Category Archives: Uncategorized

RDC – Rwanda : qu’est-ce qui bloque (encore) le désarmement des FDLR ?

Des rebelles FDLR près de Pinga, à 150 km au nord-ouest de Goma, dans l'est de la RDC.
Des rebelles FDLR près de Pinga, à 150 km au nord-ouest de Goma, dans l’est de la RDC. © AFP

Après la neutralisation du M23, la brigade d’intervention des Nations unies devait s’attaquer aux autres groupes armés notamment les rebelles rwandais FDLR. Mais les pays de la région ont décidé d’accorder six mois à ces derniers pour qu’ils se rendent. Trois mois plus tard, zéro reddition…

“Sur le terrain, rien ne bouge”, reconnaît une source onusienne proche du dossier. Le 2 octobre pourtant, trois mois se sont écoulés depuis qu’un ultimatum de six mois a été accordé aux rebelles des Forces démocratiques pour la libération du Rwanda (FDLR) par les États de la région pour qu’ils désarment volontairement.

“Si nous refusons de déposer les armes comme convenu, c’est parce qu’on cherche à nous imposer certaines conditions inacceptables sans nous avoir consulté au préalable”, se défend La Forge Fils Bazeye, porte-parole des FDLR. Et de pointer la Mission de l’Onu pour la stabilisation du Congo (Monusco) : “Nous avons demandé à la Monusco par exemple d’agrandir les deux camps de transit au Nord-Kivu et au Sud-Kivu pour pouvoir recevoir d’autres combattants qui sont prêts à se rendre, mais on exige de les envoyer à Kisangani, ville choisie pour le regroupement de nos hommes sans notre accord.”

À en croire le rapport de Ban Ki-moon, secrétaire général de l’ONU, publié le 24 septembre sur la mise en œuvre de l’accord-cadre entre la RDC et les autres pays de la région, “au 31 août, seuls 103 combattants des FDLR et 202 personnes à leur charge avaient déposé 102 armes et s’étaient rendus dans le Nord-Kivu, tandis que 83 combattants et 236 personnes à leur charge avaient déposé 83 armes dans le Sud-Kivu.” Au total, quelque 186 éléments FDLR seulement se sont rendus jusqu’ici et “se trouvent actuellement dans des deux camps de transit gérés par la Monusco, à Kanyabayongo (Nord-Kivu) et à Walungu (Sud-Kivu)”, précise le texte.

>> Lire aussi : le désarmement des FDLR expliqué à ceux qui ont raté le début

Désarmement au point mort

Autrement dit, depuis la timide vague de reddition fin mai, le désarmement volontaire des FDLR est resté au point mort. La Communauté de développement de l’Afrique australe (SADC) et la Conférence internationale sur la région des Grands Lacs (CIRGL) avaient prévenu que des opérations militaires contre ce groupe armé seraient organisées “au cas où aucun progrès ne serait constaté lors de l’examen à mi-parcours d’octobre”. Un sommet conjoint SADC et CIRGL doit être convoqué dans les prochains jours “pour décider de la marche à suivre”.

Les pays de la région décideront-ils de suspendre l’ultimatum pour engager la traque des FDLR ? En tout cas, la Monusco de son côté se dit prête à neutraliser ces rebelles rwandais. Son chef, Martin Kobler, ne croit plus au désarmement volontaire des FDLR qu’il accuse de bloquer le processus en exigeant l’ouverture d’un dialogue avec Kigali avant de se rendre (une condition “inacceptable” pour les autorités rwandaises). Problème : des troupes qui composent la brigade d’intervention de l’ONU – des soldats tanzaniens, malawites et sud-africains – ne peuvent pas bouger, sans aval de leurs États respectifs, membres de la SADC et/ou de la CIRGL. “Nous attendons le feu vert des pays de la région”, renseigne notre source onusienne.

“L’option militaire doit être remise sur la table”

En attendant, Kigali s’impatiente. “Toutes ces tergiversations doivent cesser”, tonne Olivier Ndurungirehe, représentant adjoint du Rwanda auprès des Nations unies. “Il faut maintenant que la Monusco et la brigade d’intervention mettent en œuvre les décisions du Conseil de sécurité qui demande la neutralisation de tous les groupes armés présents dans l’est de la RDC, y compris les FDRL”, insiste-t-il, dénonçant à son tour “l’absence de volonté des FDLR de se désarmer”.

>> Lire aussi : “la RDC et la Monusco n’ont plus d’excuses pour ne pas neutraliser les FDLR”, selon Olivier Nduhungirehe

En conséquence, “l’option militaire doit être remise sur la table”, suggère le diplomate rwandais. “Pourquoi la brigade d’intervention de l’ONU devrait-elle attendre encore trois mois supplémentaires avant de les traquer alors que ces rebelles ne désarment pas et qu’ils ont même indiqué qu’ils ne le feront pas ?” s’interroge-t-il.

À tort, les dirigeants FDLR considèrent que la RDC devait mettre la pression sur le Rwanda pour que ce dernier accepte d’engager des pourparlers avec eux. C’est une erreur !

Lambert Mende, porte-parole du gouvernement congolais

Du côté de Kinshasa, c’est le même constat : “Il n’y a pas eu de progrès”, reconnaît Lambert Mende. Mais le porte-parole du gouvernement congolais estime que “l’ultimatum de six mois, décidé par les chefs d’État de la région, doit être maintenu jusqu’à son terme”, avant d’engager des opérations militaires contre les FDLR.

Pour Lambert Mende, le blocage constaté dans ce processus de désarmement volontaire ne serait du qu’à une “perception fausse” des dirigeants FDLR sur le rôle que doit jouer Kinshasa. “À tort, ils considèrent que la RDC devait mettre la pression sur le Rwanda pour que ce dernier accepte d’engager des pourparlers avec eux. C’est une erreur ! Dans tous les cas, ils rentreront chez eux de gré ou de force”, conclut le ministre congolais.

________________________

Par Trésor Kibangula

Source: Jeune Africa

This World: Rwanda’s Untold Story, BBC Two, review – ‘intense’

This World: Rwanda’s Untold Story attempted to overturn the consensus view about the 1994 genocide, says Gerard O’Donovan

rwanda_3058898b (1)

The horrifying results of mob violence at its most extreme were revisited by reporter Jane Corbin in This World: Rwanda’s Untold Story (BBC Two). This intense documentary set out to entirely up-end what the world understands happened during the Rwandan genocide in 1994, when a million people were slaughtered in a bloodbath lasting 100 days.

Corbin began by looking at how, 20 years on, Rwanda’s is one of Africa’s fastest growing economies and the country’s president, Paul Kagame, enjoys the support of the international community. There followed an account of the tensions between the minority Tutsi and majority Hutu populations that led to the genocide, and how Kagame – through the intervention of his rebel force, the Rwandan Patriotic Front, came to be seen as the hero who stopped the killing.

That was the last time in the film that anything generally accepted wasn’t called into question. Interviewing academics, survivors and former henchmen of Kagame, Corbin embarked on a forensic deconstruction of the official history of the genocide (which puts the blame entirely on the Hutus). Studies by two American researchers suggested that hundreds of thousands of Hutus could have been killed too, possibly by RPF forces. A UN report expressing similar concerns had allegedly been suppressed. Belgian historian Prof Filip Reyntjens suggested that Kagame could be one of the “most important war criminals still in office today”.

The allegations kept coming: of rigged elections and political oppression, of pressure put on official investigations into the genocide, assassination attempts on Kagame’s exiled ex-colleagues, and Rwanda’s role in the deaths of five million people in the wider conflict in the Congo region. The numbers were mind boggling, the answers few, the claim that the UK is the largest contributor to the near £500 million annual foreign aid that helps keep Kagame in power, deeply concerning.

Source: The Telegraph

US disturbed by conviction and sentencing of Professor Ilham Tohti

us-congress-logo

Press Statement

John Kerry
Secretary of State
Washington, DC
September 23, 2014

The United States is deeply disturbed that Ilham Tohti has been convicted and sentenced to life imprisonment.

