ukwikubira” ibyiza by’igihugu. FPR ikomereje aho UNAR yari igereje. Kera inka zari iz’umwami none zagiye muri Girinka(FPR). Ntiwayigurisha udahawe umuriro (uruhusa). Ubutaka ntibukiri ubw’abaturage ngo bwabaye ubwa leta (FPR). Ibishanga ni uko.Uhinze ibidategetswe waba uhungabanyije umudendezo wa leta (FPR). Usaruye ikigori mu byo bagutegetse huginga ukagaburira abana, ngo uba ukomye gahunda za leta (FPR) mu nkokora. Gutwara taxi byeguriwe abifite (FPR). Ntibitangaje kuba FPR iri mu mashyaka akize ku isi. Kera igihugu cyose cyari icy’umwami, none ubu cyose cyahindutse icya FPR. Icyo dusigaranye umwami mushya atarafata ni abagore. Ubanza na bwo biterwa no gutinya kwirahuriraho amakara kuko n’ababo babananiye. Umunsi umwe tuzakanguka dusange hatowe itegeko ko abagore bari abacu bahindutse aba leta (FPR) !

Ivangura riragenda rikagera hose. Mu bintu byose usangamo gahunda ebyiri: ireba rubanda rwa giseseka, n’ireba indobanure zo mu butegetsi. Ngo abana ba rubanda nibajye biga mu zuba ryo mu mpashyi, nyamara ab’indobanure za FPR biga Green Hills baruhuka Nyakanga na Kanama. Ngo abana ba rubanda nibige ku ngufu mu cyongereza (n’abigisha ntacyo bazi), nyamara muri Green Hills hari ishami ryiga kandi ryigisha mu gifaransa… Ngo Bourses zivuyeho ku bana ba rubanda, nyamara ab’indobanure bararihirwa ibya mirenge mu mahanga… Ni byinshi byerekana ko FPR na yo ifata abanyarwanda mu byiciro. Hakaba abavukanye uburenganzira n’abagomba kubusaba bagategereza kubuhabwa; hakaba abavukanye impagarike n’abavukanye inenge ngo yitwa ingengabitekerezo…ngayo nguko.

 2. Umurongo wa MDR-PARMEHUTU.

Umuromgo wa politiki wabimburiwe na MDR-PARMEHUTU na wo ntiwazimye : Ubutegetsi ntawe ubuvukana butangwa na rubanda, ikabuha umwegihugu yishakiye hadashingiwe ku mavuko no ku bukire. Abenegihugu bose barareshya, nta wavukiye guhaka, ngo undi avukire guhakwa .

inama

Mu matora ya Kamarampaka yabaye le 25/9/1961 : Rubanda yasezereye Karinga n’izayo ihitamo ubutegetsi bwa Repubulika ishingiye kuri Demokarasi.

Uyu murongo wa Parmehutu ntaho wagiye. Ubizi kuturusha ni UNAR/FPR bamye bahanganye. Mu mikorere yayo, FPR ihora yikanga umurongo wa politiki wa Parmehutu ikawuhoza mu ngororero (target). Ingororero cyari igiti bashingagaho intobo bitoza kumasha. Gufora umuheto rero babyitaga kugorora. Aha ni ho haturuka ijambo ingororero. FPR na yo rero ihoza MDR-PARMEHUTU mu ngororero. Mwumvise mu minsi ishize abacurabwenge bayo bateza ubwega ko bamaze kuvumbura bidasubirwaho ishyaka ricumbikiye PARMEHUTU y’ubu. Uku ni ko umucurabwenge wayo Tom Ndahiro abisobanura (mwihangane nimubona hari aho bitumvikana si amakosa yanjye. Imyandikire n’ubuhanga bwa Tom murabizi. Gusa nahisemo kubyandukurana n’amakosa yabyo ngo nubahe ibitekerezo by’undi harimo n’uburenganzira bwe bwo kwibeshya):

 “Amateka ariyanditse Bucyana Maritini abonye umusimbura. Uwo si undi ni Thomas Nahimana washinze ishyaka rye “Ishyaka/Parti Ishema—IshemaParty.” Ab’ingezi muri iryo shyaka ni aba: Padiri Thomas Nahimana, Mme Nadine Claire Kasinge, Bwana Jean Baptiste Kabanda, Dr. Deogratias Basesayabo, Bwana Chaste Gahunde, Dr, Joseph Nkusi, Bwana Venant Nkurunziza na Bwana Ernest NSENGA… Muri iryo tangazo biyerekana ko baharanira amahoro. Ariko imvugo ikoreshwa ikomoka mu ijambo ryavuzwe na Geregori Kayibanda ku itariki ya 10 Mata 1994. (Soma Kangura N0 40-Gashyantare 1993). Ibyanditse mu itangazo ry’ishyaka rya Padiri, usanga igitekerezo ari icya CDR n’abambari bayo. Ku rupapuro rwa mbere KANGURA N0 51 handitse ngo: “ABATUTSI BAKWIYE KURYOZWA IBY’INTAMBARA” ku urwa nyuma hari ifoto ya Bucyana Martini wari perezida wa CDR munsi y’ifoto ye handitse ngo: “ISHYAKA RYACU NIRYO RITEZWEHO GUKIZA RUBANDA, NIRYO RISHYAMIRANYE N’ARI KU BUTEGETSI. Icyo kinyamakuru ni icyo mu Ukwakira 1993. Mu itangazo rya Padiri Nahimana n’abo ayobora, ntibagaragaza Ku urupapuro rwa 3 rw’icyo kinyamakuru Kangura, hari inyandiko ifite umutwe: “KWITWA UMUPARMEHUTU SI IGISEBO NI ISHEMA”. Iryo zina ISHEMA rishyizwe ahagaragara kuli 28 Mutarama 2013 rifite icyo riganishaho. PARMEHUTU yakoreye kudeta i Gitarama kuli 28 Mutarama 1961. Ishema ryayo rivukiye i Paris, France nyuma y’imyaka 52. Ni amateka reka dutegereze”.

