Category Archives: Human rights

Rwanda: l’étrange affaire du chanteur Kizito risque de déstabiliser le Rwanda

 

https://i0.wp.com/www.slateafrique.com/sites/default/files/imagecache/article_v2/2014-04-28_1136/kizito-affaire.jpg

              Le chanteur Kizito Mihigo répondant à la presse le 15 avril à Kigali / AFP

 

Le chanteur, rescapé du génocide, prône la réconciliation. Et pourtant, le pouvoir de Kigali l’accuse de haute trahison. Tentative d’éclairages.

Kizito Mihigo, un chanteur populaire au Rwanda est au centre d’une affaire bien troublante. Le 15 avril, il est arrêté, en compagnie de trois autres personnes, dont un journaliste. Le site News of Rwanda rapporte que le chanteur est accusé de terrorisme, d’atteinte à la sûreté de l’Etat et de trahison. Le site d’informations avait ajouté que le chanteur «fait l’objet d’une enquête pour avoir préparé des attaques à la grenade contre le gouvernement».

L’annonce de l’arrestation de cet artiste et, surtout, des accusations portées contre lui, suscitent l’émoi et le doute au sein de la population. Kizito Mihigo est un artiste apprécié dans le pays. Comme le rappelle le quotidien belge Le Soir,«depuis son retour au Rwanda en 2011, il était devenu une véritable vedette, non seulement à cause de la popularité de ses chansons, mais aussi à cause de la fondation qu’il avait créée, vouée à la paix et à la réconciliation».

L’artiste est un orphelin qui a perdu sa famille dans le génocide des Tutsi au Rwanda, en 1994. Rescapé, il a suivi des études de musique à Bruxelles, financées, selon des indiscrétions du Soir, par le président Paul Kagamé qui accuse aujourd’hui le chanteur de gospel de terrorisme et surtout de vouloir le tuer.

Ces accusations surprennent, d’autant plus qu’elles sont en totale contradiction avec l’engagement humaniste de Kizito Mihigo et l’œuvre de réconciliation à laquelle il s’emploie à travers sa fondation pour la paix et ses chansons.

Pourtant, l’affaire est en train de prendre une autre tournure. Vendredi dernier, lors d’une audience de son procès, le chanteur confirme des aveux qu’il avait déjà longuement fait devant la presse.

«J’accepte les accusations. Mais que les choses soient claires, j’ai fait ces crimes lors de conversations. Je n’ai ni acheté de grenades, ni donné de l’argent», a-t-il indiqué dans des propos rapportés par RFI.

Plusieurs observateurs voient ces aveux comme une manœuvre du pouvoir en place. Le blog The Green Frog croit par exemple savoir que les accusations portées à l’encontre de Kizito Mihigo ne tiennent pas la route.

«Comment est-il possible pour un chanteur d’attaquer un gouvernement, et surtout d’assassiner un président qui possède le système de sécurité le plus efficace du continent?», s’interroge The Green Frog.

De la même façon, les aveux du chanteur confortent la thèse d’une affaire montée de toute pièce, ajoute, pour sa part Umuhuza. Ce blog consacré à la réconciliation du Rwanda affirme que l’affaire est louche. Il s’agit d’une«tentative maladroite du clan Kagamé pour distraire l’opinion rwandaise et internationale sur les déchirements au sein même de l’ethnie tutsi qui domine le pouvoir depuis 1994», peut-on lire sur le blog.

Pour Umuhuza, quatre éléments incitent à prendre à être prudent: l’étrange«disparition» du chanteur peu avant l’annonce de son arrestation, les aveux devant la presse avec large diffusion dans les médias officiels et sur les réseaux sociaux, un tribunal «non compétent» et un «avocat qui se désiste quelques heures avant l’audience».

Colette Braeckman, éditorialiste au Soir et spécialiste de la région des Grands Lacs, estime que cette affaire est, peut-être, le prélude de nouveaux déchirements au Rwanda, nés des jalousies et de rancœurs pas encore apaisées entre Tutsi eux-mêmes.

Sur ce point, Umuhuza explique:

«Le jeune tutsi Kizito Mihigo qui avait tout juste 13 ans en 1994 et qui est réellement un rescapé du génocide  contrairement aux autres jeunes tutsi de sa génération qui sont rentrés au Rwanda après la conquête du pays en 1994, ne doit pas faire la même lecture de l’histoire que ces autres frères tutsi.  Mais lorsqu’il le dit publiquement et que de par sa notoriété, il ose l’exprimer en chanson, il a alors franchi la ligne rouge et est devenu paria dans la “fratrie”.» 

La désormais «affaire Kizito» semble donc une affaire interne au clan Kagamé, mais qui risque de déstabiliser à nouveau le pays et la région.

Slate Afrique

STAND protests speech by Rwandan president

NEW.042814.stand_bw

Around a dozen members of Stanford STAND, a human rights group, demonstrated outside a Graduate School of Business event featuring Rwandan President Paul Kagame last Friday, in an effort to prompt conversation of and raise awareness about allegedly repressive actions by Kagame’s administration.

According to Jared Naimark ‘14, the STAND students demonstrated at the event because the Stanford chapter of the national STAND organization focuses explicitly on human rights in Sudan, South Sudan, Burma, Syria and the Democratic Republic of Congo. Rwanda has repeatedly intervened in Congo in recent years.

The group also works with Friends of the Congo, an organization based in Washington, D.C. that works to raise awareness about challenges faced by people in the Congo and to support Congolese institutions.

Demonstrators emphasized, however, that their efforts were not intended to interrupt the procession of the event.

“We [were] not planning to disrupt the event in any way,” Naimark said. “We’re curious to hear what he had to say. The goal is to get information in people’s hands.”

The demonstrators handed out informational factsheets and flyers that detailed human rights violations allegedly perpetrated by the Kagame administration, as well as printed copies of an editorial article that they had published in The Daily that day, according to Melanie Langa ‘16, a member of STAND and one of the demonstrators.

“STAND was interested in changing the dialogue around this event because we felt it wasn’t representative of the whole story,” Langa said. “There are whole stories and perspectives that you can take to this event. Since he’s been president, Rwanda has made many strides and has improved and [Kagame’s] done a good job in a lot of cases and scenarios but it’s also important to recognize that his government has been destabilizing Eastern Congo and because of that we are interested in making sure that side of the story people knew about.”

Scott St. Marie MBA ‘15, one of the student coordinators of Kagame’s address, stated that he thought the STAND students’ presence at the event was beneficial.

“I’m glad that they were there to help broaden our dialogue about Kagame and Rwanda,” St. Marie said. “Rwanda has a tumultuous and complex history, and I’m glad we were able to talk about multiple perspectives.”

In fact, St. Marie later approached the students and ensured that one of the STAND representatives could engage in the audience participation portion of the event. Audience questioning, according to St. Marie, included queries about term limits and whether Kagame has plans to run for a third term.

“We passed out all the flyers we brought and people were very receptive,” Langa said. “I think it was very successful. We got people to think of other issues that we didn’t think would be addressed without some kind of push and we’re contributing to what might be missing from that conversation.”

Nitish Kulkarni contributed to this report

Kizito yifurije Kagame gupfa akwiye gufungwa…uwishe Habyarimana na Ntaryamira we yigaramiye!

téléchargement

Kizito 01701201415381800000020140118_kagameMihigo (ibumoso) ni umwe mu Batutsi barokotse jenoside  FPR irimo gusonga.