Peaceful dissent is not a crime.

This harsh sentence appears to be retribution for Professor Tohti’s peaceful efforts to promote human rights for China’s ethnic Uighur citizens.

Ilham Tohti is known to the world for his many years working to foster mutual understanding, tolerance, and dialogue to peacefully promote harmony and unity between Uighurs and Han Chinese. His detention silenced an important moderate Uighur voice.

Mr. Tohti and those like him are indispensable in helping to resolve the underlying causes of unrest and violence. Silencing them can only make tensions worse.

I have raised Professor Tohti’s case repeatedly, including during the U.S.-China Strategic and Economic Dialogue in July. Ambassador Baucus reiterated our calls for Professor Tohti’s release just last week during his visit to Xinjiang. And we again urge the Chinese authorities to release Professor Tohti, as well as his students who remain in detention.

They deserve the protections and freedoms to which they are entitled under China’s international human rights commitments and its own constitution.

Differentiating between peaceful dissent and violent extremism is vital to any effective efforts to counter terrorism.

Source: US State Department

DUSANGIRIJAMBO: Ese u Rwanda rushobora kongera kurimbuka kubera kubura abantu 10 bashyira mu gaciro ?

sodome

Zirikana iri somo: Igitabo cy’Intagiriro 18,20-33

Hanyuma Uhoraho ati:  « Induru iterwa na Sodoma na Gomora imaze kuba ndende, n’icyaha cyabo kirakabije !Ngiye kumanuka ndebe niba iby’induru yangezeho ariko babigenjeje koko.Niba atari byo kandi nabyo mbimenye. »

Ba bagabo bagenda berekeje i Sodoma , Abrahamu we akomeza guhagarara imbere y’ Uhoraho.

Abrahamu aramwegera ati « Koko ugiye kwica intungane hamwe n’umunyabyaha? Hari n’aho yenda haboneka abantu mirongo itanu b’intungane mu mugi!Ubwo se koko warimbura uriya mugi? Ntiwababarira hariya hantu ugiriye izo ntungane mirongo itanu? Uramenye ntukabigenze utyo ngo wice umunyabyaha hamwe n’intungane ; intungane zaba zipfuye urw’abagome. Ntibikabeho ! Ucira imanza isi yose ntakarenganye ! »

Uhoraho ati «  Ninsanga muri Sodoma hari intungane mirongo itanu, nzahagirira imbabazi, nzahasonera kubera izo ntungane mirongo itanu.»

Abrahamu ati  « Njye mukungugu, njye w’ivu, nongeye kuvugisha Databuja. Za ntungane mirongo itanu nihaburamo eshanu, bizatuma usenya uriya mugi wose ? »

Uhoraho ati « Nimpasanga intungane mirongo ine n’eshanu sinzahasenya. »

Abrahamu ati « Ahari wenda haboneka mirongo ine.»

Uhoraho ati « Sinzawusenya ngiriye abo mirongo ine.»

Abrahamu ati « Databuja ntarakare nongeye kubaza: ahari wenda haboneka mirongo itatu.»

Uhoraho ati « Sinzawusenya ninywusangamo mirongo itatu ».

Abrahamu ati « Nongeye kwiyemeza kubaza Databuja : ahari wenda haboneka makumayabiri.»

Uhoraho ati « Sinzahasenya nihaboneka makumyabiri.»

Abrahamu ati «  Databuja ntarakare reka noneho mvuge ubwa nyuma: ahari wenda haboneka icumi gusa. »

Uhoraho ati « Sinzahasenya, ngiriye abo icumi ».

Uhoraho ngo arangize kuvugana na Abrahamu, aragenda maze Abrahamu asubira iwe.

Uko byagenze, ibara umupfu : Sodoma yafashwe n’inkongi, irarimbuka irashira , harokoka Loti n,abakobwa be babiri gusa !

Isomo ku Rwanda

Kuri iki cyumweru nifuje gusangiza abakunzi b’Umuhanuzi iri somo kubera ko hari impamvu. Muri iyi minsi nakomeje gutekereza cyane ku mahano akomeje gukorwa mu Rwanda. Nitegereje cyane amafoto y’iriya mirambo y’inzirakarengane zabohewe amaboko mu mugongo , zigakubitwa, zikicwa , zikoherwa mu ruzi , kugeza ubwo zireremba mu kiyaga cya Rweru. Nitegereje uko Leta ya Kagame yiraza i nyanza ngo ntizi abishwe, abantu bakabura gishyingura kandi bigaragara neza ko ari Abanyarwanda. Nakomeje no kuzirikana uko abantu ibihumbi byinshi bakomeje kuururwa irengero, bikarangirira aho. Nakomeje kwibaza kuri iri fungwa rya hato na hato ry’abayobozi bakuru ba gisivile na gisilikari, ahanini biturutse kuri MUNYANGIRE yagizwe nk’itegeko nshinga ry’ingoma ya FPR Inkotanyi.

Byanteye kwibaza ikibazo Abanyarwanda benshi bibaza muri iki gihe :Muri kiriya gihugu cyacu haracyari abantu bagishyira mu gaciro , bashobora kukirengera bakakibuza kongera guhomboka ?

Muri iri somo rya Bibiliya niho nabonye igisubizo, biturutse kuri iyi nkuru y’irimbuka rya Sodoma . Koko rero mu gihugu ntihajya habura abantu b’intungane, abantu bashyira mu gaciro ariko hashobora kubura umubare uhagije kugira ngo bakibuze kurimbuka . Abantu batatu ntibahagije ngo barokore umugi : Loti n’abakobwa be babiri gusa(dore ko na nyina ubabyara yarimbukanye n’inkozizibibi!) ntibashoboye kurokora Sodoma.

None mu Rwanda haba nta bantu icumi b’intungane bagihari ? Kandi ko bishoboka ! Abantu b’intungane ni abantu bashyira mu gaciro, banga akarengane(justes), batemera guhindurwa ibikoresho n’umugiziwanabi,bemera guhaguruka bakitangira kwamagana ikibi no kurengera abarengana. Umuntu w’intungane ntashobora kwsemera guhindurwa igikqnge, ngo agamburuzwe n’ubwoba bw’urupfu. Aho guhemuka yakwemera guhara ubuzima bwe akicwa.

Aho iterabwoba ryahawe intebe mu Rwanda rituma hari abantu b’intungane bakiharangwa ? Aho uwashaka abantu icumi yababona ? Aho gutegereza kuzabyemezwa n’uko Sodoma irimbutse tuyireba, buri wese yari akwiye kwisuzuma agakora uko ashoboye ngo abarirwe muri bariya “bake” b’intungane. Gusa abake bashyira mu gaciro nabo ntacyo bamarira igihugu batisuganyije ngo ijwi ryabo rishobore kumvikana.

Ababi bazakomeza guteka no kumvirwa kugeza ryari ? Abasenya bazakomeza kurusha ingufu abafte gahunda yo kubaka igihugu kiboneye bose kugeza ryari ?

Noneho muri iyi minsi biragaragarira buri wese ko Agatsiko Sajya ka Paul Kagame (ariko noneho ndabona n’Abassajya yiyemeje kubahingamo ubudehe ni ukuri !) katakiri muri gahunda yo gushyira igihugu kuri « mteremko » gusa , ahubwo ndabona noneho kakigejeje rwagati mu muhengeri ! Twemere koko u Rwanda rwongere ruhomboke turebera ?

Icyumeru cyiza ku bakunda u Rwanda mwese,

Imana ibahe ukurindwa n’Abamalayika bayo.

Padiri Thomas Nahimana.

AMAMATEKA y’amajyambere y’u Rwanda n’ababigizemo uruhare(Igice cya 2 na ): Abakoloni bakomye imbarutso.