(http://umuvugizi.wordpress.com/2013/01/29/hutu-power-mu-birindiro-i-paris/#more-1809)

 

Kubera amakosa menshi n’akajagari k’ibitekerezo, ntibyoroshye guhandura ubutumwa burimo. Reka ariko ngerageze n’ubwo ari nko guhinga umushike.

Muri make uyu mucurabwenge wa FPR akaba n’umwiru mukuru kwa Kagame (umujyanama) aragira ati:

  1.  Amateka arongeye yisubiyemo. Ishema rya Parmehutu rivukiye i Paris.
  2.  Ishyaka Ishema ryavutse taliki ya 28 Mutarama, itariki yibukwaho Kongere y’i Gitarama ubwo MDR-PARMEHUTU yahirikaga ingoma ya Cyami igakoma imbarutso y’ugutsindwa kwa LUNARI.
  3.  Ishyaka Ishema riri mu murongo wa PARMEHUTU ya Grégoire Kayibanda. N’ubwo rigaragaza ko riharanira amahoro, imvugo yabo ikomoka kuri Grégoire Kayibanda.
  4.  Abashinze iri shyaka nta bwoba batewe no kwitwa Abaparmehutu (kuri bo si igisebo ahubwo ni ISHEMA).
  5.  Aya ni amateka abanyarwanda bakwiye gukurikiranira hafi.

Ubundi iyi nkundura yaherukaga gukariha muri 2003 ubwo FPR yari yanzikiye gusesa MDR. Nyuma byabaye nk’ibituje. Ubanza FPR yarumvaga PARMEHUTU yarapfuye buhambe. Ubu ariko itangiye kumva ko itanogonotse. None Tom ati “Ishema rya Parmehutu rivukiye i Paris”. Usibye no guteza ubwega ngo PARMEHUTU yazukiye mu Ishema, FPR izi ko umurongo wa politiki udapfa. Kuba kuva MDR yaseswa muri 2003 nta shyaka ryari rihagarariye umurongo wayo wa politiki, ntibivuze ko ibitekerezo wubakiyeho byari byarapfuye. Ibitekerezo ntibipfa, hapfa ba nyirabyo. Ndacyafite amatsiko yo kumenya uko abayobozi b’Ishyaka Ishema bakiriye iri sesengura rya FPR. Biramutse ari byo, politiki y’u Rwanda yaba iteye indi ntambwe. Ibintu byaba bibaye nk’ibindi umugani w’abiru. Ibi ndetse biduhaye akanya ko gusesengura isano iri hagati y’iriya mirongo ibiri yaranze politiki y’u Rwanda n’amashyaka agenda avuka ayishamikiyeho.

 II. IBISA BIDASABIRANA N’IBISABIRANA BIDASA.

1. UNAR NA FPR

Mu isesengura rishize twagarutse ku ngingo yo kutitiranya izina ry’ishyaka n’umurongo waryo wa politiki. Koko rero ntibihagije kubona izina ngo wemeze ko ishyaka iri n’iri rifite umurongo runaka. Ahubwo ushingira ku bitekerezo bya politiki rishyize imbere. Bifasha umuntu kumenya ibisa by’ukuri. Twabonye uburyo FPR ari UNAR y’ubu. Ibi byo biroshye kuko FPR yatangiye yitwa RANU (UNAR mu cyongereza). Nyamara rero hari aho bidahuza. N’ubwo biharanira umurongo umwe wa politiki, hari aho bitandukaniye. Iyo UNAR yemezaga ko hari abavukiye gutegeka n’abavukiye gutegekwa, yabikoraga nta buryarya. Ni ho imyumvire yari igeze. Usibye n’abatware bari mu butegetsi, hari na benshi muri rubanda babyumvaga batyo. Turamutse dushingiye ku myumvire y’ubu y’uko abantu bavuka bareshya mu burenganzira, maze tugacira UNAR urubanza rukakaye, twaba tuyirenganyije. Mu gihe cyayo yumvaga iri mu kuri. Si ko bimeze ubu kuri FPR. Ukurikije aho imyumvire igeze ku isi hose no mu Rwanda, kuba FPR ivangura abanyarwanda ni umugambi uteguye, wubakiye ku bushake bwo guhigika bamwe ugatonesha abandi. Aha rero ni aha mbere FPR itandukaniye na UNAR. Kuri iki , uwashinja FPR ubugome ntiyaba arengereye.

Byaba n’isesengura ryiza umuntu yibajije impamvu FPR, imaze gufata ubutegetsi, itacyuye wa “mwami” UNAR yarwaniraga ishyaka. Igisubizo twagishakira mu nzira ebyiri.

Ku ruhande rumwe, igikuru si umwami, si n’ubwami, ni ingengabitekerezo(idéologie) byubakiyeho, imwe ya gihake (ko bamwe bavukiye gutegeka abandi bakavukira guhakwa). FPR rero yafashe icyo kiri ingenzi (wa murongo wa politiki ko ngo ubutegetsi bufite ba nyirabwo) ibindi ntacyo byari biyunguye.

Ku rundi ruhande ndetse, ishobora kuba yaranze kwikururira ibintu byamaze guta imitemeri. Erega maye iby’umwami hashize igihe kirekire imbwa zarabirwaniyemo. Abatabizi reka mbibutse ko umwami wa nyuma w’u Rwanda yatanze tariki 25 nyakanga 1957. Kuva icyo gihe, nta mwami wongeye kubaho. Nimumbaze rero muti uyu Ndahindurwa akaba iki? Igisubizo: ntiyigeze aba umwami. Umwami yabaga we kuva ku munsi yimitsweho, hashingiwe ku nzira yabugenewe mu muco nyarwanda.