 Paul Kagame ( iburyo) aramutse yanze gushyikirana akagwa mu ntambara yaba yizize.

 

Mu Rwanda ibintu bihabera biteye agahinda kenshi. Kuva tariki ya 7 Mata umuhanzi w’icyamamare kandi ukiri mutoya yafashwe na polisi afungirwa ahantu hatabona, amazwa iminsi itatu ntawe umureba ku buryo rwose urupfu rwari hafi. Amaze kumvishwa ko ashobora no gupfa kandi isi igakomeza igatembera, nibwo noneho yashyizwe kuri tortures zikomeye kugira ngo yemere ibyo aregwa byose. Icy’ingenzi mu byaha aregwa ni uko ngo yifuje ko aho kugira ngo habe intambara mu gihugu imara abaturage, ahubwo hapfa umuntu umwe ari we Paul Kagame.

 

Iyo ukurikiye neza uburyo bivugwa, usanga Kizito atari we ucura wo mugambi ahubwo uwo mugambi ucurwa na Kagame we ubwe. Muti kuki? Impamvu ni uko iri yicwa rya Kagame rivugishwa amatama yombi n’abantu umuntu atanahamya ko babishoboye (iyo babishobora ntaba yarabamarishije ibiziriko), mu by’ukuri rituruka kuko Kagame yanze imishyikirano. Hashize imyaka myinshi Abanyarwanda basaba ko Paul Kagame yakwemera hakaba imishyikirano hagati y’Abanyarwanda igahuza FPR n’abayirwanya, abihayimana, sosiyete sivile, abahagarariye amashyirahamwe y’abakozi n’imiryango itegamiye kuri Leta kugira ngo tuganire ku mateka yacu nta gucengana. Ibi biganiro bitaziguye kandi bizira ikinyoma nibyo byatanga umurongo nyawo w’ubwiyunge bw’Abanyarwanda. Ikibazo rero cyakomeje kuba ingorabahizi kuko Leta ya Kigali yavuniye ibiti mu matwi ikikomereza urugendo nk’aho ntacyo biyibwiye. Hagati aho kandi niko Abanyarwanda b’ingeri nyinshi bakomeje kwicwa urubozo bagafungirwa ubusa, bagatorongezwa, abasigaye bagahindurwa inkomamashyi n’abagererwa mu gihugu cyabo ubu cyigaruriwe n’agatsiko gatoya k’abasirikare bakuriye mu nkambi z’impunzi muri Uganda ndetse n’abandi birirwaga mu mihanda ya Kampala bacuruza ibiyobyabwenge.

Kuba rero bamwe mu Banyarwanda bumva niba ibiganiro binaniranye wenda hari indi nzira banyuramo ndumva bitabazwa bo, ahubwo bikwiye kwirengerwa n’uwanze ko ibyo biganiro bibaho. Gusa rero na none dukurikije amateka yacu ya vuba, gushoza intambara bamwe bavuga ko ngo izaba ngufiya cyane, tuzi neza ko yamena amaraso y’inzirakarengane.( Niyo mpamvu hari amashyaka  nk’ ISHEMA abona intambara idakwiye kugirwa priority). Aha niho Kizito Mihigo atuje yatanze igitekerezo ati aho kwitura inabI izo nzirakarengane , ni kuki uwo wanze ko ibiganiro bibaho atari we wabibazwa ariko abandi bakagira amahoro?

Iki gitekerezo cya Kizito rero nicyo ubucamanza bw’u Rwanda bwahereyeho buyicuranga buyica imirya ngo aha ishyano ryacitse umurizo. Gusa mu byerekeye amategeko, nta kimenyetso na kimwe cyerekana ko Kizito atari kugera nyuma akisubiraho mbere y’uko ibyo biba cyane cyane ko nta n’aho agaragaza uko uwo mugambi uzagenda. Paul Kagame nabimenye. Guhera uyu munsi ashatse yakoresha izo nkomamashyi ze z’abacamanza agafunga u Rwanda rwose kuko Abanyarwanda 75 % bamwifuriza gupfa wenyine aho kwanga imishyikirano maze bikaba byabyara intambara izamara abenegihugu. Ese ubundi byaba bitwaye iki niba umuntu umwe apfuye kugira ngo hakire ubuzima bwa benshi? Kagame nawe yagombye kwishimira kuba yapfa ariko agakiza benshi niba ari wo muti wonyine usigaye. Bityo twamwandika  no mu gitabo cy’intwari!

Igitangaje si uko Kagame yapfa, kuko n’ubundi twese ntawe utazapfa. Ikindi hari umuntu  w’inshuti yanjye uhora atwibutsa ko no hakurya y’urupfu hari ubugingo. Ariko nanone kwambura umuntu ubuzima bihanirwa n’amategeko. Kubitekereza gusa utabishyize mu bikorwa ntacyo byamutwara akaba ariyo mpamvu bidakwiye kugenderwaho ngo umuntu akorerwe dosiye. Igikomeye ahubwo ni iyo igikorwa cyabayeho. Ku itariki ya 1 /10/1990 umutwe w’inyeshyamba wiyise Inkotanyi ukaba wari ugizwe n’abana bakomoka ku wundi mutwe wari wariyise Inyenzi( Ingangurarugo ziyemeje kuba Ingenzi) wagize igitekerezo cyo kwica abanyarwanda bo mu bwoko bw’abahutu. Ntibyahagarariye ku gitekerezo gusa kuko byashyizwe no mu bikorwa. Uyu mutwe wakoze umugambi wo kurasa Habyarimana ndetse ubishyira mu bikorwa. Sijye ubivuga ahubwo abari bahibereye barabyemeza. Ni ukuvuga ko abagize uyu mutwe ntibabaye ibigwari nka Kizito uvugisha umunwa gusa, ahubwo bo babishyize no mu bikorwa maze ku itariki ya 6 Mata 1994 Habyarimana yicirwa hamwe na Ntaryamira. Ibitekerezo n’imipango byashyizwe mu bikorwa nyamara nta wigeze abatunga agatoki kugeza n’ubu. Iryo yicwa rya Habyarimana niryo ryakuruye iyicwa ry’umubyeyi wa Kizito nyamara nta wigeze avugira Kizito uretse kumwambika ishati bakajya bahora bamubwira ngo “iyo shati ntuyanduze nijye wayiguhaye”! Ubonye iyaba na Kagame yarifurije Habyarimana gupfa ariko ntabikore? Wenda miliyoni z’abantu zapfuye ubu ziba ntaho zagiye.

Si Habyarimana wenyine kandi wishwe. Abasenyeri barishwe kandi ntibishwe n’amagambo yo kuri whatsapp na skype. Impunzi i Kibeho zishwe atari internet ikoreshejwe. Impunzi muri Congo zararimbaguwe biturutse mu mugambi wacuzwe ukanashyirwa mu bikorwa.

Icya ngombwa si ugufunga abana ngo batekereje kandi nyamara wirengagije aho ikiganiro cyaturutse. ” Niba Kagame yanze ibiganiro kuki atari we wakwicwa ariko imbaga y’abantu ikarokoka? Ng’ibi ibyo Kizito yavugaga. Niba Kagame ari umugabo yagombye kumva interuro yose atayiciyemo kabiri. Ikindi akiyemeza gushakra igihugu cyose icyiza dore ko akibifitiye Ubushobozi.