Parution: Monday 8 September 2014, 22:28
Par:Jean de Dieu Musemakweli

Habaho ibemenyetso 3  byerekana aho amajyambere abereye ikiremwamuntu (Indices du développement humain) ageze mu gihugu cyangwa mu karere aka n’aka :

1. Imyaka abantu bamara muri rusange mbere yo gupfa (espérance de vie à la naissance),

2.Ubumenyi (niveau d’éducation)

3.N”imibereho (niveau de vie).

Urebye rero imigendekere y’ibyo bimenyetso mu Rwanda, uherako ubona ko Abakoloni bakomye imbarutso y’amajyambere mu Rwanda. Abazungu baduka mu Rwanda mu nyuma y’umwaka w’1850, ubuzima bw’umunyarwandakazi bwamaraga muri rusange imyaka 40, naho ubw’umunyarwanda bukamara 37. Nk’uko turi bubibone mu kanya, byaterwaga n’impamvu nyinshi, iy’ingenzi ikaba ari uko ubuvuzi bw’indwara z’abana ndetse n’iz’abantu bakuru bwari butaratera imbere. None se kubona na Yuhi Musinga (1896-1931) ubwe n’ubwo yari umwami yari afite igisebe kidakira ku kuguru !

Ku birebana n’ubumenyi, amashuri uko tuyazi ubu n’ubumenyi bwose atanga ntayabagaho .  Yego hari amatorero, hakaba n’abantu bafataga mu mutwe ingengabitekerezo n’ibisigo by’ibwami, ariko Abanyarwanda ntibari bazi gusoma no kwandika. Ku birebana no kubara, barageragezaga ariko nanone iyo mibare yabo ntibabe bayandika. Barihanganaga bakabara kugeza ku gihumbi ; ariko guhera ku bihumbi 10 bagatangira kugenekereza.

Dore uko imibare yabo itanditse yitwaga :

1 = limwe,

10 = icumi,

100 = ijana,

1 000 = igihumbi,

10 000 = agakwavu,

100 000 = urukwavu,

1 000 000 = agahumbagiza ,

10 000 000 = agapyisi,

100 000 000 = impyisi ,

1 000 000 000 = Igihumbagiza,

10 000 000 000 = akazovu,

100 000 000 000 = inzovu.

(Byanditswe na Bonaventure K Mureme, Dénombrement et adjectifs numéraux cardinaux rwandais, in www.sciencespolitiquesrwandaises.fr, le 27 février 2014, consulté le 04 septembre 2014).

Imibereho myiza irangwa n’ibintu 4 by’ingenzi n’ibindi byinshi by’ingirakamaro. Iby’ingenzi ni : kurya neza, gutura heza, kwambara neza, kwivuza.  Ibindi by’ingirakamaro ni : ukuzigama (épargne), ubushobozi bwo kurihira abana amashuri, itumanaho (kubasha kugera aho wifuza kujya bitakugoye cyangwa ukoherezayo ubutumwa ku buryo bwihuse).

A. Kurya neza. Mu Rwanda rwa mbere w’umwaduko w’Abazungu hahoraga inzara n’amapfa kubera impamvu 3 z’ingenzi :

a) kutagira ikoranabuhanga mu buhinzi, mu bworozi ndetse no mu guteka ;

b) Intambara z’urudaca z’abami b’Abanyiginya ;

c) Ingoma mbi ya gihake. (Ubutaha, mbere yo gukomeza aya “mateka y’amajyambere y’u Rwanda n’ababigizemo uruhare”, tuzabagezaho inyandiko yerekerana isano  yari  hagati y’ingoma mbi ya gihake n’inzara n’amapfa byahoraga mu Rwanda).

B. Gutura heza. Ntabwo cyari igitangaza kumva ngo impyisi ijyanye umuntu imuvanye iwe cyangwa iwabo mu nzu. Ni uko izo nzu zabaga ari “nyakatsi”, zubakishije ibyatsi kuva hasi kugera hejuru kabone n’iz’umwami cyangwa iz’abatware n’ibindi byegera bye. Inzu z’ibiti bashyiraho imbariro, bagahomesha urwondo, bagasakaza ibihunda cyangwa ubwatsi zaje nyuma.

C. Kwambara neza. Imyambaro yabaga ikoze mu mpu, mu bivuvu by’ibiti cyane cyane icy’umuvumu,  mu bihunda by’insina cyangwa ibibabi by’ibihingwa bimwe na bimwe bigira ibibabi binini. Byari bikomeye kubona umwambaro utwikiriye umubiri wose. N’iyo umunyarwanda yitwaga ko yambaye, yaba umwana, umusore, inkumi, umugabo cyangwa umugore,  igice kinini cy’umubiri we cyabaga kibereye aho, ari umutumbuze. Ushaka kubyibonera asome inyandiko ya Gaspard Musabyimana yitwa L’habillement au Rwanda ancien (Uko bambaraga mu Rwanda rwo hambere) yatangaje le 25 Werurwe 2008 ku rubuga www.musabyimana.be. Mu gutunganya iyo nyandiko, yifashishije igitabo cya Jan-B Cypers cyitwa L’habillement du Rwanda ancien, Musée Royal de l’Afrique Centrale, Tervuren, Belgique, 2004. Amafoto ari muri iyo nyandiko nayo yavuye muri icyo gitabo.

Dore imwe gusa muri iyo myambaro :

1. Uruyonga rwari umwambaro ugizwe n’indodo z’ibivuvu by’igiti cy’umuvumu.

2. Ibihunda by’insina

3.Umwitero wari umwenda ukoze mu ruhu rw’inyamaswa cyangwa mu bivuvu by’umuko. Wafatiraga ku rutugu, ugatwikira ahanini umugongo.

4. Umukenyero wari umwambaro w’abategarugori wakenyererwaga mu mankinya, ugatwikira amaguru.

5. Ishabure yari umwambaro w’abakobwa bakiri bato, ariko n’abagabo barawambaraga. Bawukenyereraga mu mankinya, ukagira incunda zimanuka kugera ku tugombambari.

6. Ikinyita cyari akagutiya kagufi gakozwe mu ruhu rw’inka cyangwa rw’ihene, kandi ukarebye akabona aho umutwe n’umurizo w’iryo tungo wari uherereye.  Mu by’ukuri kari ako gukingiriza gusa imbere (igitsina) z’ukambaye. Abakobwa, abasore n’abagabo barakambaraga, ariko umukobwa umaze gushinga urugo ntiyongeraga kukikoza.

D. Ibindi : Umwami, ibikomangoma, abatware n’abagore babo bahekwaga mu ngobyi. Ingendo zose zakorwaga ku maguru. Nta mihanda, nta farasi, nta ndogobe cyangwa ikindikindi. Kubera iyo mpamvu, ubuhahirane hagati y’uturere tutegeranye bwabaga buruhanije. Ubuvuzi bwa Gihanga bwabagaho, ariko bwari bufite aho bugarukira, kandi hatari kure cyane. Ni yo mpamvu muri rusange Abanyarwanda batarambaga.

Nk’uko twabibasezeranije rero, ubutaha tuzabagezaho inyandiko yerekana ko ubuhake ari bwo bwatumaga mu Rwanda hahora amapfa n’inzara, hanyuma tuzakomeze tureba ukuntu Abadage, ari bo babaye Abakoloni bambere b’u Rwanda, bakomye imbarutso y’amajyambere muri icyo gihugu.

Jean de Dieu Musemakweli

Ese bariya bantu bose bazize ko nabo bashatse kwica Habyarimana akarusimbuka hamana ?

téléchargement

Bamwe mu ba camarades du V Juillet

Tumaze iminsi dusoma ibijyanye n’amateka yaranze u rwanda, cyane cyane chapitre ya coup d’etat yo muri 1973. iyi coup d’etat niyo yabaye nyirabayazana w’inzika zabaye hagati y’abiswe abanyenduga n’abiswe abakiga. Nyuma yayo, ibyiza by’igihugu byinshi byikubiwe n’abantu bakomokaga mu turere twa Gisenyi na Ruhengeri cyangwa rimwe na rimwe Byumba. ibi byatumye mu by’ukuri abanyarwanda batumva ko bafite uruhare rungana ku gihugu ku buryo byagize ingaruka mu gihe cy’intambara yatangijwe n’Inkotanyi mu kwezi kwa 10 umwaka wa 1990.