Abasomye ibisobanuro byanditswe na Alexis Kagame (umwiru mukuru wagombaga kumwimika) muzi ko Ndahindurwa atigeze yimikwa, kuko byananiranye kumvikana ku buryo bwari gukoreshwa mu mihango yo kwimika. Ngo bahisemo ko arahira. Nyumvira nawe ! Nk’uwuhe mwami wundi se muzi wabaye we binyuze mu ndahiro? Iyo ndahiro se yari iteganyijwe he mu nzira tuzi z’ubwiru? Ku muntu wumva ubwami icyo bwari cyo n’uko bwakoraga, kuvuga “umwami warahiye” birashekeje. Ni nko kuvuga “imbeho ishyushye” cyangwa “ikimasa gihaka”. Kagame Alexis, nk’umwiru uzi ibintu, iyo usomye uburyo avuga ibi byo kurahira, ubona ko na we mu gihe yabyandikaga ibitwenge byari byamwishe: abyita comédie supplémentaire(Kagame, A., Un abrégé de l’Histoire du Rwanda, de 1853 à 1972, Butare: EUR, p. 266). Ubusanzwe umuragwa yabaga umwami umunsi yimitsweho bikurikije inzira ya kane y’ubwiru ari yo Nzira y’Ubwimika. Ibindi ni urwenya.

 2. MDR 59 NA MDR 91

Reka tunakomoze gato ku isano iri hagati ya MDR-PARMEHUTU yo muri za 59 na MDR yo muri za 91. Ni kenshi twumva abanenga MDR yo muri 91 ko ngo yatatiye igihango, ko ngo yagambanye umunsi yifatanyije na FPR mu kurwanya Habyarimana, no kwemera kujya muri guverinoma FPR imaze kwifatira ubutegetsi ku ngufu, n’ibindi. Abavuga ibyo babiterwa no kumva ko, ukurikije uriya murongo wa politiki wa MDR-PARMEHUTU 59, ari ishyano ko MDR 91 yiyunga na UNAR nshya ari yo FPR. Mu by’ukuri si byo. Kutumva itandukaniro hagati y’izi za MDR zombi bishobora gutuma dushinja MDR 91 amakosa itakoze.

Kuba amazina yombi asa bishobora kutuyobya tukibagirwa ko MDR 59 na MDR 91 byari bitandukaniye ku kintu cy’ingenzi. MDR 59 yarwaniraga ishyaka umurongo w’ibitekerezo. MDR 91 yarwaniraga imyanya mu butegetsi. Nerekanye uburyo kutarwanira imyanya byatumye MDR 59 idacikamo ibice kandi ntiyigurishe ku Mwami. MDR 91 yo ni ko byayigendekeye. Yari igendereye imyanya, biyitera kwigurisha iburyo n’ibumoso. Uko kurwanira imyanya kwabaye intandaro yo gucikamo ibice, kuko abenyegezaga ku mpande zose byaraboroheraga. Ngiyo MDR-Power, ngiyo MDR-Jogi, n’ibindi. Uku gucikamo ibice kwarayikurikiranye na nyuma ya 94. Muribuka umurava bamwe mu bari bayigize bagaragaje mu iseswa ryayo. Utabyibuka yabaza Safari Stanley na bagenzi be.

Nk’ishyaka rirwanira imyanya mu butegetsi ridashyize imbere umurongo wa politiki, kuba MDR 91 yarafatanyije na FPR ntibitangaje, nta n’ikosa ririmo. Iyo ushaka imyanya uyishakira ahashoboka hose no mu nzira zose. Igikuru ni ukubona icyo ushaka. Bagomba kuba baribwiraga bati reka FPR idufashe kugamburuza Habyarimana, tuzayikubita icenga tuyigobotore, cyangwa tuyereke igihandure mu matora. Basanze ibarusha imitego ibyungukiramo bo barahomba. Nka ya ndirimbo ngo “ndangura mpendwa ngacuruza mpomba”. Gusa MDR 91 nta wayitera ibuye, ku isi hose amashyaka arwanira imyanya mu butegetsi adashyize imbere umurongo w’ibitekerezo ni kuriya abigenza. Akadakora umwe ntikica ubukwe.

Dukurikije iriya mirongo ibiri ya politiki n’ibiyitandukanya, iyo MDR 91 iza kuba irwanira ishyaka umurongo wa politiki nka wa wundi wa MDR 59, ntibyashobokaga na gato “gukorana byahafi”(coalition) na FPR, kuko bari kuba bari mu byerekezo bihabanye kandi bihanganye. Ni imirongo igoye guhuza. Ngo “Bigirankana bya Nirwange yasomeje amata amatezano ati ibitajyanye ni ibi”! Nta hantu na hamwe wahuriza umurongo wa Repubulika ishingiye kuri Demokarasi (ubutegetsi bwa rubanda) , n’umurongo w’ubuhake bushingiye ku bisekuru. Uko kuba mu byerekezo bivuguruzanya bituma nta hantu mwahera mufatanya bya hafi. Iyo uharanira umwe muri iyi mirongo, kimwe mu byo uba ugamije ni ukuzibira urwanira undi murongo ngo adafata ubutegetsi. Kuba rero MDR 91 yo yarashoboye kwibona muri gahunda za FPR birumvikana. Nta wavuga rero ko MDR 91 yagambaniye wa umurongo wa politiki wa MDR 59. Ntawo yagiraga. Yari ishyaka rishaka imyanya mu butegetsi, mu nzira zose. Ngo imbeba yakurikiye akaryoshye mu nsi y’ibuye ihakura inda y’akabati. Ikindi kimenyetso gishobora kuzadufasha muri iki cyerekezo, ni ugucukumbura icyo FPR yapfuye na ba Gapyisi igahitamo kubakuraho. None wasanga hari icyo FPR yumvikanyeho n’abandi uyu we akayitera utwatsi! Abacukumbura muzarebe aha, hapfunditse ibanga. But that is another story!