Uko mbibona ndasanga urubanza rwa Kizito rutazoroha. N’ubwo bamugumishije muri polisi amasaha arenze ateganywa n’itegeko ndetse bakamujyana mu rukiko ngo yemere bakamusubiza muri polisi aho ahozwa kuri torture, ubu igihe kirageze ngo ashyirwe muri gereza nk’abandi. Aha niho azajya avanwa ajya kuburana. Nagera imbere y’abancamanza urubanza rugiye gutangira mu mizi, Kizito azasobanura iby’iyicarubozo yakorewe ngo abyemere. Aha ni naho azahakana ibyo bamurega byose maze abe ahaye akazi katoroshye ubushinjacyaha ko kwerekana nta shiti ko Kizito yagize uruhare mu iyicwa rya Paul Kagame ritigeze ribaho! Nanone FPR ishobora kumushyiraho akarimi keza nka ka kandi yashyize ku abhutu bakikorera amadosiye ya jenoside ngo aha bazafungurwa bagera hanze bagasubizwamo. Kizito rero ashobora gushukishwa ko niyemera rwose bazamugabanyiriza ibihano maze agataha agasubira mu muryango. Ariko yibuke ko isura ye yamaze guhindana, uretse Imana yonyine niyo twizeye ko itazamuvaho naho abantu bo ntakibafite 100%. Kizito n’iyo yakatirwa amezi 6 gusa azaba afite ubusembwa bumwambura uburenganzira ku bintu byinshi mu gihugu. Ni yo mpamvu buriya ashatse yabona ko nta mnwanya azaba agifite mu gihugu amaze gufungurwa, keretse revolisiyo ya rubanda iri hafi kuba imufunguye.

Aho gutakaza umwanya bacira urubanza inzirakarengane ngo zatekereje, uwafata uwarashe indege ya Habyarimana, uwishe Abasenyeri  i Kabgayi n’impunzi i Kibeho, uwafungiye abantu mu buvumo bwa Mahoko muri Kanama… Abo bose ntibatekereje ngo banavuge gusa ahubwo babishyize no mu bikorwa.

Chaste Gahunde

 

 

Affaire Kizito” itangiye kugaba amashami: N’ imiryango y’Abatutsi bahigwa n’Agatsiko itangiye kumenyekana.

Nk’uko twakomeje kubigaragaza, iri kinamico riri inyuma ya “Affaire Kizito” rifite intego za politiki rigamije kugeraho: Gushinga “Dynastie Kagame” no kwikiza Abatutsi n’Abahutu bashyira mu gaciro bakaba batiteguye kuyiyoboka no kuyikeeza. . Nimwisomere iyi nkuru ya rushyashya.net maze mwumve aho FPR ikomeje kwerekeza umukino wayo . Twakomeje kubahanurira ukuntu  Abatutsi bahoze mu Rwanda ariko bakaba badashyigikira ibyaha bikomeye n’amafuti ya FPR bagiye kuraswaho urufaya .  Abahutu bo ntawe ukibavuga, FPR yarangije kubagira ibyo ifundi igira ibivuzo. Match nibwo yatangira, reka dutegereze aho ibintu bigiye kwerekera . Gusa twizeye ko abantu batazakomeza kwituramira ngo bongere bicwe nk’amatungo kandi babona neza aho icyago kiri guturuka : inyota ikabije y’ubutegetsi ya Paul Kagame n’Agatsiko ke k’Abassajya biyemeje kugarura UBUHAKE mu Rwanda ! (Ubwanditsi bwa leprophete.fr)

Mu Bubiligi Kizito Mihigo yari mu kitwa Ibukabose

Iri n’ Ishyirahamwe ripfobya rigahakana Jenoside yakorewe Abatutsi, ryigisha ko habayeho na Jenoside y’Abahutu, rikorera mu Bubiligi no mu Bufaransa, IBUKA BOSE iyobowe n’uwitwa Ndagijimana J.M.Vianney, wahoze ari Ambasaderi w’u Rwanda mu Bufaransa muri Leta ya Habyarimana, ubwo byari muri Guverinoma yaguye yarimo n’amashyaka yari muri opposition, MDR, P.L na PSD, akaba yaraje no kuba Minisitiri w’ububanyi n’amahanga aho FPR-Inkotanyi, ifatiye ubutegetsi, nyuma yaje guhunga Igihugu aregwa kunyereza amafaranga muri iyo Minisiteri , asubira mu Bufaransa ariho kugeza ubu akorera bikorwa bya politiki birwanya Leta ya Kigali.Nguwo uwashinze ishyirahamwe IBUKA BOSE, uyu Ndagijimana J.M akaba ari imvange kuko avuka kubabyeyi badahuje ubwoko.

Iyi IBUKA BOSE, igizwe n’igice cy’ Abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi 1994, baba i Burayi biyomoye kuri IBUKA yo mu Rwanda, bavuga ko ikorera mukwaha kwa Leta ya FPR, harimo Umucikacumu Madame Esperence umugore w’uwahoze ari S/Prefe i Gitarama witwa Syprien, umututsi wishwe muri Jenoside, uyu Esperence yaje kurongorwa nyuma ya 94 na SISI Evariste wari umucuruzi ukomeye mbere ya Jenoside, wiciwe abana n’umugore muri Jenoside, akaba n’umuyoboke wa P.L waje guhungira mu Bubiligi nyuma yo kuva mu bu depite mu Rwanda.

Madame Esperence amaze igihe ari mubanyarwanda barwanya Leta ya Kigali, akaba yarananditse igitabo kirimo ubuhamya bushinja FPR, ko ariyo yishe umwana we witwaga Sheja Richard, ngo wiciwe i Gakurazo n’ Inkotanyi arikumwe n’abasenyeri nabo biciwe aho i Gakurazo.

IBUKA BOSE kandi irimo Dr. Placide Kalisa ukorana na Rusesabagina mugupfobya Jenoside, bafatanyije n’abandi bacikacumu bavanze bagiye bashaka mu bwoko butahigwaga, ari nako bakangurira abasore bacitse ku icumu baba mu Bubiligi no mu Bufaransa kurongora abana babakobwa b’imvange kugirango abo basore ( nka Kizito Mihigo) bazabafashe guhakana Jenoside yakorewe Abatutsi bavugaka hari na Jenoside yakorewe Abahutu ikozwe na FPR-Inkotanyi.

IBUKA BOSE ikaba ikorana n’ishyirahamwe ryitwa ABAHUTSI, bivuze abana b’imvange bavutse ku bahutu n’abatutsi, riyobowe n’uwitwa Rutayisire Boniface, rikorera mu Bubiligi no mu Bufaransa, bafatanyije n’ uwitwa Gakwaya, kwigisha Doubre Genocide, bavuga ko habayeho Jenoside ebyiri iy’Abatutsi n’ iy’Abahutu, bibyara zero, bityo ko nta Jenoside yabayeho mu Rwanda, ko idakwiye no kuvugwa, ko icyabayeho ari ubwicanyi busanzwe bwavuye kumujinya w’indege ya Habyarimana yari imaze kuraswa n’abatutsi.

Ishyirahamwe IBUKA BOSE rimaze iminsi rikora inama zikomeye mpuzamahanga, nk’iyabaye tariki ya 01 Mata 2014, yabereye mu Bufaransa ahitwa Colloque Palais du Lexembourg, muri salle ya Monerville, iyo nama yiswe ngo Le Drame Rwandais « La Verite des Acteurs » iyobowe na General Henri Paris, yarimo na Major Micombero J.M, Paul Quiles wahoze ari Ministre wa information mu Bufaransa, ubu ni President dela Mission information Parlementaire sur le Rwanda, yarimo abagize RNC, Dr. Rudasingwa Theogene na Gahima Gerard, yarimo Claire Delponte, Philippe Reyntjens na Henri Weil, yigaga kukibazo cy’ abahutu bapfuye ngo bishwe na FPR, uko bakwiye kwibukwa, ngo hakaba hagiye gukorwa ankete ikomeye izashyira ahagaragara liste y’abahutu bishwe aho biciwe haba Congo no mu Rwanda n’ababigizemo uruhare bari muri FPR, bagatangazwa.