Byageze aho abanyenduga bamwe bumva ko urugamba rugomba kurwanwa n’abakiga ngo kuko ari bo bari bafite ibyo barwanira! Abasirikare bamwe batorokaga urugamba bakisangira Inkotanyi mu gihe abenshi mu bakiga bo bumvaga koko igihugu bagomba kukitangira kugeza kuwa nyuma. Muri politiki abanyenduga cg abiswe abanyenduga nibo babaye aba mbere mu gushinga amashyaka arwanya leta ndetse afatanya na FPR mu gushegesha Habyarimana. Twagiramungu Faustin yabyukije MDR (ariko iza ari pirate), Mugenzi Justin afatanyije na Lando bashinga PL, PSD nta we utari uyizi ko yari igizwe n’abanyabutare benshi,  Nayinzira Jean Nepomuscene ni we munyagisenyi wenyine washinze ishyaka rirwanya leta.

Nyuma yaho gatoya ikibazo cyaje gusa n’aho ari abahutu barwana n’abatutsi ariko byari byaratinze, FPR imaze kwemerwa no gushyigikirwa.

Kudasesengura iki kibazo bishobora gutuma dupfobya amasomo akubiyemo maze ejo bundi hagira urundi rugamba ruba ngombwa ugasanga abantu bakomeje ibyo byumviro. Ntawe ushobora gukira igisebe atavuye! 

Ubwanditsi.

 

Basomyi namwe bakunzi b’urubuga leprophete.fr, “mungaye guhera, ntimugaye gutinda”. Iki gice cya 6 cy’iyi nyandiko kije gitinzeho gato kubera impamvu 2. Iyambere ni uko nagize akazi kenshi. Iya 2 ni uko iyo nibukaga uburyo aba bantu bishwe, nahindurwaga, nafata ikaramu ngo mbyandike, ikiganza kigatitira, ikaramu ikitura hasi. Ubu ariko ndumva akanyabugabo kagarutse. Reka dukomeze.

Ubushize twarangirije igice cya 5 cy’iyi nyandiko ku buhamya bwa Suliyetona Viateur Nzaramba. Le 3 Nyakanga 1973 yari avuye i Kigali, yisubiriye iyo yari yaraciriwe mu majyaruguru y’u Rwanda. Perezida Grégoire Kayibanda na Kapiteni André Bizimana bari bamaze kumukurira inzira ku murima bamubuza kugira icyo we hamwe n’abandi bakora ngo baburizemo kudeta babonaga iri gutegurwa na Habyarimana, Kanyarengwe, Lizinde n’abandi. Yanyuze i Kanombe gusezera kuri Liyetona Apollinaire Bikorimana. Apollinaire yaramubwiye ati : “Nutaza, ba Kanyarengwe barakora kudeta kandi nyamara na Habyarimana  abirimo”.

Le 4 Nyakanga 1973 perezida Grégoire Kayibanda yiriwe ashaka ministiri we w’Ingabo, akaba n’umugaba wazo, ari we Jenerali Majoro Juvénal Habyarimana ; aramubura. Yari yagiye he ? Ubundi  umuntu wari mu rwego rw’ubutegetsi nk’urwa Habyarimana ntiyashoboraga kurenga ibilometero 30 uva i Kigali, atabifitiye uruhushya rw’umukuriye (nk’uko basigaye bavuga mu kinyarwanda cy’ubu). Uwari ukuriye Habyarimana yari Kayibanda ubwe. Aho yaba yari yagiye hose rero, nta ruhushya yari afite. Iyo bitaba ibyo, Kayibanda ntiyari kwirirwa amushaka. Habyarimana ubwe yavugaga ko yari yagiye gutegura ubukwe bwa murumuna we, Dogiteri Séraphin Bararengana. Ibyo abantu benshi barabikemanga kubera impavu 2 : Bararengana yari mukuru bihagije ku buryo nawe yashoboraga kwitegurira ubukwe bwe. Impamvu ya 2 ni uko umusaza Ntibazirikana, se wa Habyarimana, yari arwariye i Kigali, rwose ari hafi kuvamo umwuka. Ntiyatinze no kwitahira hashize iminsi mike nyuma ya kudeta y’umuhungu we. Ku mugoroba wa joro icyakora, Habyarimana yaje kujya kwa Kayibanda. Ntagushidikanya ko Kayibanda yamukabukiye kubera izo mpamvu zose, anamubaza ukuntu we, ufite mu nshingano ze umutekano w’igihugu n’uburyo bwose igihugu cyamuhaye cyo kuwubungabunga, ntacyo akora kugirango ahoshe umwuka mubi n’ibihuha byavugwaga kandi bikandikwa mu bipapuro bya taragiti (tracts) i Kigali. Agomba kuba yaranamubajije niba hari icyo azi ku bya kudeta byariho bihwihwiswa.

Icyakora Habyarimana yinjira anasohoka kwa Kayibanda, ntawigeze amuhutaza, ntawamurashe ngo amuhushe, yewe nta n’uwigeze amutunga urutoki. Kugeza uwo munsi Habyarimana yarajijishaga, ahisha ko ari mu mugambi wo guhirika Kayibanda ; ariko nyuma y’icyo kiganiro bagiranye, yabonye ko Kayibanda yatangiye kubinuganuga, ni uko na we  aherako yihutisha ibintu.

Abashoboraga kumubangamira kuri uwo munota wa nyuma ni ba nde ? Ni abasirikari bo mu gipolisi bwite cy’Ingabo (police militaire) bari barinze iryo joro kwa Kayibanda. Ni nde wari ubakuriye, ari na we wari wacaguye abariyo muri iryo joro ? Ni Kapiteni Charles Uwihoreye. Harabyarimana yaragiye abwira Uwihoreye ati “nari ndasiwe kwa Kayibanda, kubera iyo mpamvu ngombe ngire icyo nkora”. Uwihoreye byamubujije amahoro, ajya kubaza abari barinze kwa Kayibanda uko byagenze, bamubwira ko Habyarimana avuye aho, ko nta n’uwamutunze urutoki, ko ahubwo bamuhaye amasaluti gusa. Icyakora Uwihoreye yasize ababwiye ati : Ntimushyamirane n’abasirikari Habyarimana agiye kohereza hano, mubihorere. Uwihoreye yasubiye mu kigo cya gisirikari cya Kigali. Ntiyashoboraga kugisha Habyarimana impaka, ahubwo yamubwiye ko asanze Kayibanda acyicaye muri salo, hari ibintu ari kwandika. Ibyakurikiyeho (kuri perezida Grégoire Kayibanda) twabibonye mu gice cya 3 cy’iyi nyandiko.

Abandi se bo byabagendekeye bite ?

Ifatwa ryabo ryabaye mu byiciro 2. Bamwe bafashwe mu cyumweru cyakurikiye kudeta, abandi batoraguwe mu mezi yakurikiyeho. Ntawarondora ifatwa rya buri wese ngo azarangize. Reka tuvuge gusa irya Kapiteni André Bizimana. Yari atuye imbere y’ishuri ry’Ababiligi (École belge). Bamutumye Guillaume Mbonigaba umusuzofisiye (sous-officier) w’umukanishi akaba yari na mukuru wa Majoro Rwendeye. Yarakomanze, baramukingurira, abwira Bizimana ko Habyarimana yifuza kubonana na we kuri Etat-Major. Bizimana yasubiye mu nzu, yambara neza, afata ikaramu n’impapuro, araza. Yashatse gufata imodoka ye bwite, Guillaume ati “ese waje tukajyana muri iriya jipe nazanye ?” Undi yabyemeranye umutima mwiza. Yaba umuntu waraye ahushije Habyarimana, ntaba yaremeye. Yarabutswe ijipe igeze kuri Nyabugogo, abaza niba uwo ari wo muhanda ujya kuri Etat-Major, bamushyiramo amapingo, bamujyana muri gereza yo mu Ruhengeri. Ni ho benshi bafungiwe, abandi bajyanwa muri gereza ya Gisenyi.

