Category Archives: Politics

Uko bamwe babona igitekerezo cya Marc Matabaro

vote-300x274

Nyuma y’inkuru yasohotse kuri uru rubuga igira iti: “Ese wowe ubona ute igitekerezo cya Marc Matabaro?”, nayo ikaba yarakurikiraga iyasohotse ku rubuga The Rwandan yabazaga uwatsinda haramutse habaye amatora anyuze mu mucyo, nshimishijwe no kubagezaho icyo bamwe mu Banyarwanda babivuzeho.

Kuba atari benshi batanze ibitekerezo byabo ariko, ni ibisanzwe. Abanyarwanada banduye indwara yo gukora bihishe no kuvugira mu matamatama, ubundi ibi bikaba bigaragaza umuco utandukanye na demokarasi. Usanga akenshi abantu bahitamo kuvugira mu bikari no mu byumba  cyangwa se kwiyita amazina y’amahimbano kugira ngo batangaze ibitekerezo byabo kabone n’aho byaba ari byiza. Ni umuco mubi tugomba gushishikariza abantu kureka.

Mbere y’uko mbagezaho ibi bitekerezo reka twibukiranye ibyari bikubiye mu nyandiko ya Marc Matabaro. Muri make Matabaro yavugaga ko atangije impaka z’ukuntu abona byagenda mu Rwanda haramutse habaye amatora adafifitse. Dore uko yatondetse uburyo we abona amashyaka yakurikirana mu gutsinda amatora:

  1. RNC-FDU-Inkingi –AMAHORO
  2. ISHEMA Party
  3. FPR
  4. FDLR
  5. PSI –Imberakuri
  6. RDI
  7. Abanyapolitiki ku giti cyabo (Mushayidi, Joseph Sebarenzi,…)
  8. Amashyaka ya Baringa ( irya Gasana Anastase n’irya BEM Emmanuel Habyarimana)

Matabaro rero yari ategereje kumva uko Abanyarwanda bandi bo babibona.

Dore ikiganiro abantu bagiranye kuri iyi nkuru, babinyujije kuri Facebook:

RNC France: Matabaro yatanze igitekerezo nk’umunyamakuru kandi ni byiza cyane!

Epimaque Nshizirungu: RNC mureke ibyo byanyu byo kubeshya, ibyo bitekerezo byanyu ntabyo dukeneye mujye kubivugana na bene wanyu mu Rwanda. Niba muvuga ko mukiri FPR mutayivamo ni ukuvuga ko ejo Kagame avuyeho systeme yanyu yakomeza, ikibazo ni Kagame kuri mwebwe, naho Abahutu barokotse ubwicanyi bwa FPR bashaka systeme ya FPR yose ko ivaho n’imizi yose. Ntanisoni murakomeje no gushyinyagura ngo bazabaze abayobozi ba MRND ibyabaye hanyumase ko mwabamaze mubica abandi mukaba mwarabapangiye baheze muri gereza ya TPIR mwazagiye kubabaza? hanyumase abomwishe muzajya kubabaza na bo ? Nizere ko natwe tuzagira igihe tukabaza abayobozi ba FPR sinifuza kubica kuko nta cyo byamarira gusa kumenya ukuri.

Charles Kambanda: Icyo nshaka kwibutsa Matabaro nukwo ntambabazi rusange zemerewe kubyaha mpuzamahanga, bamwe mubanyepolitic nabahoze mumitwe yagisirikare bashobora kuzabazwa n’ubutabera mpuzamahanga. Njewe nkaba nemeza ko inkiko zisanzwe zidashobora gutanga ubutabera kuri ba victim Bose. Ninayo mpanvu nvuga ko iriya model ya South Africa yazafasha!!! Ikibazo nukwo mbona abanyapolitique ba opposition badashaka kugaragaza ukwo bazagenza kiriya kibazo… Ikindi, hari category ikomeye cyane tudakunze kuvuga; bariya bantu bakubiranye muri za Gacaca. Hagombye gushirwaho itegeko risesa ziriya manza maze hagashirwaho uburyo ziriya manza zazasubirwamo!!!! Nanone, abanyapolitique ba opposition ntabwo bashaka kugaragaza aho bahagaze kuri iki kibazo!!!

Ikindi navuga, nta real political alliances mu mashaka yapolitique (opposition groups) mbona. Hari icyo nakwita “kwisungana” kugirango habeho political survival. Impanvu mbivuga nukwo nta shyaka rya opposition nzi rirashyira ahagaragara imirongo migari ya politique yabo kubibazo bikomereye Abanyarwanda. Noneho, amashyaka atazi aho ayandi ahagaze kubibazo bikomereye igihugu agira gute political alliance iri sustainable? Except niba mushaka gusubiza abanyarwanda muri politique yuguhuzagurika.

Inama nkunze guha amashaka ya politique nukwo each opposition party yagira imirongo ya politique rusange yaryo!!! Rigire abayoboke bazi icyo bahuriyeho!!!!! Kugirango bagire alliances za politique zishingiye kuri principles; bunvikane kuri za politique zabo!!! Si no, mufate imbunda murwanye Kagame… Inyeshyamba ntabwo zisabwa imirongo migari ya politique bakurikiza… Ariko, iyo bikomeye bakaja mumishikirano badafite imirongo ya politique, babigwamu

Again my poor kinyarwanda!!!!!

Epimaque Nshizirungu: Charles kambanda vuga uti nta les politiciens tugira; abandi bose baba bashakisha bakagabana imyanya ntana 1km barafata;barwanira kuba ba president ntanicyo bakora umenya kuza imbere yabanyarwanda ukavugako ushaka umutwe wakagame ariyo politique;hahahahahh naragenze ndabona genocide yateguwe inashyirwa mubikorwa na FPR bafatanyije na ba gashyakabuhake ibyo baba bahisha badashaka kuvuga turabizi, Kagame wenyine ntiyarikubishobora nuko yafashijwe nibihugu byibihangange. MRND n’abayobozi babayo bazize ibyo banze gukorera ibyo bihugu by’ibihangange. Donc nukuvuga RDC.iyorero fpr idatera u rwanda ibibera mukarere ntibiba bihari.

Nkasinge Ishemaparty:  ikintu cya mbere nakoze maze gusoma iki gutekerezo ni ukwibaza impamvu yateye Sir Matabaro kukigira no kugitangaza. Akenshi isesengura nk’iri n`iry`ibihe bibanziriza amatora or nta matora azwi ateganywa a l`horizon. amasesengura nk`aya mu bihe bibanziriza amatora, afite uruhare runini mu gu `pre-conditionna`( mu mbabarire sinzi uko babiviga mi Kinyarwanda) imitekerereze y’abatora. Kera mwarimu yatwigishaga ko uburyo bworoshye bwo kuba wa kw`approxima les entre les lignes ari ukubara inshuro amazina akoreshwa mu nyandiko. Ijambo abahutu ryagarutsemo inshuro zirenga 17, incuro zirenga 8 ijambo abatusti, naho izina rya vuzwe cyane ni Kagame ( 6+) hagakurikiraho Nahimama 4+ ubundi hakaza Twagiramungu Na Ingabire bavuzwe hafi 2. Andi mazina yagiye avugwa inshuro 1 gusa. Nta zina bwite ry`ùmunyapolitique wa RNC ryagaragaye muri nyandiko ureste ny’iri ukuyandika.

Nawe tubwire uko ubibona.

Chaste Gahunde

BIRASHOBOKA: KUBAKA OPPOSITION NYARWANDA IHUJE UMURONGO WA POLITIKI KANDI IFITE INGUFU MU BITEKEREZO

BIRASHOBOKA: KUBAKA OPPOSITION NYARWANDA IHUJE UMURONGO WA POLITIKI KANDI IFITE INGUFU MU BITEKEREZO

ntibazi-ukuri020411

Umuhanga Descartes mu byinshi tumwibukiraho hari iri jambo ryuje ubushishozi yavuze: “Ugenda buhoro, iyo ahase inzira mu cyerekezo cy’aho agana, yihuta kurusha uwiruka unyuzamo akanayobagurika”. Muri iyi minsi ubukungu bwahungabanye ku isi, hari ababiheraho bakubaka ubuse busetsa ariko bunigisha. Ngo umunsi umwe rero rwiyemezamirimo w’umugereki yaganiriye n’undi w’umudage, amubaza impamvu ibicuruzwa bikorerwa mu Budage bikomera kandi bigakundwa hose ku isi kurusha ibikorerwa mu Bugereki. Umudage yamusubizanyije ubwitonzi, ati:“ntibiterwa n’uko twebwe abadage twaba turusha abagereki gukora. Aho dutandukaniye, ni uko twebwe inyigo y’igicuruzwa cyacu idutwara amasaha ane tugitekerezaho, kugikora bikadutwara isaha imwe. Naho mwebwe abagereki, inyigo y’igicuruzwa muyikora mu isaha imwe, kugikora bikabatwara amasaha ane”. Icyo umudage yabaye nk’umucyurira ni uko abagereki bakora ibintu batabitekerejeho bihagije, bikabatwara ingufu nyinshi, n’umusaruro ntube mwiza. Ngiri ihurizo rya opposition nyarwanda. Ikibazo si ubushake, si ubushobozi, si n’ubuswa cyangwa indi nenge. Ikibazo ni imishinga ihubukiweho. Gutekereza ibintu isaha imwe, ukabikora amasaha ane, kandi umusaruro ukaba ingume.