Aya makuru dukura ahantu hizewe avuga ko Abafaransa n’Ababiligi ibi ngo babishoyemo amafaranga atagira ingano ( ama euros) ari nayo umuhanzi Kizito Mihigo yatangiye kuryaho, kugeza naho bamutegetse guhimba indirimbo ivuga Doubre Genocide, « IGISOBANURO CY’URUPFU » no gukorana na RNC.


Uhereye ibumoso Madame Esperence, Kizito Mihigo, na Ndagijimana J.M.V

Kizito Mihigo ni muntu ki ?

Uyu muhanzi Kizito Mihigo abamuzi neza bavugako ari umwana w’umucikacumu wakuriye mu mbuto za Parmehutu, kuko ngo atangira ubuhanzi bwe yari umuririmbyi muto muri Korali ya st. Michel, ngo akaba ari nabyo yari ashoboye gusa, ngo kuko kwiga byari byaramunaniye, Kizito Mihigo amaze kwinjira muri Korali Abanyuramatwi, yatangiye yigana neza kuririmba indirimbo za Matayo Ngirumpatse wayoboye iyi Korali mbere ya Jenoside akaba yari na Perezida wa MRND, iyi Korali ikaba ari iya kera ari nayo yaririmbaga indirimbo za Parmehutu nk’izwi cyane n’indimbo« KARABAYE GAYE » yafatwaga nkiy’ Igihugu muri icyo gihe, iyi Korali ya st Michel ikaba ifite abahanga mukuririmba indirimbo z’ikinyarwanda ni nayo yatsindiye guhimba indirimbo y’igihugu nshya y’ubu.

Kizito Mihigo ngo yinjira muri iyi Korali yaririmbaga mu missa kuri st. Michel, Kizito wari ukiri muto ubwo Inkotanyi zabohozaga iki Gihugu akaba yarahise amenya neza kwigana indirimbo z’ Abanyuramatwi, kubera iyo mpano ye yaje gukundwa n’ Abayobozi basengeraga muri st. Michel, barimo Makuza Bernard wari Minisitiri w’intebe, Kizito akajya ajyana n’Abanyuramatwi kumuririmbira Makuza Bernard iwe murugo igihe habaye umunsi mukuru, abo bayobozi ngo nibo baje kubonera Kizito Mihigo boursse yo kujya kwiga umuziki mu gihugu cy’Ububiligi ayihawe na Perezida Paul Kagame.

Nguko uko Kizito Mihigo yabaye icyamamare yinjira mu buhanzi bw’indirimbo za Jenoside arakundwa cyane mu 2009, ubwo yifashishwaga mukwibuka Jenoside kuncuro ya 15, akajya akomeza kwifashishwa na Leta muri ubwo buhanzi bwe none birangiye agambaniye igihugu cyamukamiye, yinjira mumitwe y’iterabwoba RNC na FDLR, ifatanyije n’ishyirahamwe IBUKA BOSE, ABAHUTSI naba Rusesabagina.

Cyiza Davidson

Source :http://rushyashya.net/itohoza/mu-bubiligi-kizito-mihigo-yari-mu.html

Kizito Mihigo ntakwiriye gufungwa wenyine , “Natwe nimudufunge”

téléchargement
Amagambo Umuhanzi Kizito ari kuzira muri iyi minsi si umwihariko we ahubwo ni imyemerere ye asangiye na benshi. Mu myaka ishize iyo icyunamo cyageraga, abanyeshuri b’abakirisitu bo mu mashuri makuru bifatanyaga n’ingeri nyinshi z’abakirisitu bakibumbira hamwe mu masengesho bakarebera hamwe uko nabo bakwibuka ariko mu buryo bwa gikirisitu. Aya masengesho yakundaga kubera mu kigo cya St Paul. Yewe muri iyo minsi irindwi icyumba cyaruzuraga tukabura aho dukwirwa.
Inyigisho zahatangirwaga n’ibikorwa byahakorerwaga byose birasa neza n’amagambo Kizito yasohoye mu ndirimbo ye “Igisobanuro cy’urupfu”kandi byaberaga ahirengeye ku karubanda, ku kabona-bose! Yewe abihayimana barakuranwaga kuhavugira za Misa zisoza ibikorwa bya buri munsi muri iyo minsi irindwi bamaraga muri St Paul.1. Umh? Ni ibiki byahakorerwaga?

Cyo Mariya ngaho tubwire icyo wabonye iyo wari wagiye, aka ya ndirimbo.
 1.Nahabonye abatutsi barokotse jenoside yiswe “iyakorewe abatutsi” bahagurukaga nta mususu bagaturwa Imana bakihanganishwa, bakavugirwa amasengesho. Nabibona mu mutima nkagira nti :” bwa bwiyunge buriko buraza!”
2. Nahabonye abiyemerera ko bagize uruhare muri ubwo bwicanyi basabaga imbabazi bakazihabwa bakahava bahoberanye n’abo biciye, nabibona mu mutima nkagira nti :” bwa bwiyunge buriko buraza!”
3. Nahabonye abahutu barokotse ubwicanyi (“butaritwa jenoside”) bahagurukaga nta mususu bagaturwa Imana bakihanganishwa, bakavugirwa amasengesho, nabibona mu mutima ngasuhererwa ariko nkagira nti “bwa bwiyunge buriko buraza!”
4. Nahabonye abahutu n’abatutsi bikoraga bakazindukira hamwe bakajya gusura abarokotse jenoside bakabashyira impano zitandukanye, bakabatura Imana babasabira gukomera  … nabibona mu mutima nkagira nti :” bwa bwiyunge buriko buraza!”
5.Nahabonye abahutu n’abatutsi bikoraga bakazindukira hamwe bakajya gusura ababorera mu minyururu bakabashyira impano zitandukanye, bakabatura Imana babasabira gukomera  … nabibona mu mutima nkagira nti :” bwa bwiyunge buriko buraza!”Nahabonye n’ibindi byinshi byatumaga mu mutima ngira nti :” bwa bwiyunge buriko buraza!” Ariko kakanakomaho nkumva ijwi rimbwira riti “Shahu umunsi DMI yabasanze aha izabakora ibyo ifundi ikorera ibivuzo”. Aya masengesho Kizito yarayitabiriye ariko niba ari ikosa ye gufungwa wenyine natwe twese nimudushyiremo! Erega umunyururu wanyu ntitukiwutinya! Oya turaje nimudufunge rwose maze ndebe icyo mwunguka! Asyi we! Ngaya imbwa itadufunga! Nimuturase se, nimuturase rwose turaje nimurase ariko uwo dufata mu biganza ngo ararasa amagambo aramubana make!

Ntimuvuge ngo ntimutuzi, mufite Kizito arababwira abo turi bo nta banga ririmo. Kuvuga ngo RNC niyo yigishije Kizito? Kayumba se asigaye yarasimbuye Musenyeri Simaragidi akaba ariwe usigaye yigisha ijambo ry’Imana?
2. Ese FPR Inkotanyi yagakwiriye guterwa ubwoba n’amagambo ya Kizito?Mu by’ukuri aho kwibaza iki kibazo ahubwo nagakwiye kwibaza nti” Ese ibyahaberaga nta kubogamira ku myumvire ya FPR byagaragazaga ?3 .

