Category Archives: Politics

NI NDE UGUMYA GUSHUKA ABAHUTU KO BAKIRI BA NYAMWINSHI MU RWANDA ?

imirambo

Rubanda rurashukika koko

Murantunga niba iki kibazo cyanjye mubona ari nta shingiro gifite, ariko njye ndambiwe ibi binyoma bikomeza. Ngo Abahutu ni ba nyamwinshi mu Rwanda. Imvo n’imvano yo kuri uyu wa gatandatu taliki ya 6 Nzeri 2014 (kanda aha imvo n’imvano), nayo yunze mu mvugo za bamwe mu Banyarwanda n’Abazungu pe ! Izo mvugo zemeza ko ngo impamvu Abatutsi bihambira ku butegetsi, ari ukubera gutinya ko Abahutu baramutse babusubiranye, Abatutsi baba babuze umutekano. Impamvu ituma ibi bivugwa ngo ni ukubera ko Abahutu ari “Banyamwinshi”, Abatutsi bakaba “Banyamuke”. Bongera ho ko Abahutu ari “Abicanyi ku buryo bwa kamere” ngo ku buryo baramutse babonye ubutegetsi, barimbura Abatutsi. Jye rero bene izi mvugo ziranyobera. Uretse ko abo Bahutu bose badashobora kujya ku butegetsi, kimwe n’uko n’Abatutsi bose batabufite, hari n’uko bamwe mu Banyarwanda n’Abanyamahanga, basa nk’abahagamye mu mwaka w’i 1994, ku buryo ibyakurikiyeho badashaka kubirebesha amaso yabo. Izi mvugo zigumya gusinziriza abantu, njye ndazirambiwe : Abahutu babaye banyamuke kera cyane. Abagumya kubivuga bameze nka cya kirondwe gisigara ku mwite, inka yarariwe kera !

Ibyerekana ko Abahutu atari banyamwinshi mu Rwanda

Tudatinze ku bahutu bishwe ubwo FPR yari ikiri mu ntambara, n’abo yarimbuye imaze gufata ubutegetsi, Abahutu bapfuye nyuma baruta kure Abatutsi batahutse mu Rwanda nyuma ya 94. Mu mwaka w’i 1996, perezida Kagame yaragize ati : “Harya abo biyita ba nyamwinshi, uwabagira banyamuke yaba iki ?”. Iryo jambo akimara kurivuga, nibwo yatangije ya gahunda yise “2020”. Iyo gahunda igamije ngo gukiza “Abanyarwanda bose”, yagombye kumvikana nko gukiza “Abatutsi bose”, n’ubwo bigaragara ko bitari gushoboka. Guhera icyo gihe, gahunda ya Kagame yo “Kurangiza amazi mu ngunguru akoresheje akayiko” yatangiye gushyirwa mu bikorwa. Kuva ubwo, Abahutu batangira kwicwa umusubizo: Barapfuye mu mashyamba ya Congo, baricwa bari mu nzira y’ihunguka. Bararigiswa abahoze mu gisirikare cya Habyalimana bari biyemeje gutaha, kugera no kuri coloneli Cyiza Augustin washyikirije Kagame ingabo z’abahutu 1.500.

Abantu bagumya kwibeshya ngo amatora naba akurikije amategeko Umuhutu azatora undi Muhutu bitume Abatutsi batazamuka mu bushorishori bw’ubuyobozi baribeshya na none, kuko bibagirwa ibi bikurikira.

  • Guhera muri Nyakanga umwaka w’i 1994, abantu bose bafitanye isano n’ubwoko bw’Abahima-Tutsi, bahawe ubwene gihugu bw’ ubunyarwanda. Ibyo mubisanga mu bitwa Abanyamulenge, mu Batutsi b’i Burundi n’ab’i Buganda, yemwe ndetse n’abo muri Congo, Tanzaniya n’ahandi.
  • Kuba ubutegetsi bwa Kagame bwemeza ko mu Rwanda hari miliyoni zisaga 12, ni aho bituruka. Abo Batutsi bose kandi, ntimugire ngo bicaye mu Rwanda. N’iyo mu mahanga niko bimeze. Abatutsi bitwa impunzi ziri mu mahanga, iyo ukurikiranye ibyabo, usanga bose bafite amarangamuntu yo mu Rwanda, kandi abenshi muri bo bitwa n’Abanyecongo cyangwa Abarundi, n’abandi gutyo. Aba bose iyo habaye amatora, batora Kagame n’ingoma ye.
  • Abanyarwanda bakomoka mu Bahutu bahoze mu butegetsi bwa Habyalimana, bakaba baragize amahirwe yo kugera hanze, usanga bose barahahamutse. Babona imisozi y’i Rwanda bakarwara, ngo wapfa Kagame aratumaze. Abenshi muri bo, bahisha ko ari n’Abanyarwanda. Bafashe ubwene gihugu bw’aho bari, mu gihe Abatutsi bo baba hanze, bose bitwa Abanyarwanda nk’uko maze kubivuga.
  • Iyo utembereye mu Rwanda, ukareba abari mu buyobozi hafi ya bose, ukitegereza igisirikari n’igipolisi, simvuze abakozi babarirwa ahari amafaranga, za kaminuza ntiwareba. Wibaza impamvu hari abantu bakigumya kwibeshya ngo Abahutu baracyari ba nyamwinshi mu Rwanda.
  • Nta kugumya kwibeshya : Abafite imyanya ikomeye mu Rwanda no mu Buganda, bose ni ibiryango bikomeye by’Abatutsi.Ubona iyo baba Abatutsi b’Abaganda cyangwa b’Abarundi gusa! Baba mu Buganda, Burundi, Congo n’ahandi, bafite n’ibyangombwa by’ubunyarwanda. Uvuga ko mbeshya, ajye kubaza icyo Jacques Nziza apfana na Kale Kayihura ushinzwe iperereza mu Buganda. Si no mu Buganda gusa. No muri Congo ni nk’uko. Harya Bisengimana uyobora polisi n’ipererza muri Congo si umunyarwanda ? Amateka ya perezida Kabila uyobora Congo nayo ahishe byinshi…
  • Njye maze no kumirwa iyo nitegereje abanyamikino (sport), abahanzi, n’abayobora amadini yo mu Rwanda. Abo Bahutu bitwa ba nyamwinshi bagaragarira he? Kereka niba bagaragara muri ziriya nkomamashyi babeshya ngo zifite ubutegetsi, zajya kwicisha bene wabo zigakura agahu ku nyo !

Dore aho Abahutu bakiri ba nyamwinshi mu Rwanda

  • Iyo ugeze muri gereza zose zo mu Rwanda, aha uhasanga Abahutu benshi koko.
  • Wanyarukira muri ya milimo y’uburetwa bushya bwitwa ngo T.I.G. (imilimo y’insimbura gifungo), aha naho uhasanga Abahutu gusa gusa.
  • Ahandi usanga abana b’Abahutu benshi, ni mu kirwa cya Iwawa. Hahandi bogereza ubwonko abana b’Abahutu, bakabaha utuzi tubica gahoro gahoro, iyo batabakonnye, kugira ngo batazongera kubyara.
  • Abahutu ba nyamwinshi uzabasanga kandi muri babandi basenyerwa, bakicwa n’inzara, bakaba barwaye amavunja, none bageze n’aho bumva ko ari uko Imana yabigennye ! Muri make, twasubiye muri cya gihe Umuhutu bamubwiraga ngo Umwami avukana imbuto, akabyemera. Bamubwira ko Umututsi yavuye mu ijuru (ibimanuka), akabyemera. Ndetse akagera n’aho yumva ko we adafite uburenganzira ku byiza by’igihugu.
  • Ahanyuma uzabasanga Abahutu benshi ariko hatavugwa, ni mu nzibutso zitirirwa Abatutsi bishwe muri jenoside yitwa iy’Abatutsi. Muzansobanurire uburyo umugi wa Kigali wari utuwe n’abantu ibihumbi magana abiri na mirongo itanu (250.000) mu w’i 1993 (benshi muri bo bakaba bari Abahutu), ubu ufite inzibutso nyinshi za jenoside yakorewe Abatutsi. Rumwe muri zo (urwa Gisozi), rukaba rwibukirwamo Abatutsi basaga ibihumbi magana ane. Kereka niba ariho bakuzanyirije Abatutsi bose bishwe mu Rwanda. Nyamara njye urutemberamo, mbona buri murenge ufite inzibutso zawo.
  • Umusozo

Abantu nibarekere aho kwitiranya ibintu. Mu Rwanda ba nyamwinshi ntibakiri Abahutu. Ahubwo nitugumya gutinda, tuzibuka umubare w’Abahutu bo mu Rwanda ukabakaba uw’Abatwa (1%), kandi ni mugihe, kuko inka z’Abatutsi zigomba kubona aho zahukira. Ngira ngo mwarabibonye ko n’umunsi w’umuganura wasimbujwe uw’inka z’inyambo, n’uwo “guha abana amata”. Kugumya kwibeshya ngo za “Nyamwinshi” zizafata ubutegetsi, nibyo bituma abantu batubura amaso ngo barebe kure, mu gihe Kagame na FPR bamariye rubanda ku icumu. Rubanda iri kuyoyoka, hari abakibeshya ngo ni ba “Nyamwinshi”.