Nzinduwe no kwerekana uburyo opposition yiyunze ishoboka, niba abanyapolitiki bacu bahisemo ko umurongo wa politiki nyarwanda uba nk’igicuruzwa cyakorewe mu Budage: Gutekereza no kujya inama, byaba ngombwa bigatwara igihe kirekire, byoroshya umurimo wo gushyira mu bikorwa ibyemejwe. Bitabaye ibyo, politiki nyarwanda izakomeza kuba nk’abana biruka ku ruziga, batagira aho bava n’aho berekeza. Ikibazo cyaranze opposition yacu kugeza ubu ni imikorere nk’iriya y’abagereki: ibikorwa byinshi bihutiweho kandi bitatekerejwe bihagije. Umusaruro mwese murawubona: FPR iratengamaye imyaka 19, kandi hatagize igihinduka mu mikorere y’abayirwanya, ntibyaba gukabya umuntu ayihaye icyizere cy’indi myaka nka 50 idendeje. Guhindura imikorere ya opposition no gushyira mu bikorwa cya cyifuzo cya benshi cyo gukorera hamwe birasaba kuganira ku ngingo nkuru zipfunditse imibanire y’abanyarwanda. Gusa kuri iki cyo kuganira, hari imbogamizi ituruka ku ndwara yadutse mu banyapolitiki bacu yitwa icyuzuzo.

1. Indwara yitwa icyuzuzo.

Abasomye inyandiko z’umuhanga Alexis Kagame muzi icyo yitaga “Expectance”. Yemezaga ko ikinyarwanda kirusha izindi ndimi gufasha umuntu kuvuga ubusa, waba urangaye ukagira ngo hari icyo yavuze. Yasobanuye ko mu Kinyarwanda hari inshinga nyinshi zitagize icyo zivuze, zigira agaciro gusa iyo uzihaye icyuzuzo. Ni yo mpamvu yazitaga “expectant”. Iyo nta cyuzuzo ngo zifasha umuntu kuvuga ubusa. Yabyitaga “parler sans dire”. Yatangaga urugero rw’inshinga “gutera”. Yonyine nta cyo ivuze, kuko bishobora kuba: gutera amabuye, gutera inda, gutera intabire, gutera umupira, gutera inyoni…Ngaha ahaturuka virusi y’indwara yamunze opposition yacu. Abantu baraterana bagasohora itangazo ngo ko bemeranyijwe “gukorana”, “gufatanya” n’ibindi. Warisoma ugakurikirana ukabura icyuzuzo: basezeranye gukorana iki? Gufatanya iki? Nguko uko abanyapolitiki bacu batubwira ubusa tugatuza ngo babitubereyemo. Ibiki?

Nigeze kubaza umunyapolitiki nti ese mwe mu ishyaka ryanyu ibya FDLR mubibona mute.Yarambwiye ati “tubafata nk’abandi banyarwanda”. Wihuse wagira ngo hari icyo yansubije. Ashwi. Ubu se koko murabona umuntu w’umugabo ujijutse nari nzinduwe no kumenya ubwenegihugu bwa ba FDLR? Nari niteze igisubizo kirimo icyerekezo cya politiki. Byanteye amakenga. Wabona no muri ibi byo gukorana, amashyaka yicarana bakabazanya bati: mwe se ikibazo cya FDLR mugifata mute?”. Abandi bati “ni abanyarwanda nk’abandi”. Bati natwe ni uko, ubwo tubyumva kimwe reka dukorane. Ariko se baba bumvise iki? Kuba ari abanyarwanda nk’abandi si cyo kibazo. Ikibazo ni ukuvuga ngo ese ikibazo cyabo tuzagikemura dute: tuzakorana, tuzashyikirana, tuzabacyura, tuzabarwanya, tuzabagira ingabo, tuzabavanga mu ngabo…tuzabafata nk’aba jenosideri nk’uko bimeze ubu kuri FPR, tuzabaha impeta nk’intwari…ese bo baramutse babufashe twakorana, n’ibindi. Naho ubundi tugarukiye gusa kuri ibi byo kuvuga ntushyireho icyuzuzo (Kagame abyita kuvuga ubusa) byaba byoroshye kubaka opposition imwe. Abantu bahura bakabigenza gutya: “Murashaka iki? Ko Kagame avaho. Natwe ni cyo dushaka, muze dukorane. Navaho se tuzabigenza dute? Tuzashyiraho demokarasi. Natwe ni uko, muze dukorane”. Opposition baba bamaze kuyubaka mu kanya gato, ariko nyine yaba ari ya yindi yo kuvuga ubusa. Ntacyo baba bumvikanye gifatika: none se uwo Kagame tuzamuvanaho dute? Intambara? Revolisiyo itamena amaraso?… Demokarasi se yo tuzayubaka dute ko hari inzira amagana? Opposition rero niba ikeneye kumvikana ndetse n’ubutumwa bwayo bukagera ku baturage, nisubize agaciro icyuzuzo. Nitubwire byumvikana icyo ishaka gukora n’uburyo izabigeraho. Bimwe abarundi bita kudomako urutoke.

2.Kuyungurura ibyahise.

Hari indirimbo igezweho mu Rwanda yahimbwe n’umupadiri Jean HAKORIMANA igira iti: “Dore intambwe iboneje ineza ni iyi tugamije, abawe twese Mana y’Amahoro, duhase inzira ibirenge. Turayoboza ahatuye amahoro, ukuri n’ubutabera. Ngiyi imitima yacu, amaboko n’ ibiganza. Ngo aho twizera habe hano iwacu. Aho umunyacyaha adatsindwa, hagatsindwa ahubwo icyaha, aho inabi itubaka urukuta rutarengwa. Aho intwari itica ku rugamba, ineza ikaba ubutwari, aho umunyambabazi ari we uhabwa umudende. Aho ibisekuruza bizaza biragwa ineza n’ubuntu, aho ibyahise biyungururwa ngo biticaAho intumwa y’ukuri idakubitwa igafatwa nk’umubuzi, aho ikinyoma gihabwa induru ngo gihunge. Ni aho duharanira dufatanye urunana”. Nk’uko uyu muhanzi abivuga, kuyungurura ibyahise ni ipfundo ryo kubaka iby’uyu munsi n’ejo hazaza. Ikiruta ariko ni ukubiyungururira hamwe.

Mu mugambi wo kubaka « projet de société », hari ibigomba kugirwaho impaka, ababyumva kimwe bakishyira hamwe, ni ho haturuka gukorera hamwe. Muri uru rwego hari ingingo 5 tudakwiye gutambukaho twihitira. Amashyaka akwiye kugaragaza aho ahagaze, ni na ho haturuka kwiyegeranya ku babyuma kimwe :

1. Jenoside yakorewe Abatutsi: Ese abayikoze tuzabagenza dute. Hari abakatiwe n’inkiko. Tuzabirekera uko biri cyangwa tuzabisubiramo? Gacaca se ibyemezo yafashe tuzabikomeza cyangwa bizasubirwamo? Ese tuzakomeza ubutabera ngo n’abandi baba barakoze ibi byaha bakaba batarabihanirwa bagezwe imbere y’ubutabera?

2. Abakatiwe bari Arusha: Ko Arusha yabogamye igacira urubanza abo mu ruhande rumwe kandi yari yashyiriweho gucira imanza abicanyi bo mu mpande zombi zari zihanganye mu ntambara yo mu Rwanda, tubiha iyihe sura. Tuzabireka uko biri? Turasaba inzira yo gucira imanza abicanyi bo muri FPR?

3. Ubwicanyi bwakozwe na FPR mu Rwanda. Tubwita iki: Ibyaha by’intambara? Jenoside? Ubwicanyi busanzwe? Ese tubugenera ikihe gisubizo cya politiki?

4. Jenoside yakorewe Abahutu muri Kongo. Tuyita ngo iki: Jenoside yakorewe abahutu? Ubwicanyi? Tuyiha ikihe gisubizo cya politiki?

5. Abakoze ubwicanyi banyuranye bataragezwa imbere y’ubutabera. Ese hazabaho imbabazi rusange? Zibayeho se zasubira inyuma zikagera no ku bakatiwe? Aha ho hari ishyaka riherutse kugaragaza aho rihagaze. Nk’uko byatangajwe n’ikinyamakuru El País cyo muri Espanye, tariki 14 ukwakira 2013, Rudasingwa Théogène umwe mu bayobozi ba RNC yatanze ubuhamya mu Bushinjacyaha i Madrid. Inkuru irambuye uwayishaka yayisanga aha :http://internacional.elpais.com/internacional/2013/10/14/actualidad/1381775923_892328.html. Mu gusoza inkuru icyo kinyamakuru kiragira kiti (byanditse mu gisipanyolu ni njye ubihinduye mu kinyarwanda): “Uvuga ibi (Rudasingwa), igihe yari ambasaderi i Washington, yashyize imbaraga mu kugaragaza Kagame nk’aho ari Mandela mushya wo mu karere k’Ibiyaga Bigari. None ubu amwita umwicanyi w’umurwayi kandi ngo wabigize umwuga…Ariko n’ubwo ashinja Kagame ibi byose, Rudasingwa we ashyigikiye ko ukuri kose kwamenyekana ubundi hagatangwa imbabazi rusange (amnistie)”. Nk’iki ni igitekerezo gifatika abantu bajyaho impaka bigafasha ababyumva kimwe kwiyegeranya: ese ubwicanyi bwabaye bwabazwa Kagame gusa cyangwa n’abandi bari bakuriye FPR? Ese ukuri kumaze kujya ahagaragara hatangwa imbabazi rusange? Ese zatangwa ku bo muri FPR gusa? Ese zagera no ku bakoze ubundi bwicanyi nka jenoside yakorewe abatutsi? Aha ni hamwe mu hakwiye kugibwa impaka.