Iyicwa ryabo

Twibutse ko muri Gashyantare 1974 hari urukiko rwa gisirikari rwatangiye kubaburanisha. Rwahagaritse imirimo yarwo mu cyi ry’uwo mwaka rutababuranishije bose. Umunani muri bo rwari rwarakatiye urwo gupfa, barimo na perezida Grégoire Kayibanda, bari bamaze gukomorerwa, bahawe igihano cyo gufungwa burundu.  Ni iki cyatumye urukiko ruhagarika imirimo yarwo ? Ntawashidikanya rwose ko ubwo icyemezo cyari kimaze gufatwa ko bagomba gutangira kwicwa, niba bitari byaratangiye kera. Abishi babo bakaba baratinyaga ko urukiko rwajya ruhamagaza imfungwa iyi n’iyi rwibwira ko ikiriho, ngo ize iburane, ikabura, ubwo bikaba bibaye akabona bose ko uwo muntu yapfuye. Uwari waraguye mu bitaro bya Ruhengeri ku buryo buzwi (officiellement) yari Jean Gakire wari umunyamabanga mukuru (secrétaire général) muri ministeri y’ububanyi n’amahanga. Gakire yapfuye perefegitura ya Ruhengeri ikiyobowe na Pierre-Célestin Kabanda, atarasimburwa na Protais Zigiranyirazo wagize uruhare rukomeye mu iyicwa rya ziriya nzirakarengane nk’uko turi buze kubibona mu kanya.

Ubugome bwinshi

Nk’uko n’undi wese yabigenza, binubiye uburyo bari bafunzwemo : muri za Kamironko, ni ukuvuga muri kasho zitageramo urumuri, harimo imbeba, imbaragasa, ibiheri n’utundi dusimba. Binubiye kandi ko bagaburirwaga nabi. Abanzi babo bati “reka n’ibyo twabagaburiraga tubikureho, hanyuma mwicwe n’inzara n’inyota”. Ni uko byagenze. Muri bo hari umwe gusa w’igitsina gore, umwari (Mademoiselle) Agnès Kabarenzi, mushiki wa Kapitene André Bizimana. Ni we wamaze igihe kirekire kurusha abandi muri ayo magomerane, kuko yamaze amezi 2 yose atarya atanywa, hanyuma umutima we ugahagarara.  Abandi babonaga bagiye gupfa, bakabavana mu munyururu, bakajya kubica babakubise inyundo mu mutwe, ugize imana bakamurasa, abandi bakabahamba ari bazima. Mu bagize amahirwe yo kuraswa, hari abajugunywe mu rwobo rwa Bayanga mu Bugesera. Ibi bisa n’ibyabaye kuri perezida Grégoire Kayibanda ubwe nk’uko twabibonye mu gice cya 3 cy’iyi nyandiko. Hasigaye amezi 2 ngo bamunige, Sagatwa yatangiye kumwicisha inzara. Icyakora ngo “ntabapfira gushira”, Bwana Tharcisse Ndindiri wari umushoferi wa Kayibanda yafunguwe ari muzima, ariko uburyo yari ameze nabi bwatumye abamubonye bose bahebura ku birebana b’abari barafunganywe na we.

Ntakuntu bitari kumenyekana

Abicanyi babigizemo uruhare ni benshi cyane ku buryo kubika ibanga bitari gushoboka. Dore urutonde rwabo  rw’agateganyo :

·         Umukuru (Habyarimana) wavugaga “uramukiwe cyangwa abaramukiwe kwicwa”.

·         Umugaba wungirije w’Ingabo z’igihugu (Koloneli Serubuga).

·         Ministiri w’ubutegetsi bw’igihugu (Koloneli Kanyarengwe).

·         Uwategekaga urukiko rwa gisirikari rwari rumaze kuvanwaho (Majoro Ntibitura).

·         Umukuru w’urwego rukuru rw’iperereza (Komanda Lizinde).

·         Ushinzwe iperereza rya gisilikari muri Etat-major G2 (Kapitene BEM Simon Habyarimana).

·         Umukuru w’ingabo mu Ruhengeri (Kapiteni Stanislas Biseruka)

·         Umukuru w’ingabo ku Gisenyi (Kapiteni Matthias Havugwintore)

·         Perefe wa Ruhengeri (Bwana Protais Zigiranyirazo)

·         Perefe wa Gisenyi

·         Umuyobozi wa gereza ya Ruhengeri

·         Umuyobozi wa gereza ya Gisenyi

·         Abicanyi bapakizaga abagomba kwicwa mu mamodoka babajyana aho bagomba kwicirwa

(Butsitsi, Burasa, n’abandi)

Kuri abo bose hiyongeraho ababibonye cyangwa ababimenye bibagwiririye rwose batanabyifuzaga. Abo ni nka Dogiteri Cyprien Hakizimana wagombaga gusinya ibyemezo by’urupfu bivuga ko buri wese mu bishwe yapfuye ku buryo busanzwe (mort naturelle) azize indwara,  Kapiteni Rwabakika, liyetona Alphonse Baliyanga wategekaga abasirikari barindaga umukuru w’igihugu, Kapiteni Munyengango wayoboraga ikigo cya gisirikari cya Bugesera (yahurujwe n’abaturage bavuga ko babonye imirambo y’abantu batazwi ireremba hejuru y’amazi y’urwobo rwa Bayanga) ; abaturage babonaga ibyobo rusange bicukurwa bikajugunywamo imirambo y’abantu cyangwa se abantu bakiri bazima, n’abandi benshi.

Bamwe mu bicanyi byarabahungabanije. Kubivuga ni kimwe mu byabafashaga kumva nibura umutimanama wabo ugize amahoro ho gatoya. Abandi barabyigambye, ahari kuberako bibwiraga ko n’ubwo byamenyekana, ntacyo byabatwara. Mu bo byahungabanije harimo Komanda François Burasa. Mu w’1977 yarahungabanye cyane, biba ngombwa ko ajya mu bitaro by’abarwaye mu mutwe i Ndera. Bananiwe kumuvura, bamwohereza mu Bubiligi. Abaganga bo mu Bubiligi bamugiriye inama ko kugirango akire agomba kujya avuga iyo yumva bimuremereye. Ni bwo rero atangiye kujya abwira abaje kumusura bose ukuntu Habyarimana, Zigiranyirazo, Serubuga na Lizinde ari abantu babi, kubera ko bamutumye kwica abantu, bikamutera kurwara ; bo bakaba bigaramiye, ntacyo babaye. Yahereyeko agarurwa mu Rwanda daridari, asezererwa mu gisirikari, ajya kuba iwabo ku isambu. Amaze koroherwa, yagiye kwikorera ku giti cye.

Mu babyigambye twavuga nka Butsitsi, ndetse n’umukuru w’igihugu ubwe Jenerali Majoro Juvénal Habyarimana. Mu w’1979 yasabye Dogiteri Donat Murego kujya Addis-Abeba muri Etiyiopia kuba umunyabanga mukuru wungirije w’umuryango w’ubumwe bw’Afurika (OUA). Murego yaranze. Habyarimana asaba Dogiteri Sylvestre Nsanzimana wayoboraga kaminuza y’u Rwanda i Butare kuba ari we ujyayo. Nsanzimana yaremeye, Habyarimana amubaza niba hari icyamubuzaga guherako agenda. Nsanzimana yaravuze ati ntacyo usibye ko njye n’umuryango wanjye wose, hashize imyaka 6 nta gakuru ka muramu wanjye Gaspard Harerimana tuzi”. Habyarimana yaramusubije ngo bambwiye ko yapfuye. Hari ikindi kikubuza kugenda ? Nsanzimana ati “ntacyo”.