Byiringiro Aminadabu,

Bukavu.

ISHYAKA ISHEMA RITANGIYE GUSHINGA IMIZI MU BANYARWANDA BARI SWAZILAND NA MOZAMBIQUE.

Padiri Gaspard Ntakirutimana uhagarariye Ishema Party mu bihugu bya Afrca y’amajyepfo.

Nk’uko bimenyerewe cyane cyane mu bihugu by’i Bulayi, umwaka wa politiki (la rentree politique)utangirana n’ukwezi kwa Nzeli(9). N’ubwo abayobozi b’Ishyaka Ishema bahora bari maso ndetse bakaba badafata ibiruhuko birebire (Vacances), muri iyi minsi bakoze inama zikomeye zitegura uyu mwaka mushya wa politiki dutangiye. Izo nama zemeje imirongo migari Ishyaka Ishema rizashingiraho ibikorwa byaryo binyuranye :

(1) Kuvugurura no kunoza imikorere y’ inzego z’Ishyaka

(2) Kunoza ingamba n’intego

(3)Imyiteguro ihamye yo kuzagira uruhare mu matora y’umukuru w’igihugu yo mu 2017

(4)Ingendo z’Umukandida w’Ishema Party zigamije kurushaho kumenyana n’Abanyarwanda

(5)Gushyigikira iterambere rya Mouvance ya “Nouvelle Generation”

(6)Gutanga umuganda ugaragara mu kuvutsa Opozisiyo nyarwanda yunze ubumwe kandi ifite ingufu.

(7)Kwakira Amakipe Ishema mashya akomeje kuvuka mu Rwanda no mu bindi bihugu.

Kuri iyi ngingo ya nyuma, tuboneyeho akanya ko guha ikaze amakipe abiri aherutse kuvuka i Maputo mu gihugu cya Mozambique n’i MANZINI mu gihugu Swaziland.

Nk’uko ayo makipe yombi yabyifuje, muri uyu mwaka azaba ahagarariwe, ku mugaragaro, na Nyakubahwa Padiri Gaspard NTAKIRUTIMANA.

Ikipe Nyobozi y’Ishyaka Ishema, mu nama yayo yo ku cyumweru taliki ya 31/ 8/ 2014 , ikaba kandi yaremeje ko Padiri Gaspard NTAKIRUTIMANA ari we uhagarariye Ishyaka Ishema muri Afurika yose y’Amajyepfo, guhera ku italiki ya 1 /9/2014.

Tumwakiranye ibyishimo nk’UMUTARIPFANA ufite ubushake bushyitse n’ubutwari budashidikanywaho bwo gutanga umuganda we mu rugamba rwo kwamagana ingoma ya FPR-Inkotanyi yiyubakiye ku karengane, ikinyoma, irondakoko n’iterabwoba hagamijwe gufasha Abanyarwanda kwishyiriraho ubutegetsi bwubakiye ku ndangagaciro z’Ubwigenge bw’abana b’Imana, Ukuri n’Ugusaranganya neza ibyiza byigihugu.

Turasaba Abanyarwanda batuye igice cy’amajyepfo y’Afurika, bakaba bibona mu migambi myiza y’Ishyaka Ishema, ko bakwegera Padiri Gaspard NTAKIRUTIMANA,bakaganira.

Mushobora kumubona kuri telefoni ye igendanwa : 00268076801815. Cyangwa mugakoresha email : gaspardnt@yahoo.fr.

Ishema ni iryawe nanjye,

Ishema ni iryacu twese.

Padiri Thomas Nahimana

Umuyobozi w’Ishema Party.

“Amahirwe ya Kagame ni uko ntari mu ngabo ze, nkaba ndateze no kuzibamo ! Niyiryamire asinzire” Padiri Thomas Nahimana.

Mu nyandiko yasohotse ku The Rwandan kuri uyu wa 8 Nzeri 2014 yitwa “Ninde uha Paul Kagame uruhushya rudasanzwe rwo gukora amahano ?”, umukandida w’ishyaka Ishema ry’u Rwanda mu matora yo mu w’2017 yagaragaje aho ahagaze ku bivugwa ku ifungwa ndetse n’agasuzuguro Paul Kagame akorera abasirikare ahereye ku bafite ama peti yo hejuru.  Hepfo murisomera uko abibona. Admin

Umunyamakuru wa Therwandan arambaza icyo ntekereza kuri gahunda ya Kagame yo gukomeza gufunga abasilikari bakuru ?

Icy’ingenzi mbona twese dukwiye gusobanukirwa ni « philosophie » iri inyuma y’ibi bikorwa bitindi bya Kagame. Ndareba ngasanga iyo « philosophie » ihagarariye ku maguru nk’atatu y’ingenzi :

1. Guhera kuri Coup d’Etat yo mu 1973 kugeza uyu munsi ,ubutegetsi bwo mu Rwanda ntibwiyubakiye ku ndangagaciro za « politiki » ahubwo bwubakiwe ahanini ku gitugu cya gisilikari. « Umusirilari ni we mutware ».  Muri rusange, Abanyapolitiki b’abasivili bahawe imyanya y’udukingirizo dushinzwe gukora ibyo abasilikari bashaka byonyine. Ibyo ahanini ni nabyo byabaye intandaro yo gutsindwa intambara y’Inkotanyi yatangiye mu 1990, gutsindwa  urugamba rwa politikibikaba byarabanjirije ugutsindwa urugamba rw’amasasu. N’ubu iyo myumvire y’ « umusilikari ni we  mutware » ni kimwe mu bivangira Opozisiyo muri iki gihe, bigatuma gutera umutaru bigorana cyane. Iyo myumvire ni nayo igiye kubirindura ubutegetsi bwa Kagame, kandi dore ntibigitinze.

2. FPR yo noneho imaze gutsinda intambara mu 1994, yashyize ubutegetsi BWOSE mu biganza by’agatsiko k’abasilikari batari na bo ! Umujenerari wabyigiye , akagira  n’ibindi azi, ashobora no gukora politiki neza. Abo sibo Kagame akeneye.  FPR yahisemo kubakira igihugu ku« bukorikori » bw’abasilikari bato (bazamurwa mu ntera bidashingiye ku bushobozi…),b’inzobere mu bwicanyi (terroristes), bataranganwa  umutima wita ku neza y’umuturage . Higijweyo  abasilikari bakuru bazi ubwenge (bashinjwa kuba intellectuals), abadakuyemo akabo karenge inzira zikigendwa, baradindizwa, barafungwa ab’amahirwe makeya  bahondwa akandoya mu mutwe. Ibyo nta gihe FPR itabikoze, guhera mu ishyamba kugeza n’uyu munsi !

3. Kuba muri iyi minsi Kagame atangiye kwibasira abagize Agatsiko kari kamukikije mu bihe byahise, birababaje ariko nta gitanza kirimo. Impamvu benshi mu Banyarwanda babikubita amaso bakinumira ni uko bazi neza ko Kagame asa n’ufite uburenganzira budasanzwe bwo gukora amahano ahora akora, nta nkurikizi : 

(1) Kwica no kurimbura umuhutu nta cyaha kirimo, byarakiriwe, bihabwa umugisha n’abakagomye kubyamagana. Ubuhanga bwa kinyarwanda bwo buti :  Inkoni ikubise mukeba, jya wihutira kuyirenza urugo !

(2)Kagame yumva ko Abatutsi bose bo mu Rwanda ari ingaruzwamuheto ze, ndetse nabo ubwabo bakumva ko ari AMATUNGO ye , yicamo ayo ashatse , igihe abishakiye. Abatutsi barabimwemereye, dore imyaka ishize ari hafi 25, uretse abavugira mu matamamatama, nta tsinda rigaragara Abatutsi bigeze bashinga ngo rigaragaze ko ryamaganye imyumvire n’imigirire ya Kagame. Iyo Kagame afashe icyemezo cyo kubamba umwana w’imfubyi warokotse jenoside nka Kizito Mihigo, bikavugwa ko uwo mwana yashakaga kwica Kagame akoresheje indirimbo ahimba, biratangaje kubona abakagombye kumuvuganira aribo batera hejuru ngo Kizito nabambwe ku musaraba ! Kagame azineza ko ashobora kubica uko yishakiye, nta rundi rubanza ! Kandi ntasiba kubikora.