Njye nk’umunyarwanda usesengura politiki, byanshimisha abafite amaradiyo n’ibindi binyamakuru bazengurutse mu banyapolitiki bacu babaza aho amashyaka yabo ahagaze kuri izi ngingo. Nyuma yo kubiganiraho, ababifiteho icyerekezo kimwe nibishyira hamwe nzaba uwa mbere mu kubaha amashyi. N’aho baba babitekerezaho ibinyuranye n’ibyo njye ntekereza, nzayabaha. Icy’ingenzi si ugutekereza kimwe, igikenewe ni uko buri wese atangaza aho ahagaze, noneho tukajya impaka z’ibitekerezo. Iyo bitabaye ibyo, haza bya bindi byo gutera impaka nyamara nta bitekerezo. Ikibazo opposition yacu ifite si uko abanyapolitiki bacu badatekereza, ikibazo ni uko rubanda tutazi icyo batekereza ku bibazo by’ingenzi nk’ibi. Ibi ndabivuga nizeye ko babitekerezaho, wenda ahari tukaba twabasaba kutugaragariza aho bahagaze. Baramutse batabitekerezaho bwo, nabagira inama yo guhindura inzira, bagashinga nk’amashyirahamwe yorora inkoko, ibya politiki bakabizibukira. Niba batinya kuganira ku mugaragaro ku bibazo nk’ibi ngo ni mu rwego rwo kurenzaho, nagira nti urwishe ya nka ruracyayirimo. Umunyarwanda watinya kuvuga aho ahagaze kuri ibi yaba ashobora kuba ibindi byose ukuyemo kuba umunyapolitiki.

3. Kumva ibiriho: Ikibazo cy’amoko.

Iyo witegereje amateka yo mu bihugu byacu byabayemo gushyamirana kwitwaje amoko, hari ikintu kigutungura. Ni uko igihe habayeho umugambi wo kwerekana ko ngo nta moko abaho, ari bwo ibintu byasubiye i Rudubi. Mwibuke imyaka yashize abarundi barayakuye mu ndangamuntu. Nyamara ntibyabujije ko nyuma y’imyaka myinshi, bicara hamwe bakaganira ndetse bakubaka inzego z’ubutegetsi bahereye kuri ya moko. Byabahaye inzira yo guca amakimbirane ayakomokaho. Mubona ko ubu bemera ku mugaragaro ikibazo cy’amoko ari na bwo cyaretse kuba isoko y’amahane n’ubwicanyi. Ubu bemera ko amoko ahari, ni bwo umurundi wese ashobora kugenda muri taxi abonye. Mu gihe bayahakanaga, habagaho taxi ya buri bwoko. Ubu umurundi ajya mu kabari ashatse. Si ko byari bimeze mbere. Ubu umurundi atembera muri Quartier ashatse. Mu gihe ngo nta moko yabagaho, buri bwoko bwagiraga agace kabwo.

kagame290511

Kuva Inkotanyi zifashe ubutegetsi, haje ngo politiki y’ubumwe n’ubwiyunge yemeza ko amoko atabaho. Icyari kuba kizima, kwari ugushyira imbere ko amoko adakwiye kuba isoko y’amahane n’umwiryane. Ko ntawe ukwiye kurutishwa uwundi hashingiwe ku bwoko, ko ntawe ukwiye kuvutswa uburenganzira kubera ubwoko. Naho ubundi kubwira abantu ko nta bwoko ni ukuvuga ubusa. Ikimenyimenyi, iyi FPR yemeje ko ngo nta bwoko, ni na yo yahinduye itegeko nshinga yandika mu ngingo yayo ya 14“jenoside yakorewe Abatutsi”. None se yakorewe abatutsi batabaho? Iyo ishaka gukora agatendo no kugira uwo yirenza twumva ngo mu ishuri aha n’aha hari ingengabitekerezo, ngo abana b’abahutu bashatse kuroga ab’abatutsi. Ukibaza aho aba bose bakomotse.

Umuhanga John Petit Senn ni we wavuze ati : “voiler une faute sous un mensonge c’est remplacer une tache par un trou”. Ni ukuvuga kubona ikizinga mu mwenda, aho kuwumesa, ugahitamo gukata ahari cya kizinga ukahasiga umwenge, ukibwira ngo ukemuye ikibazo. Ngiyo ishusho ya politiki ya FPR mu kubanisha amoko. Banyapolitiki bacu nimureke kwihisha inyuma y’ikinyoma kibeshya ko ngo hagati y’amoko ubuvandimwe bunuka. Nimutubwire mweruye inzira muzagikemuramo. Na FPR ngo irimo iragikemura ! Byahe byo kajya ko ahubwo ubu ari bwo cyajya cyakomera. Wavuga ute ko nta kibazo cy’amoko mu gihe umwana wacitse ku icumu ugize amanota 1,5 yinjira muri kaminuza akarihirwa na FARG nyamara uw’umuhutu wagize 6 yicaye iwabo ngo nta buruse ! Munyumve neza sinanze ko uwarokotse arihirwa (sinanabirota), ariko kutabona ko ibi amaherezo bizabyara ipfunwe n’umwiryane hagati y’aba bana ni ukuba impumyi. Kutabiganiraho nk’abanyapolitiki byo ni ukuba ikiragi. Mboneyeho kwibutsa ko kuva isi yaremwa ntaho tuzi ikiragi cyakoze politiki, kuko nyine ishingiye ku mpaka, kandi cyo bikaba byakigora kumvikanisha ibitekerezo (cyakoze iterambere ririmo kubihindura). Kugeza ubu niba ntibeshya, ishyaka Ishema ry’u Rwanda ni ryo ryonyine ryagaragaje icyo riteganya mu guhangana n’iki kibazo cy’amoko, mu mugambi ryise politiki ya « Demokarasi y’impanga ». Dukeneye ko n’abandi bagaragaza aho bahagaze, impaka zikagibwa, ababyumva kimwe bakiyegeranya. Iyi n’indi nzira yo gukorera hamwe.

Wavuga ute ko nta kibazo cy’amoko mu gihugu gifite ingabo Commandement igizwe n’ubwoko bumwe ? Wavuga ute ko nta kibazo cy’amoko mu gihugu hari itegeko rihana indwara yitwa ingengabitekerezo ya jenoside kandi ifata gusa abahutu ? Wavuga ute ko nta kibazo cy’amoko mu gihugu habaye jenoside yakorewe abatutsi ? Wavuga ute ko nta kibazo cy’amoko mu gihugu Perezida wacyo arinzwe n’umutwe uva mu bwoko bumwe ? Wavuga ute ko nta kibazo mu gihugu abana b’aba rescapés bafashwa na FARG bagenerwa imyitozo ya gisirikari ihoraho mu ngando ziteguranwa ibanga rikomeye ? Wavuga ute ko nta kibazo cy’amoko mu gihugu hari imfungwa ibihumbi amagana zo mu bwoko bumwe ? Naho se inkiko zashyiriweho ubwoko bumwe ? None hadutse ko ngo abahutu bose bagomba gusaba imbabazi abatutsi, uwabyadukanye yahembwe ubudepite kandi ubundi, nk’uko abyivugira, yari asanzwe yifitiye umwuga wo gucukura imisarane ! None koko ngo nta kibazo cy’amoko ?

Kwemera ko ikibazo cy’amoko gihari si ugushyigikira umwiryane, ahubwo ni ukwicara tukagishakira umuti tutajenjetse. Aha rero ni ho opposition yacu ibera urujijo. Ni bangahe tuzi icyo bateganya mu ngabo baramutse bageze ku butegetsi. Aha hari umwe wabitangaje. Ubwo Victoire yatahaga mu Rwanda kimwe mu byo yavuze ni uko atowe yasesa ingabo yita iz’ishyaka rimwe agashyiraho ingabo z’igihugu. Ikibuze ni ukumenya inzira byakorwamo (gusesa, kuvanga, iringaniza…). Ikibazo cy’amoko n’uburyo ibibazo bicyubakiyeho byakemurwa ni indi ngingo yafasha kumenya ababyumva kimwe bakaba bakwiyegeranya.

 4. Gutegura ibizaza.

Hari ubwo abantu bicara bakavugana ko ngo barwanira guhindura ubutegetsi mu Rwanda, nyamara wasesengura ugasanga basa n’abatazi icyo bavuga. Guhindura ubutegetsi bisaba ikintu cy’ingenzi : kugira icyo ubusimbuza. Iyo bitabaye, twabonye ingero nyinshi z’aho babuhinduye none ubu bakaba babwifuza kandi batari babukunze, kuko bwasimbuwe n’akavuyo. Ngizo za RDC, za Centrafrique, za Libiya, Iraki n’ahandi. N’iwacu mu Rwanda, ubutumwa bw’uko ngo amashyaka ya opposition arwanira guhindura ubutegetsi mu Rwanda bwamaze kumvikana. Igisigaye ni ukumenya icyo buri wese ateganya kubusimbuza. Iki ni cyo ubu dukeneye gutangira kumva, kuko ni na ryo pfundo. Nitwinjira neza muri izi mpaka, bizagaragara ko hari abafite imishinga ifatika, abafite imishinga idashoboka, abadafite umushinga na mba, abafite imishinga itagira aho yerekeza, n’abafite imishinga icuramye (nka wa mudepite wo muri FPR wagiye kwiyamamaza ku Kibuye ati « nimuntora nzakora ku buryo tuvana gaz méthane mu Kivu tugateramo amafi, dore ituma nta mafi abamo ». Mu bwenge bwe bugereranyije ntiyari azi ko gaz uko uyicukura ari ko yirema, ku buryo bidashoboka kuyivanamo ngo ishire. Ikindi atari azi ni uko gaz ari yo ifite agaciro kurusha amafi, ku buryo binabaye ngombwa amafi wayazibukira, kuko imari gaz itanga yaguha kuyahaha ahandi !!!). Banyapolitiki bacu rero dukeneye kumenya « en détails » icyo muteganyiriza u Rwanda muramutse muhinduye ubutegetsi buriho. Naho igitekerezo rusange cyo kurwanya Kagame ni cyiza, ariko si cyo kizayobora u Rwanda nyuma ye.