Reka daa!!! Urugero natanga ni uko nko mubigisha bashoboraga kuvuga bati ” Nimuhaguruke dusingize Imana kuko kuba tukiriho atari ku bushake bw’Interahamwe”, nyamara ntawashoboraga guhirahira ngo avuge ko kuba tukiriho atari kubushake bw’Inkotanyi! Nkotanyi rero nimuturure muracyatuziritse kugeza ubu. Gusa ikibi ni uko iyo ikiziriko gisandaye bigenda uko mwabonye. Ese nta mbabazi mufitiye abana, abuzukuru, ubuvivi cyangwa ubuvivure bwanyu bazagarukwa n’ubu bugome? Nanjye ngo imbabazi! Muhumure burya ngo “Rien ne se perd rien ne se cree” uko byagenda kose uko akarengane karushaho gukaza umurego ni nako ingaruka zako ziba mbi kurushaho. You can’t change this fact, it’s natural. Turaceceka, tukabakomera amashyi, tukabasekera hafi kumara amenyo … aho mubera ibicucu mugira ngo abo twasize duhambye cyangwa twaburiye irengero twabibagiwe! Harya iyo mutwishe mwe muba musigaranye igihe kingana iki ngo mudusange? Cyo nimuturure mureke uyu mwana aze yongere aturyohereze ibitaramo ntacyo yavuze cyabatera ubwoba rwose.3. Nimukora ibi natwe tuzibwiriza!

Ibyo mumukoze birahagije,  ejobundi tuzumve ngo “ubucamanza bwasanze badahamwa n’ibyo bakurikiranyweho ahubwo bitume n’abandi bafungiwe ibitekerezo byabo (MD, IVU, …) bafungurwa”. Ayinya nanjye ndashinyagura, cyangwa ndarota ku manywa ? Icyakora nimukora ibi ntimuzirirwa mutumira abaturage mu mihanda, DMI, polisi, lokodifensi n’amahe yose baziryamire, ahubwo tuzibwiriza maze naya majwi yacu mwibaga tuzayabahe karijana. Nyamara ntibikomeye nuko sekibi yo ka… ibikomeza ariko kandi mwaba mubaye abagabo b’indashyikirwa. Sawuli yaba abaye Pawulo wa nyawe umwe wahindutse maze twese tukamujya inyuma nk’abitsamuye dufatanye turwubake turugire Paradizo apana za Singapuru mutubeshya (mubanze mwigeze no kuri 1/1000 cyayo).

4. Ese abemera nka Kizito tumureke apfe wenyine?

Sinigeze nemeranya n’indirimbo za Kizito za Politiki kuko zanteraga ikirungurira n’ubwo mbona abo yasingizaga bamubereye nka ya mpyisi wikururira ikakumira (niba atari ya mikino yabo tumenyereye), ayo yari amaco y’iyi nkenya y’inda. Nazibonagamo kurata bwa bwiyunge nyankotanyi buhata abantu ikiboko ngo nibakundane ku ngufu! Ese nkotanyi- mwararebye musanga nta bahutu bafite inshuti z’abatutsi zibarutira kure bene wabo? Mwararebye se musanga nta batutsi bakundana n’abahutu kurusha bene wabo? Ntabwo Kizito azize gukorana na FDLR (musigaye mwemera ko uyu muryango utubereye twese abatavuga rumwe n’ubutegetsi?), ese n’utabeshya we ntagereranya? Simuvugira ariko urubanza rwe ni urucabana cyane cyane ariko ni urubakozisoni. Kizito ntiyajya mu bikorwa byo kwica abantu; n’imbeba imunyuze kuruhande arakangarana maze! Hariya ku Karubanda udusimba (sintuvuze izina nzatuvumba) twinjiye mu mpapuro z’indirimbo zacu maze mbwira Kizito nti ariko utwo turi aho duhonyore tuve mu nzira, yewe Kizito byaramunaniye. Oya mwibamba Kizito wenyine natwe nimutubambane nawe.

5. Umwanzuro

Kizito azize imyumvire yavomye mu bukirisitu. Kizito ntabwo yaterefona agambanira igihugu ari no mu Rwanda, twese tuzi ko telefone bazumviriza. Mwaraduhahamuye kuburyo umuntu asigaye avugana n’umuvandimwe we amubaza amakuru yo kuramuka akitondera amagambo ngo hatagira irimucika ndetse na nyuma yo guhamagara dusigaye dusuhuza imitima twiyibutsa ibyo twavuze ngo turebe ko ntaryaducitse. Iryo hahamuka rero ubu niryo ritugejeje kuri “Kama mbaya mbaya”. Abahuje na Kizito imyemerere ya gikirisitu n’abandi bose batagendera mu myumvire ya sekibi tubateze igihe nimudutegereze. It’s amatter of … Ngaho turaje maze mudufunge twese!N.B: Ndasaba abashaka impinduka byihuse kujya dufata umunota umwe gusa mugitondo tukibuka imfungwa zose za politii kandi tukishakamo agakorwa naho kaba gato cyane twakora buri munsi ko kubuza amahwemo abaturenganya; mwikwibaza ngo dukore iki? Nimutege amatwi umutimanama wanyu urababwira. Nta bwoba. Njyewe sinzongera kunywa ibinyobwa byo mu nganda z’abaturenganya, nzajya nywa nyabarongo. nawe shaka ikindi wakora.

Akaririmbo ka revolusiyo (Turi mu muhanda kuri mucakamucaka):

Nta bwoba yee nta bwoba! Nta bwoba yee nta bwoba.

-Honda ikibi – nta bwoba
-Kubita ikibi – Nta bwoba
-Rwanya ikibi – nta bwoba 
-Haranira ukuri – nta bwoba

Nta bwoba yee nta bwoba! Nta bwoba yee nta bwoba.

-Fungura Ingabire – nta bwoba
-Fungra Mushayidi – nta bwoba
-Fungura Kizito – nta bwoba
– Fungura … – nta bwoba

-Twaje twaje yeeee – nta bwobaNta bwoba yee nta bwoba! Nta bwoba yee nta bwoba.

Tuzatsindaaa tuzatsindaaaa igihe nikigera tuzatsinda (Cuba yeee…)
Tuzatsindaaa tuzatsindaaaa igihe nikigera tuzatsinda

Gahutu, Gatwa, gatutsi – turi umweeee……
Heeeeee….. turi umweeeeeee
Mwikongera kudutanya – turi umweeeeee…..
Heeeeeeeee….. Sunika yeeee….. – turi umweeee

Urupfuuuuu nicyo kibiiiii kiruta ibindiiiiiiii….. (weka mu nyimbooooo wee….)
Urupfuuuuu nicyo kibiiiii kiruta ibindiiiiiii arikoooo rutubeeraaa inziraaaa
inziraaaaa igana icyizaaaa kiruta ibindiiii…

 
Gervais Mugabo,
Umukunzi wa Kizito Mihigo, i Kigali

”Ariko abahutu muzumva ryari, nta jambo muzongera kugira muri iki gihugu, nimwemere tubategeke”.