(2). Kagame yumva ko Abasilikari ba FPR  bose uko bagana ari umutungo we bwite (propriété privée), agenga uko yishakiye. Ikibabaje kurushaho ni uko Kagame abakubita inshyi buri munsi ndetse yagera aho akanabasebya ku mugaragaro, mu mbwirwaruhame !  Paul Kagame yabivuze kenshi no mu buryo bwinshi ko « aba Généraux » be ari abantu badafite icyo bashoboye, ko ari ibigarasha, Isazi, IBIRURA….ko yewe  ari abantu badafite icyo bimariye ku buryo ndetse muri bo nta n’umwe washobora no KUROTA yakoze kudeta ! Ibyo Abasilikari be barabyumvise nyamara ntibigeze berekana ko batabyemera, barakomeje baramwumvira, bakora « akazi » kose abahaye, abana batikirira mu ntambara z’urudaca za Kongo….. Abageragaje gutera ijwi hejuru  ni ba Liyetona Jenerali Kayumba Nyamwasa ariko na we ntiyabikoze  akiyobora izo ngabo, yategereje kubanza  kwamburwa ububasha bwose, noneho yihutira gukiza amagara ye yonyine yifatira iy’ubuhungiro ! No mu buhungiro kandi agomba guhora yihishe kuko nta cyemeza ko ubutaha noneho Kagame  azamuhusha !

Umwanzuro

Niba Kagame akora amarorerwa ni ukubera ko:

(1) Abatutsi bakomeje kwemera Kagame nk’Imana yabo, ibagenera ikibakwiye, ikabaha ubuzima cyangwa urupfu.  Umunsi habonetsemo ab’inkwakuzi bagahindura imyumvire, bagafata gahunda yo kwisuganya no kwivuganira, mu Rwanda hazaba impinduka yihuse

(2)Birasa n’aho Abasilikari be bamusinyiye « chèque en blanc” ngo ajye ababaga nk’ukerera amatungo yiyororeye, nta zindi nkurikizi! Umunsi bakangutse bakumva ko bashobora kumwambura urwo ruhushya rutindi, uwahekwaga azigenza, nko mu kanya ko guhumbya ijisho.

(3) Njyewe , Padiri Thomas Nahimana, ndamutse mfite imbunda irimo amasasu nibura abiri, ntabwo Kagame yankubita inshyi ampora ubusa nk’uko ahora anyuka aba “Generaux” be, ngo mureke agende…..! Na we ava amaraso atukura di ! Amahirwe nyine ni uko ntari mu ngabo ze, nkaba ndateze no kuzibamo ! Niyiryamire asinzire.

Muri make,  Abasilikari ba RDF n’Abatutsi barokotse jenoside, nibahitamo  gukomeza kwiberaho nk’ISENENI Kagame afata zibibona, agashyushya amazi zireba, akazitereramo zikanuye amaso, akazirya ziyaturumbuye…..inzira y’umusaraba iracyari ndende kandi nyamara yashoboraga kuba UBUSAMO.

Banyarwanda nimukanguke, dufatanye kubuza Kagame gufata abenegihugu nk’amatungo ye. Ibyo birahagije. Nabeho atureke natwe twibereho, nta kindi tumusaba.

Padiri Thomas Nahimana,

Umukandida w’Ishema Party

mu matora y’umukuru w’igihugu ya 2017

Source : http://www.therwandan.com/ki/ninde-uha-paul-kagame-uruhushya-rudasanzwe-rwo-gukora-amahano/

Kagame might be Rwanda’s Stalin: David Himbara’s analysis

In his most recent post on social media, David Himbara, the former Kagame’s economic adviser portrays Rwanda as  the Soviet Union and Kagame as Rwanda’s Stalin. Using Wendy Goldman’s book “Inventing the Enemy“, Himbara finds an unfortunate similarity between Stalin’s governance model and Kagame’s system. Two main arguments  of Goldman’s book are well and alive in today’s Rwanda:1.Ordinary Soviet citizens participated widely and actively in the terror and 2. the line between victims and perpetrators was very blurred.

The same scene happens in Rwanda on a daily basis where  ordinary people also participate in the terror by speaking against coworkers at meetings, by naming names, and by preemptive attacks on others to demonstrate their own loyalty. Also we see people denouncing others, and then becoming victims themselves of the very political culture they initially helped to create and sustain. And, OMG!..it is unfortunate to realise that Everyone in Rwanda is victimized to one degree or another, and everyone participates in victimization.  No social or political group is left untouched. Very true. I love this piece of analysis. Although, as Himbara puts it, we don’t know how Kagame will end, we have to keep in our minds that we are the change we want to see. .  Admin

Jstalinimages

Paul Kagame(L), a reincarnation of Joseph Stalin(R)?

Following is Himbara’s words:

We are witnessing in Rwanda horrific denunciations and terror whereby relatives denounce relatives, coworkers turn against each other, and friends denounce friends in a frightening frenzy. Outside Rwanda opponents of the regime – real or imagined are hunted down and even assassinated. This is the time to quote the famous phrase – “the only lesson we learn from history is that we do not learn from history.”

This madness we are witnessing in Rwanda is in fact a replay of history many times over in different parts of the world with disastrous consequences for both the perpetrators and victims.

I invite compatriots to read Wendy Goldman’s book “Inventing the Enemy: Denunciation and Terror in Stalin’s Russia.” I promise you that after you read this book you will say “oh my God, this is precisely what is happening in Rwanda.”

In a nutshell, the book “Inventing the Enemy” is about the period known as the “Great Terror” in the Soviet Union. The book demonstrates that at the height of the terror in 1937–38, the Soviet secret police arrested approximately 1.6 million people for “political crimes.” More than 1.3 million were convicted, and about 683,000 executed.

Goldman’s book, however, does not focus only on numbers. The main task of this shocking account is to reconstruct how ordinary people reacted to the terror and how they were affected by it. The book deals exhaustively with the events that created the poisonous climate of fear and denunciation that soon engulfed the country. The heart of the book is really about the breaking of ties among people at work and at home – and the poisoned/collapse of relations among coworkers, family, friends, and lovers. The book also describes how the terror came to an end as the most ardent proponents of terror were arrested and sent to the camps as “bawlers,” or denouncers of the innocent. The book has a chapter titled “A History without Heroes,” which analyzes all kinds of human behavior during the terror, and shows how ordinary citizens collaborated, participated in, and resisted the denunciations.

What is scary about “Inventing the Enemy” is how terror in Soviet Union introduced extra judicial trials. As more suspects were thrown into prison and subjected to brutal interrogation and torture, Soviet leaders became convinced of a vast conspiracy of the so-called “terrorists,” both potential and real. Soviet rulers soon encouraged ordinary citizens to denounce those they suspected of disloyalty or treason. Many ordinary citizens denounced their neighbors, coworkers, and even family members.

Wendy Goldman’s main argument—and indeed the overriding lesson of her book —is therefore that ordinary “citizens helped to create a political culture that supported the abrogation of civil liberties.”

Yet as more and more people were arrested, many others realized that they, too, might become victims. What began as anti-terror measures…became a true terror.” In other words, the campaign launched by the state soon became “a full blown terror in which one’s fellow citizens become rabid agents of denunciation and no one is safe.”

Reading this book about events that happened that happened some 70 years ago, one would think that the author is describing what is happening in Rwanda today. We of course know how it all ended in Stalin’s Russia. What we don’t know is how the ongoing madness in Rwanda might end.

Kuba umwanzi w’umuntu ku giti cye gusa ntibimugira umwanzi w’igihugu.