Iyo rero utekereza ejo hazaza nk’umunyapolitiki, hari ibibazo byinshi uba ugomba kwibaza ndetse n’abanyarwanda bakamenya icyo ubitekerezaho :

  • Ese ubundi uwo Kagame numukuraho uzamumaza iki : Uzamucira urubanza ? Uzamwica nta rubanza ? Uzamuha imbabazi nk’uko Rudasingwa abivuga ?
  • Ingabo za FPR uzazishyira he ? Uzazivanga ? Uzazisesa?
  • Abanyarwanda binjijwe muri Kongo uzabagarura? Uzabarekerayo?
  • Abaganda batahanye na FPR uzabagira ute? Uzabagumana? Uzabirukana?
  • Ababa abanyarwanda uyu munsi ejo bagahinduka abanyekongo se bo uzabigenza ute?
  • Ibikorwa n’indi mishinga y’abantu ku giti cyabo byaturutse mu inyerezwa ry’imitungo y’igihugu uzabikoraho iki?
  • Nusanga se mu gihugu ufite miliyoni ya ba Licenciés batazi gusoma no kwandika uzabikoraho iki? Dipolome zabo uzazica? Uzabaha « formation accélérée » ? Uzabyihorera ?

Ibibazo ni byinshi nta wabirangiriza kuri iyi pagi. Gusa igikuru nari ngendereye ni ukwerekana ko ushaka guhindura ubutegetsi aba afite umurimo muremure wo gusesengura no kugaragaza aho ahagaze ku ngingo nyinshi. Kugarukira ku gitekerezo rusange ngo cyo kurwanya ubutegetsi no kubuhindura ni ukuvugira mu kirere.

 hamwe

Umwanzuro: Ingaruka y’ibi.

Mu cyumweru gishize nandikiye Departement Ishinzwe Afurika mu Bubanyi n’amahanga bwa Amerika. Nabasabaga kumfasha bakampa za memoranda z’amashyaka ya opposition kuko nakekaga ko abenshi bazihageza mu rwego rwo kwimenyekanisha. Nabandikiye nk’umunyeshuri ushaka amakuru yo kumufasha kwandika igitabo cya doctorat muri Political Sciences. Mu by’ukuri rwari urwitwazo. Hari n’ikindi nari ngendereye. Iyo bitaba ibyo, mba narahamagaye abayobozi b’amashyaka kuko hafi ya bose turaziranye kandi tubanye neza. Nashakaga kumva iri hurizo: kuki amahanga adahwema kugaragaza ko arambiwe Kagame na FPR, nyamara akagenda biguru ntege mu gushyigikira opposition? Ibyo umutegarugori (niba n’abanyamerikakazi barutega) wansubije yambwiye byunze mu byo nakekaga. Yaransubije ati (biri mu cyongereza ni njye ubishyize mu kinyarwanda): “abanyapolitiki b’iwanyu baraza tukabakira, bakatubwira ibigwi bagize muri politiki y’u Rwanda, bakatubwira uburyo Kagame ari umwicanyi ubangamiye amahoro mu Rwanda no mu karere (aha yashyizeho utudomo dutatu ntazi icyo dusimbura, ubanza ari ‘natwe turabibona’), ko bafite ishyaka riharanira kumuvanaho. Nta n’utuzanira ka “draft” (ya projet de société navugaga), akenshi ndetse umuntu akagenda atadusigiye na carte de visite ngo nitumukenera tuzamenye aho tumubariza”. Niba hari uwibazaga ikibazo nk’icyanjye, tubonye igisubizo. Iyo amahanga ashaka gushyigikira ihinduka ry’ubutegetsi, areba ireme ry’umushinga w’abashaka kubusimbura, ndetse akenshi akareba niba uwo mushinga mushya utazahungabanya inyungu zabo (iby’isi ni mpa nguhe), ubundi akabona kubiha umuriro. Iyo bitabaye ibyo, aramagana ariko ntagire icyo akora, kuko aba abona ubusabusa buruta ubusa.

Kujya impaka kuri ibi byose n’ibindi by’ingenzi ni cyo cyereka buri wese abo bahuje icyerekezo bakishyira hamwe. Ni yo nzira yo kunga opposition. Iyo bitabaye, abantu bashobora kwishyira hamwe inshuro ijana, ntibibabuza kubaka opposition imeze nka bya bicuruzwa byo mu bugereki: bitekerezwaho hutuhuti cyangwa se ntibinatekerezweho, kubishyira mu bikorwa bigatwara igihe kinini cyane, nyamara umusaruro ukaba iyanga. Ng’iki ikibazo gikomereye opposition, kandi na FPR irabizi. Ni yo mpamvu Kagame acishamo akabacyurira ati“urusaku rw’ibikeri ntirubuza inzovu kunywa amazi”. N’ubwo abantu bakunze kuririmba ukwishyira hamwe kwa opposition, ubwabyo byonyine nta cyo byunguye. Igikuru ni ukugira icyo abantu bashyira hamwe: ibitekerezo biganiwe, imishinga ihuriweho, ibyerekezo bihura. Iyo kwishyira hamwe bigarukiye gusa ku kwifotoza no guhinda mu matangazo ngo haremwe urunana, birangira nka ya nshyuro ngo “waraje sinagira icyo nunguka, ugiye sinagira icyo mpomba”. Kugeza ubu muri opposition bisa n’ibyo: Aho kwishyira hamwe bitagira icyo byungura, no kwitandukanya ntibigire icyo bitwara.

 Edmond Munyangaju

 

Wowe ubona ute igitekerezo cya Marc Matabaro?

vote-300x274

Muri iyi minsi biragaragara ko Abanyarwanda benshi bahagurukiye gutekereza ku mitegekere y’igihugu cyabo, ibi bikaba bitandukanye no mu bihe byashize aho abenshi bumvaga bitabareba kuko ngo ari politiki. Itumanaho rigezweho ryaba iry’ibinyamakuru byandikwa cyangwa se ibikorera kuri internet, radio cyane cyane izivugira kuri Internet,… nabyo byatumye amakuru abasha kwihuta ku buryo usanga n’umuntu wo mu giturage abasha gukurikirana amakuru yose akoresheje telefone igendanwa, bikamufasha gukora isesengura ryatuma agira uruhare mu miyoborere y’igihugu cye.

Inyandiko ikurikira ni impaka zifunguwe na Matabaro Marc wo kuri the Rwandan. Ese wowe ni ko ubibona? Ngaho soma  utubwire. Ese wowe ubona mu Rwanda haramutse habaye amatora adafifitse ari nde watsinda?

http://www.therwandan.com/ki/ese-mu-rwanda-habaye-amatora-aciye-mu-mucyo-no-mu-bwisanzure-yatsindwa-na-nde/

Tanzania: understanding the reluctant East Africans

Richard-M-Kavuma

On a recent visit to Tanzania’s commercial capital, Dar es Salaam, I was eager to engage my hosts on this issue of the on-and-off marriage between Kenya, Uganda, Rwanda, Burundi and Tanzania.

With the ‘courtship’ on more than a decade now, the feeling has been that the East African Community affair should be taken to the next level.

But Tanzania has seemed politely hesitant – to put it mildly. The first major signs of the escalation of the tensions came in June.

Tanzania’s ‘big man’ Jakaya Kikwete (they call him JK) was preparing for one of his biggest days in office – hosting the president of the United States. Uganda’s YK Museveni, Rwanda’s Paul Kagame (PK) and Kenya’s Uhuru Kenyatta (UK) decided to have their own meeting to discuss East African matters.

Cynics suggested UK, YK and PK were just sourgraping after they were snubbed by the big boy from Washington.

But since then, Uganda, Kenya and Rwanda have become a bolder ‘coalition of the willing’. As we have reported, they have even flirted with the idea of doing their own thing and leaving out the foot-dragging Tanzanians.

And so, I wondered, do ordinary Tanzanians concur with Kikwete?

For Elly, a university lecturer, the issue is simple: many of his countrymen are genuinely sceptical, for good reason. First, both Kenya and Uganda, and even Rwanda, speak a lot of English whereas Tanzania is mostly about Kiswahili.

Some people, Elly tells me, think that further opening up their country could mean more loss of jobs, as new investors are likely to be swayed by the advanced language skills from the north.

Land is another critical factor. Elly speaks of fear that Rwandans, Kenyans and Ugandans are eying Tanzania’s land. It means, therefore, that JK’s expulsion of Banyarwanda immigrants in northern Tanzania, in August, while it raised eyebrows abroad, was not unpopular at home.

Sam, a lively civil society type, is particularly keen on a conversation about regional integration. It is, he says, his favourite dinner topic with his East African ‘brothers’. They need, he often tells them, to first step back and understand where Tanzania is coming from and why it is cautious.

