Category Archives: Politics

Rwanda, déjà 20 ans : une tragédie devenue une fiction impériale utile. LA RESPONSABILITÉ DE WASHINGTON DANS LE MASSACRE AU RWANDA EN 1994

Rwanda, déjà 20 ans : une tragédie devenue une fiction impériale utile

Image

La responsabilité de Washington dans le massacre au Rwanda en 1994

Le 6 avril 2014 marquera le 20e anniversaire de l’attentat au missile à Kigali qui a abattu l’avion transportant deux chefs d’État africains, Juvénal Habyarimana du Rwanda et Cyprien Ntaryamira du Burundi. Nous savons que ce crime terroriste – sans doute le pire des années 1990 – a déclenché une guerre sans fin, de la destruction et des massacres au Rwanda et au Congo. Or, ce crime n’a jamais été élucidé; personne n’a été amené en justice. Malgré l’aveuglement et l’amnésie volontaires à l’égard du crime le plus critique des tragédies rwandaises et congolaises, des politiciens, des diplomates, des commentateurs, des intellectuels ainsi que des présidents, généraux et premiers ministres à la retraite invoquent constamment le « Rwanda » comme si la seule mention de ce mot accorde de la vérité et de l’autorité morale sur les positions politiques, militaires et impériales qu’ils défendent. On a invoqué spécifiquement le « Rwanda » pour justifier l’intervention militaire violente en Libye, au Soudan, au Mali, en Syrie et en République centrafricaine. « Partout, c’est le ‘Rwanda’ pour l’impérialiste humanitaire », fait remarquer Max Forte dans son livre remarquable, Slouching Towards Sirte, NATO’s War on Libya and Africa.

Voici le récit officiel – et assourdissant – qui leur permettrait d’invoquer le « Rwanda » :

1) de terribles génocidaires Hutus du Rwanda ont préparé et mis en œuvre un plan satanique pour éliminer près d’un million de Tutsis après l’écrasement mystérieux de l’avion transportant le président rwandais le 6 avril 1994;

2) le Front patriotique rwandais dirigé par Paul Kagame, stratège militaire brillant et aujourd’hui président du Rwanda, stationné à la frontière de l’Ouganda au nord-est du pays, a pénétré au Rwanda et marché sur la capitale pour mettre fin au génocide et prendre le pouvoir;

3) la communauté internationale n’a pas levé le petit doigt pendant que des tueurs, semblables aux Nazis, ont exterminé la plupart des Tutsis du Rwanda;

4) Paul Kagame a transformé ce pays déchiré par le génocide en un miracle africain grâce à son leadership visionnaire, quoique sévère.

Nous avons ainsi appris du « Rwanda » que, à l’avenir et au nom de l’humanité, nous – soit les armées de l’Amérique du Nord et de l’Europe – devons intervenir militairement pour empêcher ces peuples de s’entretuer.

Paul Kagame

 “100 % la responsabilité américaine”—Boutros Boutros-Ghali

Boutros Boutros-Ghali, secrétaire général de l’ONU pendant la guerre rwandaise, fut l’un des premiers à mettre une fissure dans ce récit. Il m’a déclaré en entrevue que, « le génocide Rwandais était à 100 % la responsabilité américaine ». Celui, que les officiels du département d’État des États-Unis appelaient « Frenchie » avant de l’éjecter de son siège à l’ONU, explique : « Les États-Unis, avec l’appui énergique de la Grande-Bretagne, ont tout fait pour empêcher le mise en place au Rwanda d’une force des Nations Unies, et ils y sont parvenus. »

Des documents déclassifiés de l’administration Clinton confirme que l’ambassadrice étasunienne à l’ONU a reçu le 15 avril 1994 des directives du département d’État lui intimant de prendre tous les moyens pour s’assurer du retrait du Rwanda des troupes onusiennes de l’UNAMIR et de s’assurer qu’il n’y a plus de débats ni de résolutions à ce sujet. Ainsi, lorsque le FPR a repris la guerre le 6 avril au même moment où l’avion présidentiel a été abattu, la politique de Washington ne consistait pas à obtenir un cessez-le-feu. Cela qui aurait été la seule politique juste, logique et légitime en vertu de l’Accord de paix d’Arusha, que les deux parties ont signé en août 1993 dans le cadre d’un « processus de paix » que Washington, soutenu par Londres et Paris, avaient parrainé, au nom de l’ONU.

Toutes les preuves sérieuses et des témoignages sous serment indiquent que Paul Kagame et le FPR sont les auteurs de l’attentat du 6 avril contre les présidents du Rwanda et du Burundi. Cet attentat jumelé au blitzkrieg de la reprise de la guerre – ce qui révèle que le FPR était préparé et informé au préalable de l’attentat – dément le récit voulant que le FPR soit descendu du nord du pays pour mettre fin au génocide. C’était « choc et stupeur » sur Kigali.

La politique de Washington, en violation de l’Accord d’Arusha, consistait à créer des conditions d’une victoire décisive de l’armée du FPR – quel qu’en soit le coût. Au diable le partage du pouvoir prévu par l’Accord d’Arusha; cela aurait menotté le FPR et empêché qu’il domine militairement la région des Grands lacs africains. Tandis que les États-Unis et le Royaume-Uni faisaient bloc contre toute tentative de paix, ce qui aurait permis de mettre fin aux tueries, l’histoire officielle serait comme suit : nous avons tous, la « communauté internationale » en entier, avons simplement abandonné les Tutsis au Rwanda; par conséquent, nous devons dire en chœur, sous la direction de Bill Clinton et de Madeleine Albright, dire « Mea culpa, mea culpa; plus jamais ».

D’anciens proches collaborateurs ont dissipé tout doute possible quant à la véracité de cette interprétation de la politique de Washington et du FPR. Théogène Rudasingwa, ancien ambassadeur du Rwanda aux États-Unis et chef de cabinet de Kagame, écrit : « Le FPR sentait qu’une force internationale allait geler la situation et enlever au FPR l’initiative militaire. Gerald Gahima et Claude Dusaidi ont expliqué cette position lors de réunions à Washington et à New York. » Rudasingwa ajoute que, en revanche : « Dans la campagne médiatique du FPR et à la Radio Muhabira, notre stratégie consistait à attaque le communauté internationale pour avoir abandonné le Rwanda. »  (Healing a Nation: Waging and Winning a Peaceful Revolution to Unite and Heal a Broken Rwanda, Createspace, 2014, p. 156).

Le « crime international suprême », sous le tapis

Le récit assourdissant sur le Rwanda enterre une autre vérité capitale, celle de la guerre qui a précédé l’attentat du 6 avril 1994. L’invasion du Rwanda le 1er octobre 1990 par 4000 troupes portant l’uniforme de l’armée ougandaise, qui formerait plus tard le FPR, n’était pas seulement une violation du droit international, elle a été le crime contre la paix, le « crime international suprême » selon les mot du juge Norman Birkett du tribunal de Nuremberg. (Dans sa sagesse infinie, le New York Times Magazine a qualifié l’invasion de « tensions accrues » entre Tutsis et Hutus.) Parmi ceux et celles qui invoquent le « Rwanda » pour justifier une intervention militaire humanitaire, personne ne mentionne ni l’invasion de 1990, ni l’occupation militaire du territoire rwandais, ni la guerre meurtrière qui a perduré pendant plus de 3 ans.

Un rapport de l’ONU sur le Congo d’octobre 2010 confirme que les tueries commises par l’armée rwandaise au Congo revêtaient un caractère génocidaire. Ça aurait dû sonner une autre alarme sur la nature du FPR et de son chef, Paul Kagame. Or, en revisitant la guerre au Rwanda de 1990 à 1994, on s’aperçoit que les tueries de masse ont commencé bien avant avril 1994. Et c’est le FPR qui en était responsable. Les Rwandais ont connu, avant 1994, ce qui les Congolais ont subi à partir de 1996

Une justice des vainqueurs contredit le récit officiel

Qu’en est-il des plans d’exterminer les Tutsis? Personne ne conteste le fait qu’il y a eu des massacres massifs au Rwanda en 1994. Mais le problème pour les défenseurs du récit officiel, c’est que les faits avérés ne sont pas au rendez-vous. Même si l’ONU a établi en 1995 un tribunal des vainqueurs – le Tribunal pénal international pour le Rwanda – doté des pouvoirs et des moyens nécessaires, en ce qui concerne le chef d’accusation fondamental, soit une entente en vue de commettre un génocide, l’homme qui aura été constamment accusé d’être le « cerveau » du génocide, Théoneste Bagosora, ainsi que ses trois accusés ont tous été acquittés de ce chef d’accusation. Après 18 ans de procès, de témoignages sous serment et de preuves, les faits révélés contredisent le récit officiel.

L’armée et les gendarmes rwandais, qui, seuls, auraient été en mesure de mettre fin aux tueries d’avril à juillet 1994, ne pouvaient le faire car ils étaient engagés dans une guerre à finir avec une machine militaire puissante, soit celle du Front patriotique rwandais. Et cette armée jouissait de l’appui politique, diplomatique et militaire de deux pays puissants, les États-Unis et le Royaume-Uni.

Ces deux puissances, soutenus par certains pays laquais, ont ainsi semé la mort et la destruction à une échelle inégalée en Afrique centrale. Mais ces deux pays et deux anciens dirigeants vedettes, Bill Clinton et Tony Blair, ont le front de transformer ces tragédies inouïes en fiction impériale utile pour justifier d’autres interventions militaires, surtout en Afrique.

Robin Philpot

Robin Philpot est l’auteur de Ça ne s’est pas passé en Kigali (Les Intouchables, 2003), dont une version mise à jour et enrichie vient de paraître en anglais :  Rwanda and the New Scramble for Africa, From Tragedy to Useful Imperial Fiction.