                          cropped-cropped-gahunde.jpgKu bakiri mu gisirikare nibibuke ko akazi ka bo ari ukurinda ubusugire bw’igihugu barwanya umwanzi ariko banazirikane ko umuntu urwanira uburenganzira bwe aba atari umwanzi w’igihugu.Ahubwo uwo akwiye gushyigikirwa. Bibuke kandi ko umwanzi w’umuntu ku giti cye aba atari umwanzi w’igihugu”. Chaste Gahunde, September 2014

 

Hashize iminsi mu Rwanda havugwa itabwa muri yombi rya bamwe mu basirikare bakuru bo mu ngabo z’u Rwanda RDF. Ni igikorwa Kagame yatangiye hakaba hagiye gushira imyaka itanu. Iki gikorwa cyaje gikurikiye inyandiko  yo mu mwaka wa 2010 yiswe Rwanda Briefing yanditswe n’abagabo bane (Kayumba Nyamwasa, Patrick Karegeya,  Gerard Gahima na Theogene Rudasingwa) bahoze mu buyobozi bwo hejuru bw’ingabo z’u Rwanda n’ubw’ishyaka FPR.

 

Muri iyi nyandiko, bimwe mu byo aba bagabo binubiraga, harimo ko FPR ikomeje gukandamiza Abanyarwanda ku nyungu za Kagame wenyine n’umuryango we, ariko cyane cyane Abahutu bakaba bakomeje kwigizwayo mu myanya ifatirwamo ibyemezo, bikaba biramutse bidakosowe nta shiti u Rwanda rwazongera rukagwa mu bibazo bya genocide. Aba bagabo ntibarekeye aho kuko bahise bashinga n’ishyaka RNC  rigamije kurwanya ubutegetsi bwa Kagame no kubusimbuza ubunogeye Abanyarwanda bose.

N’ubwo bwose Abanyarwanda bamwe batekereje ko RNC itageza ku Banyarwanda ibyiza,  mu gihe abayishinze batabanje gusaba imbabazi ku byaha  by’indengakamere FPR yakoze dore ko na bo bahoze mu bari mu bayikuriye, Kagame we yabonye RNC nka rimwe mu mashyaka ashobora kumuhungabanya. Ibi byagaragajwe no gutangira gutukana abita isazi, amazirantoki, ibigarasha, n’ibindi bitutsi bigirwa n’abashumba gusa. Ikindi cyakurikiyeho ni icyoba Kagame yatewe no gukeka ko RNC yaba ikorana na bamwe mu basirikare ba RDF bari inkoramutima za Kayumba na Karegeya. Maze ahera ubwo yirara mu basirikare be ntiwareba: Colonel Rugigana murumuna wa Nyamwasa arafungwa,Karegeya anigishwa ikiziriko Rujugiro ibintu bye birafatirwa, Kayumba baramuhusha, none mu minsi ishize mwumvise ibyabaye.

Colonel Byabagamba yarafunzwe, General Rusagara ni uko, David Kabuye umugabo wa Rosa Kabuye arafungwa, ndetse Rosa (umufasha wa Kabuye) na Baine (umufasha wa Byabagamba) bashyirwa mu birura byataye umurongo!

Icyo ibi bisobanuye ni uko Kagame ageze kure aho atagishobora kumenya inkoramutima n’umwanzi we haba mu gisirikare ndetse no muri FPR. Muri politiki ikosa rikomeye kurusha ayandi ni ugufata umwanzi ukamwita umukunzi cyangwa se umukunzi ukamwita umwanzi kuko biganisha ku gutsindwa. Ibi ni byo Kagame yibereyemo kandi yaba abikora abizi, cyangwa se abikora ari amaburakindi ntibizabura kumugaruka. Abakurikiranira hafi ubuzima bwa Paul Kagame n’uburyo afatamo ibyemezo, bakunda gukeka ko afite uburwayi bwitwa psychosis bukaba aribwo butuma nta muntu akizera kandi akiyemera ko ari we wenyine ushoboye gukora ikiri icyiza.

Icyo byakwigisha Abanyarwanda cyane cyane abakihambiriye kuri FPR ni uko uhishira umurozi akakumara ku rubyaro. Gukomeza kurebera Kagame akumaraho abantu ukibwira ko wowe uzasigara amahoro waba utazi igisobanuro cy’amahoro. Ku bakiri mu gisirikare nibibuke ko akazi kabo ari ukurinda ubusugire bw’igihugu barwanya umwanzi ariko banazirikane ko umuntu urwanira uburenganzira bwe aba atari umwanzi w’igihugu.Ahubwo uwo akwiye gushyigikirwa. Bibuke kandi ko umwanzi w’umuntu ku giti cye aba atari umwanzi w’igihugu.

Sinasoza ntasabye abahagurukiye kwitangira umurimo wa politiki ko ibiba byababera impamvu yo kongera gutekereza no kwegerana ngo igikwiye gikorwe amazi atararenga inkombe.

Mugire ubutwari kandi ukuri kuzatsinda.

Chaste Gahunde,

ISHEMA Party

Wowe ukiziritse kuri Paul Kagame urusha ubuhe bumanzi abavandimwe be?

Nyuma yo kuzirikana ibyavugiwe mu nteko y’ubuyobozi bukuru bwa FPR yateranye ku cyumweru taliki ya 31/8/2014, nkitegereza n’uko Kagame akomeje umurego mu kugaraguza agati abavandimwe be , byanteye kwibuka. Nibutse inkuru ibabaje kandi yabaho n’ubwo yenda yaba izwi na bake.

Nyuma ya COUP D’ETAT yo mu 1973, Perezida Kayibanda yagejejwe imbere y’urukiko ngo acirwe urubanza. Nuko nk’uko bisanzwe bigenda umucamanza abwira Kayibanda ati:

-Vuga amazina yawe n’ay’ababyeyi bawe

Kayibanda ati :

-Ugize ngo mvuge amazina yanjye n’ayababyeyi banjye ? Harya sha, ntiwitwa NTIBITURA(majoro), mwene NTIBITURA hariya i Rwaza ?

Undi ati yego .

Kayibanda arakomeza:

-Harya sha, aho wicaye aho si ku bwanjye ? Ejobundi ntibari bafashe icyemezo cyo kukwirukana mu gisilikari kubera ko wari wakomeretse ngasaba ko batagusezerera ahubwo bakakugira Officier d’ordonnance wanjye kuko byo bidasaba imyitozo ya gisilikari ihanitse ?

Undi araceceka.

Kayibanda aranzura :

-Muri ba  NTI-BII-TUU-RA koko.

Uko byagenze ibara umupfu .Sinjye wahera !

Iyo ubonye uko muri iyi minsi Paul Kagame ashishikariye kugaraguza agati bagenzi be babanye, bagasangira uguhangayika,amarira n’ibyago iyo mu buhungiro, ku rugamba …Uribwira uti uyu na we ubanza ari mwene Ntibiituura!

[…

karegeya

 

 

ob_f4930c_capt-kabuye

GapfiziMARY BAINEjohn_sengati kagame_kabuye imagestéléchargement

 

Abo bose ni abavandimwe ba Kagame bamufashije urugamba akaba asigaye abita ibirura.

Uhereye ku ifoto ibanza:

  • Col Patrick Karegeya wari ushinzwe iperereza yanigishijwe ikiziriko
  • Capt David Kabuye na Gen Frank Rusagara bari mu buroko
  • Gen Dan Gapfizi bamutsinze mu Mutara
  • Mary Baine arazira umugabo we Colonel Byabagamba
  • Maj Sengati yarasiwe muri Muhanga
  • Lt Col Rose Kabuye yashyizwe ku gatebe
  • Gen Kayumba Nyamwasa yagizwe ikimuga n’amasasu yarashwe kabiri kose arusimbuka
  • Col Tom Byabagamba yahoze arinda Paul Kagame ubu ari mu buroko

N’abandi benshi tutarondoye.

Ese wowe ukiziritse kuri Kagame ubarusha ubuhe bumanzi? Ubwo revolisiyo igiye gutangira uzafate icyemezo cya kigabo: Kwifatanya na rubanda aho gukorera intashima. ] Byongeweho n’ubwanditsi bwa blog.

Iyo urebye uko Kagame yitura inabi abantu bamufashije , bakamurwanaho, bakamurindira ubuzima, guhera iyo mu mashyamba kugera n’ubu….ntiwabura kwiyamira uti ba Ntibiituura ni benshi.

Nk’ubu koko kunigisha  Patrick Karegeya ikiziriko byari ngombwa ? Nta kindi gisubizo yabonera amakimbirane afitanye n’icuti ze magara za kera kitari ukurasa Kayumba Nyamwasa, incuro zirenze ebyeri ? Tom Byabagamba wamurinze nta yindi ngororano yahabwa uretse kuba agiye guhambirirwa amaboko mu mugongo akoherwa mu Kiyaga cya Rweru ? Urupfu rwa Inyumba Aloyiziya nta wakwirirwa arugarukaho ariko narwo rwerekanye inyiturano abafasha ba Kagame bagomba kumutegerezaho. Ibyo Abaswahili bavuze biranze birujujwe ngo “Shukrani ya Punda ni teke”!(Inyiturano y’indogobe ni umugeri).