Izindi mpamvu zatumye ubu bwicanyi bumenyekana ni uko ab’ingenzi mu babigizemo uruhare basubiranyemo. Mu w’1980 Kanyarengwe, Lizinde, Biseruka n’abandi bagerageje gukora kudeta ngo bahirike Habyarimana. Lizinde yarafunzwe kubera iyo mpamvu, Habyarimana aboneraho akanya ko kumugerekaho n’icyaha cyo kuba yarishe we wenyine abari barafunzwe nyuma ya kudeta yo ku wa 5 Nyakanga 1973. Lizinde nawe ariko yasize inyandiko ndende (mémorandum) yitwa  “Des massacres cycliques au Rwanda et de la politique du bouc émissaire (Ubwicanyi bwakomeje kugenda bugarukirana mu Rwanda na politiki yo kugereka ibyaha ku bandi” yo ku 23 Gicurasi 1991. Muri iyo nyandiko Lizinde ashyira imfu z’aba bantu bose ku mutwe wa Habyarimana. Mu by’ukuri bombi babigizemo uruhare rukomeye cyane, umwe ari gatozi, undi ari icyitso, cyangwa bombi ari gatozi.

Indi mpamvu yatumaga ubu bwicanyi bwaragombaga kumenyekana byanze bikunze ni uko bamwe mu bayobozi ba kiliziya gatolika mu Rwanda, cyane cyane Musenyeri André Perraudin, bakomezaga kubaza amakuru y’izo mfungwa ariko badashakuje. Naho nka padiri Jean Marie Vianney Rusingizandekwe we yateraga hejuru rwose. Hari kandi n’imiryango mpuzamahanga nka “Amnesty International” nayo yakomezaga kubaririza.

Akaga k’imiryango (abagore n’abana) b’abishwe

Mu gihe abagabo bari bafunze bari no kwicwa uruhongohongo, imiryango yabo nayo yari ifungishijwe ijisho muri komini buri wese yavukagamo. Imitungo yabo, ari iyimukanwa n’itimukanwa, yariho ibohozwa ku buryo buteye isoni na bamwe mu bari bafite agatuza ku ngoma ya Habyarimana. Abari bafungishijwe ijisho nta burenganzira bari bafite bwo kurenga komini batuyemo batabanje kubona uruhushya rwa perefe wa perfegitura, kabone n’ubwo babaga bagomba kujya kwivuza. Inshuti zatinyukaga kujya kubasura zari nke cyane. N’ubusanzwe bakekaga ko ababo bishwe, icyakora bahebuye ruhenu mu w’1980, ubwo babimenyaga ku buryo budashikanywa binyuze mu nzira twavuze mu kanya.

Impozamarira

Leta ya Habyarimana yaje “kwibuka ibitereko yasheshe”. Mu rwego rwo kwivana mu isoni, yahaye impozamarira abapfakazi n’imfubyi z’abo yari yaramaze kwica. Ariko uburyo byakozwemo nabwo buteye agahinda. Mbere y’uko urubanza rwa 2 rwa Lizinde rutangira, urwo yaregwagamo kuba yarishe bariya bantu, abakozi bo mu kigo cy’iperereza bazaga nijoro, bagatwara abapfakazi, bakabajyana aho icyo kigo gikorera i Kigali,  bagategekwa kuvuga imyirondoro yabo n’iy’imfubyi bareraga. Ubwo bakongera bakabagarura iwabo muri iyo joro.

Rimwe rero baraje barabatoragura bose, babajyana i Gitarama kuri perefegitura. Icyo gihe perefe yari James Kabera. Bahasanze perefe nyine, umuhesha (procureur) Déogratias Kayibanda na Augustin Nduwayezu wategekaga urwego rukuru rw’iperereza mu Rwanda (Service central de renseignement – CSR). Uyu Augustin Nduwayezu yabwiraga buri mupfakazi ngo “Umukuru w’igihugu, Nyakubahwa Jenerali Majoro Juvénal Habyarimana, yababajwe cyane no kumenya ko umugome Lizinde yishe umugabo wawe, ukaba usigaye uri wenyine kandi ufite n’imfubyi ugomba kurera. Akaba yantumye  rero ngo nkubwire ngo “ukomere”, ngo ngushyikirize n’iyi mpozamarira ngomba”. Ubwo buri mupfakazi yahabwaga ibahasha ifunze. Nta burenganzira yabaga afite bwo guherako ayifungura, ahubwo yaheragako ategekwa gusinya cyangwa gutera igikumwe ku rupapuro rwanditseho ngo Amafaranga y’impozamarira, kubera umugabo wanjye / umubyeyi wanjye, waguye mu buroko yishwe na Lizinde”. Nta kopi y’iyo nyandiko bahabwaga, ahubwo buri wese yaheragako asohoka. Bageraga hanze, bagafungura iyo bahasha, bagasanga buri wese yagiye ahabwa  miliyoni imwe y’amafaranga y’amanyarwanda ku mugabo we, n’andi ibihumbi ijana kuri buri mfubyi. Hari uwagirango ayo mafaranga ni make, kuko mu by’ukuri ari amadolari y’amanyamerika y’ubu 1.800 ku mugabo, n’180 kuri buri mfubyi. Gusa muri icyo gihe, inkiko zo mu Rwanda ntawe zari zarigeze ziha amafaranga agera kuri miliyoni mu rwego rw’impozamarira, binyuze mu rubanza ! Nanone nyine si menshi urebye agaciro k’umuntu.  Aho abamaze kuyahabwa bari bateraniye ariko, ku mbuga y’ibiro bya perefe, hari abakozi benshi bo mu rwego rw’iperereza bababuzaga kuganira kandi bari bamaze imyaka irenga 10 batabonana. Ngo Umuryango wa perezida Grégoire Kayibanda wo waba utarahawe iyo mpozamarira, kuko Kayibanda na Verediyana bo batari bafungiye mu Ruhengeri cyangwa ku Gisenyi (!),bityo bakaba batarishwe na Lizinde,  ahubwo bikaba byaremejwe ko bo bazize urw’ikirago.

Ngibyo, nguko”,  wa mugani wa ya mvugo ya kinyarwanda. Buri wese abitekerezeho icyo ashaka. Igice cya 7 cy’iyi nyandiko, ari na cyo cya nyuma, kizaba ari umwanzuro.

 

BIRACYAZA…..

 

Jean de Dieu Musemakweli

Museveni opted for militarism to capture and retain power.

téléchargement

 

“The culture of capturing and retaining power by the gun is militarism which undermines the culture of democracy.” Former minister Daniel Omara Atubo

Daniel Omara Atubo, a former minister in the ruling NRM government, has said in his new book that his former boss, President Museveni, has kept a firm grip on power through abuse of the military, Constitution and treasury.

In the book titled “Calming The Storm”, Atubo claims that since Museveni took power by the gun in 1986, “the army has been the bedrock of his government, but coated with civilian participation and periodic elections.”

“The culture of capturing and retaining power by the gun is militarism which undermines the culture of democracy.”

Atubo, under Museveni’s regime, served in several capacities, as minister of state and cabinet minister for 10 years, in ministries such as Foreign Affairs, Defence, Lands, Housing and Urban Development and at one time acted as the attorney general. He says the military has aided Museveni’s retention of power.

“The internal rebellion and regional wars allowed Museveni to consolidate his militarism, to amass wealth for elections and to weaken any form of opposition to his regime…if Uganda does not get rid of militarism, we shall continue to pay dearly. Militarism is being promoted and consolidated in our politics, economy, culture, religion, education and social life,” he says, adding that the military is the very antithesis of democracy and competitive multiparty politics.

“Militarism is not only confined to the army but also extends to the intelligence organs, police, prisons and even civilian operatives. The civil police are headed by army generals, thereby imparting military leadership, training and attitudes.”

Atubo’s book comes at a time when there is a heated public debate about the army’s role in politics and its continued representation in Parliament.