Ubutaha tuzafatanya kureba uko amashyaka y’ubu ahagaze ushingiye kuri iriya mirongo iranga politiki y’u Rwanda, ingaruka bifite ku cyifuzo cyo guhuza “opposition”, n’izo bishobora kugira ku ihinduka ry’ubutegetsi.

BIRACYAZA….

Edmond MUNYANGAJU.


Avis aux lecteurs: Nos articles peuvent être reproduits à condition de citer le nom d’auteur et le site web source.                                                                                                           Notice to readers: Our articles may be reproduced provided the author’s name and the source website are cited.

Politiki: Mu Rwanda hariho imirongo ibiri ya Politiki, uwa Lunari n’uwa Parmehutu (Igice cya mbere)

Hashize igihe kirekire abantu basaba bashimitse ko amashyaka ya “opposition” nyarwanda yakwiyunga agafatanyiriza hamwe guhindura ubutegetsi mu Rwanda. Ababivuga babiterwa n’uko bumva byahuriza hamwe ingufu ubu zitataniye mu mashyaka anyuranye atavuga rumwe n’ubutegetsi bwa FPR. Ni icyifuzo cyiza. Ndagira ngo turebere hamwe ireme ry’iki gitekerezo n’ingaruka zacyo.  Kugira ngo twumve akamaro cyangwa ingorane zo kwishyira hamwe, dutangire tureba abajya muri politiki ari bantu ki.

 1. Kuki abantu bajya muri politiki?

Icya mbere ngira ngo tubanze duhigike ni ya mareshyamugeni ngo umuntu WESE wiyemeza gukora politiki abiterwa no gushaka kwitangira abandi. Ubushakashatsi bwose bwerekana ko iki ari ikinyoma. Ikimenyimenyi ni uko benshi mu bavuga ko bajyanywe muri politiki no kwitangira abandi, usanga mu buzima busanzwe wenda atari na ba bantu babangukirwa no gufasha. Ugasanga mu buzima bwabo batarafungurira umushonji n’umwe, batazi icyo kurera imfubyi ari cyo, n’ibindi. Ubushakashatsi rero bwo bwerekana ko kenshi abantu bajyanwa muri politiki n’impamvu ebyiri. Gushaka ubutegetsi (power seeking) no kurwanira ishyaka ibitekerezo byabo (policy seeking). Muri make rero, ujya muri politiki aba abifitemo inyungu. Ushaka ubutegetsi aba ashaka ibyubahiro, amakuzo, ubukire n’ibindi bijyana na bwo. Urwanira ibitekerezo aba yumva igihugu hari uburyo kigomba kuyoborwamo. Iyo abigezeho, na we yumva bimuhaye agaciro imbere y’umutimanama we n’imbere y’abandi.

Kuba abantu bajyanwa muri politiki no gushaka ziriya nyungu zombi dusobanuye, hari uwabyita inenge. Si byo. Ahubwo ni byiza. Umunyapolitiki ubyemera aba ari inyangamugayo kandi avugisha ukuri. Aba ari n’umugabo. Hari abashima ubabeshya ko ngo nta nyungu akurikiye. Rubanda irashukika. Ubwabyo ni ikibazo kujya mu bintu bitagira inyungu. Gusa rero inyungu ziri kwinshi. Ntituzigarukirize ku mafaranga n’ubukungu nk’uko bamwe babikora. Burya n’ugiye kwiha Imana muri wa muryango w’ababikira bita ku ndembe, haba hari inyungu akurikiye: umukiro wa roho n’ubugingo bw’iteka. Umunyapolitiki uvuga ko nta nyungu akurikiye, iyo atari umubeshyi aba ari indindagire. Hari na none uwambaza ati “none se uwo muntu ukurikiranye inyungu ze yagirira ate igihugu n’abaturage akamaro?”. Iyo ashaka ubutegetsi, yita ku byo abaturage bifuza kuko ni bo ba nyirabwo. Na bo rero bamuhundagazaho amajwi. Mbese ni mpa nguhe. Iyo arwanira ibitekerezo, akora uko ashoboye ngo yumvishe abaturage agaciro kabyo, bamuhe amajwi, abishyire mu bikorwa. Ng’uko uko umunyapolitiki ukurikiye inyungu bwite ahindukira akagirira abaturage akamaro.

 2. Abanyapolitiki bacu wabashyira mu kihe cyiciro?

Ukuri ntikwica umutumirano, reka mbivuge. Ingorane u Rwanda rwahuye na yo ni uko rwagize abanyapolitiki badakurikiranye inyungu. Biragoye kumenya icyo bakurikiranye, ariko nshidikanya niba bo baba bakizi. Muti gute ? Duhereye ku kurwanira ibitekerezo, biragoye kumenya umurongo w’abanyapolitiki b’abanyarwanda. Umurongo wa politiki ntituwitiranye n’izina ry’ishyaka. Umurongo wa politiki ni ukugira ibitekerezo kandi abaturage bagasobanurirwa uburyo byahindura imibereho yabo. Reka ntange urugero.

Tumaze imyaka irenga 26 dufite ishyaka ryitwa PSD,ngo riharanira imibereho myiza y’abaturage. Jya rero mu giturage ubaze umuturage niba arizi. Umubaze niba yaritora n’icyo aritezeho. Ese ni abanyarwanda bangahe bazi icyo PSD yabazanira kitazanwa na FPR, PDC cyangwa PDI?. Muri politiki, umurongo w’ishyaka iyo utazwi n’abaturage (ntitwitiranye kuwumenya no kuwibonamo) uba ntawo. Ikindi kiranga umurongo uhamye w’ibitekerezo, ni ukuba uruhererekane hagati y’ibisekuru. Abiyita ibigugu muri politiki yacu mbanenga kuba nta babyiruka babagwa mu ntege. Byari kuba iyo bagira umurongo w’ibitekerezo uzwi. Bitabaye, biragoye kubajya inyuma utazi aho bagana.