Source: http://www.mondialisation.ca     21 Mars 2014

Iyo nta bisubizo bihari, buri, wese yitakana abandi. Ng’uko uko byifashe mu Rwanda

Umuyobozi mukuru w’ikigega kigenewe gutera inkunga abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 batishoboye (FARG), Theophile Ruberangeyo, ndetse n’Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Ubutegetsi bw’igihugu n’imibereho myiza y’abaturage, Dr Mukabaramba Alvera, ibisobanuro byababanye iyanga ku makosa agaragazwa na raporo y’Umuvunyi, nabo bashinja kutuzura.

Aba bayobozi bombi bari bitabye Komisiyo ya Politiki, uburinganire n’ubwuzuzanye bw’abagore n’abagabo mu iterambere ry’igihugu mu nteko ishinga amategeko y’u Rwanda, kuri uyu wa Gatanu tariki 22 Werurwe 2014, aho bakomeje kugaragaza gutungurwa n’amakosa berekwaga akubiye muri iyi raporo yananyujijwe imbere ya Minisitiri w’intebe.

Ubugenzuzi bwakozwe n’Urwego rw’Umuvunyi mu Kwakira 2012 kugeza muri Mata 2013, bugashyirwa muri raporo yashyikirijwe Minisitiri w’Intebe Dr Habumuremyi Pierre Damien, ndetse n’Inteko Ishinga Amategeko, bugaragaza ko hari ibikoresho by’ishuri byaguzwe na FARG bigenewe abanyeshuri bacitse ku icumu byandagaye hirya no hino mu Turere bitigeze bishyikirizwa abo bigenewe nk’uko byari biteganyijwe.

Iyi raporo kandi igaragaza ko mu mafaranga yagenewe FARG agera kuri miliyoni 130 n’ibuhumbi 783 n’amafaranga 706, ubuyobozi bwa FARG butabasha gusobanura imikoreshereze yayo ndetse n’amafaranga arenga miliyoni 86 n’ibihumbi 854 n’amafaranga 947 yakoreshejwe indi mirimo idafite aho ihuriye n’ibikorwa biterwa inkunga na FARG.

Ubu bugenzuzi kandi bukomeza bwerekana ko hari n’ibigo by’amashuri byo mu turere icyenda, FARG ibereyemo umwenda ungana na 41,810,138 biba byarahaye ubumenyi n’abana FARG ibereye umubyeyi ariko byakwandikira FARG byishyuza ikavunira ibiti mu matwi.

Atanga ibisobanuro kuri ibi bibazo, Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Ubutegetsi bw’igihugu, Dr Mukabaramba Alvera yavuze ko ibigaragara muri iyi raporo ibyinshi byakemutse ndetse anavuga ko igaragaramo ibibazo byagaragaraga mu mwaka wa 2010, ubu ibyinshi bikaba byarabonewe umuti.

Dr Mukabaramba avuga ko iyi raporo igaragaza imibare yo muri 2010, kandi igenzura ryakozwe mu mwaka wa 2012-2013, yavuze ko kuva mu mwaka wa 1998 kugeza muri 2004, FARG yaguraga ibikoresho by’abanyeshuri ikabishyikiriza uturere, uturere na two tukabigeza ku bigo, ariko mu mwaka wa 2005, FARG yagiranye amasezerano n’ibigo by’amashuri ko bizajya byakira abanyeshuri bikaha n’ibikoresho, maze ikazabishyurira rimwe mu gihe cyo gutanga amafaranga y’ishuri.

Yagize ati “Ubu FARG isigaye itanga matelas zonyine, gusa tukimenya ko hari ibikoresho bikiri mu Turere twahise twandika ibaruwa dusaba ko ibi bikoresho byahabwa abagenerwabikorwa ba FARG biga mu mashuri y’uburezi bw’ibanze bw’imyaka icyenda na 12, ubwo rero niba hari ibikiriyo ni amakosa y’uturere.”

Nyamara ariko n’ubwo avuga gutya, Theophile Ruberangeyo, Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa FARG, nawe wari mu bagomba kwisobanura yavuze ko ibaruwa yandikiwe uturere idusaba gutanga ibi bikoresho birimo amakaye, amakaramu na ‘set’ yanditswe mu mwaka wa 2011, kandi ikibazo cyaratangiye kugaragara 2005.

Aba bayobozi bakomeje kwerekana ko batemeranya n’iyi raporo y’Urwego rw’Umuvunyi, kuko ku birebana n’imyenda babereyemo ibigo by’amashuri, bagaragaje ko nta kigo na kimwe cyishyuje babereyemo umwenda, ngo kuko mu mwaka wa 2010 FARG ifatanyije n’izindi nzego zirimo iz’uburezi bakoze inama bakemeza ko bagiye kwishyura ibi bigo mu gihe cy’amezi abiri.

Uyu muyobozi yakomeje avuga ko amafaranga yakoreshejwe nabi, Umuvunyi yagaragaje ko batayazi ngo kuko muri iyi raporo batagaraje igihe aya mafaranga yanyererejwemo. Aha nta bintu byinshi bigeze bongeraho. Yagize ati “Nta ‘information’ nta amakuru tubifiteho.”

Imyaka 20 ishize hakiri abarokotse badafite aho kuba. Raporo y’Umuvunyi kandi ikomeza igaragaza ko kuva mu mwaka wa 1998 kugeza muri 2012, Leta y’u Rwanda yashyize muri iki kigega amafaranga miliyari 19 na miliyoni 319 n’ibihumbi 788 n’amafaranga 805, agenewe kubakira abacitse ku icumu batishoboye, ariko kugeza ubu hakaba hakiri imiryango 2 800 itarabona amacumbi.

Kuri iyi ngingo, Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Ubutegetsi bw’igihugu, yatangaje ko imibare igaragazwa n’Umuvunyi, ntaho ihuriye n’iyo bafite n’ibyo bamaze gukora.

Yavuze ko Raporo igaragaza ko Leta yabahaye miliyari 19 zisaga kandi barahawe miliyari 21, akomeza avuga ko ikibazo cy’amacumbi cyakomezaga kizenguruka abantu ntibubakirwe, ariko nyuma mu mwaka wa 2010 bakaza gukora igenzura mu gihugu cyose bareba abantu bakenewe kubakirwa n’abakeneye gusanirwa.

Gusa n’ubwo aba bayobozi bagera imbere y’inteko bamwe bakemera ibyo raporo iba ibashinja ndetse bagahakana bagatsemba basoza bavuga ko bagiye kwikubita agashyi mu mikorere. FARG na MINALOC baje nyuma ya MINEFRA nayo yabuze ibisobanuro bihagije ku gihombo cya miliyari ebyiri zisaga z’Amadorali y’Amerika Leta ya hombye mu kubaka ingomero nto indwi.

Mukabaramba Alivera na Theophile Ruberangeyo ubwo bari ku ngoro y’Inteko Ishinga Amategeko y’u Rwanda

rubibi@igihe.rw

DUSANGIRE IJAMBO : Abanyarwanda nta yandi mahitamo bafite, ni UBWIGENGE cyangwa URUPFU !

Mu kuzirikana amasomo ya liturjiya yo kuri iki cyumweru cya gatatu cy’igisibo twibanze cyane ku isomo rya mbere ryo mu gitabo cy’Iyimukamisiri(17,3-7). Reka tubanze turyumve:

“Nuko imbaga yose yicirwa n’inyota mu butayu, rubanda bitotombera Musa, bavuga bati«Kuki watuvanye mu Misiri? Ni ukugira ngo utwicishe inyota hamwe n’abana bacu n’amatungo yacu?» Musa atakambira Uhoraho avuga ati «Iyi mbaga ndayigenza nte? Ni akanya gato bakanyicisha amabuye!» Uhoraho abwira Musa, ati «Jya imbere ya rubanda, ujyane na bamwe mu bakuru b’imiryango ya Israheli; ufate na ya nkoni yawe wakubitaga mu ruzi, maze ugende. Dore ndi buguhagarare imbere, hejuru ya ruriya rutare ruri ku musozi wa Horebu. Uze gukubita urutare, rutobokemo amazi, maze rubanda banywe.» Musa rero abigenza atyo, mu maso y’abakuru b’imiryango ya Israheli. Aho hantu ahita izina rya Massa na Meriba , (ari byo kuvuga Kigeragezo na Rwiyenzo), ku mpamvu y’urwiyenzo Abayisraheli bari bamushatseho, no kubera ko bari bagerageje Uhoraho, bavuga ngo: Mbese Uhoraho aturimo, cyangwa se si byo?”

1. Tuzirikane iri somo

Kuva na kera kose, iyo abantu bageze mu bigeragezo cyangwa se ibibazo bibakomereye cyane bashaka umuti,bawubura  bakivumbura, bagashakisha  uwo bakwegekaho intandaro y’imibabaro ibagoye. Kenshi Nyirurutwerunini aba Umuyobozi (Leader), cyangwa se Imana ubwayo.

Amasomo y’uyu munsi aratwereka ikibazo Musa nk’Umulideri, yahuye nacyo kandi natwe kiratureba nk’uko cyarebaga abo muri icyo gihe.

Musa yoherejwe n’Imana kugira ngo afashe umuryango wayo wari urembejwe n’UBUCAKARA mu gihugu cya Misiri (Egiputa) kugira ngo awujye imbere, awuyobore(Leader) ugane mu gihugu cy’UBWIGENGE  Imana yari yaragabiye urubyaro rwa Abrahamu.

Ubucakara ni iki ? Ubucakara ni uguhindura umuntu nk’igikoresho, ukamwabura uburenganzira bwose ahabwa no kuba umuntu, agasigara akoreshwa ku gahato, agokera inyungu z’undi muntu witwara nk’umutware ugufiteho ububasha bwose, bwo kikwica cyangwa kugukiza.Umucakara uburenganzira bwinyine asigarana ni ubwo kuba Inkomamashyi n’Umugereerwa.

Umuryango wa Isiraheri nawo wabayeho mu bucakara mu gihugu cya Misiri,mu gihe cy’imyaka hafi 400, kugeza ubwo Imana itewe ishozi n’imibabaro n’akarengane bahozwagamo yohereza intumwa yayo Musa kubatabara.