First, Sam says, unlike the countries eager to rush into a marriage, Tanzania is already in a union. Lest it be forgotten, the country is a union of two nations – Tanganyika and Zanzibar, with the latter also having its own parliament and president.

That union has come with its own challenges, with simmering political tensions between the majority CCM party and the CUF in Zanzibar which stands for anything between ‘greater autonomy’ and secession. So, the Tanzanians are saying, “wait a minute; go slow”. They do not want to invite more trouble than they already have.

There are other issues too, Sam says, such as the big investments Tanzania has made into its Southern African Development Community (SADC) ties. Its economy is much more integrated with countries like Zambia and Malawi – not to mention the Asians that the Indian ocean effortlessly brings in.

The country, Sam says, needs to be given serious reasons for ‘rushing’ into this East Africa thing, when things are going well with SADC. In fact, Sam believes that if YK, UK and PK insisted on a union without Tanzania, Kenya would be the biggest loser – as its industrial products would lose a ‘favoured’ status, and become less competitive.

Employing organisational theory, Sam argues that some people are what he calls choleric’, in that they want things to happen quickly and urgently. While risky, choleric people are good for the energy they inject into things. But, he warns, if an organisation has too many choleric people, it can crash, as it will take too many reckless decisions.

In this case, therefore, Tanzania sees itself as the soberer, calmer, wise head trying to force her colleagues to think carefully before rushing in. The Congo conflict also features on Dar es Salaam’s bar menu.

It is claimed that through SADC, Tanzanians have landed on documents inside Congo, suggesting a deeper involvement of Rwanda in Congo than has previously been thought. These documents, one fellow said, have even been translated into English and could be unleashed if Kigali continues to play hard ball.

So, asks Sam, how can Tanzania trust Rwanda and Uganda in East Africa yet there is a risk of fighting them in Congo?

It leaves you thinking that the dynamics of the East African union have somewhat changed. The marriage, it seems, would now be between the ‘choleric coalition’ and the bride that is Tanzania.

And for now, she won’t be rushed. She seems to be saying: “Either we marry in my time and on my terms [possibly with Burundi as the bridesmaid], or you can forget me.” The debate on integration is, therefore, a test of character for the ‘choleric coalition’.

A strategic man could cede some ground and lose a battle, to win the war of the bride. Your ‘typical’ type would tell the woman to go hang.

 

The author is the editor of The Observer.

Source:http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=27976:tanzania-understanding-the-reluctant-east-africans&catid=83:staff-writers&Itemid=60

 

Bataripfana Bavandimwe, Intore zahagurukiye gusebanya…mureke twikomereze- Jeanne Mukamurenzi

292048_2117624013238_7450344_n

Bataripfana Bavandimwe.
Nongeye kubasuhuza mwese!

Intore zarahagurutse ziyemeje gusebanya no gusenya. Muri uku gusebanya Intore zikaba zibasiye umukuru w’Abataripfana. Gusa ubu bushotoranyi babukora kuko babona impact nyakubahwa Padiri Thomas Nahimana amaze kugira mu rubuga rwa opposition kuva Ishyaka Ishema ryavuka. Mu ntangiriro, benshi bamubonye nk’umuntu udafite experience mu rubuga rwa politiki. Nyamara ibitekerezo bye na gahunda nziza afite byatumye benshi barwara umutima, babona bibarangiranye bakora muri irya nganzo yabo bafatanya na FPR mu kuzana ubushotoranyi.

Ntore mwe, Ubushotoranyi bwanyu ntibuzavana Padiri ku ntego yiyemeje.Ubwo bushotoranyi bwanyu buri kongerera Padiri imbaraga. Ntabwo rero Padiri azabura gukomeza intego yiyemeje atinya ko Noble Marara afatanyije n’ibindi binyamakuru byiyise “Ikaze kwa Kagame” byamwandarika bimugereranya na Kagame.

Murimo gucurangira abahetsi rero mushatse mwakwirira ifaranga rya FPR mutiriwe mwiteranya n’Abanyrwanda, nimurirye mutuze mureke Padiri akore inshingano ze kuko ibyo mwirirwa mwandika mumugerenya na Kagame nta gaciro Abanyarwanda bazabiha. Abanyarwanda bazi ubwenge, bazi gutandukanya icyatsi n’ururo. Bazi padiri uwo ariwe, bazi ubutwari bwe, bazi icyo agamije kubagezaho. Bazi uwo kagame ari we, ibyo arimo akorera Abanyarwanda,ubugome bwe n’ibindi.

Nkaba ngirango nisabire Abataripfana mwese aho muva mukagera, nimubona inyandiko nshotoranyi nka ziriya ntimucike intege,Nyakubahwa Padiri Thomas Nahimana ajya gutangira urugamba rwa politiki yo kuzanira Abanyarwanda Ishema, yari aziko Abashotoranyi nka bariya babaho, ibyo rero ntibizamubuza gukomeza intego yiyemeje.

Ntawabuza abavuga kuvuga ariko buriya bazageraho baceceke. Ni umuhimbo w’ifaranga rya FPR uri kubavugisha,ahubwo mbabajwe nuko bari kuririra ubusa ntibagere ku ntego FPR yabatumye yo gucecekesha Padiri. Namwe murumva ikizakurikiraho, ntabya FPR bipfa ubusa rero. Muzumva umwe muri mwe bamwivuganye si ubwa mbere FPR yaba ibikoze.

Bataripfana Bavandimwe,

nimureke twikomereze.
Muhorane Ishema mwese!!

 

Jeanne Mukamurenzi

Umutaripfana wo muri Scandinavia

Paul Kagame: the Pol Pot of Africa?

Kagame

Kagame’s rule is characterized by human rights abuse, political repression, ethnic persecution, extrajudicial killings, nepotism, and Corruption. Kagame’s forces are believed to have committed horrible war crimes that can amount to a genocide.

It’s like all dictators learn from the same school, the same teacher. Dictators’ actions are always history repeating itself. In this article, I am going to analyze striking resemblances between Paul Kagame and Pol Pot.

A little background about Pol Pot:

 pol-pot1

Pol Pot ( guerilla name) was born Saloth Sar. He is seen here in this undated photo giving a speech.

Until his death, Pol Pot was the leader of a movement known as the Khmer Rouge. Pol Pot became the leader of Cambodia after a guerilla war, his rule was a dictatorship, by the time he was deposed, he had already killed around 2,000,000 people through extrajudicial killings and through horrible, ill conceived policies.

Pol Pot versus Paul Kagame

1) They both took power by force.

These two men, Pol Pot and Paul Kagame, become leaders of their respective countries after a guerrilla war. Pol Pot led a movement called the Khmer Rouge, this movement consisted of teenage peasant guerillas. Paul Kagame led a movement called the RPF-Inkotanyi, a movement that took power in a bloodbath.

khmer_rouge_02

Khmer Rouge fighters celebrate as they enter Phnom Penh, capital of Cambodia, on April 17, 1975.

Khmer_rouge_03

Khmer Rouge. Notice how young they look!

Inkotanyi-2

Kagame’s troops in the jungle. After four years of a brutal war in which his troops killed everything that breaths on their way, humans, cattle  and sheep alike, Kagame took over the leadership of Rwanda in 1994. He reigned in a rule of terror ever since. Kagame rules Rwanda with the same brutality he used while in the jungle.

2) They reigned in a rule of terror.

Pol Pot adopted a form of communism based on Maoism and Stalinism, then carried it to extreme. He wanted Cambodia to be an agrarian society that is pure, free of foreign influences. At gun point, Pol Pot emptied the cities and forced people young and old alike, to work in the fields under harsh conditions. He outlawed religion, schools, money etc, he closed his country to the outside world. Doctors were killed, as were most people with skills and education that threatened the regime.

KhmerRougeCanal600

 khmer6

Trucks came and took away crops. Under Pol Pot, people died from exhaustion, starvation, and diseases. But many people died from extrajudicial killings for Pol Pot did not tolerate any opposition. Pol Pot is notorious for his “Killing Fields”, places where those suspected of disloyalty were executed.

Pol Pot especially persecuted members of minority ethnic groups (the Chinese, Muslim Chams, Vietnamese and Thais who had lived for generations in the country, and any other foreigners) in an attempt to create a ”pure” Cambodia.

Before he invaded Rwanda, Paul Kagame must read the biography of Pol Pot and drew a lot of lessons from it. Paul Kagame does not tolerate dissent and has his own “Kiling feilds” . His notorious secret services best know as DMI hunts Kagame’s critics day and night, inside and outside Rwanda. They use any means necessary including torture, poison etc.

Paul Kagame has outlawed political parties (only those that do not pause a treat are allowed). People in Rwanda are not allowed to criticize or voice their opinions or their concerns. The media is censored; no journalist can work freely in Rwanda.

rwandan_opposition_leader_victoire_ingabire

 Jailed opposition leader Umuhoza Ingabire

Paul Kagame introduced his own extreme agrarian reform. Peasants are forced to grow one crop dictated by officials. This policy is creating headaches for peasants, for there in no enough customers to buy what they grow, if they get lucky and find customers, the money they make is not worth the trouble. They do not make enough money to buy other foods they need. Any resistance to that policy is dealt with ruthlessly. Though Kagame is not trying to take the country back in medieval days and actually welcomes western investors with open arms, his development plans benefit him and his immediate entourage. Kagame and his close friends have become extremely wealthy while the rest of Rwandans got poorer and poorer.