NRM-entrenchment

Atubo’s book, dotted with his speeches, contributions to parliamentary debates and official documents he wrote while in government, attempts to show that Museveni’s obsession with power started to manifest itself as early as 1986. In chapter One of the book, he discusses leadership through his personal experience.

He says that during debate on the Legal Notice, which extended the NRA leadership for four years from 1989, he vehemently opposed the move.

“My advice was vigorously opposed and outrightly rejected. I believe NRM missed a great opportunity to lay a foundation to democratise a new Uganda…I realised that the NRM/A was more interested in raw state power than in promoting democracy and promoting institutions.”

Whereas the 1995 Constitution was promulgated to reflect people’s aspirations, Atubo says that no sooner had this Constitution been written than some of its provisions regarding political party activities and presidential two term limits became very contentious. During the Constituency Assembly, Atubo belonged to a group of political activists opposed to the banning of political parties. Although Uganda restored political party politics, he says political parties continued to be weak due to years of confinement and problems relating to leadership, internal democracy, funding and militarism.

“As of now, the Movement is the dominant party, with all resources at its disposal and supported by the state and the military.”

On term limits, he writes that Article 105(2) was a great innovation which limited the president to two five-year terms.

“It was a great tragedy that this provision was removed using corrupt means and amidst strong opposition from me and many others. Ugandans were never consulted as they were during the Odoki Constitutional Commission.”

Atubo joins his cabinet colleagues; Eriya Kategaya and Jaberi Bidandi Ssali to criticise Museveni for removing presidential term limits.

“In his book entitled ‘Impassioned for Freedom’, the late Eriya Kategaya, the former first deputy Prime Minister and Museveni’s childhood friend, wrote on pages 131-132, ‘Of late, I have been told that politicians are people without a sense of shame. All along I trusted President Museveni whenever we agreed on what to do but the kisanja project (deletion of two term limits) has shaken my faith in him. It is not only President Museveni who has shaken my faith and trust in leaders but some of my colleagues in cabinet are equally guilty. It seems the survival instinct overrides everything else’.”

In their autobiographies, Bidandi Ssali and Sam Kalega Njuba, all former ministers, harshly criticised the president for lifting presidential term limits. Although Atubo’s reversal to Museveni’s government in 2007 was publicly criticised as political opportunism, he writes that the politics of opportunism reigns high in today’s politics.

“Principles are sacrificed for survival. Whoever has the money calls the tune. In order to eat, some leaders abandon principles. Buying a leader is high corruption and both the seller and buyer are morally and spiritually dead… What they care about are material things and power,” he writes.

Atubo also says that bad leaders make a country ungovernable after their departure due to failure to build strong institutions.

“While in power, bad leaders survived on patronage, division, creating many small units and personal loyalty within the army and other security organs,” he writes, and asks whether Uganda will be governable after Museveni.

“For 42 years, Gaddafi ruled Libya with an iron fist. Living by his own words, he had to be chased out of power and killed. Gaddafi left the then proud and prosperous Libya in shambles.”

Reception

While launching the book yesterday, Speaker Rebecca Kadaga hailed Atubo for appealing to public lamentation.

“You have addressed this concern… whenever a public figure dies there is lamentation that they have not put down their record,”Kadaga said, adding that the book would be read by members. The foreword by Prof Joe Oloka-Onyango, a lecturer of constitutional law at Makerere University, says Atubo’s book is married to a biography and memoir, because it records important “historical events in which the author was himself involved.”

Who is Atubo?

Born 67 years ago at Ngetta Catholic Mission in Lira, Atubo went to Ngetta primary school, Aloi-Ongom Junior Secondary School and St Mary’s College Kisubi before joining Makerere University to read law in 1969.

He was in the second pioneer class of the Bachelor of Laws at Makerere University and he belonged to the first intake at Law Development Centre for the then newly- instituted bar course of post graduate diploma in legal practice.

After enrolment as an advocate, Atubo worked with the ministry of Justice, rising to the rank of Senior State Attorney and was later seconded to the then Kampala City Council as its first city advocate in 1976. During Amin’s regime, he went to exile and taught law in Tanzania, before getting involved with the Uganda National Liberation Front that was established to oversee the removal Amin.

He was a member of the National Consultative Council, a delegate in the Constituency Assembly, representing Otuke. He was a Member of Parliament for Otuke for three terms, secretary to Bank of Uganda and served as a minister for 10 years. He is married with children.

Source:  http://www.observer.ug/index

Retour des FDLR au Rwanda: Kobler choque l’opposition

Photo-of-the-Day,-30-January-2014_0

Martin Kobler

L’opposition politique rwandaise se dit indignée après les propos tenus sur notre antenne par le patron de la Monusco. Martin Kobler disait encourager les ex-combattants FDLR et leurs familles à rentrer au Rwanda pour y mener une vie paisible. Interrogé sur la réaction de l’ancien Premier ministre – devenu opposant – Faustin Twagiramungu, sur le fait que l’absence de respect pour les droits de l’homme et d’ouverture de l’espace politique empêchait les réfugiés de rentrer chez eux, le représentant onusien a répondu qu’il ne pouvait pas confirmer que la situation soit difficile pour ceux qui rentrent. Des mots qui ont provoqué l’ire de tous les opposants.

D’abord, il y a ce communiqué, rare, puisque signé par six partis d’opposition qui n’ont pas l’habitude de réagir ensemble : Le PDP, le PS Imberakuri, l’une des branches des FDU dont les présidents sont ou ont été emprisonnés au Rwanda, le RNC dont l’un des fondateurs a été assassiné en Afrique du Sud récemment, le PDR et le parti Amahoro People’s Congress. Ces six partis s’étonnent de déclarations qui « laissent à penser, expliquent-ils, que les réfugiés restent en exil de leur plein gré ».

Et de rappeler à Martin Kobler que les réfugiés rwandais au Congo sont également des « rescapés » de massacres en 1996 et 1997, massacres documentés par le rapport Mapping de l’ONU. Ils font également la liste des rapports et communiqués des Nations unies, des Etats-unis et d’organisations de défense des droits de l’homme qui ont épinglé le Rwanda ces six derniers mois. « Les services de monsieur Kobler ont sûrement eu accès à tous ces rapports », ironisent ces partis qui appellent le responsable onusien à arrêter « la politique de l’autruche » et à promouvoir un dialogue inter-rwandais plutôt que des opérations militaires.

« Préoccupations communes »

Pour les FDU présents à l’intérieur du pays, « les conditions ne sont pas réunies » pour permettre le retour des réfugiés. « L’espace politique est fermé et les droits de l’homme ne sont pas respectés au Rwanda », explique ainsi leur représentant Boniface Twagirimana. Le Parti vert démocratique se prononce lui en faveur du retour des FDLR, mais, précise son président Frank Habineza depuis Kigali, « nous partageons des préoccupations communes en termes de respect des droits de l’homme et d’une plus large ouverture de l’espace politique. »

Quant à Faustin Twagiramungu, il ne cache pas sa colère. « Les réfugiés rwandais ne rentreront pas inconditionnellement pour faire plaisir à messieurs Kagame et Kobler », a déclaré l’ancien Premier ministre rwandais. Autre réaction, celle du général Habyarimana du CDR : pour ce dernier, les Nations unies devraient avant tout « encourager le gouvernement rwandais à respecter l’Etat de droit avant de s’adresser aux réfugiés. »

Source: http://www.rfi.fr/afrique/20140820-retour-fdlr-rwanda-kobler-choque-opposition-onu/?aef_campaign_date=2014-08-20&aef_campaign_ref=partage_user&ns_campaign=reseaux_sociaux&ns_linkname=editorial&ns_mchannel=social&ns_source=FB

Umwana wagizwe impfubyi na FPR yarakajwe n’imvugo ya Ange Kagame ngo “sinabaho ntafite umuryango wanjye”.