Turibuka uko Musa yahanganye na Farawo, akamwereka ibimenyetso 10 bikomeye kandi biturutse ku bubasha bw’Imana, kugeza ubwo Farawo yemera kurekura umuryango w’Imana ngo ugende, ariko akabikora agononwa.

Ntidukwiye kwibagirwa uko Musa yambukije Umuryango w’Imana Inyanja itukura, mu buryo bw’igitangaza, mu gihe bari bakurikiwe n’ingabo za Farawo wari wongeye kunangira umutima akabakurikiza izirusha izindi ubugome zo mu ngabo ze ngo zibatsembere kubamara.

Icyo gihe Uhoraho Imana yagaragaje ku buryo budasubirwaho ko ari kumwe n’umuryango we, ko ashyigikiye INTUMWA ye Musa, ko ashyigikiye umuryango wose muri gahunda yawo yo gukomeza urugendo rugana UBWIGENGE: Iyo nyanja yikinguye kugira ngo Umuryango w’Imana urokoke, ni nayo yifunze kugira ngo irimbure ingabo za Farawo nko mu kanya ko guhumbya ijisho !

Uyu munsi rero nanone, mu isomo rya mbere  ryasomwe mu nsengero za Kiliziya gatolika zose zo ku isi,  umuryango w’Imana uri mu kibazo gikomeye.Nyuma yo kwambuka inyanja y’Umutuku, bari mu butayu, barakambitse ariko bari mu cyerekezo kigana igihugu cy’Ubwigenge. Inyota yo mu butayu ibamereye nabi. Nta mazi bagifite. Hatagize ikiba bashobora gushirira aho ngaho bazize umwuma.

Iki kigeragezo cyatumye bose bakuka umutima, batangira kwivumbura ari nako bibaza ikibazo gikomeye: «Kuki watuvanye mu Misiri? Ni ukugira ngo utwicishe inyota hamwe n’abana bacu n’amatungo yacu?» Urugamba rwo kwibohoza ntirujya rworoha !

Mu by’ukuri ihurizo riri inyuma y’iki kibazo ni iri : Aho ikiruta si ukwigumira mu bucakara ariko dufite amazi n’ibyo kurya ? Mu yandi magambo : aho KWIGENGA biturutira koko kwibera abacakara b’undi muntu ? Ku buryo bweruye kurushaho : Aho inshingano zijyana n’ubwigenge n’ibitambo tugomba gutanga, twiteguye kubyireengeera ?

Nk’uko bikunze kugenda, ikigeragezo umuryango uhuye nacyo gitumye havuka URWIKEKWErusenya byose : Dore barahindukiye bashinja “umurokozi” wabo ko yaba yarabakuye mu Misiri (Ubucakara) agambiriye kubarimburira mu butayu ! Ubutumwa bwo kuba Umulideri ntibworoshye! Aha kandi si Musa wenyine  ukekwa amababa. Umuryango uzi neza ko Musa atikoresha, basobanuriwe ko yoherejwe n’Imana . Biragaragara neza ko ushyirwa mu majwi  ari Uhoraho Imana ubwe. Ikibazo nyakuri kibazwa Uhoraho Imana ni iki :  “Aho uracyari kumwe natwe cyangwa waratwibagiwe ?”. Mu yandi magambo : Uramutse uhari wagira uko ubigenza inyota ntiturimburire muri ubu butayu. Natwe iyo duhuye n’ibizazane, twese dutera Imana amabuye , tuyishinja ko yatwibagiwe, ko yadutereranye! Siko bigenda se ? Wowe ntibirakubaho ?

Igisubizo

“Uhoraho abwira Musa, ati «Jya imbere ya rubanda, ujyane na bamwe mu bakuru b’imiryango ya Israheli; ufate na ya nkoni yawe wakubitaga mu ruzi, maze ugende. Dore ndi buguhagarare imbere, hejuru ya ruriya rutare ruri ku musozi wa Horebu. Uze gukubita urutare, rutobokemo amazi, maze rubanda banywe”.

Igisubizo nyakuri si uko abaturage babonye amazi gusa , ni uko bamenye ko Imana ikiri kumwe nabo, ko igishyigikiye umugambi wabo(urugendo) wo KWIGENGA. Urwikekwe ruvuyeho, nibura baramara kabiri bifitemo icyizere.

2.Isomo ku munyarwanda wo muri iki gihe

Uretse, abajijisha n’abanyamurengwe, ntawe utabona ko Abanyarwanda basubijwe mu buja n’ubutegetsi butabakunda, bwabamubuye uburenganzira bwose bw’umwenegihugu,  ahubwo bukaba bubafata nk’ibikoresho, bugahora bwishakira kubabyaza IFARANGAMbese nk’abandi bacakara bose. Hari umutegetsi w’Inkotanyi mu bo hejuru uherutse kwambuka umupaka noneho atanga ubuhamya bwakuye umutima  ababwumvise . Hirya y’ibigaragara, dore uko ibintu bikorwa muri make :

Iyo FPR yohereje umukuru w’Ingabo mu Ntara runaka, bamutegeka n’umubare w’amamiliyoni atari make agomba kwinjiza mu Isanduku ya FPR(=KAGAME), byanze bikunze. Ibyo kandi bikorwa no ku Bayobozi b’intara no ku Bayobozi b’uturere. Mu gihe cy’imyaka itatu buri wese muri abo bayobozi agomba gukora ibishoboka byose akaba yabonye ayo mafaranga kabone n’iyo yagomba guca imitwe y’abaturage yagabiwe akayigurisha mu isoko ntacyo ibyo birebaho Leta ya FPR ! Icyo Leta  iba imutegerejeho ni ayo AMAFARANGA gusaImibereho myiza y’abaturage ni ijambo ritaba mu nkoranya ya FPR Inkotanyi!Nta n’uwibaza ko abaturage umukuru w’ingabo ashyira ku nkeke abambura utwabo ari nabo Guverineri w’intara asonga, ko ari nabo Umuyobozi w’Akarere anogonora!  Kugira ngo adatakaza umwanya we, Umuyobozi wa gisivili cyangwa uwa gisilikari akoresha uko ashoboye kose akabeshya, akiba, agasahura rubanda, akikorera mu mifuka yabo….byaba ngombwa akica ariko akabona amakoro ajyana i Bwami! Ngiyo “politiki nyarwanda” FPR ikina!

Burya rero ngo za komisiyo tekiniki zishinzwe amasoko , kubakisha…ari mu turere no mu rwego rw’igihugu, inshingano yazo ni  ukwifashishwa muri ubwo busahuzi, nta kindi . Urugero : Niba hatanzwe isoko ryo kubaka Hoteli cyangwa inzu ya Leta runaka, ku gaciro k’amafaranga angana na miliyoni 300, byemezwa  na komisiyo ku mugaragaro ariko  mu ibanga hagahita havanwamo miliyoni nk’120 zishyirwa mu isanduku ya FPR(=KAGAME), hanyuma abagomba gushyira uwo mushinga mu bikorwa bakirwariza  mugutekinika amaraporo azerekana ko inzu yubatswe na miliyoni 300 kandi mu by’ukuri ari 180 gusa zakoreshejwe( mu gihe abategetsi bo hasi nabo batabanje ngo bikuriremo ayabo !). Ushatse kubangamira bene izo gahunda z’uburiganya wese (abe Umuhutu, Umututsi cyangwa umutwa !)atakaza umwanya we, agafungwa cyangwa akicwa. Padiri Evariste Nambaje ni umwe muri benshi cyane bashobora kuba baraguye muri urwo ruzi barwita ikiziba

Ingaruka  mbi z’imikorere nk’iyo ni nyinshi cyane ku gihugu cyacu .Niyo mpamvu nta kintu na kimwe cyubakwa mu Rwanda muri iki gihe kizaramba kuko uburiganya n’ubusahuzi arizo ndangagaciro zishyirwa imbere n’ubutegetsi bwa FPR-Inkotanyi. Nk’uko uwo mutangabuhamya abyemeza, kuri bo  Politiki = gusahura igihugu bikinjizwa mu mifuka y’abategetsi bakuru .

Abanegihugu nta gaciro bagifite imbere ya Leta, igifite akamaro ni BINTU/IFARANGAgusa! Abategetsi nta kindi bakora uretse kwifashisha(detourner) inzego za Leta, aho gufasha rubanda, zigakoreshwa mu nyungu z’abantu ku giti cyabo, ubu hakaba hariho Agatsiko k’abakungahaye byo kurengwa.  Hari ubucakara burenze ubu ? Hari ingoma ifite imikorere yatera Imana ishozi kuruta iyi ?

Umwanzuro

Abanyarwanda bagomba guhitamo kwigumira mu bucakara cyangwa kurwanira ubwigenge bwabo. Bo nta n’inkono z’inyama nk’izo mu Misiri zikwiye kubarangaza kuko inzara n’ubukene bigiye kubamarira ku icumu. Ikibazo bafite si uguhitamo hagati y’ubwigenge n’ubucakara ariko barya bagahaga. Ikibazo cyabo ni uguhitamo UKWIGENGA cyangwa UKWICWA n’Ubucakara !

Ku bibaza niba Imana iri kumwe na Leta ikoresha rubanda uburetwa  nk’iya Farawo cyangwa niba iri ku ruhande rw’abaharanira ubwigenge , igisubizo kiratangwa na Liturjiya y’uyu munsi .

Nk’Uko Imana yakinguye inyanja umuryango wayo ugatambuka nta nkomyi, ni nako igiye gukubita inkonji ingoma y’igitugu yayogoje u Rwanda, maze abenegihugu bongere bahumeke umwuka w’ituze n’amahoro.