Paul Kagame is persecuting ethnic Hutus. No Hutu can hold a high post in the administration or in the army. Hutus are brutalized, humiliated, jailed, tortured day in and day out. They are sent to prison on trumped up charges, they are denied jobs simply because they are Hutus.

Rwanda. Jail

Forced labor. Hutus are jailed on trumped up charges. Conditions in Rwanda prisons are inhuman. Genocide against the Hutu population is underway in Rwanda today

Kagame purged Rwanda of all educated Hutus who could have threatened his dictatorship. Doctors, teachers, ex soldiers, politicians, business persons were shot, bombarded en masse, tortured,  killed by worn out hoes, akandoyi, cut out with bayonnettes or simply left to rot in prison on trumped up charges. Hutus are not allowed to mourn their loved ones who perished under kagame’s dictatorship and extrajudicial killings. Just like the Khmer Rouge, kagame’s Inkotanyi killed even hutu kids. One of the methods used was Just like Khmer Rouge, to hold a child by the legs, and smash the head against a wall or against a tree. Hutus have been marginalized and many have been forced to free the country. Kagame sends killing squads on foreign soil to hunt Hutus and all opponents.

The notorious kami prison is one of Kagame’ s many killing fields. Defectors claim that the nyungwe forest is also another killing fields. Many people suspected of being a treat to the Kagame regime are believed to have been killed there, then burned.

Akandoyi is a method of torturing someone. The victim’s arms are tightly tied behind his back, so tight that the victim’s bones crack.

Agafuni ( a worn out hoe ) a preferred killing tool of Paul Kagame and his Inkotanyi. The victims head is smashed with a hoe. This was a preferred method because it saves bullets and it hurts the victim and makes him die a really horrible death.

3) Getting away with their horrible crimes and US support despite obvious poor human rights record

pol-pot

Pol Pot in his last days. Pol Pot got away, he died without being held accountable for his gross human rights violations.

Interestingly, despite obvious human rights violations, Pol Pot enjoyed considerable support fro the United States. Pol Pot was enemy with Vietnam so were Americans. Americans looked the other way and ignored his crimes.paul-kagame

Kagame is getting away with murder thanks to his western supporters the US and the UK being at the forefront

Paul Kagame enjoys considerable support from the Americans as well. The motives behind the Americans supporting such a monster ( they must know about his killing fields and his war crimes ) is unknown. We can only speculate that they are after Congo’s natural resources. But why allow such human rights violations? There has to be another way to get to Congo, other than a bloodbath and genocides.

Kalimikashyari

Source: http://mpemukendamuke.webs.com/apps/blog/show/25820569-paul-kagame-the-pol-pot-of-africa-

 

 

Paul Kagame akomeje kwikanga ubutabera mpuzamahanga

kagame-2-ed

Mu ijambo umukuru w’igihugu cy’u Rwanda yavuze kuwa 15 Ukwakira uyu mwaka, Kagame yongeye kwikoma ibihugu by’ibihangange bikoresha imbaraga bifite, kugira ngo bibashe kugenzura ibihugu bikennye cyane cyane ibyo ku mugabane wa Afurika hakoreshejwe ubutabera mpuzamahanga. Hari benshi babibona batyo nanjye ndimo. Gusa rero na none biratangaje kumva bivugwa na Paul Kagame. Muti kuki?  Reka nze ndabasubiza mu mwanya nze gusoza ngira inama Paul Kagame.

Paul Kagame yagaragaje rwose ko afata Thomas Lubanga wakatiwe n’urukiko mpuzamahanga nk’intwari. Ngo yashyiraga abana mu gisirikare mu gihe hari ababicaga, cyakora Kagame ntiyavuze abo babicaga abo ari bo. Kagame yagaye uwahoze ari Perezida wa Cote d’Ivoire Laurent Gbagbo ngo niwe wizize kuko yemeye gusinyira urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rukorera I La Haye mu Buholandi rwarangiza rukamufata. Bityo Kagame akaba ashima kuba u Rwanda rutarasinyiye ruriya rukiko, ni nk’aho yavuze ngo “njye nanze gusinya kugira ngo ntazaba nka Gbagbo”! Reka tugaruke ku mpamvu Kagame Atari we wari ukwiye kwikoma ibihugu by’ibihangange.

  1. 1.       Uburyo yageze ku butegetsi.

Nta banga rikibirimo ko Kagame yageze ku butegetsi ashyigikiwe n’ibyo bihugu by’ibihangange ubu arimo kwikoma, kandi uburyo bwakoreshejwe ari ukwigizayo abayoboraga igihugu cy’u Rwanda. Ababikurikiranira hafi bazi ko igihugu cya Leta zunze ubumwe z’Amerika cyashyigikiye FPR na Kagame kugira ngo abashe gufata ubutegetsi. Impano ya mbere yahawe FPR ni ugufatira embargo leta y’u Rwanda yari imaze kwitwa iy’abicanyi (aba genocidaires). Iyi embargo imaze gufatwa Guverinoma ntiyari igishoboye kugura intwaro ukundi. Munyumve neza. Ikoreshwa ry’amagambo nk’aya ya genocide ribaho iyo rihawe umugisha n’igihugu cy’igihangange kandi ryakoreshwa k’uwo ari we wese igihe ibi bihugu bishatse kumwigizayo.  Ikindi si ngombwa ko umuntu ashinjwa genocide kugira ngo akurikiranwe n’ubutabera mpuzamahanga. Urugero ni Charles Taylor uheruka gukatirwa imyaka 50 y’uburoko nyamara mu byaha aregwa nta genocide irimo.

Ni ukuvuga ko n’uwakoze ibindi byaha byibasiye inyoko muntu ashobora kubiryozwa. Iyo ibi bitabayeho, uwabikoze akibwira ko ibihugu by’ibihangange bimwihoreye nta nyungu bibifitemo, ubwenge bwe bwaba bufite ikibazo cyo kutagira amakenga. Byaba bitangaje rero niba Kagame atarabonye ko Abanyamerika bari bafite inyungu bakurikiranye igihe bamwemerera guhanura indege ya Habyarimana na Ntaryamira bigakurura genocide bakamwihorera kugeza n’ubu. Ibyo kandi byakozwe hashize imyaka igera kuri ine itegeko ryo gukubura “(Fagiya washenzi)” ritangiwe mu Mutara.

  1. 2.       Uburyo ubutegetsi bwe bwahawe imbaraga

Impano ya kabiri yahawe ubutegetsi bwa Kagame ni ishyirwaho ry’urukiko mpuzamahanga rwa Arusha ngo ruburanishe abakekwaho kugira uruhare mu bwicanyi bwabaye mu Rwanda kuva tariki ya mbere Mutarama kugeza kuya 31 Ukuboza umwaka wa 1994. Umwanzuro w’inama y’umuryango w’abibumbye No 955 ushyiraho uru rukiko urasobanutse: uru rukiko rwari rugamije gukurikirana abakekwaho genocide n’ibyaha mpuzamahanga bindi byakorewe mu Rwanda no mu bihugu bituranye. Kugira ngo impano ibe ya nyayo, uru rukiko rwakurikiranye abantu bose bari bahanganye na Kagame akiri mu ntambara. Igihe cyose amadosiye y’abafatanyacyaha ba Kagame yabaye nk’akorwaho, ibihugu by’ibihangange byahitaga bigira icyo bikora kugira ngo Kagame atahasebera.

Ikintu gitangaje ni ukuntu bose bemeza ko indege yari itwaye Habyarimana yahanuwe ariyo yabaye imbarutso ya genocide. Umuntu akibaza impamvu hakurikiranwa abaregwa genocide gusa ntihakurikiranwe abaregwa guhanura indege. None His Excellency arimo gusetsa imikara atwigisha universal jurisdiction! Hahahahaha

  1. 3.       Uruhare rwe mu bwicanyi

Ukurikije ubushakashatsi bwimbitse bwakozwe n’abantu batandukanye, usanga His Excellency aregwa ibyaha by’indengakamere. Bityo rero ibyo yavuga byose arengera abicanyi bizajya bifatwa nk’aho arimo kwiteganyiriza. Mbese ni nko gushyira mu isanduku y’ubwiteganyirize bw’abakozi, ya yindi umuntu agenda ashyiramo igice cy’umushahara ngo namara kugera mu zabukuru izamugoboke. Ubu buvugizi bwo kwamagana ubutabera mpuzamahanga ndetse Kagame abusangiye na Museveni, aba bagabo bombi bakaba barashyigikiye ibikonyozi mu bwicanyi bwabaye muri Congo. Museveni yashyigikiye Thomas Lubanga ubu wamaze gukatirwa, Kagame ashyigikira Kirimbuzi general Ntaganda Bosco, ubu nawe wamaze kugezwa muri urwo rukiko. Abo bombi bihwihwiswa ko baba baratanze amakuru nyayo agaragaza uko Kagame na Kaguta babaye ingirakamaro mu kurimbura imbaga y’Abanyekongo.

Iyaba ubu buvugize bwakorwaga na Mandela, cyangwa se Kikwete, cyangwa se undi mu perezida udafite icyo akekwaho byari kurushaho kugira ireme. Ibi ntibivuze ko wenda koko aba ba perezida b’abicanyi badafite ukuri mu byo bavuga. Ariko rero hari ikibazo batarashobora gusubiza: Reka twemere ko uru rukiko rwibasira Abanyafurika, ese rufata Abaziranenge?

Inama kuri HE Paul Kagame.