Twibuke abagore bitangiye FPR-Inkotanyi kuva kera nka Roza Kabuye,Mary Baine… none bakaba bagororewe gusoza amateka yabo bandaritswe, biswe ABAGAMBANYI kugeza ubwo bahabwa akazina k’IBIRURA !

Niba koko izi Nkotanyi z’ikubitiro zose ari IBIRURA nk’uko Kagame abyemeza, umukuru muri bo we ubumalayika n’ubunyangamugayo bye byaba bishingiye kuki ? Yabura ate kwitwa IKIRURA GIKURU ?

Ibyo Abanyarwanda bashinja Inkotanyi ni byinshi cyane,ariko si Kagame ukwiye guhinduka bagenzi be ngo ababere umucamanza, we yishyira aheza. Ndetse ahubwo benshi muri bariya Kagame yita IBIRURA usanga ibyaha by’ubuhotozi n’ubusahuzi babarwaho bishobora no kubazwa Kagame kuko ariwe wabategekaga,hakaba n’ubwo abibashoramo ku gahato yenda batanabyemera.

 

Umwanzuro.

Mu gihe Kagame yita bagenzi be IBIRURA , we nimumworohere ntimumwite IKIRURA GIKURU ahubwo mumwihere akazina kajyanye n’imikorere ye : nimumwite NTIBIITUURA, birahagije. Umuntu utibuka abamugiriye neza, bakamufasha, bakamugira icyo aricyo, akwiye kubatizwa akitwaNTIBIBUKA.

Kagame namenye neza ko atabaye icyo aricyo kubera ubwenge bwinshi yarushaga bagenzi be, ntiyabikesheje ubutwari budasanzwe , ubutungane cyangwa ubunyangamugayo buzira amakemwa.Uko ari kose ni impano yahawe kandi yabifashijwemo n’abo ariho agaraguza agati ubungubu.

Muri iki gihe Abanyarwanda bifitiye ibibazo bikomeye bakomeje guterwa na Kagame n’ubutegetsi bwe butita ku neza ya rubanda ahubwo bukaba bushyira imbere inyungu z’umuryango we gusa. Igihugu cyose agifata nk’urugo rwe, kandi ntibikwiye. Uteshutse ku nshingano yo gukorera inyungu z’urugo rwa Kagame niwe witwaga IKIGARASHA, ISAZI, IGIPINGA, guhera ubu ngo azajya yitwaIKIRURA (kigambiriye kwiba Kagame ubutegetsi)!

Iyi myumvire y’igihugu n’ubutegetsi  Kagame yifitemo isa neza neza n’iy’ingoma ya cyami yubakiye kuri gihake, aho ibyiza  byose by’igihugu byari iby’Umwami abenegihugu bose bakaba ABAGARAGU be. Iyi mitegekere niyo rubanda yanze mu 1959, ikora Revolusiyo, isezerera Karinga n’izayo zose, u Rwanda rugirwa Repubulika.

Nyamara dore nyuma y’imyaka isaga 50 Kagame atugaruye muri “systeme’ ya cyami na giheke, yitwikiriye ishusho ya Repubulika yubakiye ku iterabwoba.

Banyarwanda, Banyarwandakazi; Batwa , Batutsi namwe Bahutu, iyi “Gihake ya Kagame”muzakomeza muyireebeere kugeza mwese ibafashe, umwe umwe, ikababika mu mifuka ifunze, muboheye amaboko mu mugongo, ikabohereza koga mu kiyaga cya RWERU ?

Niba ntagikozwe ngo ibintu bihinduke bwangu, Kagame ntazaba yarabavuze ukuri, we ubita ISENENI bafata bakaziterera mu gitebo, zikajya zifatana amaguru ngo hatagira isohoka ikihungira, nyirukuzifata agashyushya amazi ZIREBA, akazitereramo zikanuye, kugeza zihiye, akazirya ziturumbuye amaso !

Bazumva ryari ni umwana w’umunyarwanda.

 

Padiri Thomas Nahimana

Ishema Party 

HABYARIMANA YAZANYE AMAJYAMBERE : AMATEKA Y’AMAJYAMBERE Y’U RWANDA N’ABABIGIZEMO URUHARE.

 Par:Jean de Dieu Musemakweli

Intego nyamukuru y’ingoma ya Habyarimana (1973-1994) yari amajyambere. Ishyaka rye rimwe rukumbi ryari Muvoma revolisiyonei iharanira amajyambere y’u Rwanda (MRND). Intego ishinga amategeko yitwaga Inama y’igihugu iharanira amajyambere (Conseil National de développement – CND -). Ministeri y’ubutegetsi bw’igihugu yari kandi na ministeri y’amajyambere ya komini (intérieur et développement communal). Ikigega cyari gihuriweho n’amakomini, kikagoboka arushije andi kugira ibibazo cyitwaga “isandugu mpuzamakomini igamije amajyambere” (Caisse intercommunale de développement – CID -). Uko buri mwaka utangiye, umukuru w’igihugu yabwiraga Abanyarwanda intego izitabwaho kurusha izindi mu rwego rwo gutsura amajyambere (gutura heza, ubuhinzi n’ubworozi, amazi meza mu cyaro  -hydrolique rurale- …..). Habaga kandi mu cyi rya buri mwaka icyumweru cyo gutaha no gutangiza imishinga. Hari ubwo icyo cyumweru cyamaraga iminsi 15 cyangwa 21.

Ntibyari amagambo cyangwa indirimbo gusa, ku ngoma ya Habyarimana amajyambere mu Rwanda yariyongereye koko ku buryo bugaragara cyane cyane ayo mu cyaro. Impamvu zatumye ayo majyambere agerwaho ni nyinshi, ariko twavuga nk’eshatu : ubushake (volonté politique), umuganda (Travaux communautaires de développement), imfashanyo z’amahanga n’imishinga y’amajyambere y’icyaro (projets de développement rural). “Ntawe ushimwa na bose”, ibyo birasanzwe, hari n’abatanyurwa na rimwe. Umuntu ntiyabura icyo anegura ku umuganda. Na FPR yawuvugaga nabi yarawugaruye. Ntawabura icyo anenga ku micungire (gestion financière) y’imishinga y’amajyambere yaterwaga inkunga n’imfashanyo z’amahanga ; ariko muri rusange amajyambere yariyongereye cyane mu Rwanda ku ngoma ya Habyarimana, amajyambere y’icyaro utaretse n’ayo mu migi.

Hari uwaherako atera hejuru ngo “naho se ku ngoma ya Kagame na FPR amajyambere ntari kwiyongera ?” Ari kwiyongera, ariko ntabwo ari kimwe. Amajyambere yo ku ngoma ya Kagame ni ibintu by’inkaburamatsiko, biturutse hejuru, ndetse uwashaka yanavuga ko biturutse hanze (exogène). Bizafata igihe kirekire ngo bizagere ku muturage, bishobora no kutazamugeraho na rimwe. Amajyambere yo ku ngoma ya Habyarimana yari amajyambere ahereye hasi (endogène). Yego, no ku ngoma ya Habyarimana u Rwanda rwari igihugu gikennye, ariko mu cyaro hari amafaranga aruta ahari ubungubu. Ubu mu cyaro nta n’ifaranga rihari, abaturage “bararirira mu myotsi”. Impamvu nyamukuru ibitera ni ikinyuranyo kiri hagati ya Habyarimana na Kagame, n’uburyo bwabo bunyuranye bwo gutegeka no gukora umurimo wa politiki.

Abakurambere barabivuze koko ngo “Ntayima nyina akabara” bakongera bati “isuku igira isoko, …..”. Habyarimana yari mwene Rubanda. Ise yari umwarimu wa gatigisimu. Yari azi ubukene buba mu cyaro, akamenya ko umuhinzi mworozi abona icyo kurya yiyushye akuya. Kagame we akomoka mu muryango w’Abatutsi bahunze kubera ko batashakaga gutegekwa n’Abahutu. Kuri bo u Rwanda n’ibyiza byarwo byose byari umwihariko w’Abatutsi ; Abahutu n’Abatwa bakagomba kubabera abagaragu n’abacakara.Yakuriye mu nkambi z’impunzi, bamucengezamo umunsi n’ijoro (endoctrinement) ko Abahutu bigobotoye ingoma  ya cyami, gihake na gikolonize ari abantu babi, kandi ko mu cyaro cyo mu Rwanda abahatuye benshi, hafi 98%  ari Abahutu. Ngibyo nguko, “impamvu ingana ururo”.