Ushingiye kuri ibi, wasanga u Rwanda kugeza ubu rwaragize imirongo ibiri ya politiki: uwa Runari (UNAR) n’uwa MDR Parmehutu. Tuzabigenera akanya dusesengure iyo mirongo yombi, aho itandukaniye n’aho ishingiye. Gusa tutagiye kure, reka ntange ibimenyetso bitatu.

Iyo uvuze Runari cyangwa MDR, abantu bahita bakubita agatima ku bitekerezo n’imiterere y’ubutegetsi mbere yo kwibuka umuyobozi (Leader) runaka. Abenshi mu babyiruka ubu ushobora gusanga batanibuka abayashinze n’abayayoboye, ariko icyo yarwaniraga cyo barakizi. Iki ni ikimenyetso cy’uko muri ayo mashyaka ibitekerezo byarushaga agaciro amazina y’abayobozi. Iki ni icya mbere kiranga umurongo uhamye wa politiki.

Icya kabiri ni uko, ukoze ubushakashatsi, watungurwa n’uko abato babyiruka basobanukiwe na Runari cyangwa MDR kurusha uko basobanukiwe na PDC kandi ari yo yo muri iki gihe. Icyo ni ikimenyetso cya kabiri.

Icya gatatu ni uko ibitekerezo by’aya mashyaka byambukiranyije ibisekuru (générations). Ibya Lunari biracyariho muri FPR nyuma y’imyaka 50. Ibya MDR na byo ntaho byagiye. N’ubwo ubu nta shyaka ribihagarariye cyangwa ribyiyitirira, biraho bituje. Ikibigaragaza ni uko FPR, mu mikorere yayo, ni byo ihora yikanga, ikabihoza muri “target”. Muzarebe iyo ivuga ibya kamarampaka, rubanda nyamwinshi, ubwigenge n’ibindi byubatswe na MDR, icika ururondogoro.

Dore ikindi gitangaje abantu batitayeho. Nyuma ya jenoside, ishyaka twari twiteze ko risenywa imbere y’amategeko ni MRND, kuko yaregwaga jenoside. Nyamara si ko byagenze. FPR yihutiye gusenya MDR kuko izi ko ari yo ifite umurongo n’ibitekerezo bikomeye bishobora kuzayigora. MRND n’ubwo ubu idahari mu Rwanda, nyamara yo ntiyigeze iregwa mu mategeko ngo iseswe nk’ishyaka. Biratangaje. Ushaka rero kureba ingufu z’ibitekerezo bya MDR azarebe uburyo FPR-Inkotanyi ihora ibyikanga. Ngo ntawe utinya ijoro atinya icyo barihuriyemo. Twibutse ko FPR yatangiye yitwa RANU cyangwa UNAR mu gifaransa!

3. Itandukaniro hagati yo gushaka ubutegetsi no gushaka imyanya.

Ni byiza gutandukanya ibi bintu byombi. Umunyapolitiki ushaka ubutegetsi aba afite umurongo n’icyerekezo. Ushaka akanya aba ari umucanshuro. Ushaka ubutegetsi, agira umurongo wa politiki, agaharanira kuwumvisha abaturage ngo nibamutora awushyire mu bikorwa. Ushaka akanya, nta bitekerezo nta n’umurongo. Icyo apfa ni akanya. Akenshi, yisunga abafite ibitekerezo n’umurongo ngo arebe ko bamusagurira. Ngiyo indangagaciro ya byinshi mu byiyita amashyaka biri mu Rwanda muri iki gihe. Kuko nta murongo w’ibitekerezo, bahisemo kwiturira mu ibaba rya FPR, ngo amahanga abone ko ubutegetsi buhuriweho n’amashyaka menshi. FPR na yo yabemereye kutarisha ikiyiko, ahubwo ikajya irisha ikanya ngo hagire utuvungukira dutakara na bo bagire icyo bacyura. Iyi ndwara ariko ushishoje wayisanga no muri opposition.

  1. Amashyaka ya “hobe ibyansize” na “twihangire imirimo”.

Iyo abantu bageze mu buhungiro, ikibazo cya mbere bagira ni icyo kwakira imibereho mishya. Abakiri bato bo biraborohera kuko baba bakiyubaka. Abakuzeho gato, bahura n’ikibazo cyo kwibona muri sosiyete itabaha icyubahiro n’umwanya bari bamenyereye. Reba rero umuntu wari minisitiri cyangwa Jenerali akibona muri ka kumba bacumbikiramo impunzi, yakwaka akazi bakamuha ako kwakira abinjira (réceptioniste) mu nzu y’abasaza cyangwa gucunga umutekano mu isoko. Yatambuka agasanga ntawe umwitayeho kandi yari amenyeye kuramukanywa ibyubahiro. Munyumve neza nta kazi nsuzuguye. Gusa imyumvire yacu ya kinyarwanda n’uko twumva ibyubahiro biradukurikirana. Aha rero ni hamwe haturuka imisusire y’amashyaka yacu. Hari ayo umuntu yakwita “Hobe ibyansize” cyangwa“Twihangire Imirimo”. Ni ishyaka nshinga ngo ntibagirana kandi narigeze gukomera. Mba nteganya ko rimwe mu mwaka BBC izampamagara mu kiganiro mpaka, rimwe mu myaka ibiri tugakora inama, ubundi tugatanga itangazo kuri internet. Ibikorwa bya politiki bikagarukira aho. Iyo izina ryanjye barivuze nka rimwe mu mezi atandatu, numva nanjye nkiri mu ruhando ngo rwa politiki. Ubishidikanya, afate ishyaka rimaze imyaka nk’ 10 rivutse, arebe ibikorwa bya politiki rikora mu mwaka cyangwa ryakoze muri iyo myaka. Nanyomoza nzamushima. Amashyaka nk’aya ntaba agamije kurwanira ubutegetsi cyangwa se kurwanira ibitekerezo. Cyakoze rimwe na rimwe iyo akanya kabonetse ntakitesha. Ngiyo impamvu hari abarangiriza mu Rwanda kwihesha agaciro kandi nyamara batahwemaga gutuka FPR. N’abayituka ubu, ibemereye akanya, hari abarenze umwe bamanuka batakirwambaye.