Nk’uko ukuboko k’Uhoraho Imana kwashije urutare rugapfupfunukamo amazi meza yuhiye umuryango wayo wendaga kwicwa n’inyota, ni nako Imana igiye gukoresha abandi ba Musa, bagahangamura ingoma yishuka ko izabaho ubuziraherezo ikaba yarimakaje AKARENGANE mu Rwanda.Bityo rubanda izuhirwa UBUTABERA, abarenganye barenganurwa, abafungiye akamama basubire mu ngo zabo, abambuwe ibyabo babisubizwe, buri wese ahabwe icyo agomba , nta vangura rishingiye ku bwoko cyangwa inkomoko.

Twifurije igisibo cyiza, abifuza gutanga umuganda wabo kugira ngo UBUCAKARA bugende nk’ifuni iheze, UBWINGEGE bw’abana b’Imana busugire busagambe mu Rwatubyaye.

Uwanyu,

Padiri Thomas Nahimana.

Intego yanjye : Nzabaho nigenga cyangwa ngwe ku rugamba mparanira ubwigenge (Vivre libre ou mourir)

Nawe ushatse wayigira iyawe.

Emera twisangirire aka karirimbo :

http://youtu.be/55bTfpZP2zM

Nyuma yo kwirukanwa muri PDP-Imanzi, Karangwa Semushi yashinze PDA.

ITANGAZO RIGENEWE ABANYAMAKURU.

Twebwe Abanyarwanda  twahuriye mu nama yateranye none ku cyumweru, tariki ya 16 Werurwe 2014,

. Dushingiye ku Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda ryo ku wa 4 Kamena 2003 nk’uko ryavuguruwe kugeza ubu cyane cyane mu ngingo zaryo : iya 52, 53, 54 n’iya 55 ;

. Dushingiye ku itangazo mpuzamahanga ry’uburenganzira bw’ikiremwa muntu ryo ku wa 10 Ukuboza 1948 cyane cyane mu ngingo yaryo ya 3 n’iya 18 ziteganya ko umuntu ku giti cye cyangwa afatanyije n’abandi afite uburenganzira bwo kubaho, ubwo kwisanzura, ubwo kugira umutekano we bwite, ubwo kwisanzura mu bitekerezo, mu gukoresha umutimanama no mu kwihitiramo idini cyangwa imyizerere n’ubwo kugaragaza cyangwa guhindura idini rye cyangwa imyizerere ye ari wenyine cyangwa afatanyije n’abandi, mu ruhame cyangwa ahiherereye ;

. Dushingiye kandi ku itangazo mpuzamahanga ry’uburenganzira bw’ikiremwa muntu ryo ku wa 10 Ukuboza 1948 mu ngingo yaryo ya 19 aho riteganya ko umuntu wese afite uburenganzira bwo kwisanzura mu mitekerereze n’ubwo gutanga ibitekerezo ; ibi bikaba bivuga kugira uburenganzira bwo kudahungabanywa azira ibitekerezo bye, ubwo gushakisha, kwakira no gukwirakwiza nta mupaka amakuru n’ibitekerezo mu buryo ubwo ari bwo bwose ;

. Dushingiye ku kuba ubu burenganzira buvugwa haruguru bwarongeye gushimangirwa n’amasezerano mpuzamahanga mu byerekeye uburenganzira mu by’imbonezamubano no mu bya Politiki yo ku italiki ya 19 Ukuboza 1966 mu ngingo yayo ya 19 ;

Dushingiye ku kuba uburenganzira bwo kwibumbira mu mashyirahamwe buteganywa n’Amasezerano Nyafurika y’Uburenganzira bw’Ikiremwa Muntu n’ubw’Abaturage yo ku wa 27 Kamena 1981 mu ngingo ya 10 n’iya 11 ;

Mu gushimangira ko dukomeye ku Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda, ku itangazo mpuzamahanga ry’Uburenganzira bw’Ikiremwa muntu, ku masezerano mpuzamahanga yerekeye uburenganzira mu by’imbonezamubano na politiki, ku masezerano nyafurika y’uburenganzira bw’ikiremwa muntu n’ubw’abaturage no ku yandi mategeko n’amabwiriza akurikizwa mu Rwanda ;

. Dushingiye kandi ku cyifuzo rusange cyo guharanira no kurengera uburenganzira bw’Ikiremwa muntu no gutanga ibitekerezo bya politiki byubaka Igihugu ;

. Dusanze kandi ko kugira ngo ibitekerezo binyuranye bya Politiki byubaka Igihugu bisangirwe, bisaba urubuga rwa Politiki rusesuye ;

Twiyemeje kandi dushinze Ishyaka rya Politiki ryitwa  People’s Democratic Alliance,  «PDA» mu magambo ahinnye y’icyongereza ; Ishyaka rigamije guharanira no kurengera ibitekerezo byavuzwe mu Ingingo zavuzwe haruguru, n’ibindi bibazo byose bishamikiyeho.

Mu rwego rwo gukorera mu mucyo no kubahiriza Amategeko y’Igihugu  cy’ u Rwanda, mubijyanye n’Ishingwa n’imikorere y’Amashyaka yemewe mu gihugu cy’ u Rwanda, dutoye  Bwana KARANGWA Semushi Gérard  nka Perezida w’Agateganyo akaba kandi n’Umuvugizi w’Ishyaka ryavuzwe hejuru.

Ni muri urwo rwego kandi duhaye uburenganzira n’ububasha busesuye  Bwana KARANGWA Semushi Gérard bwo kwandikisha Ishyaka rya People’s Democratic Alliance(PDA)  hakurikijwe Amategeko ya Repubulika y’u Rwanda.

Bikorewe i Kigali, taliki ya 16 Werurwe 2014.

Mu izina ry’Abanyamuryango bikubitiro bagize Ishyaka

People’s Democratic Alliance (P.D.A.)

HAKIZIMANA Apollinaire (Sé)

Contact:   Tel. 0787443419

————————————————————————-

B.P:5722/13 KIGALI       E-MAIL: pda2014.pdapa2014@yahoo.fr ;pdarwanda@gmail.com

TEL:(+250)787443419

Museveni Warns West Against Destabilising Africa

Something very surprising: Museveni has been in power since 1986 and up to now he wants another term. He was referred to as a darling for the West. He was instrumental in attacking and destabilizing Rwanda in 1990, DR Congo in 1996 up to now. He did all this in the interests of the west against his own people, Africans. Now that he is realizing and condemning the west’s intent, can we say that he seems to have changed or he is being hypocrite as usual? Funny enough, he knows that factors preventing African countries from developing include ideological disorientation by the political elite  and lack of democracy!!!

President Yoweri Museveni has advised African governments to be strong to prevent Western countries from intervening in their national and continental affairs.

President Museveni addressing Pan-African Parliament on occasion of the 10th Anniversary of its foundation, 18th March 2014, Midrand, South Africa:

According to the President’s Special Communications Assistant, Ms Sarah Kagingo, Mr Museveni said this on Tuesday during celebrations to mark 10 years of the Pan-African Parliament in Midrand, South Africa.

Mr Museveni said by being weak and under developed, Western powers were returning with a new wave of colonialism.

“You were weak and got colonized. Fortunately we survived and got our freedom again. We did not use our freedom to make ourselves stronger; now they have come back to start from where they stopped,” said a statement from the Pan-African Parliament.

“After independence we did not analyse why we had been colonized so that we quickly rectify the problems. We simply relaxed and enjoyed being in power forgetting that the lion cannot live with the lamb,” he said using the Biblical references on how the lamb would lay with the lion in heaven. The Pan-African Parliament (PAP) was established in March 2004, as one of the nine organs of the African Union.

It is intended to “provide a common platform for African peoples and their grass-roots organizations to be more involved in discussions and decision-making on the problems and challenges facing the continent.”

The Parliament is expected to evolve into an institution with full legislative powers, whose members are elected by universal adult suffrage, which awaits a decision from the African Union Heads of State Summit.

Uganda’s representatives to PAP are Onyango Kakoba (NRM, Buikwe North), Barumba Rusaniya (NRM, Kiruhura district), Amooti Otada (Ind., Kibanda), Jacqueline Amongin (NRM, Ngora district and Elijah Okupa (FDC, Kasilo).

Museveni was unhappy that Western countries had intervened in Libya, which, he said has never recovered, ignoring possible solutions proposed by the African Union (AU).

He said it was contemptuous of NATO to prevent a team of six presidents with the AU mandate to try and resolve the Libyan issue, from travelling to the country.

He said that although he was part of the named AU team, he was not on the fateful flight to Libya.

“African Presidents, on African soil, carrying out an African mission were ordered by NATO to go back (arguing) that they had not allowed them to land. This was contempt,” he said.

“I want to advise African governments, we should not tempt the greedy people, to come and colonise us by being weak. When you are weak, you tempt the greedy,” he said, adding that, “It is your fault to be weak, why would you allow yourself to be weak. Avoid making yourself so vulnerable.”

Museveni identified ten factors preventing African countries from developing including ideological disorientation by the political elite; attacking the private sector; inadequate infrastructure; underdevelopment of human resource, lack of education and health; small markets; lack of industrialisation, underdeveloped services, agriculture and lack of democracy.

The President of Saharawi Mohamed Abdelaziz, the President of Mauritania Mohamed Ould Abdel Aziz and the former President of Ghana Jerry Rawlings also addressed the sitting, advocating for the granting of legislative powers to the Pan African Parliament.

– See more at: http://chimpreports.com/index.php/news/politics/18268-museveni-warns-west-on-libya.html#sthash.o507VGc1.dpuf

Nadine Claire Kasinge and some of her political views

The problem is not among the oppressors, but the oppressed. Victims experience the oppression but are reluctant to search and find the solutions to their situation.