Abo bagabo bombi (Habyarimana na Kagame) banyuranye nanone mu buryo bwo kumva imitegekere y’igihugu n’icyo umurimo wa politiki ugamije. Nta gushidikanya, bombi bakunda ubutegetsi. Iyo intambara idatera, ntawamenya igihe Habyarimana yari kuzasezerera. Ubu Kagame nawe arahomereye, ubanza ahari ntakizamuvana mu Urugwiro. Icyo bataniyeho ni iki : igihe cyose utabaga ubangamiye ubutegetsi bwe, Habyarimana yarakurekaga ukikorera ku giti cyawe. N’Abatutsi bavuga ngo barakandamizwaga ku ngoma ya Habyarimana, yabahaga rugari bakicururiza, bagashinga nabo inganda nini, iziciriritse n’intoya. Kagame we si uko abyumva. We agendera ku ihame rivuga ko “iyo umuntu afite ubutegetsi, ashaka n’amafaranga ; yaba afite amafaranga, agashaka n’ubutegetsi”. Kubera rero ko amafaranga atuma uyafite ashaka ubutegetsi, kandi koko akaba yamufasha kubugeraho, birakwiye gukora ibishoboka byose kugirango Abahutu batagira amafaranga.

Umuturage yakuraga ifaranga mu bihingwa ngandurarugo. Politiki yo guhuza ubutaka n’iy’igihingwa kimwe rukumbi yasubije Abanyarwanda inyuma cyane. Kugirango bazaveyo bizafata igihe. Hejuru y’ibyo kandi, abaturage benshi bambuwe amasambu yabo, aha ngo ni politiki yo gusaranganya. Ko tudasaranganya se imiturirwa, imishahara, amamodoka n’ibindi byose abantu bo mu gatsiko n’abambari babo bafite ? Umuturage yavanaga ifaranga mu buhinzi bw’ibihingwa ngengabukungu (ikawa, icyayi, ikinini, pireteri n’ibindi). FPR yamaze imyaka myinshi ica intege abaturage ngo badakomeza kubihinga. Kugirango bizongere kugoboka umuhinzi nk’uko byamugobokaga ku ngoma ya Habyarimana bizafata imyaka myinshi. Umuturage yavanaga ifaranga mu bushoramari. Ubu abacuruzi boroherezwa mu kugurizwa n’amabanki, mu gutumiza ibintu no kubicuruza, ahanini ni abantu bo mu gatsiko cyangwa abemeye kujya mu kwaha kwako. Abandi bo bamburwa ubucuruzi bwabo, bagahombywa, ndetse bamwe bakahasiga n’ubuzima bwabo. Umuturage yakuraga ifaranga ku umwana we wize, akabona akazi, akagira icyo yimarira, akakimarira n’umuryango we. Ubu kugirango umwana w’umuhutu azabone amafaranga y’ishuri ni ingorabahizi. Niba abashije kwiga, kugirango azabone akazi biragoye, azira gusa “icyaha cy’inkomoko” (kuberako akomoka mu bwoko bw’Abahutu).

Umwanzuro

Hari umugani wa kinyarwanda uvuga ngo “gutwara (gutegeka) ntawe byananiye kireka uwo batabihaye”. Gutwara Abanyarwanda ntibyagombye kuba ikintu gikomeye, kuko nta kindi basaba kitari uko ubareka bakikorera imirimo ibateza imbere. Kandi amajyambere nyakuri ni ahereye hasi mu baturage, igihugu kikagenda kizamuka buhoro buhoro. Habyarimana muri rusange yarabarekaga bakikorera, hafi buri wese agatungwa mu mahoro n’utwo yiyuhiye akuya. Ingoma ya Kagame yo ihoza Abanyarwanda, cyane abo mu bwoko bw’Abahutu ku nkeke. Ikabita abicanyi, ibisambo, ibipinga n’ibindi bitutsi byinshi. Nta burenganzira bafite bwo gutera imbere kubera ko, uko Kagame abyumva, “iyo umuntu afite ubutegetsi, ashaka n’amafaranga ; yaba afite amafaranga, agashaka n’ubutegetsi”.

Twagereranije amajyambere yo ku gihe cya Habyarimana n’ayo kuri iyi ngoma ya Kagame na FPR. Kayibanda se we nta majyambere yazanye ? Ingoma ya cyami se yo nta mayambere yasize ? Abakoloni se bo nta majyambere bazanye ?

Niba Abakoloni se barazanye amajyambere, kuki ibihugu byahoze bikolonijwe byifuje kwigenga ? Niba ingoma ya cyami yarazanye amajyambere, kuki Abanyarwanda bahisemo repubulika ? Kuki se havugwa amajyambere Habyarimana yazanye, ayo ku ngoma ya Kayibanda ntavugwe cyane ?  Kuki Kagame na FPR ye birirwa bavuza iya bahanda ngo mu Rwanda hari amajyambere, ariko mu cyaro (ndetse no mu migi) inzara ikaba ivuza ubuhuha, abaturage ibihumbi mirongo na mirongo bakaburirwa irengero, mu kiyaga cya Rweru hakaboneka imirambo y’abantu 40 bishwe (na leta ?) baboheye amaboko inyuma kandi  bazingiye mu mifuka ? Mu rwego rwo gusubiza ibyo bibazo, tuzatangira kubagezaho ubutaha icyo twakwita “Amateka y’amajyambere mu Rwanda kuva ku mwaduko w’Abazungu kugeza ubu”.

 

Banyarwanda, Banyarwandakazi, basomyi namwe bakunzi b’urubuga Umuhanuzi-leprophete, mugire amahoro kandi Imana y’i Rwanda ikomeze ibarinde.

BIRACYAZA….

 

Jean de Dieu Musemakweli

Coup d’Etat 1973 : Abishyize hamwe ntakibananira. “Nta ngoma yarusha ubugome iya Kagame na FPR ye”

Par:Jean de Dieu Musemakweli

imiramboNta ngoma yarusha ubugome n’urugomo iya FPR na Kagame .

UMWANZURO

Ingoma ya Habyarimana (1973-1994) yatangiye imena amaraso y’abanyapolitiki bari baradukijije ingoma ya cyami na gihake. Bikwiye kugawa n’abashyira mu gaciro bose. Ingoma ya Habyarimana kandi yarangirije mu mivu y’amaraso menshi kurushaho. Kuvuga ko ingoma ya Habyarimana yarangirije mu mivu y’amaraso bisobanura ko ingoma ya Kagame (1994-?) yatangiriye muri iyo mivu y’amaraso nyine. Kuva mu w’1994 kugeza ubu, ayo maraso akomeje kumeneka. Ibimenyetso 2 bya nyuma biherutse kubyerekana ku mugaragaro (publiquement) kandi ku buryo budasubirwaho ni uko ngo “abantu ibihumbi 40 bakoraga imirimo nsimburagifungo baburiwe irengero”. Ikindi kimenyetso ni imirambo 40 abantu babonye ireremba mu kiyaga cya Rweru.

Iyo ingoma igiyeho imena amaraso, igumaho imena andi, ikazavaho nanone mu mivu y’andi menshi kurushaho. Twakora iki, Banyarwanda, Banyarwandakazi ngo dukumire ayo mahano, kugirango ingoma ya Kagame na FPR IVEHO itagombye kwisasira izindi nzirakarengane zitagira ingano?

Kuba abatsikamiwe n’ingoma ya Kagame na FPR bakomoka mu turere no mu moko anyuranye bisa n’aho ari kimwe mu bibabuza gushyira ingufu zabo hamwe ngo bayikize. Nyamara ni nacyo cyakagombye kubatera imbaraga !

Muri uru ruhererekane rw’inyandiko twise “Abishyize hamwe ntakibananira” twibanze ku iyicwa rubozo ry’abategetsi bo kuri repubulika ya mbere (1962-1971). Nabyo bikwiye kuvugwa, ni ukuri kw’amateka yacu mabi.  Bikwiye kwaturwa bikavugwa bityo abakora icyunamo bakagikora mu mutuzo, abibuka ababo bakabikora ntawe ubannyega. Ni uburenganzira bwabo. Twese twiboneye ukuntu iryo yicwa rubozo ryajyanye na Coup d’Etat yo mu 1973 ryabyaye ikintu kimeze nk’inzigo gituma Abahutu bo mu majyepfo y’u Rwanda (Abanyanduga) n’abo mu majyaruguru (Abakiga) bakomeje kurebana ay’ingwe. N’iyo batari gusubiranamo ku mugaragaro, nta cyo bakora ngo bahuze ingufu zabo birwaneho, bagamije kwikiza ingoma y’Inkotanyi ibarembeje. Nibakomeza guheranwa n’inzigo ishingiye ku byabaye mu 1973, ntibagerageze kubirenga, ngo bagire ikindi kizima bubaka, Kagame azabamarira ku icumu urusorongo nk’ubushwiriri.