Kera mu bayahudi, abanyapolitiki b’ukuri bari Abahanuzi. Umuhanuzi rero yagombaga kuba ari umuntu usanzwe yitunze. Impamvu kwari ukugira ngo hatazagira umucyurira ko yaje gushaka amaramuko. Umunsi umwe rero, Amasiya, umusaherezabitambo w’i Beteli, yigeze gushaka kubicyurira umuhanuzi Amosi. Amosi yahagaze yemye ati “mfite amasambu yanjye n’amatungo ahagije. Gusa Uhoraho yarambwiye ati bisige ujye guhanura. Ariko nari nitunze” (Am 7,14-15).

Ese ye, abanyapolitiki bacu mu buhungiro, ni bangahe bashobora gutanga igisubizo nk’iki hagize ubacyurira? Ni yo mpamvu FPR na yo ibihoza ku munwa, ibacyurira gushaka amaramuko. Opposition y’ukuri izatangira umunsi twagize abanyapolitiki bashobora nkwishongora nka Amosi, bati “twari twitunze, dufite akazi aka n’aka, dufite umwuga uyu n’uyu, ariko twarabiretse kuko twiyumvisemo umuhamagaro wo gukora politiki”. Aha rero ni ho hari ibanga ryo guhuza amashyaka ya opposition.

5. Guhuza amashyaka ya opposition.

Muri politiki, hari ibintu bibiri bituma amashyaka yishyira hamwe. Ni bya bindi n’ubundi navuze: gushaka ubutegetsi no kurwanira ibitekerezo.

Duhere ku mashyaka ashaka ubutegetsi. Ayangaya akunze kwishyira hamwe mu gihe cy’amatora. Ashobora kubikora mbere cyangwa nyuma ho gato. Mbere y’amatora, aba agira ngo adatatanya amajwi ahubwo ayakusanye ashobore kwegukana imyanya ihagije. Nyuma y’amatora, haba hari iryatsinze ariko ridafite amajwi ahagije ngo ritegeke ryonyine. Rishaka irindi byiyunga. Iri rishakisha irindi rito, rinyotewe ubutegetsi, ariko ridafite umurongo w’ibitekerezo ukomeye, kugirango ritazarigora mu guhitamo ibikorwa bya leta. Iyi ni inzira ya mbere opposition nyarwanda yakwihurizamo. Opozisiyo ishatse kujya mu matora, byaba byiza kwegeranya imbaraga. Bitabaye ibyo, kwiyunga wasanga ntacyo byunguye cyane.

Mu buryo bwa kabiri, amashyaka arwanira umurongo w’ibitekerezo yo ashobora kwiyunga igihe icyo ari cyo cyose. Iyo abonye imirongo n’icyerekezo bijya hamwe, hari ubwo ahitamo gukorera hamwe kuko aba yegeranye mu myumvire. Iki rero ni cyo kibuze mu mashyaka ya opposition nyarwanda. Twatangiye tureba uburyo umurongo wayo wa politiki udasobanutse, amwe ndetse akaba atanawugira. Iyo rero abantu bavuga kwishyira hamwe, baba birengagije ko abishyira hamwe bagomba kuba hari ibyo bahuje.

Kugeza ubu, ikigaragara amashyaka ya opposition ahuriyeho ni ubushake bwo gutsinsura ubutegetsi bwa FPR. Gusa rero muri politiki ubushake bwo guhindura ubutegetsi ntibuhagije ngo abantu bishyire hamwe. Igikomeye ni icyo buri wese yumva yabusimbuza n’uburyo yabigeraho. Gukuraho ubutegetsi bwa FPR, ukabusimbuza Repubulika ishingiye ku mahame ya demokarasi, undi akabusimbuza ingoma ya ubwami(monarchie), ni imishinga ibiri inyuranye kuri byinshi.

Igikomeye kurushaho, ni uko hari n’amashyaka atari make agarukira kuri iyo ntambwe ya mbere: guhirika FPR. Ibindi ntubabaze. Byaragaragaye kenshi aho abantu barwanya ubutegetsi, bakabukuraho, nyuma bakayoberwa icyo babusimbuza, ugasanga ntaho bavuye ntaho bagiye. Muzitegereze Kongo nyuma ya Mobutu, Iraki nyuma ya Sadam, Misiri nyuma ya Mubarak n’ahandi.

Ikibazo cy’ukuri opposition nyarwanda ifite si amashyaka menshi cyangwa make. Yego ngo uburo bwinshi ntibugira umusururu, ariko na none ngo ingabo nyinshi ni izongeranya. Ikibazo cy’ukuri ni amashyaka (make cyangwa menshi) ariho ku izina, atagize icyo yunguye usibye gutera icyugazi no gutuma abatabizi bibeshya ngo hari ababitubereyemo, kandi byahe byo kajya! Ikibazo cy’ukuri ni amashyaka (make cyangwa menshi) adafite umurongo wa politiki, muri make atagize icyo amaze.

Hari umunyapolitiki wigeze gucyurira undi, ati:“nemera ko igihugu gikwiye kuyoborwa n’impaka z’ibitekerezo. Ikibazo gusa ni uko n’abadafite ibitekerezo bashaka gutera impaka”. Yarasaze agwa ku ijambo. Abashaka rero guhuza opposition nyarwanda nabagira inama yo kubanza kuyirema. Niba babona ihari, nabagira inama yo kuyicira (kuyikonorera) nk’uko bicira ikawa kuko yuzuye ibyonnyi. Ikibazo si uguhuza amashyaka menshi ya opposition, ikibazo ni ukumenya wahuza ayahe. Hari arenze rimwe azagira akamaro umunsi yasenyutse.