Iyi nama yahabwa n’undi wese uteganya guhatanira ubutegetsi.

Your Excellency, burya igihe wari ushishikajwe no kurasa Abenegihugu ngo uzafate ubutegetsi, ibyo bihugu by’ibihangange nta musonga byariho. Byari bizi icyo bishaka. Wowe wagize intege nkeya ureba hafi cyane wibwira ko abo murwana ari abanzi bawe ugomba kurimbura, nyamara bari abavandimwe mwashoboraga kwicara mukaganira mugakemura ibibazo by’u Rwanda. Iryo terambere bagushima uzarebe uko barishimye uwakubanjirije HE Habyarimana. Muri icyo gihe na bwo u Rwanda rwafatwaga nk’icyitegererezo mu gucunga neza ubukungu.

Igihe urukiko rwa Arusha rucira imanza abo mwari muhanganye ntiwigeze ugira imbaraga zo gutekereza  ko universal jurisdiction yagombye gukora kuri bose. Na none wagize intege nkeya cyane zo kwibwira ko ibyo bihugu by’ibihangange bigukunze. Yego nturi mubi ku isura ariko rero waba waribeshye ko bakubengutswemo umugeni.

Gahunda nyinshi zabayeho mu Rwanda ziswe iz’ubutabera zatewe inkunga n’ibyo bihugu by’ibihangange wagombye kuba wari uzi ko nta cy’ubu cy’ubusa. Nubikurikirana neza urasanga imanza nyinshi zaciwe zari zigamije kumvisha abo mwahanganye kugira ngo batazigera barota kugaruka ku butegetsi. Aha naho warebye hafi kuko uwagira ubutegetsi wese aramutse yubaha Abenegihugu ndetse akagiteza imbere ntacyo twaba duhombye ari jye ari nawe. Nyamara ibihugu by’ibihangange ntibishaka ko iki kibaho. Byashakaga kukugira igikoresho bigukoresha amakosa ngo nibirangize bizaguteze Abanyarwanda, ndetse bijye biguhoza ku nkeke ngo utibeshya bikagushyikiriza ubutabera mpuzamahanga.

N’ubwo u Rwanda rutasinye amasezerano ashyiraho urukiko rwa La Haye, ibyaha uregwa ntibisaza. Byafata umunota umwe gusa kugira ngo bagushyireho igitutu wegure umere nka mugenzi wawe Charles Taylor. Ubufaransa bwagufata, Espagne yagufata, yewe n’u Rwanda ubwarwo rwakwifatira. Sadam Hussein se yigeze ajyanwa I La Haye? Uko byagenze ibara umupfu.

Ikintu cyonyine cyakugirira akamaro ni ukubungabunga ubumwe bw’Abanyarwanda. Jya imbere ubasabe imbabazi ugamije gukiranuka n’umutimanama wawe. Funguza imfungwa z’Abanyarwanda zinyanagiye ku isi yose zaciriwe imanza n’ubwo butabera utemera. Emera ibiganiro bihuza Abanyarwanda bose tuvuge amateka, dukore gacaca nyagacaca, dufate ingamba zo kwerekeza imbere. Fungura Abanyapolitiki wafunze ubarenganya ngo aha banga igihugu kandi wikanga baringa. Subiza inkota mu rwubati, tanga ihumure Abanyarwanda bahumeke. Hagarika ingabo zawe zinyanyagiye mu mashyamba ya Congo zisahura umutungo zikica uwo zihuye na we wese.

Ibi nuramuka umaze kubikora, n’ubwo wacyura igihe ibyo bihugu by’ibihangange bikagukuraho icyizere bishaka kugukurikirana, twe Abanyarwanda tuzakurwanira ishyaka. Nitutabasha kukurasanira, ntacyo uzajya mu ijuru roho yawe iruhukire mu mahoro, kandi ndabikwijeje izabana neza na roho z’abo wishe cyangwa wicishije.

Chaste Gahunde

Charles Taylor azize diyama ya Sierra Leone, Kagame azazira Colta yo muri Congo.

Charles Taylor azize diyama ya Sierra Leone, Kagame azazira Colta yo muri Congo

Mu minsi ishize Charles Taylor wahoze ayobora igihugu cya Liberia yakatiwe igihano cy’imyaka 50 mu buroko amaze guhamwa n’ibyaha byo gushyigikira inyeshyamba zo muri Sierra Leone zayogoje icyo gihugu mu myaka ya 90. N’ubwo bwose Taylor yakomeje kubihakana, ibimenyetso ndetse n’ubuhamya buhagije bwaratanzwe bwerekana ukuntu Taylor yahaga inkunga umutwe Revolutionary United Front, RUF mu magambo ahinnye. Inkunga ya Taylor ntiyari imfashanyo ahubwo bwari ubucuruzi aho Taylor yatangaga imbunda n’ibikoresho bya gisirikare hanyuma umutwe wa RUF ukamuha diyama. Umutwe wa RUF urazwi cyane mu kwica urubozo abantu benshi no guca ingingo z’umubiri abantu bangaga gukorana na wo. Ibi bisa neza neza n’ibyo Perezida Paul Kagame akora mu burasirazuba bwa Congo.

Charles Taylor ni muntu ki?

1990-Rebel-leader-Charles-014

Taylor akiri Inyeshyamba

Yavutse kuwa 28 Mutarama 1948 mu muryango w’abanya Liberia b’abaherwe. Yize amashuri mu gihugu cya Leta zunze ubumwe z’Amerika agaruka muri Liberia mu mwaka wa 1980 Samuel Doe amaze gukora coup d’Etat. Charles Taylor yahawe akazi mu byerekeye ingengo y’imari( General Services Agency). Nyuma yaje gushwana na Samuel Doe wamushinjaga kunyereza hafi miliyoni y’amadolari y’Amanyamerika. Ibyo byatumye Taylor ahungira muri Leta zunze ubumwe z’Amerika.

Guhunga kwe ariko ntikwamuhiriye kuko igihugu cya Liberia cyasabye ko yafatwa, nuko afungirwa muri gereza ya Plymouth County muri leta ya Massachussets.  Ku itariki 15 Nzeri 1985 Charles Taylor yaje gutoroka gereza  we n’abandi bane ku buryo bwabaye amayobera ndetse bamwe bakeka ko yaba yaratorokeshejwe n’Abanyamerika bashakaga ko ajya kubafasha gukuraho Samuel Doe. Mu gihe urubanza rwe rwatangiraga I La Haye, Taylor yemeje ko CIA ariyo yamufashije gutoroka. CIA nayo yemeje koko ko Taylor yayikoreye guhera mu myaka ya za 80 ariko yirinda gutanga amakuru yose.

Charles Taylor yatangiye umutwe w’inyeshyamba witwa National Patriotic Front of Liberia mu mwaka wa 1989 ndetse aza guhirika ubutegetsi bwa Samuel Doe. Ibi yabigezeho bitewe n’ubucuti yari afitanye n’abantu b’ibihangange by’icyo gihe nka Colonel Muammar Gaddafi wa Libya, Felix Houphouet-Boigny wa Cote d’Ivoire, Blaise Compaore, Perezida wa Burkina Faso uriho ubu, ndetse n’abanyemari batandukanye bo ku isi bishakiraga gukora ubucuruzi muri Liberia.

Uvugwa cyane ni umuvugabutumwa wo kuri television witwa Pat Robertson wahawe ibirombe bya diyama agakoresha indege ze mu gutwara iyo diyama nyamara abeshya ko izo ndege zikoreshwa mu gutanga imfashanyo ku barokotse genocide yo mu Rwanda.

Nyuma y’umwaka umwe ageze ku butegetsi akoresheje imbunda, mu mwaka wa 1997 Charles Taylor yatsinze amatora. Mu gihe yiyamamazaga abantu bararirimbaga ngo “Yanyiciye Mama, yanyiciye Data, ariko nzamutora!

Mu mwaka wa 2003, hasohowe impapuro zo guta muri yombi Charles Taylor maze hashize amezi abiri gusa ahita yegura biturutse ku gitutu cy’amahanga ahungira mu gihugu cya Nigeria. Aha niho yaje gufatirwa ashaka kwerekeza mu gihugu cya Cameroon asubizwa muri Sierra Leone. Urubanza rwe rwatangiye mu mwaka wa 2007 rurangira muri 2012 aho yakatiwe igihano cy’imyaka 50 kikaza no kongera gushimangirwa n’urukiko rw’ubujurire muri uyu mwaka wa 2013.

 

 Charles Taylor na Paul Kagame ni mahwi

Ikintu gitangaje ni uburyo Charles Taylor afite ibintu byinshi ahuriyeho na Perezida w’u Rwanda Paul Kagame. Uretse kuba bombi barageze ku butegetsi bakoresheje intwaro, bose bakunda gukina tennis uretse ko Taylor we yakinaga tennis de table. Bombi bafitanye umubano ukomeye n’abantu b’abaherwe ku isi kandi bazwi mu bucuruzi bw’amabuye y’agaciro. Mu gihe Taylor yacuruzaga amabuye ya Sierra Leone, Paul Kagame we acuruza amabuye ya Congo. Taylor yafashije umutwe wa RUF Kagame we yafashije ndetse n’ubu aracyafasha imitwe itandukanye muri Congo.Umutwe w’inyeshyamba za Taylor witwa National Patriotic Front of Liberia naho uwa Kagame witwa Rwandese Patriotic Front. Imwe mu nshuti magara za Taylor ni Blaise Compaore wa Burkina Faso, uyu akaba bikaba bivugwa ko ari inshuti ya hafi ya Kagame. Taylor yitoresheje ku ngufu nk’uko Kagame ahora abigenza. Charles Taylor yaciriwe urubanza n’urukiko rwa La Haye mu gihe Kagame na we ashobora kuzakurikiranwa dore ko ibyo Taylor aregwa ari nabyo Kagame aregwa. Itandukaniro rihari ni uko mu gihe Charles Taylor aregwa kuba intambara yateye inkunga zarahitanye abantu ibihumbi 50 Kagame we intambara yashoje zahitanye abantu benshi cyane ubu babarirwa muri miliyoni 8. Nta shiti ko Kagame na we hari benshi bamuririmbira iriya ndirimbo: “yanyiciye mama, yanyiciye data ariko nzamutora”. Hari byinshi cyane aba bagabo bahuriyeho umenya ariyo mpamvu yashakaga kuza gufungirwa mu Rwanda.