Kora ndebe iruta vuga numve”.

Abayobozi b’amashyaka n’abafasha babo (les cadres) baramutse batanze urugero rwiza, abayoboke b’ayo mashyaka, ndetse n’abandi Banyarwanda benshi bakurikiza urwo rugero. Kugirango abayobozi b’amashyaka n’abafasha babo babashe kurenga iyo nzitizi, bagomba kwiyibutsa no kwicengezamo ihame rigira riti “Icyaha ni gatozi”. Niba umuntu Kanaka yarishe, ntabwo ari umwana, umwuzukuru, umuturanyi we cyangwa ukomoka muri ako karere wese wabikoze. Abakomoka ku bishe no ku biciwe, abakomoka mu turere tunyuranye kabone n’ubwo twaba dufite ibyo dupfa, bashobora kuba intwari, bagakorana. None se muri politiki kwigomwa (sacrifice) si ikintu ngombwa ? Ntibyoroshye, ariko birashoboka. Ubishoboye aba yerekanye ko yashobora n’ibindi bikomeye kurushaho agamije ineza y’u Rwanda rwamubyaye. Uwo muntu n’abandi bamugirira icyizere.

Abishyize hamwe ntakibananira”.

Kimwe mu biranga umuyeshuri w’umuswa ni uko atamenya no gukopera. Naho uw’umuhanga aba azi n’aho yajya gukopera bibaye ngombwa. Dufate urugero rw’igihugu cy’igihangange cyitwa ko cyakataje no muri demokarasi ari cyo Leta zunze ubumwe z’Amerika. Kirimo amashyaka manini ya politiki 2 gusa : Abademokarate (démocrates) n’Abarepubulike (républicains). Ariko burya buri shyaka riba ririmo ibice nibura 3 : Abatavangiye (démocrates de gauche et républicains de droite -Tea Party-), abo hagati (centre) n’aboroshya bashobora no kugendera ku cyiza babonye mu ishyaka rihanganye n’iryabo. Buri gice kiba gifite leta cyiganjemo. Kugirango ishyaka ritsinde muri rusange (niveau fédéral), biba ngombwa ko buri gice cyigarurira amajwi y’aho cyiganje. Icyo gihe rero, mu kugabana imyanya, mu kugena politiki izagenderwaho mu ngamba izo ari zo zose, umukandida watsinze yita kuri ayo mashyaka agize impuzamashyaka (démocrates ou républicains) yatsinze.

Abanyapolotiki  bacu rero n’abafasha babo (cadres des partis) nibakoreshe ubwenge, ubushishozi, gushyira mu gaciro n’izindi mpano bafite, bakurikize urwo rugero cyangwa urundi bazi kandi babonye rwiza. Kwigomwa ukifatanya n’abandi bituma ugira icyo ukiza, naho kudafatanya bibyara guhomba byose. Hagize ishyaka rimwe rukumbi riba “nyamwigendaho nk’ubugi bw’intorezo” rikagira ingufu zihagije (uretse ko bikomeye, bikaba ndetse bitanashoboka) zo gukiza u Rwanda ingoma ya FPR, naryo ryagwa mu gishuko ryo gukoresha igitugu kugirango rirambe ku ngoma. Ubwo rero u Rwanda rwaba ari “ntaho ruvuye, ntaho rugiye”.

Ubutaha tuzabagezaho urundi ruhererekane rw’inyandiko zerekana IBYIZA byinshi Repubulika ya mbere n’iya kabiri zagejeje kuri rubanda. Ibyo byiza nibyo Kagame na FPR ye bahora bashaka gusibanganya kugira ngo berekane ko Repubulika zombi nta kindi zakoze uretse gutegura no gushyira mu bikorwa jenoside. Sibyo.

Icyakora, mu ngoma zabayeho  mu Rwanda kugeza ubu, iya Kagame na FPR ni yo mbi kuzirusha zose ; kandi birakomeye, uwashaka yavuga ko bitanashoboka, kugirango hazabeho indi iyirusha ububi, ububisha, urugomo n’ubugome. Abayirwanya nibishyire hamwe, maze barebe ngo barayibirindura mu kanya ko guhumbya ijisho.

 

Jean de Dieu Musemakweli

i Kigali

 

 

 

Second Genocide in Rwanda? Slow, Silent, and Systematic?

rwanda-map-large-300-3001

What is happening in Rwanda? On Aug. 26, the BBC reported that Burundian officials are investigating to determine why Rwandan bodies have been found floating in Lake Rweru, on Burundi’s border with Rwanda.

The discovery is not only gruesome but also ominous because both East African nations suffer from extremely volatile Hutu-Tutsi ethnic rivalries rooted in centuries of Hutu oppression by a feudal Tutsi aristocracy, which became a colonial elite in the 18th and 19th centuries.

Attempts to institute European democracy, between 1959 and 1961 in Rwanda, and in 1993 in Burundi, turned the existing social order upside down, giving electoral advantage to the Hutu majorities, which the Tutsi minorities refused to accept. War, genocide and massacres ensued and both nations, neither of which is yet 100 years old, are commonly described as tinderboxes awaiting a match.

Rwanda’s President Paul Kagame is a Tutsi, Burundi’s President Pierre Nkurunziza a Hutu. Despite past alliances of convenience, they are now antagonists. In 1993, Burundi’s Tutsi military elite assassinated that country’s first democratically elected president, Hutu Melchior Ndadaye, triggering genocidal massacres of both ethnicities in Burundi and escalating fears of the same – which did indeed follow – in Rwanda.

In 1994, near the end of a four year war of aggression, Kagame ordered the assassination of both Rwanda and Burundi’s Hutu presidents by shooting their plane out of the sky on April 6, 1994, and then launched a carefully planned, U.S. backed military offensive to seize power and restore Tutsi rule in Rwanda, even as the country sank into chaos and genocidal massacres of both ethnicities.

Any conclusion that the bodies floating in the lake are victims of state execution, genocidal execution or both could be incendiary within the two countries and/or between them. That incendiary potential has been manipulated by both foreign and domestic elites, who are no doubt following this story closely, and most likely attempting to control its outcomes.

These bound and bagged bodies certainly have the look of state execution, genocidal or not, and the simple conclusion that they were state executions has incendiary potential in itself. Rwandan President Paul Kagame arrested three of his own top military officers last week, as resistance continued to rise within his own Tutsi elite.

imirambo

Rwandan or Burundian bodies?

Burundian official Jean Berchmans Mpabansi told the BBC that, ‘‘The victims are not Burundian citizens because the bodies are coming from Akagera River flowing from Rwanda.”

The Voice of Burundi reported, translated here from the French: “In recent days corpses wrapped in plastic bags are found floating on Lake Rweru on the border between Burundi and Rwanda in Muyinga Province.

“More than 40 bodies floating in the Rweru Lake town of Giteranyi have been seen and counted since the month of July by the fishermen, as confirmed by the local administration and police. This week, these fishermen, accompanied by a unit of the Navy, saw two bodies on the mouth of the Akagera.”

Rwandan Police said that no one has been reported missing in Rwanda, and Burundian Police said the same about Burundi. Both claims are unlikely because the national police of any country of 10 or 11 million people is sure to have a list of missing persons at any given time.

It’s particularly unlikely in the case of Rwanda, because on May 16, Human Rights Watch reported that “an increasing number of Rwandans have been forcibly disappeared or reported missing” and that some were known to have been forcibly disappeared by Rwanda’s army, the Rwandan Defense Force. HRW detailed 14 cases of missing persons.

In mid-July HRW spoke to the anniversary of the murder of Gustave Makonene, coordinator of Transparency International Rwanda’s Advocacy and Legal Advice Center in Rubavu, Rwanda:

“The details of Gustave Makonene’s death are gruesome. His body was found outside the lakeside town of Rubavu, in northwestern Rwanda, on July 18, 2013. The police medical report indicated he was strangled. Local residents who saw his body gave Human Rights Watch more graphic detail. They believed his body may have been thrown from a car on a road above the lake and ended up twisted around a large tree, which had blocked its fall into the water.“

There have been neither investigations nor charges. Another HRW essayist asked, “Why is the whole world still silent on the murder of Rwandan activist Makonene?” On August 1 Transparency International issued a press release saying that the staff of all five of their Rwandan offices are in danger.