Umwanzuro wo kwisegura.

Ndabizi ko hari uri buntere ibuye ngo nakoze ishyano mvuga ko hari amashyaka ya opposition nyarwanda y’imburamumaro. Hari uwandenganya ngo nsuzuguye abanyapolitiki b’inararibonye kandi basaziye mu mwuga. Mbere yo kwihutira kuntera ibuye, banza unsubize iri hurizo: uburyo FPR yafashe ubutegetsi n’uburyo ibutengamayeho imyaka 26, nyamara idashyigikiwe n’abaturage, kandi ngo dufite inararibonye muri politiki n’amashyaka anigana. Nurangiza, ndatega umutwe. Ntuntere ibuye gusa, ahubwo ndemera ufate n’intosho. Umunyapolitiki Machiavel ni we wanditse ati “ibiriho n’ibyakagombye kubaho birahabanye cyane, ku buryo umuntu wirengagiza ibiriho aba agana ahabi (la distance entre la réalité et l’idéal est tellement grande que celui qui ferme les yeux sur ce qui est, apprends plutôt sa perte que sa survie). Ukuri nguko. Kurarura, ariko guca mu ziko ntigushye.

 Edmond Munyangaju.

BIRACYAZA….


Avis aux lecteurs: Nos articles peuvent être reproduits à condition de citer le nom d’auteur et le site web source.                                                                                                           Notice to readers: Our articles may be reproduced provided the author’s name and the source website are cited.

Faustin Twagiramungu s’adresse aux intellectuels rwandais. Lettre ouverte.

Faustin Twagiramungu dans une conférence de presse à Bruxelles en 2015

« Celui qui accepte le mal sans lutter contre lui coopère avec lui » (Martin Luther King)

Chers compatriotes,

En ma qualité d’homme politique rwandais et de témoin de l’histoire de notre pays, je me vois dans l’obligation d’attirer votre attention sur l’immense détresse et les terribles humiliations que subit le peuple rwandais depuis plus de 25 ans. Plus le temps passe, plus la situation de nos compatriotes ne cesse de se détériorer. Jamais le pays n’avait connu autant de malheurs orchestrées par le pouvoir en place, dont des atteintes massives à la vie, à la liberté et à d’autres droits fondamentaux, des spoliations et des destructions de biens privés, des famines endémiques délibérément provoquées pour décimer une partie de la population, et bien d’autres maux devenus le lot quotidien des Rwandais. Au rythme où vont les choses, le pire est à craindre, aussi longtemps que le Rwanda sera sous le joug d’un tyran sanguinaire qui ne s’en cache plus.

En effet, lorsqu’un Chef d’Etat en exercice, en l’occurrence le Général Paul KAGAME, affirme haut et fort qu’il a tué et qu’il va continuer de tuer ses citoyens, et qu’en dépit d’être condamné il soit plutôt applaudi, ne peut que nous amener à nous inquiéter et à nous interroger!

Cet exemple récent et d’autres cas que vous connaissez certainement, me poussent à pointer du doigt votre passivité, collective ou individuelle, devant le drame qui se joue devant vos yeux. N’entendez-vous pas cette petite voix de la conscience vous demander instamment: « Qu’as-tu fait de ton intelligence, de ton savoir et de ton savoir-faire ? Qu’as-tu fait pour ton peuple ? »

Chers compatriotes, RÉVEILLEZ-VOUS !

Le seul pouvoir légitime est celui qui repose sur le consentement du peuple. Par conséquent, l’exercice du pouvoir ne saurait avoir d’autre finalité, que le bien de la communauté publique. Et pourtant, le régime du FPR exerce son pouvoir par le fer et le sang dans le but de l’enrichissement illicite de ses dignitaires. Que faudra-t-il faire pour que vous soyez pleinement sensibilisés à cette situation pour le moins injuste et inacceptable ? La tyrannie est présente. Elle fait des ravages tous les jours.

Certains d’entre vous se disent : «Je ne vais pas risquer ma peau pour affronter ce régime impitoyable ! Je m’en remets au destin!». C’est ce fatalisme qui nourrit et entretient le mal. C’est l’alibi de l’indignité ! Qui pense ainsi est un lâche qui s’ignore. Souvent, nous oublions que mourir ne dépend pas de nous. Mais n’oubliez jamais, qu’il dépend de vous de sauver votre peuple en détresse.

Ce que nous avons vécu et que vivent nos compatriotes est indicible ! Qui parmi vous n’a pas perdu un ami, un frère, une sœur, un parent ? Toutes les familles ont été touchées par la volonté des assassins, qui se croient toujours et pour toujours au-dessus des lois.

Combien parmi vous sont tellement terrorisés, qui se déguisent en cadavres ambulants, pour ne pas « être tués une deuxième fois » ! Ils sont devenus comme des zombis, qui obéissent, au doigt et à l’œil, à ce régime qui les tue. Ce n’est pas en abandonnant votre corps et votre esprit à ces forces du mal, que vous vivrez mieux ! Soyez dignes, pensez au moins au bien et à l’avenir de vos enfants et leurs descendants ; l’histoire vous en saura gré !

Chers compatriotes, ENGAGEZ-VOUS !

Les hommes, les femmes, les garçons et les filles de votre âge ont décidé de mener une lutte sans merci contre ce régime du FPR-KAGAME qui tue et malmène les Rwandais. Rejoignez-les ou soutenez-les d’une façon ou d’une autre ! Ils comptent sur vous. Ils sont engagés dans des associations ou partis d’opposition au Rwanda et à l’extérieur. Ils sont en prison ou en exil. Ils se battent jour et nuit, chacun à sa manière, pour la dignité, la paix, la justice, la liberté et la démocratie dans notre pays.