There are not many women in the Rwandan politics of the opposition. The personality featured in these lines is young and new in that arena.  On January 28th 2013, for the first time, she appeared publicly in Paris among the founders of Ishema Party led by Father Thomas Nahimana. Until recently she was one of the deputy general secretaries. Further to the decision of her party’s Congress of last month to return in 2016 and do politics in Rwanda, she has been nominated Spokesperson of her party’s presidential candidate for the 2017 elections. Nadine Claire Kasinge’s political views highlighted here were expressed in an interview in Kinyarwanda she gave to Serge Ndayizeye on Radio Itahuka on February 26th, 2014. [please once on the site type the word Nkasinge in the space reserved to search in order to access the audio]

Each person has a role to play in the politics of their own country, because politics affect their well being in one way or another. Citizens can contribute and make things better for all. If the result is positive, this will benefit everybody including themselves.

We should not consider that we don’t have any role to play because we think there are other people in charge or more able than ourselves.

It is not necessarily your background which defines your destiny, but the determination you have for shaping the future as you want it to be which does. Only can you get there gradually by working with a focused and well organised team.

For politicians, providing solutions to the real needs of people is the big deal that creates trust. Discussing with them their concerns and telling them the way one sees how they should be addressed, then starting to solve them, this is the right approach.

Being all the time guided by the principal of not compromising when things that need changing because they are not right, must change.

Everything is possible if one wants it so badly that they see is as possible. One only needs to believe in what they consider to be the solutions to the situation they are confronted with. They need to have the courage of their convictions.

At each step of the journey, their courage and persistency gain them new knowledge that makes them better equipped to work for the good of others.

It is the experience gained in solving problems that makes one become an expert in their speciality; and when there are bigger issues to be sorted out, the majority turns then to them.

Status quo that transforms into normality despite its irrationality can only be addressed by courageous and persistent characters/ personalities.

Politics is not a men’s only reserved domain but every citizen and especially women who constitute 50% of the population. Therefore women need to be more represented and effective in that sector of society.

The role of the youth in contributing to the politics of their nation is critical and imperative. Politics is not for the only mature and older male generation.

When men and women work together as equals in politics, because they think differently, the outcome of their teamwork is different from when the two operate separately or don’t engage at the same level on similar issues.

If Rwanda was effectively pro-women in politics {as this is wrongly portrayed by the regime in Kigali], there would be laws and policies in favour of families and children’s education, both areas significantly and dangerously neglected.

If on another hand the Rwandan parliament, with the highest percentage of women in the world, was effectively representative of women’s interests, the country would be one where education would be the best and top political priority, husbands’ well being [not being massively and wrongly imprisoned – editor’s emphasis], maternity leaves, etcetera would be there cared for in the interest of present and future generations.

There is strength in working with others. Debate is essential in finding suited solutions to issues. One’s view is not everybody’s views, and these ones need consideration.

Adversity calls for more determination. When you win over a challenge, you feel satisfied and more motivated to go forward.

People faced with injustices most of their time don’t realize how powerful they are in front of their oppressors.

The starting point for resolving Rwandan problems is accepting the fact that, despite anybody’s different background [either physical, social, or even intellectual], nobody is above the rest.

The problem is not among the oppressors, but the oppressed. Victims experience the oppression but are reluctant to search and find the solutions to their situation.

Not speaking out against what is wrong is only delaying the instance when that wrong will come knocking on your own door. In general when there are injustices in somebody’s country, these have negative consequences on everybody, directly or indirectly, and on future generations. Understanding that such situation can be changed is the first step of changing it.

TO BE CONTINUED

South Africa expelled Rwandan diplomats and rules were followed

b7ca6057950f49a39f83610a323d70b0

Maite Nkoana-Mashabane

Pretoria – Proper procedures were followed in the expulsion of Rwandan diplomats from Pretoria, International Relations Minister Maite Nkoana-Mashabane said on Tuesday.

“We are guided by internal and also by international laws that govern such relations. We follow the same rules in the relation between South Africa and Rwanda,” she said in Pretoria.

“Whatever action South Africa took in the past few days, we were unemotional. We had informed the Rwandese government in accordance with the norms that apply and informed by our Constitution.”

Earlier this month, South Africa expelled three Rwandan diplomats, one of whom has reportedly been linked to an “attempted hit” on exiled Rwandan army chief Faustin Nyamwasa at his home in Johannesburg.

A few days later, Rwanda responded by expelling six diplomats based at the South African mission in its capital Kigali.

While Rwandan Foreign Minister Louise Mushikiwabo said at the time that the expulsions were “in reciprocity”, there is speculation that the decision to exactly double the number expelled is a signal Rwanda is prepared to up the ante.

Nyamwasa, who is a former rival and critic of Rwandan President Paul Kagame, survived an assassination attempt in Johannesburg in 2010.

He and his family were not at home when the latest attack happened, reportedly having been moved to a safe place.

Nyamwasa and former Rwandan spy chief Patrick Karegeya were founding members of the opposition Rwanda National Congress.

Karegeya was murdered in a Johannesburg hotel room on New Year’s Eve.

Other Rwandan exiles have accused Kagame and his government of being behind Karegeya’s death and the latest attack on Nyamwasa.

Kagame and other senior Rwandan officials have denied any involvement in the attacks.

Also last week, South Africa expelled a Burundian diplomat – Jean-Claude Sindayigaya, the first secretary of the embassy of Burundi – but has offered no reasons for sending him home.

Source: http://www.news24.com/SouthAfrica/Politics/Rules-were-followed-on-diplomat-explusions-minister-20140318

The world should get ready to bury more Rwandan political opponents… Kagame gives a hint!

Image

Does this guy think he is superior to Sadam, Ghadaffi,Taylor, Gbagbo, Mobutu …?

Kagame Warns Dissidents: I Am Not A Musician

President Paul Kagame has sternly warned dissidents planning to destabilise Rwanda that they face grave consequences, emphasising he is not a musician to “entertain” those who seek to undermine the country’s security.

President Kagame inspecting a guard of honour in Rwanda in 2013

This is the latest forewarning from the Rwandan leader a week after Kigali accused South Africa of harbouring masterminds of the Kigali grenade attacks in which several people died.

Exiled former army chief, Gen Kayumba Nyamwasa, who lives in South Africa is believed to be the architect of a wider plot to overthrow President Kagame.

Addressing Rwanda National Police’s Officer Cadets at their commissioning today, Kagame said: “My main responsibility is to the people of Rwanda, their development and their security.”

He further warned: “I am not a journalist or a leader of NGOs and my job is not to entertain those who compromise Rwanda’s security.”

“I am not a musician supposed to please anybody.”

Kagame told the 458 police officers that some countries continue to harbour and aid “criminals whose intent is destabilizing Rwanda. You need to be vigilant.”

He said security is a “priority for our nation, alongside development and well being of Rwandans,” adding, “the responsibility of the police goes beyond providing security” given the law enforcement body remains an essential and integral part of the country’s development.

Out of 458 cadets, 58 are women.

At the parade, the police officers pledged to uphold the law, stand up for equal rights for all, work with determination and never use their function for personal gain.

Kagame’s speech comes against the backdrop of allegations that Rwanda was involved in the killing of Patrick Karegeya in a South African hotel on New Year’s Eve and the recent attack on Nyamwasa’s home that saw three Rwandan diplomats expelled.

Rwanda denied the charge before expelling six South African diplomats.

Human Rights activists and politicians in western countries have since pointed the finger at Kigali for the attacks on dissidents in the Diaspora.

In a recent letter to US Secretary of State, John F Kerry, the chairman of the Committee on Foreign Affairs, Edward R Royce expressed his deep concern over the numerous attempted attacks and killings of Rwandan dissidents living outside their country.

“Any functioning and responsible democracy allows the voices of opposition to be heard. Yet, in Rwanda there is a systematic effort to silence – by any means necessary – the voices of those who question the regime.”

Royce said allowing President Kagame’s rhetoric “and the slaying of dissidents abroad to go unchecked will only embolden the regime. Towards that end, I encourage you to closely re-evaluate U.S engagements with Rwanda and take into account these troubling actions when considering future assistance.”

Rwanda denies the allegations but does not show remorse.

Consequences of betrayal

A few days after Karegeya’s murder, Kagame told a high profile gathering at the Rwanda Leaders Fellowship Prayer Breakfast in Kigali, that “No one will betray Rwanda and get away with it.”

He added: “Regardless of who you are, there will be consequences. God gave us the strength to protect what we have built. Whoever it is, even those still alive will bear the consequences; it’s just a matter of time.”

Without mentioning names, Kagame said he “really don’t feel the necessity for politeness on this issue, no need for being diplomatic, of being politically correct. What’s surprising is that you didn’t do it, not the other way around. Because how can people betray their country… a country that made them who they are boasting to be today? All those fellows would have been nothing if it wasn’t for this country, if it wasn’t for Rwanda.”

“Rwanda made them who they are today. And they have now turned against it; they are now insulting it, abusing it. I honestly have no diplomacy in that regard. We should have been the ones, we should have been the ones to do it; it shouldn’t have been somebody else. Because no one will do it for you, no Bangladeshi peacekeeper, no Pakistani, no white person, no one else can protect your country and grant you peace. Only you can do it, and you shouldn’t feel bad about doing what you need to.”

Speaking to Police cadets today, Kagame said his speeches have always been taken out of context and that he no longer cares about being misquoted.

– Source: http://chimpreports.com/index.php/news/18202-kagame-warns-dissidents-i-am-not-a-musician.html

MU RWANDA HABAYEHO IMIRONGO IBIRI GUSA YA POLITIKIi : Uwa LUNARI n’uwa MDR-Parmehutu !

GUHUZA  AMASHYAKA YA “OPPOSITION” NYARWANDA NI NKO KUBAKA UMUNARA WA BABEL !