Nyuma y’ishimutwa rya Manirafasha Norbert, ejo tariki ya 23 Mata 2014, ingabo za RDF ziyobowe na Gén Mubarak Muganga zaramutse uyu munsi zigabiza urugo rwa Manirafasha Norbert, ngo zigiye gusakayo mudasobwa igendanwa (laptop), uyu Norbert yari atunze.

Gén Mubarak Muganga azica abahutu kugeza ryari?

Amakuru Ikaze Iwacu ikesha umusirikari wa RDF ukorera mu karere ka Rubavu wiboneye neza ibyabaye, ariko yifuje ko tutatangaza amazina ye, kubera impamvu z’umutekano we, aravuga ko umudamu wa Manirafasha Norbert, Christine Nyirahabimana, abasirikari benshi bazindukiye iwe mu gitondo cya kare, bakaba baje batwaye imodoka za double cabine z’umweru, maze binjira mu nzu barasaka kugeza no muri plafon, bagenda bivovota, basandaguza ibintu, barangije gusaka bamusabye kubaha mashine y’umugabo we ya laptop maze arabahakanira ababwira yuko atazi aho iherereye.

Akimara kubabwira gutyo bahise bamwaduka batangira kumukubita inshyi n’imigeri n’ibibuno by’imbunda, barangije bamwambika igitambaro mu maso bamushyira muri imwe muri za modoka, aho bakomeje kumukubita umugenda, kugeza bageze mu kigo cya gisirikare bita kuri CEPGL, harimo abasirikare benshi ndetse n’imodoka nyinshi za gisirikare.

Muri iki kigo, niho haba État Major ya Division ya 3 ya RDF itegekwa na Gén Major Mubarak Muganga. Uyu mudamu akigezwa muri iki kigo abo ba rushimusi ba RDF bahise bamuha telefone ngo avugane n’umugabo we maze amusabe yuko yakwemera agatanga iyo machine kuko abasirikari benda kumumaramo umwuka ari yo bamuziza.

Manirafasha ngo nta kundi nawe ntiyazuyaje yahise yemera ko madamu we abaha iyo laptop, maze ba basirikari bahita bafata uwo madamu bamwambika nanone cya gitambaro gipfutse amaso, amazuru ndetse n’umunwa bamusubiza mu modoka bamujyana mu rugo ajya kubaha iyo laptop. Ngo bageze mu rugo amaze kuyibaha umwe muri izo nkoramaraso yamubwiye ati:« ariko abahutu muzumva ryari, nta jambo muzongera kugira muri iki gihugu, nimwemere tubategeke ». Ubwo umudamu yaruciye ararumira, asigara yigunze.

Icyo umuntu yavana muri iri yicwa rubozo ry’uyu mudamu, nuko nibura tumenye ko umugabo we yashimuswe n’abasirikari ba RDF, bakorera mu karere ka Rubavu. Nguko uko abahutu babayeho mu bwami bwa FPR. Ubu se abanyapolitiki bahora baturangaza ngo u Rwanda ni repubulika, ntibabona ko batazi ibyo bavuga? Nta repubulika ihonyora abaturage kuriya. Ubu u Rwanda rutegekwa n’ingoma ya cyami b’abatutsi b’Abega, bahagurukiye gutsemba icyitwa umuhutu mu Rwanda no mu karere k’ibiyaga bigari. Nta kindi gikenewe uretse révolution nk’iyo mu 1959, amateka yisubiramo, akarengane kariho icyo gihe niko kariho ubu.

 

Ngendahayo Damien

Ikazeiwacu.fr

Erega njye “si ndi Umunyarwanda, ndi Umuhutu”J de Dieu MUSEMAKWELI

Kimwe mu byarangaga Umunyarwanda harimo kwanga umugayo. Kandi si Umunyarwanda gusa, ahubwo yari umuntu wese w’imfura, dore ko “ubupfura butagira ubwoko” nk’uko muri buri bwoko haba inyanda, imfunya n’imfura mbi. Kimwe mu byerekana ko Abanyarwanda bamwe batacyanga umugayo ni ziriya mbabazi abategetsi b’Abahutu bategetswe na Kagame gusaba ngo mu izina ry’Abahutu bose, kuberako ngo ari abicanyi kuva mu gisekuruza kugera mu kindi.

Ubona koko habure n’umwe, babiri se cyangwa batatu batinyuka kubwira Kagame bati “Oya ntitubikora, kubera ko ari amafuti, nushaka utuvane ku kazi, udufunge cyangwa se utwice” ? Rwose, habure n’umwe ? Ni akaga, ni ishyano u Rwanda rugushije. Nyamara mu mateka y’u Rwanda n’ayo mu bindi bihugu byo ku isi, ntihabuze ingero bari kwibuka, bikabatera ubutwari bwo kuzikurikiza, rwose bakavanira Kagame inzira ku murima izuba riva.

Ese ntibabona ko mu maso ya Kagame icyaha cy’Umuhutu ari uko ari Umuhutu nyine ? Bisubiye nk’uko byari bimeze ku ngoma ya gihake na gikolonize mu Rwanda, nk’uko Gashakabuhake wo muri Afurika y’Epfo yazizaga Abirabura ko ari Abirabura, nk’uko Hitler yazizaga Abayahudi ko ari Abayahudi. Iryo ni ryo rondakoko ry’ukuri, ngicyo ahubwo icyaha cy’inkomoko, ureke ibindi.

Gusaba imbabazi umuntu ukuziza icyo uri cyo ni uguta igihe no kumwoshya kuko ahubwo bituma akeka ko ari mu kuri. Iyo umaze gutuma akeka ko ari mu kuri, noneho “asya atanzitse”. Kera abagabo bagikubita abagore, hari abagore bamwe wumvaga bavuga bati “nankubite nyine, none se ko yankoye, byagenda bite ?”. Haba n’imvugo yabaga mu muco w’Abashinwa yagiraga iti Kubita umugore, niba utazi icyo umuhora, we aba akizi”. Imitekerereze nk’iyo ikomoka ku myumvire mibi y’icyo bivuga kuba umwari, umutegarugori, umusore, umugabo no ku myumvire mibi y’uko abashakanye bagomba kubana. Icyo gihe rero ntacyabuza umugabo gukomeza guhonda umugore, ndetse yashaka akamwica.

Iby’Abahutu mu Rwanda ni aho bigana. Ku ngoma ya gihake na gikolonize mu Rwanda, kwica Umuhutu cyangwa kumwambura ibye nticyari icyaha. Igihe Abarabu n’Abazungu batundaga Abirabura bakajya kubagira abacakara (traite négrière, commerce des esclaves), abo Birabura bashoboraga gupfa uko bashatse, bagatumba bubeba (nk’imbeba), ibyo ntacyo byabaga bivuze. Ngaho rero aho Abahutu bo mu Rwanda bagiye gusubira.

Tugarutse ku bagore bakubitwaga n’abagabo, hari n’uwamaraga gukubitwa, umugabo akamubaza ati “wandakariye ?”. Umugore agasubiza ati “Nabarakarira nte se kandi mwankonsoraga ?” Iby’Abahutu bo mu Rwanda ni aho bigana. Kuva ubu ingoma ya Kagame izajya ifata Abahutu, ibakorere ibibi byose bishoboka, ivuge ngo iri kubakosora ubusembwa karande bavukana cyane cyane ubwo kuba abajenosideri. Abahutu bagiye gusubizwa kuri ya mvugo ya kinyarwanda ngo “Umwami yica so, ukamutura” kugirango nawe atakwica. Kandi koko ni ko byagendaga. Mu Rwanda no mu Burundi, iyo wajyaga gufata umurambo w’uwawe wiciwe ibwami, wagombaga kugenda useka kandi witwaje inka yo gushima, hato batavuga ngo warakariye umwami. Ngaho rero aho u Rwanda rusubiye.