President Paul Kagame’s plausibility problem

Rwandan President Paul Kagame has never been noted for plausible or consistent explanation. After 18 years of Rwandan invasion, occupation, assassination and resource plunder in the Democratic Republic of the Congo, all copiously documented, he continues to tell Western television audiences that he cannot be held responsible for the problems of Congo, that Congo’s problems began with colonialism long before his birth.

And, of course, he continues to say that his destiny is to save and forever protect the Rwandan people from genocide, because, as he tells the story over and over, the world abandoned Rwanda in 1994. It’s a matter of record that Kagame himself threatened to fire on U.N. troops if they attempted to intervene in Rwanda in 1994, but that’s never been of concern to corporate broadcast anchors. Neither has Kagame’s U.S-backed invasion of Rwanda, commanding a detachment of the Ugandan army in October 1990. Nor has the four year war that those Ugandan troops waged in Rwanda between October 1990 and July 1994. Nor has the active intervention of the Clinton Administration to prevent the UN from intervening in Rwanda in 1994.

The story of four years of war and mass killing in Rwanda has instead been shortened and simplified into a 100-day morality play about genocide ending with “Never again!”  And, Kagame has been allowed to trump all evidence and reason by playing the genocide card for so long that he feels in no way compelled to offer a plausible or consistent explanation of anything.

Nearly 50,000 people reported missing in Rwanda this year

Although Rwandan officials denied, on August 26th, that anyone is missing, the government has, on other days, acknowledged that nearly 50,000 people have disappeared this year. The government says they’re missing, but dissident Rwandan refugees and exiles say they’re dead – and that they are Hutu victims of Kagame’s slow, silent, systematic Hutu genocide – genocide by exclusion, poverty, starvation, sterilization and execution.

Rwandans whom the government acknowledges are missing include 16,000 Hutu villagers from the country’s northwestern Ngororero District. Rwandan Interior Minister James Musoni acknowledged, in the country’s Kinyarwanda language, that these villagers are missing but said that the government has no idea where they’ve gone and fears they may have crossed Rwanda’s border with DR Congo to join the Democratic Forces for the Liberation of Rwanda (FDLR).

Rwandan refugee Ambrose Nzeyimana translated the English into Kinyarwanda and posted “Kigali acknowledges the disappearance of 16,000 of its citizens” to his British-based blog, The Rising Continent. Rwandans in exile write that these people have been massacred by the Kagame regimeas part of its program to slowly, quietly, and systematically eliminate the Hutu population. Their belief is based on their own experience, their contact with extended family in Rwanda, and their attention to the Kinyarwanda press.

Rwandan prison authorities acknowledge that 30,000 Hutu prisoners sentenced to “community service” (hard labor) have also disappeared, Rwandan exiles, again, write that they’ve been executed by Kagame’s genocidal government.

It’s difficult to imagine how a government with one of the best trained, best equipped African military and security forces, including local forces everywhere, in one of the most tightly controlled, dictatorial regimes in the world, could lose track of 30,000 state prisoners. However, the government, again, and the Ibuka Tutsi survivors’ group, claim to fear that these people may have escaped across the border to join the FDLR in DR Congo, where they now constitute a threat to genocide survivors.

As with so much in Rwanda, including the history of the 1990-1994 war and genocide, there is a Tutsi version of the truth and a Hutu version, but the Tutsi version is legally enforced and championed worldwide by rich and powerful people, including Bill Clinton, Tony Blair, Rev. Rick Warren and Howard Buffett. Despite wholesale de facto discimination against Hutu people, they join Kagame in proclaiming that truth and reconciliation have been achieved in Rwanda, and ethnicity is no longer important.

Prisoners incinerated?

More Rwandan Hutu prisoners may have perished in a fire on June 5, 2014, in Rwanda’s largest prison, Muhanga Central Prison in Gitarama, and then in a second prison fire at Nyakiriba Prison in Rubavu (Gisenyi) on July 7.

Rwandan exiles write that prisoners in both Muhanga Central Prison and Nyakiriba Prison were intentionally incinerated in their cells, once again as part of a slow, silent, systematic Hutu genocide.

Is it likely that two, geographically distant Rwandan prisons would be destroyed or badly damaged by fire in barely more than one month? All we know is what Rwandan authorities say, and all they say is that there were two prison fires but no prisoners died.

Muhanga Prison, formerly known as Gitarama Central Prison, was known to be one of the most hellish prisons on earth. In 1995, a London Independent headline about it read, “Hutus held in ‘worst prison in world’: 7,000 suspects of Rwanda massacre are kept in jail built for 400.

On June 6, the International Red Cross reported that “the accommodations” of 3,500 prisoners went up in flames in Gitarama but that the Rwandan government said no prisoners were in their cells at the time.

Hard evidence?

There will be no hard evidence of the truth behind any of these missing persons reports, except perhaps those few filed by Human Rights Watch, unless the U.N. Security Council deems the situation in Rwanda so dangerous to international security and stability that an independent U.N. investigative team must be allowed in, as when U.N. investigator Hans Blix’s team was allowed into Iraq before the 2003 U.S./U.K. invasion.

Of course, the U.S. and U.K. ignored Blix’s conclusion that there were no weapons of mass destruction in Iraq, as the U.S. and allied states will ignore any evidence counter to the security interests now defined by their executive corporate, military and foreign policy elites, not by popular democracy.

However, that’s no reason not to call for investigation. It’s better that Hans Blix’s team was allowed into Iraq than not, for the sake of history and global consciousness, and we can continue to work for just outcomes. Independent U.N. investigations should be undertaken, post haste, into each instance of individual and mass disappearances in Rwanda, and into why bound, bagged bodies were found floating in Lake Rweru between the shores of Rwanda and Burundi.

Why has the U.S. renewed support for Kagame’s Rwanda?

Why did the U.S. renew its political and military support of Rwandan President Paul Kagame’s dictatorship at the U.S.-Africa Summit? Why is the U.S. threatening the Hutu refugees organized as the FDLR with military action if they refuse to disarm and surrender unconditionally?

The FDLR may be armed in self-defense, but Special Envoy to the Great Lakes Region Russ Feingold has acknowledged that they pose no credible threat to Rwanda. The majority of Rwandan Hutu refugees in eastern Congo are simply that – refugees – who dare not return to Rwanda for fear of having their names added to these long lists of missing persons that the Rwandan government says it’s unable to explain.

Rwandan opposition leaders, Hutu and Tutsi alike, and Tanzanian President Jakaya Kikwete have all called upon the Rwandan government to negotiate with the FDLR for safe repatriation to a Rwanda in which they will not be a de facto Hutu underclass threatened with elimination. ,

On January 4th, former Rwandan General Kayumba Nyamwasa told KPFA: “I understand the guiltiness that maybe some could be feeling about their failure to stop the genocide. But you don’t support somebody who’s in the process of creating another genocide. And I think they should be able to examine their consciences, look at what is happening in Rwanda, and see exactly what is taking place.”

Many Rwandan Hutus, refugees and exiles believe that if the regime now headed by Paul Kagame remains in power for another 50 years, there will be no Hutu people left in Rwanda.

Oakland writer Ann Garrison writes for the San Francisco Bay View, Counterpunch, Global Research, Colored Opinions, Black Agenda Report, and Black Star News, and produces radio news and features for Pacifica’s WBAI-NYC, KPFA-Berkeley and her own YouTube Channel. She can be reached at anniegarrison@gmail.com. If you want to see Ann Garrison’s independent reporting continue, please contribute on her website, anngarrison.com.

Source: Globalresearch

 

IMF chief Christine Lagarde “under investigation” by French court

Christine Lagarde
Christine Lagarde has been placed under “formal investigation” by a French court

International Monetary Fund chief Christine Lagarde has been put under “formal investigation” on suspicion of negligence by a French court. 

The case stems back to 2008, when Lagarde was the French finance minister, when businessman Bernard Tapie was awarded €400m to settle a commercial dispute with the government.

The court alleges the settlement was rigged because of Tapie’s support of Nicolas Sarkozy, who was president at the time. 

Lagarde has said she is innocent of the accusations that she played an “improper” role in the arbitration process.

She was questioned for 15 hours on Tuesday by the Court of Justice of the Republic. If she is found guilty of “simple negligence”, she could face a fine of up to €15,000 and a year in prison. 

A spokesperson for Lagarde emphasised she had not been charged.

Source: http://www.cityam.com/1409133206/imf-chief-christine-lagarde-under-investigation-french-court