Certains en payent le prix fort, et malgré cela les autres continuent. Avec eux, je crois en la victoire finale. Ceux qui ont été tués dans ce combat, sont des filles et fils dignes de la nation. Ils sont tombés sur le champ d’honneur, nous ne les oublierons jamais. Ils forcent notre admiration, ils nous inspirent jour et nuit ; faisons tout ce qui est en notre pouvoir pour que leur sacrifice ne soit pas vain.

Certains pensent, à tort, ne pas être concernés par cette lutte, au motif qu’ils ont une situation sociale ou financière enviable. Ils oublient que le régime dictatorial du FPR-KAGAME peut à tout moment tout leur prendre, à ceux qui sont à l’intérieur du pays, ou, pour ceux qui sont en exil, les malmener d’une façon ou d’une autre, par le biais de sbires mandatés à cet effet. Faut-il encore souligner qu’il s’agit d’abord et avant tout d’un combat pour la dignité et la liberté ? En l’espèce, ces paroles d’un sage africain méritent toute notre attention : « Etre pauvre et libre plutôt que riche dans l’esclavage ! » 

Chers compatriotes, BATTEZ-VOUS !

Pour que votre peuple et vous-même soyez en sûreté, il faut être délivré de la force tyrannique ! Cette machine d’oppression est contraire au droit, elle s’oppose à votre liberté, elle nuit à votre vie tout simplement !

Comme tout être humain, la raison vous oblige, tous et chacun, de considérer comme ennemi de votre conservation, celui qui veut vous ravir votre vie, si vous ne vous soumettez pas comme son esclave corvéable à merci. Dans ces conditions, il vous impose une situation d’état de guerre et devient ipso facto votre agresseur, contre qui vous avez le droit et surtout le devoir de combattre. Vous l’aurez compris, c’est une question de survie et de légitime défense.

Chers compatriotes, INDIGNEZ-VOUS !

Vingt-cinq ans que les ossements des nôtres sont exposés comme des trophées de guerre ; ça suffit ! Le régime FPR dirigé par Paul KAGAME a décidé d’ôter l’humanité à nos défunts. Ils sont privés du repos éternel auquel ont droit tous les morts. Tous ces corps exposés à GISOZI et ailleurs sont ceux des nôtres, vous et moi. Aucun de ces morts n’appartient à la famille de KAGAME, car si c’était le cas, pareille humiliation lui aurait été épargnée.

Les nôtres sont devenus des objets de curiosité. Ils sont déshumanisés tous les jours, sous le regard complice des visiteurs étrangers, qui sont soumis malgré eux, à un exercice émotionnel des plus étranges, qu’ils n’osent pas dénoncer. Cette mise en scène macabre est choquante et inacceptable : elle est savamment entretenue par le régime dictatorial du FPR-KAGAME en vue de maintenir dans la culpabilisation une partie des Rwandais et de s’attirer la sympathie d’une Communauté internationale dont la naïveté est habilement exploitée par le pouvoir de Kigali.

Nous ne le dirons jamais assez : l’exposition de ces ossements doit cesser. Non seulement elle procède d’une instrumentalisation politique des plus condamnables, mais aussi elle constitue le comble du cynisme, quand on sait que, dans la plupart des « sites mémoriaux », il s’agit des restes des corps des personnes tuées massivement par l’Armée du Général KAGAME lors de sa conquête du pays en 1994.

Il faut agir et vite, pour que ces corps soient enterrés en toute dignité. Ne laissons plus faire cette affreuse exposition, contraire à nos croyances et notre culture. Notre passivité chosifie nos morts et les réduit au néant. Ils sont morts injustement, et comble du drame, ils sont devenus le décor d’un spectacle politique pitoyable !

Le FPR nous terrorise tellement qu’il est difficile de protester contre cette infamie. Mais jusqu’à quand nos morts devront supporter notre silence complice ? ll est temps d’agir, pas seulement pour ce cas, mais aussi pour d’autres injustices du quotidien. Ensemble, levons-nous comme un seul homme pour briser ce cycle de violence et d’impunité qui a trop duré, et pour mettre un terme au régime dictatorial et criminel de Paul KAGAME.

Chers compatriotes,

Je n’en doute pas, mon message aura contribué, je l’espère, à vous rappeler votre devoir d’intellectuel. Vous, comme moi, avons l’obligation de nous engager résolument en faveur de l’avènement au Rwanda d’un nouvel ordre politique respectueux de la vie, de la dignité, de la liberté et d’autres droits fondamentaux dont nos compatriotes sont privés depuis plus de 25 ans.

Nous devons d’abord et avant tout compter sur nous-mêmes car, comme le dit bien à propos un adage rwandais, « les semences venant d’ailleurs arrivent généralement en fin de saison » (Ak’imuhana kaza imvura ihise). Au lieu d’attendre notre salut d’une Communauté internationale indifférente à notre sort ou en complicité avec notre oppresseur, misons plutôt sur notre énergie et celle de la jeunesse de notre pays, acquise dans sa grande majorité à l’urgence et la nécessité d’un changement politique au Rwanda, qui doit se faire dans l’unité de toutes les composantes de la société rwandaise.

Demain ou après-demain, sonnera le départ pour une marche commune vers la libération du peuple par le renversement du régime honni qui l’asphyxie depuis que le Général KAGAME règne en tyran sanguinaire sur le pays. Soyez au Rendez-vous de l’histoire, de votre histoire, que vous écrirez avec un cœur de patriotisme, de fraternité et de concorde nationale. « A la fin, nous nous souviendrons, non pas des mots de nos ennemis, mais des silences de nos amis. » (Martin Luther King)

Avec toutes mes amitiés et mes sincères salutations.

Faustin Twagiramungu

Ancien Premier Ministre rwandais

Bruxelles, Avril 2020.