Icyakora hari abandi bagore bihagararagaho, bakanga gukubitwa bakabwira abagabo bati Urashaka kunkubita, aha ngo urankosora ? Uragakosorwa n’inkuba ! Ngicyo igisubizo kigomba guhabwa ingoma ya Kagame.

Ku ngoma ya gihake na gikolonize mu Rwanda, Abahutu barakubitwaga kakahava. Ikiboko cyararishaga. Ubwo kandi bakubitwaga ku kibuno, baryamye bubitse inda, bamanuye ikabutura, ipantalo cyangwa akenda babaga bambaye. Hari n’abakubitirwaga imbere y’abagore n’abana babo. Bamwe bahitagamo guhunga bakajya muri Uganda no muri Tanzaniya kuko ari ibihugu byakolonizwaga n’Abongeleza. Ntibajyaga i Burundi cyangwa muri Congo kuko naho hategekwaga n’Ababiligi’ kandi Ababiligi n’Abatutsi, “umwe yabaga ari icyitso, undi ari gatozi”. Igihe cyarageze ariko, Gahutu yanga gukomeza gukubitwa. Urebye uko ibintu biri kugenda bihindagurika mu Rwanda, noneho si ugukubitwa gusa, ahubwo agiye gusubira ku ngoyi, ayirambeho.

Muri uko gukubitwa kwabo, hari abandi bagore wumvaga bagira bati “ankubite se, ankubite igitenge, ankubite se akanyama ?” Kuba umugabo ahahira urugo bimuha uburenganzira bwo gukubita umugore no kubuza abana amahoro ? Oya rwose, habe na busa. Niba umugabo ari umutwe w’urugo, umugore ni umutima warwo. Kimwe kiryamiye ikindi, umubiri wose wahababarira, ndetse bikaba byawuviramo n’urupfu. U Rwanda rero ni ho rugana.

Iriya gahunda “Ndi Umunyarwanda” igejeje u Rwanda aho benshi mu Batutsi bumva ko aribo Banyarwanda bonyine. Umuhutu azajya aba umunyarwanda ari uko Abatutsi babimwemereye. Icyo gihe kandi nabwo, azaba ameze nk’inyana y’insindirano. Ngo “Ironka, ntitsimba”. Abatutsi bazajya bamugerera, bamuhe utuvungukira ku byiza by’u Rwanda, batumukubitireho, bagerekeho n’inshyuro aka wa mugani wa kinyarwanda ngo Umwana w’umuja akubitirwa ku mazi nyina yavomye.

Ni byo Kagame yatangiye avuga ko “u Rwanda rubana n’abarwishe”, ko muri leta ye harimo abajenosideri, ko nta kundi gufungura urubuga rwa politiki kuruta ibyongibyo. Ubu rero kugirango Umuhutu azabone ishuri cyangwa akazi mu Rwanda, kabone n’ubwo kwaba ari ukwikorera ku giti cye, kugirango azabone uburenganzira nk’ubw’Abanyarwanda b’ukuri, ni ukuvuga Abatutsi, ni ineza azaba agiriwe. Ibyo nabyo si iby’ubu kuko ariyo mitekerereze dusanga mu mabaruwa 2 y’abagaragu b’ibwami yo mu w’1958, mu migambi n’imigabo (statuts) y’ishyaka rya UNAR, akaba ari nayo mitekerereze mu by’ukuri ya FPR-Inkotanyi.

Ngaho rero aho u Rwanda rugana. Kera Abatutsi n’Abahutu banenaga Abatwa. Bivugwa ko Umutwa yigeze kunyura munsi y’urugo rw’abandi bugorobye mu kabwibwi, nyiri urugo amwumvise arabaza nk’uko byagendaga mu muco wa kinyarwanda ati “Yewe muntu utambuka uri nde ?”. Undi arasubiza ati “Erega sindi umuntu, ndi Umutwa”. Igihe kiregereje rero ngo Umuhutu w’i Rwanda ajye avuga atiErega sindi umunyarwanda, ndi Umuhutu”. Kuri radiyo, televiziyo n’ibinyamakuru byo mu Rwanda, bazajya bavuga amakuru y’ahabaye impanuka y’imodoka bagira batiHakomeretse Abanyarwanda batatu n’Abahutu umunani

Umwanzuro

Niba hatabonetse bwangu abanyapolitiki bitanga ngo babogore uru Rwanda, nta handi Kagame arwerekeza hatari kuri mteremko ! Mu minsi mike iri imbere aha ibintu ntibizaba bigifite igaruriro.

Niba idaharitswe , iyi gahunda ya “Ndi Umunyarwanda” irasiga yoretse u Rwanda izuba riva.

Jean de Dieu MUSEMAKWELI

Kigali

RPF’s impunity, myth of Kagame’s ending the Rwandan genocide, and real responsibilities

The audio published through the link  in this note recalls the events of April 6th, 1994 in Rwanda: what happened on that day and the following ones.

The testimony is from Christopher Black, who was the lawyer of General Augustin Ndindiriyimana at the International Criminal Tribunal for Rwanda. The general was the highest military around in Kigali after the assassination of President Juvenal Habyarimana and the army chief General Nsabimana.

Today, after many years and rooms of documents of testimony, the prime suspect has become Paul Kagame since everyone who was accused of conspiracy to commit genocide against Tutsi has been found innocent. It has taken almost 20 years to come to that conclusion, after that all the allegations have not brought any evidence to sustain accusations.

Surprisingly every acquitted accused by the ICTR is not let out. There is no country willing to receive them. It is feared that Paul Kagame could kill them or that those countries don’t want to be seen negatively by the Rwandan president and most importantly by those [US and UK particularly] backing him for their economic and regional interests. But he can freely travel the world and not be worried. It is like having Osama Bin Laden touring places with the benediction of those two countries.

The innocent Hutu politicians and generals are still kept in UN safe houses in Arusha despite having been acquitted. That is the kind of justice tailored to Hutu Rwandans which does not provide equal rights of treatment even when one is told to be free of movement.

Bill Clinton, Tony Blair, Yoweri Museveni, Paul Kagame, UN, etc, have been lying about the story of the Rwandan tragedy for the last 20 years. That is what transpires from the audio. Many Rwandans are well of that fact for many years.

AUDIO: “It’s a [complete] myth that Paul Kagame acted to stop the genocide,” said Alice des Forges.http://www.radio4all.net/files/anonymous@radio4all.net/16-1-ChrisBlackonRwanda1994.mp3

General Augustin Ndindirimana was arrested and framed for more than 15 years to testify against Colonel Bagosora but refused. The ICTR judges found out about the framing and pronounced a judgement to exonerate him. 10 men in total accused of conspiracy at that tribunal have all be found innocent of that charge.

Rwanda: A country where people open their mouth only to see the dentist!

This article was blogged  here for the first time in January 2014. It predicted exactly what is happening right now ( and has been going on for two decades)  in Rwanda. Kizito Mihigo, a musician, Cassien Ntamuhanga a private radio director  and many others paid a price for reminding the dictator that the national unity can only be built through the recognition of all victims be they due to genocide or by war engaged by RPF since 1990. The police accuses them falsely to plot against General Kagame  and his regime. According to the catholic priest, Father Thomas Nahimana, the presidential candidate in 2017 elections who rightfully deserves my support, “plotting against a tyranny of Kagame’s style is a noble task that should be embraced by every good citizen”.