Maze iminsi mbona kuri izi mbuga abantu basaba bashimitse ko amashyaka ya “opposition” nyarwanda yakwiyunga agafatanyiriza hamwe guhindura ubutegetsi mu Rwanda. Ababivuga babiterwa n’uko bumva byahuriza hamwe ingufu ubu zitataniye mu mashyaka anyuranye atavuga rumwe n’ubutegetsi bwa FPR. Ni icyifuzo cyiza. Gusa ndagira ngo turebere hamwe ireme ry’iki gitekerezo n’ingaruka zacyo. Mu buzima, hari ubwo umuntu yiyungura inama yumva ari nziza, akayishyira mu bikorwa, agatungurwa n’uko ibyaye ingaruka zinyuranye cyane n’izo yatekerezaga. Umuhanzi Nkurunziza yaracuranze ati“bavuga ko amata aryoha ubuki bukarusha, ariko mu busore hari ikibisumba: kurebana akana ko mu jisho n’umugeni. Iyaba bitaherukwaga na sinamenye”. Koko rero hari ubwo imishinga yacu tuyirebera mu ntangiro, tukabona byose bishashagirana. Aba ari igihe cy’akana ko mu jisho. Gusa kuko ubuzima bugira ayabwo, hari ubwo byose birangirira muri “sinamenye”. Ibi mu buzima birashyika kenshi. Muri politiki na ho ni uko. Ni yo mpamvu burya kuyikora ari ubugenge nyabugenge. Kugira ngo twumve akamaro cyangwa ingorane zo kwishyira hamwe, dutangire tureba abajya muri politiki ari bantu ki.

1. Kuki abantu bajya muri politiki?

Icya mbere ngira ngo tubanze duhigike ni ya mareshyamugeni ngo umuntu WESE wiyemeza gukora politiki abiterwa no gushaka kwitangira abandi. Ubushakashatsi bwose bwerekana ko iki ari ikinyoma. Ikimenyimenyi ni uko benshi mu bavuga ko bajyanywe muri politiki no kwitangira abandi, usanga mu buzima busanzwe wenda atari na ba bantu babangukirwa no gufasha. Ugasanga mu buzima bwabo batarafungurira umushonji n’umwe, batazi icyo kurera imfubyi ari cyo, n’ibindi. Ubushakashatsi rero bwo bwerekana ko kenshi abantu bajyanwa muri politiki n’impamvu ebyiri. Gushaka ubutegetsi (power seeking) no kurwanira ishyaka ibitekerezo byabo (policy seeking). Muri make rero, ujya muri politiki aba abifitemo inyungu. Ushaka ubutegetsi aba ashaka ibyubahiro, amakuzo, ubukire n’ibindi bijyana na bwo. Urwanira ibitekerezo aba yumva igihugu hari uburyo kigomba kuyoborwamo. Iyo abigezeho, na we yumva bimuhaye agaciro imbere y’umutimanama we n’imbere y’abandi.

Kuba abantu bajyanwa muri politiki no gushaka ziriya nyungu zombi dusobanuye, hari uwabyita inenge. Si byo. Ahubwo ni byiza. Umunyapolitiki ubyemera aba ari inyangamugayo kandi avugisha ukuri. Aba ari n’umugabo. Hari abashima ubabeshya ko ngo nta nyungu akurikiye. Rubanda irashukika. Ubwabyo ni ikibazo kujya mu bintu bitagira inyungu. Gusa rero inyungu ziri kwinshi. Ntituzigarukirize ku mafaranga n’ubukungu nk’uko bamwe babikora. Burya n’ugiye kwiha Imana muri wa muryango w’ababikira bita ku ndembe, haba hari inyungu akurikiye: umukiro wa roho n’ubugingo bw’iteka. Umunyapolitiki uvuga ko nta nyungu akurikiye, iyo atari umubeshyi aba ari indindagire. Hari na none uwambaza ati “none se uwo muntu ukurikiranye inyungu ze yagirira ate igihugu n’abaturage akamaro?”. Iyo ashaka ubutegetsi, yita ku byo abaturage bifuza kuko ni bo ba nyirabwo. Na bo rero bamuhundagazaho amajwi. Mbese ni mpa nguhe. Iyo arwanira ibitekerezo, akora uko ashoboye ngo yumvishe abaturage agaciro kabyo, bamuhe amajwi, abishyire mu bikorwa. Ng’uko uko umunyapolitiki ukurikiye inyungu bwite ahindukira akagirira abaturage akamaro.

2. Abanyapolitiki bacu wabashyira mu kihe cyiciro?

Ukuri ntikwica umutumirano, reka mbivuge, nta na hamwe. Ingorane u Rwanda rwahuye na yo ni uko rwagize abanyapolitiki badakurikiranye inyungu. Biragoye kumenya icyo bakurikiranye, ariko nshidikanya niba bo baba bakizi. Muti gute ? Duhereye ku kurwanira ibitekerezo, biragoye kumenya umurongo w’abanyapolitiki b’abanyarwanda. Umurongo wa politiki ntituwitiranye n’izina ry’ishyaka. Umurongo wa politiki ni ukugira ibitekerezo kandi abaturage bagasobanurirwa uburyo byahindura imibereho yabo. Reka ntange urugero.

Tumaze imyaka irenga 20 dufite ishyaka ryitwa PSDngo riharanira imibereho myiza y’abaturage. Jya rero mu giturage ubaze umuturage niba arizi. Umubaze niba yaritora n’icyo aritezeho. Ese ni abanyarwanda bangahe bazi icyo PSD yabazanira kitazanwa na FPR, PDC cyangwa PDI?. Muri politiki, umurongo w’ishyaka iyo utazwi n’abaturage (ntitwitiranye kuwumenya no kuwibonamo) uba ntawo. Ikindi kiranga umurongo uhamye w’ibitekerezo, ni ukuba uruhererekane hagati y’ibisekuru. Abiyita ibigugu muri politiki yacu mbanenga kuba nta babyiruka babagwa mu ntege. Byari kuba iyo bagira umurongo w’ibitekerezo uzwi. Bitabaye, biragoye kubajya inyuma utazi aho bagana.

Ushingiye kuri ibi, wasanga u Rwanda kugeza ubu rwaragize imirongo ibiri ya politiki: uwa Runari (UNAR) n’uwa MDR Parmehutu. Twazabigenera akanya tugasesengura iyo mirongo yombi, aho itandukaniye n’aho ishingiye. Gusa tutagiye kure, reka ntange ibimenyetso bitatu.

Iyo uvuze Runari cyangwa MDR, abantu bahita bakubita agatima ku bitekerezo n’imiterere y’ubutegetsi mbere yo kwibuka umuyobozi (Leader) runaka. Abenshi mu babyiruka ubu ushobora gusanga batanibuka abayashinze n’abayayoboye, ariko icyo yarwaniraga cyo barakizi. Iki ni ikimenyetso cy’uko muri ayo mashyaka ibitekerezo byarushaga agaciro amazina y’abayobozi. Iki ni icya mbere kiranga umurongo uhamye wa politiki.

Icya kabiri ni uko, ukoze ubushakashatsi, watungurwa n’uko abato babyiruka basobanukiwe na Runari cyangwa MDR kurusha uko basobanukiwe na PDC kandi ari yo yo muri iki gihe. Icyo ni ikimenyetso cya kabiri.

Icya gatatu ni uko ibitekerezo by’aya mashyaka byambukiranyije ibisekuru (générations). Ibya Lunari biracyariho muri FPR nyuma y’imyaka 50. Ibya MDR na byo ntaho byagiye. N’ubwo ubu nta shyaka ribihagarariye cyangwa ribyiyitirira, biraho bituje. Ikibigaragaza ni uko FPR, mu mikorere yayo, ni byo ihora yikanga, ikabihoza muri “target”. Muzarebe iyo ivuga ibya kamarampaka, rubanda nyamwinshi, ubwigenge n’ibindi byubatswe na MDR, icika ururondogoro.

Dore ikindi gitangaje abantu batitayeho. Nyuma ya jenoside, ishyaka twari twiteze ko risenywa imbere y’amategeko ni MRND, kuko yaregwaga jenoside. Nyamara si ko byagenze. FPR yihutiye gusenya MDR kuko izi ko ari yo ifite umurongo n’ibitekerezo bikomeye bishobora kuzayigora. MRND n’ubwo ubu idahari mu Rwanda, nyamara yo ntiyigeze iregwa mu mategeko ngo iseswe nk’ishyaka. Biratangaje. Ushaka rero kureba ingufu z’ibitekerezo bya MDR azarebe uburyo FPR-Inkotanyi ikora ibyikandga.   ihora ibyikanga. Ngo ntawe utinya ijoro atinya icyo barihuriyemo.Twibutse ko FPR yatangiye yitwa RANU cg UNAR mu gifaransa.

3.Itandukaniro hagati yo gushaka ubutegetsi no gushaka imyanya.

Ni byiza gutandukanya ibi bintu byombi. Umunyapolitiki ushaka ubutegetsi aba afite umurongo n’icyerekezo. Ushaka akanya aba ari umucanshuro. Ushaka ubutegetsi, agira umurongo wa politiki, agaharanira kuwumvisha abaturage ngo nibamutora awushyire mu bikorwa. Ushaka akanya, nta bitekerezo nta n’umurongo. Icyo apfa ni akanya. Akenshi, yisunga abafite ibitekerezo n’umurongo ngo arebe ko bamusagurira. Ngiyo indangagaciro ya byinshi mu byiyita amashyaka biri mu Rwanda muri iki gihe . Kuko nta murongo w’ibitekerezo, bahisemo kwiturira mu ibaba rya FPR, ngo amahanga abone ko ubutegetsi buhuriweho n’amashyaka menshi. FPR na yo yabemereye kutarisha ikiyiko, ahubwo ikajya irisha ikanya ngo hagire utuvungukira dutakara na bo bagire icyo bacyura. Iyi ndwara ariko ushishoje wayisanga no muri opposition.