Gen.-Kagame-on-satellite-phone

Kagame akiri Inyeshyamba

Kubera gutinya uko bizamugendekera Kagame yabaye mu ba Perezida banenga urukiko rwa La Haye ngo kuko rwibasira Abanyafurika. Koffi Anan wahoze ayobora umuryango w’abibumbye aherutse kugaruka kuri iki kibazo aho yinubiye ko mu barwanya ruriya rukiko nta n’umwe uvugira abarenganyijwe kandi ari bo bakwiye kwitabwaho kurusha abanyabyaha. Umuryango w’ubumwe bw’Afurika ukaba usaba ko abantu bakiri ku myanya y’ubuyobozi batajya bakurikiranwa mu gihe batararangiza akazi. Iri rishobora kuba ikosa rikomeye kuko mu bihugu bya Afurika abantu bajya ku butegetsi ntibashake kubuvaho. Kagame na we ashobora kutazigera arekura ubutegetsi kugira ngo akomeze kugira ubudahangarwa. Nyamara yibuke ko na Taylor yokejwe igitutu bigatuma yegura!

Mu gihe urubanza rwe rwatangiraga mu gihugu cy’Ubuholandi, Ubwongereza ni bwo bwemeye kuzamwakira amaze kuburana. Ariko urubanza rukimara gusomwa, Charles Taylor yanditse ibaruwa asaba kujya kurangiriza igihano cye mu Rwanda. Impamvu atanga  ngo ni uko byakorohera umuryango we kumugeraho ikindi akaba akeka ko ashobora kugirirwa nabi muri gereza zo mu Bwongereza.  Amakuru atureho ubu niko Charles Taylor yamaze kugezwa mu Bwongereza aho uyu musaza w’imyaka 65 agiye gukorera  imyaka 43 asigaje ku gihano yakatiwe.

Reka dukomeze turebe uko mugenzi we w’ u Rwanda we bizamugwa kuko ibimenyetso byinshi bimaze kwerekana ko bitagitinze.

_70394393_70394392Bamwe mu basigiwe ubumuga n’inyeshyamba za RUF zakoranaga na Taylor

Is this Gen Nyamwasa’s time?

downloadAccording to Radio Netherlands Worldwide, Spain’s cabinet has just agreed to seek Nyamwasa’s extradition.

Spain is seeking the extradition on genocide charges of a former Rwandan general who has been the target of two assassination plots while in exile in South Africa, but Rwanda said it should have priority in prosecuting him.

By Thijs Bouwknegt

Spain’s cabinet agreed Friday to seek General Faustin Kayumba Nyamwasa’s extradition from South Africa, where he is living in exile.

A Spanish judge charged General Faustin Kayumba Nyamwasa – along with 39 other members of the military – with genocide and crimes against humanity for his alleged role in the lead-up to and during the 1994 genocide in Rwanda in which 800,000 people were killed.

Spain’s National Court also charged him with the murder in Rwanda of a Spanish missionary in 1994 and three Spanish aid workers three years later.

Attacks
Nyamwasa fled to South Africa in February after abandoning his post as Rwanda’s envoy to India.

Four months later he was shot in the stomach outside his home in an upmarket Johannesburg suburb, in an incident that has strained ties with Kigali after foreign operatives were suspected in the attack. A South African prosecutor said there was a second plot to kill the general while he was in the hospital.

His wife Rosette has said she believes Rwandan President Paul Kagame was behind the attack which she has described as a politically motivated assassination attempt.

The Rwandan government has accused Nyamwasa, and former army colonel Patrick Karegeya, of masterminding grenade attacks earlier this year in the run-up to the country’s presidential elections in August.

Rwanda’s foreign affairs minister, Louise Mushikiwabo, rejected allegations that her government had tried to kill General Nyamwasa, who is accused in Rwanda of trying to destabilise Mr Kagame’s government.

Spanish inquiry
A Spanish judge in February 2008 indicted 40 Rwandan Tutsi soldiers on charges of genocide and war crimes in Rwanda. The high-ranking officers can be prosecuted in Spain because Spanish citizens also fell victim to violence in Rwanda.

Judge Fernando Andreu’s indictment was the first ever charging Tutsis from the Rwandan Patriotic Front with war crimes committed in Rwanda during and after the mass killings of 1994. The soldiers have been indicted for the murder of nine Spaniards in a Hutu refugee camp in the Democratic Republic of Congo.

According to Judge Andreu, there was enough evidence against the 40 Rwandan soldiers to try them in Spain. They include leading members of the military, among them Karenzi Karake, former deputy commander of the joint UN/African Union peacekeeping mission in Sudan.

The Spanish judge said – while announcing the indictments in 2008- that there also was enough evidence to bring serious charges against Rwandan President Paul Kagame. However, he was not formally indicted because he enjoys immunity as a sitting head of state.

In 2004 a French judge called for Mr Kagame and the RPF to be tried for the murder of former president Juvenal Habyarimana in 1994. It was the shooting down of the president’s plane that sparked the genocide that year.

Source: http://www.rnw.nl/international-justice/article/spain-seeks-extradition-rwandan-general

 

Rwandan civilians tortured into making false confessions, says Amnesty

kagame-2-ed

Apart from the recent economic Growth, Rwanda’s Kagame has also been the champion of Violation of Human Rights.

Scores of civilians in Rwanda have allegedly been tortured into making false confessions after being detained illegally without charge or trial, an investigation by Amnesty International has found.

Former detainees claimed they were subjected to electric shocks, severe beatings and sensory deprivation while being held at a military camp and a secret network of safe houses in the capital, Kigali, according to Amnesty.

The report is the latest blow to the Rwandan president Paul Kagame‘s battered reputation following allegations of persecuting opponents, gagging media and arming rebels in the neighbouring Democratic Republic of the Congo. International donors have partially suspended aid but Britain in particular is under mounting pressure to go further.

Amnesty’s report, Rwanda: Shrouded in Secrecy, Illegal Detention and Torture by Military Intelligence, asserts a pattern of unlawful detention, enforced disappearances and allegations of torture carried out by operatives from a military intelligence unit known as J2.

Most of the detainees were rounded up by the military from March 2010 onwards after a series of deadly grenade attacks in Kigali and in the runup to the August 2010 presidential election, which Kagame won with 93% after two of his main challengers were jailed.

Three former detainees from the military Camp Kami told Amnesty they were subjected to electric shocks during interrogations by J2 operatives. “I was taken to another office,” one recalled. “Everyone was there when they put this electric thing on my back and forced me to accept that I worked with the people throwing the grenades . When I got to the point of dying, I told them to bring me a piece of paper [to sign], but they continued to torture me.”

Another told Amnesty’s researchers: “There are other rooms where they put you and you lose your memory. They ask you a question and when you find yourself again they ask you a question. When you return to normal, they sting you. The electric thing they use is like a pen and they put it under your arms. It is like charcoal. When they sting you, all your body is electrolysed and the entire body is paralysed.”

Amnesty said it had received three independent reports that some detainees at Camp Kami had bags placed over their heads during interrogations to restrict their breathing. Former prisoners said they had items placed in their mouth to heighten pain and stop them screaming while they were beaten during interrogations.

Detention periods ranged from 10 days to nine months without access to lawyers, doctors or family members, Amnesty said. Many of these detainees were later charged with threatening national security. Two individuals – Robert Ndengeye Urayeneza and Sheikh Iddy Abbasi – are still missing since their disappearance in March 2010, the NGO added.

Sarah Jackson, Amnesty’s acting deputy Africa director, said: “The Rwandan military’s human rights record abroad is increasingly scrutinised, but their unlawful detention and torture of civilians in Rwanda is shrouded in secrecy. Donors funding military training must suspend financial support to security forces involved in human rights violations.”

Amnesty said it had conducted more than 70 interviews and documented 45 cases of unlawful detention and 18 allegations of torture or ill-treatment at Camp Kami, Mukamira military camp and in safe houses in Kigali.

Rwandan officials dismissed the findings. Alphonse Hitiyaremye, the country’s deputy prosecutor general, told Amnesty: “There is no torture in our country and we can’t investigate on a false allegation.”

Tito Rutaremara, a senator who has worked with Kagame for 25 years, told the Guardian: “Let Amnesty come and show us these ‘safe houses’. If they know all this, let them come and say it is here. Bring these witnesses.”

Louise Mushikiwabo, the foreign affairs minister, posted on Twitter: “Rwanda will act on all credible claims of torture but won’t engage in a shouting match w/ another NGO seeking headlines at Rwanda’s expense.”

Source: http://www.theguardian.com/world/2012/oct/08/rwandan-civilians-claim-torture?guni=Article:in%20body%20link