It has become a norm. Rwandans have no right to speak out. Somebody wrongs you and cynically asks you how it feels, and the only correct answer you have to provide is “I am alright”. Really? are you alright? Serious?

Somebody who survived killings in Byumba, Kabgayi, Kibeho, Kashusha, Nyabibwe, Mugunga, Itebero, Osso, Tingi tingi, Kisangani, Mbandaka…is asked if RPF killed Hutu  refugees and the only right answer is “No, they helped me to come home”. Nobody can talk against the government led by the 21st century’s unbeatable dictator, Paul Kagame. In this country the freedom of speech has no space.

Rwanda is referred to as a country that has made tremendous economic development but something very integral is missing:freedom. Look at the picture below:

Chiens en cage

The puppy in the cage looks, and is healthy. He/she has a space to play and can see what is happening in all the four directions. But look at the size of the cage! This puppy gets all necessary treatments, morning, day and night. However, this puppy would like to be walked around and breathe fresh air.  For Kagame, this puppy is developed, just like Rwandans are said to be. The puppy is even better off since it does not have to worry about the future, but Rwandans must!

Sen’s theory of development.

Since 1999, nobody in academia, political and socioeconomic arena was able to convincingly challenge Sen’s Development as freedom. Sen asserts that the enhancement of freedom is the only acceptable way to evaluate human progress and that development depends on the free agency of the people. By bringing out this invaluable piece in the literature, Sen challenges the Singaporean model of development according to which denying political and civil rights is acceptable if it promotes economic development and the general wealth of the population (Sen, 1999:15). For Denis O’Hearn, it is rightfully put when we agree  that we should approach political freedoms and civil rights not through the means of eventually achieving them (GDP growth) but as a direct good in their own right (O’Hearn, 2009).

In its most recent report, Human Rights Watch (HRW) gives us the state of things in Rwanda.

“Rwanda has made important economic and development gains, but the government has continued to impose tight restrictions on freedom of expression and association”.

But why does Kagame think nobody should open their mouth unless for teeth check up?

kagame290511

Paul Kagame (in front) was supported by westerners to secure a military victory in 1994

This man, a former officer of the National Resistance Army of Museveni,  the leader of Tutsi rebellion (Rwandese Patriotic Front-RPF Inkotanyi) after Rwigema’s death, a man well known for his cruelty when he was serving as a senior intelligence officer in Uganda or even when he was hunting down Hutu from the north of Rwanda; a machiavellian guy who did not give a damn when he sacrificed his own people, Tutsi, as a price to achieve power via genocide; this man does not want to hear anybody talk about his war crimes and crimes against humanity. Whoever dares, is accused to promote genocide ideology or instigate hatred among the people or for making a threat to the national security.

Deo Mushayidi, a Tutsi and genocide survivor and the founder of Pacte Démocratique du Peuple (PDP-Imanzi), entered politics to tell the truth on how Kagame uses Tutsi and genocide for his own interests. He (D. Mushayidi) was kidnapped by Kagame’s secret services in Tanzania, brought to Rwanda and sentenced to life imprisonment. Ingabire Victoire Umuhoza, the president of Forces Démocratiques Unifiées (FDU-Inkingi) came to Rwanda to contest the presidential election. She reminded Kagame that Hutus who were killed should be remembered and those responsible brought to justice. She was sentenced to 15 year in prison.

Numerous other politicians, journalists and military men were either killed , jailed, or forced into exile because they tried to reason the strong man of Kigali, Paul Kagame. Some were hunted down and killed in exile, a recent example is the former spymaster, Colonel Patrick Karegeya killed in South Africa on last Saint Sylvester’s night.

Diverse views have warned that should Kagame fail to change his style, Rwanda could see itself in another cycle of tribal killings like two decades ago. These calls seem fruitless because Kagame feels too strong to be influenced by words.He has built a strong army inside and outside the country, he has befriended influential personalities in the world such as Bill Clinton and Tony Blair, he has forged cooperation with giant business people like Bill Gates and religious business such as Rick Warren. Above all, it is said that Kagame joined the Illuminati order, a secret organization that oppose religious influence over public life. The membership of this order has grown for centuries and is believed to include many leaders in the world, thus its ability to influence the global decision-making.

That is why Kagame despite all crimes he is accused of, remains unpunished and is given so many favors. One sound example is the dispatch of  Rwandan soldiers in different peace keeping missions in Haiti, Liberia, Sudan, and recently, in the Central African Republic. Why would a psychologically fit person give such a consideration to a criminal regime? Two possible answers can go for this. (1)Either the decision makers are not psychologically fit or (2) they are criminals just like Kagame himself and they do not see anything wrong in what he is doing, or both.

This explains why Kagame remains untouched despite all his mischief in Rwanda and in Congo for decades, this is why in Rwandan people open their mouth only when the have to see the dentist for a check up.

Chaste Gahunde


Avis aux lecteurs: Nos articles peuvent être reproduits à condition de citer le nom d'auteur et le site web source.
Notice to readers: Our articles may be reproduced provided the author's name and the source website are cited.

Kizito Mihigo : des paroles qui ont fâché ?

Kizito Mihigo : des paroles qui ont fâché ?

[Kizito Mihigo_inyenyerinews.org]

Kizito Mihigo, chanteur (rescapé du génocide des Tutsis) très populaire, aussi bien pour son style et les paroles de ses chansons, que par sa beauté physique… D’abord porté disparu il y a de cela une semaine, avant que la police rwandaise n’annonce aujourd’hui son arrestation “depuis vendredi”, avec deux “complices” (dont un journaliste qui était également porté disparu), pour appartenance au réseau FDLR/RNC, planification de renverser le gouvernement par la force, etc.
Il y a peut-être d’autres raisons qui justifient ses ennuis… Dans une chanson récente, il dit des choses qui peuvent bien avoir déplu, ou gravement péché contre la vision officielle de l’histoire récente du Rwanda. C’est du moins ceux que pensent certains.
Il y dit, notamment :

“Le génocide m’a rendu orphelin. Mais cela ne m’empêche pas d’avoir de la compassion pour d’autres personnes qui ont été victimes d’actes qui n’ont pas été appelés “génocide”. Ces frères-là, ce sont aussi des humains, je prie pour eux…ils ont toute ma compassion…je les porte dans mes pensées”.

On voit bien dans ces propos :

– Le rapprochement qu’il fait du génocide (des Tutsis?) avec d’autres “massacres” ou “actes de méchanceté” qui n’ont pas été qualifiés de génocide;

– Sa “compassion” avec ces autres “victimes” qui “sont aussi des êtres humains”, dignes de “compassion” et de reconnaissance.

Dans la même chanson, il fait référence, insidieusement, au programme “Ndi Umunyarwanda” en cours actuellement, et à travers lequel tous les Hutu sont encouragés à demander “pardon pour le génocide commis en leur nom”.

Alors, ces paroles ont-ils pu être pris pour un sacrilège pour ceux qui ont payé ses études, fait sa promotion et celle de sa fondation (au point qu’il soit le chanteur officiel du nouvel hymne national du Rwanda), comme l’affirment de nombreux commentateurs sur les médias sociaux rwandais ? Peut-être bien. Peut-être pas, ou “pas seulement”.

14/04/2014

Source: http://www.musabyimana.net/lire/article/kizito-mihigo-des-paroles-qui-ont-fache/index.html