  1. Amashyaka ya “hobe ibyansize” na “twihangire imirimo”.

Iyo abantu bageze mu buhungiro, ikibazo cya mbere bagira ni icyo kwakira imibereho mishya. Abakiri bato bo biraborohera kuko baba bakiyubaka. Abakuzeho gato, bahura n’ikibazo cyo kwibona muri sosiyete itabaha icyubahiro n’umwanya bari bamenyereye. Reba rero umuntu wari minisitiri cyangwa Jenerali akibona muri ka kumba bacumbikiramo impunzi, yakwaka akazi bakamuha ako kwakira abinjira (réceptioniste) mu nzu y’abasaza cyangwa gucunga umutekano mu isoko. Yatambuka agasanga ntawe umwitayeho kandi yari amenyeye kuramukanywa ibyubahiro. Munyumve neza nta kazi nsuzuguye. Gusa imyumvire yacu ya kinyarwanda n’uko twumva ibyubahiro biradukurikirana. Aha rero ni hamwe haturuka imisusire y’amashyaka yacu. Hari ayo umuntu yakwita “Hobe ibyansize” cyangwa “Twihangire Imirimo”. Ni ishyaka nshinga ngo ntibagirana kandi narigeze gukomera. Mba nteganya ko rimwe mu mwaka BBC izampamagara mu kiganiro mpaka, rimwe mu myaka ibiri tugakora inama, ubundi tugatanga itangazo kuri internet. Ibikorwa bya politiki bikagarukira aho. Iyo izina ryanjye barivuze nka rimwe mu mezi atandatu, numva nanjye nkiri mu ruhando ngo rwa politiki. Ubishidikanya, afate ishyaka rimaze imyaka nk’ 10 rivutse, arebe ibikorwa bya politiki rikora mu mwaka cyangwa ryakoze muri iyo myaka. Nanyomoza nzamushima. Amashyaka nk’aya ntaba agamije kurwanira ubutegetsi cyangwa se kurwanira ibitekerezo. Cyakoze rimwe na rimwe iyo akanya kabonetse ntakitesha. Ngiyo impamvu hari abarangiriza mu Rwanda kwihesha agaciro kandi nyamara batahwemaga gutuka FPR. N’abayituka ubu, ibemereye akanya, hari abarenze umwe bamanuka batakirwambaye.

Kera mu bayahudi, abanyapolitiki b’ukuri bari Abahanuzi. Umuhanuzi rero yagombaga kuba ari umuntu usanzwe yitunze. Impamvu kwari ukugira ngo hatazagira umucyurira ko yaje gushaka amaramuko. Umunsi umwe rero, Amasiya, umusaherezabitambo w’i Beteli, yigeze gushaka kubicyurira umuhanuzi Amosi. Amosi yahagaze yemye ati“mfite amasambu yanjye n’amatungo ahagije. Gusa Uhoraho yarambwiye ati bisige ujye guhanura. Ariko nari nitunze” (Am 7,14-15).

Ese ye, abanyapolitiki bacu mu buhungiro, ni bangahe bashobora gutanga igisubizo nk’iki hagize ubacyurira? Ni yo mpamvu FPR na yo ibihoza ku munwa, ibacyurira gushaka amaramuko. Opposition y’ukuri izatangira umunsi twagize abanyapolitiki bashobora nkwishongora nka Amosi, bati“twari twitunze, dufite akazi aka n’aka, dufite umwuga uyu n’uyu, ariko twarabiretse kuko twiyumvisemo umuhamagaro wo gukora politiki”. Aha rero ni ho hari ibanga ryo guhuza amashyaka ya opposition.

5. Guhuza amashyaka ya opposition ni nko kubaka umunara wa Babel.

Muri politiki, hari ibintu bibiri bituma amashyaka yishyira hamwe. Ni bya bindi n’ubundi navuze: gushaka ubutegetsi no kurwanira ibitekerezo.

Duhere ku mashyaka ashaka ubutegetsi. Ayangaya akunze kwishyira hamwe mu gihe cy’amatora. Ashobora kubikora mbere cyangwa nyuma ho gato. Mbere y’amatora, aba agira ngo adatatanya amajwi ahubwo ayakusanye ashobore kwegukana imyanya ihagije. Nyuma y’amatora, haba hari iryatsinze ariko ridafite amajwi ahagije ngo ritegeke ryonyine. Rishaka irindi byiyunga. Iri rishakisha irindi rito, rinyotewe ubutegetsi, ariko ridafite umurongo w’ibitekerezo ukomeye, kugirango ritazarigora mu guhitamo ibikorwa bya leta. Iyi ni inzira ya mbere opposition nyarwanda yakwihurizamo. Opozisiyo ishatse kujya mu matora, byaba byiza kwegeranya imbaraga. Bitabaye ibyo, kwiyunga wasanga ntacyo byunguye cyane.

Mu buryo bwa kabiri, amashyaka arwanira umurongo w’ibitekerezo yo ashobora kwiyunga igihe icyo ari cyo cyose. Iyo abonye imirongo n’icyerekezo bijya hamwe, hari ubwo ahitamo gukorera hamwe kuko aba yegeranye mu myumvire. Iki rero ni cyo kibuze mu mashyaka ya opposition nyarwanda. Twatangiye tureba uburyo umurongo wayo wa politiki udasobanutse, amwe ndetse akaba atanawugira. Iyo rero abantu bavuga kwishyira hamwe, baba birengagije ko abishyira hamwe bagomba kuba hari ibyo bahuje.

Kugeza ubu, ikigaragara amashyaka ya opposition ahuriyeho ni ubushake bwo gutsinsura ubutegetsi bwa FPR.Gusa rero muri politiki ubushake bwo guhindura ubutegetsi ntibuhagije ngo abantu bishyire hamwe.Igikomeye ni icyo buri wese yumva yabusimbuza n’uburyo yabigeraho. Gukuraho ubutegetsi bwa FPR, ukabusimbuza Repubulika ishingiye ku mahame ya demokarasi, undi akabusimbuza ingoma ya ubwami(monarchie), ni imishinga ibiri inyuranye kuri byinshi.

Igikomeye kurushaho, ni uko hari n’amashyaka atari make agarukira kuri iyo ntambwe ya mbere: guhirika FPR. Ibindi ntubabaze. Byaragaragaye kenshi aho abantu barwanya ubutegetsi, bakabukuraho, nyuma bakayoberwa icyo babusimbuza, ugasanga ntaho bavuye ntaho bagiye. Muzitegereze Kongo nyuma ya Mobutu, Iraki nyuma ya Sadam, Misiri nyuma ya Mubarak n’ahandi.

Ikibazo cy’ukuri opposition nyarwanda ifite si amashyaka menshi cyangwa make. Yego ngo uburo bwinshi ntibugira umusururu, ariko na none ngo ingabo nyinshi ni izongeranya. Ikibazo cy’ukuri ni amashyaka (make cyangwa menshi) ariho ku izina, atagize icyo yunguye usibye gutera icyugazi no gutuma abatabizi bibeshya ngo hari ababitubereyemo, kandi byahe byo kajya! Ikibazo cy’ukuri ni amashyaka (make cyangwa menshi) adafite umurongo wa politiki, muri make atagize icyo amaze.

Hari umunyapolitiki wigeze gucyurira undi, ati: “nemera ko igihugu gikwiye kuyoborwa n’impaka z’ibitekerezo. Ikibazo gusa ni uko n’abadafite ibitekerezo bashaka gutera impaka”. Yarasaze agwa ku ijambo. Abashaka rero guhuza opposition nyarwanda nabagira inama yo kubanza kuyirema. Niba babona ihari, nabagira inama yo kuyicira (kuyikonorera) nk’uko bicira ikawa kuko yuzuye ibyonnyi. Ikibazo si uguhuza amashyaka menshi ya opposition, ikibazo ni ukumenya wahuza ayahe. Hari arenze rimwe azagira akamaro umunsi yasenyutse.

Umwanzuro wo kwisegura.

Ndabizi ko hari uri buntere ibuye ngo nakoze ishyano mvuga ko hari amashyaka ya opposition nyarwanda y’imburamumaro. Hari uwandenganya ngo nsuzuguye abanyapolitiki b’inararibonye kandi basaziye mu mwuga. Mbere yo kwihutira kuntera ibuye, banza unsubize iri hurizo: uburyo FPR yafashe ubutegetsi n’uburyo ibutengamayeho imyaka 19, nyamara idashyigikiwe n’abaturage, kandi ngo dufite inararibonye muri politiki n’amashyaka anigana. Nurangiza, ndatega umutwe. Ntuntere ibuye gusa, ahubwo ndemera ufate n’intosho.Umunyapolitiki Machiavel ni we wanditse ati “ibiriho n’ibyakagombye kubaho birahabanye cyane, ku buryo umuntu wirengagiza ibiriho aba agana ahabi (la distance entre la réalité et l’idéal est tellement grande que celui qui ferme les yeux sur ce qui est, apprends plutôt sa perte que sa survie). Ukuri nguko. Kurarura, ariko guca mu ziko ntigushye.

Edmond Munyangaju.

“Turamutse tugaragaje imitungo yacu ntitwakira Abanyarwanda…” Abayobozi bakuru mu mwiherero!

Image

Mu mwiherero w’abayobozi bakuru b’igihugu wabaye kuva kuwa 8  kugeza kuwa 10 Werurwe 2014, hagaragaye ibyo dukunze kwandika no kuvuga bijyanye n’imikorere mibi iterwa ahanini rimwe na rimwe n’ubushobozi bukeya, ikimenyane n’icyenewabo, kutiyumvamo icyizere kubera kugira ubwoba bigatuma umuntu adafata ibyemezo bikwiye, gutinyana kw’abari munzego zikorana bugufi, n’ibindi. Bimwe muri ibi bibazo ngo nibyo bituma ubukungu bw’igihugu butazazamuka uko byari biteganyijwe.

N’ubwo bwose imyanzuro yafashwe iterekana uburyo izashyirwa mu bikorwa umwanzuro wa nyuma urasekeje cyane. Uwo mwanzuro wavugaga ku kibazo gikunze kugarukwaho cy’uko abayobozi bakuru bigwizaho imitungo. Hifujwe kenshi ko iyo mitungo yashyirwa ahagaragara kugira ngo rubanda ibashe gukurikirana abiba ibyabo. Nyamara bitewe n’uko bishobora gutuma Abanyarwanda bahagurukana agatsiko bakagahambiriza bidatinze, abari mu mwiherero basanze ngo byaba byiza baterekanye imitungo yabo. Twongeye gukora ubushakashatsi maze tureba imitungo Perezida Paul Kagame amaze kwigwizaho dusanga koko ishyizwe ahagaragara bitaba byiza! Dore imwe muri iyo mitungo:

  1. Afite amazu 2 n’isambu imwe irimo inzu muri USA
  2. Afite inzu 2 mu Bwongereza
  3. Afite inzu 1 mu Budage
  4. Afite imiturirwa 3 muri Eritereya
  5. Afite i hoteli n’indi nzu imwe muri Ethiopia
  6. Afite Hoteli muri Kenya
  7. Afite Hoteli mu Bugereki
  8. Afite amazu 2 n’umurima muri Afurika y’epfo
  9. Afite inzu ibikwamo ibintu i Dubai
  10. Afite inzu icururizwamo i Shangai mu Bushinwa
  11. Afite i hoteli mu kirwa cya Mauritius (Maurice)
  12. Afite imigabane muri sosie=yeti y’ubwikorezi mu Bwongereza
  13. Afite companyi icuruza amabuye y’agaciro afatanyije n’umuhinde mu Buhindi akahagira na Hoteli ndetse n’inzu muri icyo gihugu.
  14. Afte inzu ibikwamo ibintu mu Buyapani
  15. N’ibindi byinshi

Abayobozi ngo ntibashaka kwerekana imitungo yabo…ni mu gihe. Ariko rero amaherezo ntibizoroha.

Imyanzuro yose yafatiwe muri uwo mwiherero : Tubikesha  http://igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/inzego-za-leta-y-u-rwanda-zigiye

1. Gushyira mu bikorwa impanuro zose zikubiye mu ijambo rya Nyakubahwa Perezida wa Repubulika.

2. Gushyiraho politike n’amategeko yo kubaka amazu aciriritse (low cost housing) no gushyiraho uburyo bunoze bwo kubaka amazu aciriritse kandi akabonekera ku gihe cyateganyijwe.

3. Kongerera ubushobozi Ikigo cy’Igihugu Gishinzwe Imiturire mu Rwanda kugira ngo kibashe gushyira mu bikorwa inshingano zacyo.

4. Kunoza imitegurire y’amasezerano Leta igirana na ba rwiyemezamirimo mu rwego rwo kunoza ishyirwa mu bikorwa ryayo.

5. Gusesengura ibibazo byagaragaye mu ishyirwa mu bikorwa ry’imishinga itandukanye (Kivuwatt, Inka zitanga umukamo utubutse n’iyindi) hagafatwa ingamba zo kubikosora kugira ngo imishinga yadindiye irangire vuba ; ababigizemo uruhare bagakurikiranwa.

6. Gufata ingamba zo kubonera, mu gihe cya vuba, uruganda rwa Gishoma Peat to Power nyiramugengeri ihagije.

7. Kurangiza, mu gihe cya vuba, inyubako z’ibitaro bya Bushenge.

8. Kunoza no gukurikirana ishyirwa mu bikorwa ry’amabwiriza ajyanye n’imitangire y’amasoko ya Leta akajya ahabwa koko ababifitiye ubushobozi.

9. Gushyiraho uburyo bunoze bwo gushishikariza abahinzi n’aborozi kongera umusaruro w’ibiva mu buhinzi n’ubworozi hakurikijwe uruhare ubuhinzi n’ubworozi bigomba kugira mu bukungu bw’Igihugu.

10. Inzego zose zirasabwa gushyira imbaraga mu kubahiriza ihame ry’uburinganire mu itegurwa ry’ingengo y’imari.

11. Kwihutisha ivugururwa ry’ibyiciro by’ubudehe.

12. Gushyiraho uburyo bunoze abayobozi bifashisha mu gusobanurira abaturage gahunda za Leta.

13. Kunoza imikorere y’inzego z’Abunzi n’Inteko z’abaturage kugira ngo zirusheho kuzuzanya mu gukemura ibibazo by’abaturage no kubaka ubushobozi bwabo mu kwikemurira ibibazo hagamijwe kugabanya ibibazo bijyanwa mu nkiko.

14. Urwego rw’Igihugu rw’Imiyoborere rurasabwa kumenyekanisha ibyavuye mu bushakashatsi bwerekana uko abaturage babona ibibakorerwa haba mu Gihugu no hanze kandi aho bishoboka rukajya rukorana n’imiryango mpuzamahanga muri ubwo bushakashatsi.

15. Gukosora imikorere mibi yagaragajwe mu mwiherero, imishinga yadindiye yose ikaba yarangiye ku bufatanye bw’inzego zibishinzwe

16. Kunoza igenamigambi n’imikoranire y’inzego zitandukanye hagamijwe kugera ku ntego Igihugu kiyemeje.

17. Kunoza imitegurire y’imihigo igashingira ku mpinduka nziza (outcome based) y’imibereho y’abaturage aho gushingira ku bikorwa

18. Gukaza ingamba zo kurwanya ruswa, mu nzego za Leta n’iz’abikorera, ku bantu batanga cyangwa bakira ruswa, yaba ntoya cyangwa nini, hifashishijwe uburyo budasanzwe (sophisticated).

19. Kurangiza ibibazo by’ingurane ku butaka bw’abaturage bimurwa ahagenewe ibikorwa by’inyungu rusange no kubahiriza ibyo amategeka ateganya.

20. Gushyiraho ingamba zituma abakozi bashora Leta mu manza, bivuye ku makosa yabo, bamenyekana kandi bakaryozwa igihombo baba bateje Leta.

21. Kunoza itegurwa n’isuzuma ry’imihigo y’abakozi ba Leta ku buryo ishingira ku ntego z’ikigo aho gushingira ku byo umukozi yumva azageraho.

22. Gushyiraho uburyo abikorera bajya basinyana imihigo na Leta hagamijwe iterambere ry’ihuse.

23. Kwihutisha ivugurura ry’inzego za Leta hagamijwe kunoza imikorere n’imikoranire yazo bikaba byatangiye bitarenze Werurwe 2014.

24. Kwiga uburyo gahunda yo kugaburira ku ishuri, abanyeshuri biga mu mashuri y’uburezi bw’ibanze bw’imyaka 12 byakorwa ku bufatanye n’ababyeyi.

25. Gukemura burundu kandi mu buryo bwihuse, ikibazo cy’abanyeshuri bo mu mashuri abanza biga bicaye hasi.

26. Gushyiraho uburyo bwo gukurikirana no kugenzura ireme ry’uburezi mu mashuri y’uburezi bw’ibanze bw’imyaka cumi n’ibiri (12YBE).

27. Gushyiraho uburyo butuma abarimu bishimira akazi kabo biganisha kumusaruro mwiza mw’ireme ry’uburezi (incentives) kandi bagahemberwa igihe nk’abandi bakozi ba Leta.

28. Kugaragaza ingamba z’imyaka itanu zo guteza imbere ireme ry’uburezi rya gahunda y’uburezi bw’ibanze bw’imyaka 12 herekanwa aho turi ubu n’aho twifuza kujya, inzego zose bireba zikabiganiraho uruhare.

29. Gushishikariza abikorera kurushaho gushora imari mu burezi.

30. Gushyiraho amashyirahamwe y’ababyeyi n’abarimu (PTAs) aho atari no gufasha ariho gukora neza kugira ngo bifashe mu kongera ireme ry’uburezi.

31. Kunoza uburyo bw’imitangire ya za mudasobwa mu mashuri ku buryo zihabwa amashuri yiteguye guhita azikoresha.

32. Kwihutisha gahunda yo kwimurira ibikorwa (services) bya Mutuelle de santé muri RSSB.

33. Kwihutisha politike ya Early Childhood Development.

34. Gushyiraho uburyo bunoze bwo kongera umubare w’abaganga b’inzobere no kwiga icyakorwa ngo abanga bagume mu kazi.

35. Gushishikariza abaturage kwishyurira igihe kandi nta gahato ubwishingizi bw’ubuzima (mutuelle de santé).

36. Kwihutisha ishyirwa mu bikorwa ry’amavugururwa yose akenewe kugira ngo u Rwanda rurusheho kugira umwanya mwiza mu korohereza ishoramari (Doing Business).

37. Korohereza abashoramari kugabanya ikiguzi cyo gukora ishoramari.

38. Gushishikariza abikorera gushora imari yabo mu bikorwa by’ubuhinzi kugira ngo bunganire umusaruro usanzwe utangwa n’abahinzi, bityo hakemurwe ku buryo burambye, ikibazo cy’inganda zibura umusaruro zikoresha.

39. Gushyigikira ivugurura ry’imikorere y’amashyirahamwe y’abikorera babigize umwuga no gufasha ishoramari ry’abishyizehamwe.

40. Gushyiraho uburyo bw’ikoranabuhanga abikorera bakifashisha mu kugaragaza ibibazo bahura nabyo kandi inzego bireba za Leta zikabikurikirana.

41. RDB irasabwa kujya itanga buri gihembwe igeza kuri Guverinoma ku bijyanye n’ishoramari kandi igatanga na raporo buri mwaka kubijyanye n’uburyo abashoramari bishimira ubufasha bahabwa na Leta (Annual Investor Business Report Card).

42. Urwego rwa Leta ruteza igihombo umushoramari rugomba kwirengera icyo gihombo mu gihe bigaragaye ko umushoramari atabigizemo uruhare.

ku bijyanye n’umwanzuro wa 43 hakomejwe kwibazwa kubijyanye n’icyakorwa ngo hafatwe ingamba mu kwerekana uko imitungo y’abayobozi ishyirwa ahagaragara kugira ngo hirindwe abashobora kuyigwizaho ntibigenzurwe.

Uyu mwanzuro watanzweho ibitekerezo bitandukanye ariko byanzuwe ko gushyira imitungo y’abayobozi mu ruhame byateza ibibazo byinshi kurenza kutayihashyira.