Paul Kagame aho kujyana n’umugore we mu nama yahuje perezida wa leta zunze ubumwe z’amerika n’abakuru b’ibihugu by’afurika, we yahisemo kwijyanira n’umukobwa we umwe Ange Kagame. Nyuma y’urwo ruzinduko, Ange yagiranye ikiganiro n’urubuga nsakazamakuru rukorera kuri internet rwitwa igihe.com. Kimwe mu bibazo byamubajijwe ni ukuvuga ikintu kimwe atakwihanganira kubaho adafite. N’umutima mwiza, Ange yasubije ko ikintu atakwihanganira kubaho adafite ari umuryango we. Aya magambo yababaje benshi cyane cyane abagizwe imfubyi n’ingabo ise wa Ange yari abereye umugaba mukuru. Iyi ni ibaruwa uwitwa Kanyabigega Elijah yandikiye Ange Kagame. Kanyabigega ni umwe mu mfubyi zarokotse ubwicanyi bwa Paul Kagame. Ibaruwa yanditse mu rurimi rw’icyongereza, twayibahinduriye mu Kinyarwanda.

Ubwanditsi

73943-angekagamea

Ange Kagame niwe mukobwa wenyine Kagame afite.

Nshuti Ange Kagame, imfura mu bakobwa b’u Rwanda,

Nyemerera nkwandikire mu rurimi rw’icyongereza, ni kimwe mu bintu bibi so wakubyaye yampatiye kubana na byo. Nabwiwe ko ababyeyi banjye bakomoka muri komine Kiyombe, kamwe mu karere so wakubyaye yahaye ibihano ku byaha bitakozwe. Mfite imyaka 24, kandi ndizera ko niba maneko za papa wawe nizidashakisha inimero ya mudasobwa yanjye ngo zinyice ndi hafi kwizihiza isabukuru y’imyaka 25 vuba aha. Ariko nyamara iyo siyo mpamvu yo kukwandikira. Ibaruwa yanjye iribanda cyane ku rugendo rwanyu muri Leta zunze ubumwe z’Amerika, no kuri papa wawe nka perezida w’igihugu cyanjye.

Ikiganiro wagiranye na Igihe.com

Nyuma y’uruzinduko wakoranye na papa wawe I Washington, nta shiti umubyeyi wawe yageze kucyo yashakaga. Yifuzaga ko itangazamakuru mpuzamahanga rikumenya kandi yabigezeho. Rwose nabishimirwe papa wawe n’uburyo akoresha mu kwiyamamaza. Ubonye iyaba yashoboraga no kubikorera umurenge wanjye wa Mukarange!? Twahita tubona amazi yo kunywa mu gitondo. Ariko rero ikiganiro cyawe na Igihe .com cyatumye ntekereza cyane aho bakubajije ikintu udashobora kwihanganira kubaho udafite. Igisubizo watanze cyari gihwitse rwose.

Waravuze ngo “sinshobora kubaho ntafite umuryango wange.” Nyemerera ngukosore kuko mu Kinyarwanda ntituvuga “wange” ahubwo tuvuga “wanjye”, keretse niba papa wawe ashaka gusimbuza Ikinyarwanda Uluganda nk’uko yasimbuje icyongereza igifaransa. Nta kibazo tuzakomeza twihangane nk’uko tubimenyereye kuva mu kwezi k’Ukwakira 1990.

Tugarutse ku gisubizo wahaye IGIHE.COM, gifite ishingiro rwose. Umuryango w’umuntu ufite agaciro gakomeye cyane, ariko ndibaza niba iso azi cyangwa asobanukiwe intimba miliyoni z’abanyarwanda bafite nyuma y’aho ababyeyi babo bazize agafuni! Uri mutoya cyane wenda ntuzi icyo agafuni bivuga ariko niba iso atarakwicaje ku bibero ngo akubarire uko yajyaga yica abanyarwanda b’inzirakarengane muri Kiyombe, Mukarange, Bwisige, Butaro, Kidaho n’utundi duce two mu Rwanda, nshobora kwitanga nkakwigisha amateka y’u Rwanda n’uburyo iso yateguye kuba ikirangire ubu wowe urimo wishimira uyu munsi.

Uburyo agafuni kangize imfubyi mfite imyaka 4

Nshuti Ange, sinzi uko navutse ariko wowe nziko uzi uko wavutse kuko papa wawe n’inshuti ze zafashe amafoto ndetse nyuma mwagiye mwizihiza umunsi w’amavuko wawe. Nyamara jyewe navutse ibisasu bya katiyusha binyura ku mutwe. Bambwiye ko igihe papa wawe yoherezaga ibisasu 12 icyarimwe, mama wanjye yagize ibise igihe kitageze, mu gihe (ababyeyi banjye) barimo bahunga so. Bambwiye ko muri icyo gihe iso yarimo atsembatsemba. Yariyarahiye gukubura Kiyombe, Cyungo, Bwisige, Kivuye na Kiyombe ngo murwego rwo kugutegurira amayira. Muri iyo nkubiri ibintu ntibyagendekeye neza Mama wanjye. Yagombaga guhita mbyara. Nyamara umuriro wa so wari mwinshi cyane. Mama wanjye yari azi ko gutinda gatoya byashoboraga kumushyira ku bugi bw’inkota ya so. Nuko rero Papa wanjye yahise atekereza uburyo yakemura icyo kibazo. Njye nari imfura ye. Yifuzaga ko twese twabaho ariko ingabo za so zari zitwegereye cyane. Ni uko Papa yabonye ikigega maze ashyiramo mama waribwaga cyane na we yinjiramo amufasha kunyibaruka, ni naho haturutse izina rya Kanyabigega.

Maze kuvuka ibintu byakomeje kudogera. Ibuka ko ikigega cyakijije ubuzima bw’abantu batatu, jyewe, mama na papa. Simfite umwanya wo kukunyuriramo mu magambo arambuye uburyo navutse ariko umenye ko Imana yahagaze hagati yanjye na So ikoresheje ikigega bityo ingabo za so ntizatubona.

Twihuse gatoya reka nkubwire undi munsi ukomeye mu buzima bwanjye, ubw’umuryango wanjye n’ubw’umuryango wawe.

Umunsi umwe mu mwaka wa 1993 ababyeyi banjye bagiye gushaka ibyo kurya kuko twari tumaze iminsi itatu nta kintu dukoza ku munwa. Icyo gihe twabaga mu nkambi y’abavanywe mu byabo ya Muhura. Ndizera ko is yakubwiye aho Muhura yari  iherereye. Mushiki wanjye yari afite amezi ane gusa na murumuna wanjye yari afite imyaka ibiri. Kuri uwo munsi murumuna wanjye yari arwaye kandi ashonje. Ni uko ababyeyi banjye baramutwaye we na mushiki wanjye babajyana ahitwa Nyagahanga. Muri aka gace hari hatuye masenge wari warahashyingiye ahitwa NEKE. Masenge yari yadutumiye ngo dufate ibiryo dushoboye kuko abana twari dushonje cyane. Ababyeyi banjye baragiye ntibagaruka, hagarutse gusa abakecuru ingabo za so zaretse ngo bazajye kubara inkuru. Uzagende ubaze aho Nyiramitsindo yabaga. Ni we watubwiye uko ingabo za so zaje zigatsemba urugo rwa masenge. Haje inyeshyamba 11 za FPR zuzuye ubugome zigendereye kungira imfubyi uwo munsi. Nko ku isaha ya saa cyenda nibwo zageze mu rugo rwa masenge zitwaje udufuni. Zishe abantu bose bari bahari hasigara Nyiramitsindo wenyine. Murumuna wanjye Migisha na mushiki wanjye Akizanye ntinbarokotse ngo barebe uko isi itembera ubu, bitewe na so uriho.

Mushiki wanjye Akizanye asekera kuri FACEBOOK

Mu gihe wibaga umugono maze ukiyerekana I Washington bityo ugahinduka ikirangirire mu ijoro rimwe umwenyura iruhande rwa so hejuru y’amafaramga ava mu misoro itangwa n’abenegihugu hari ikintu kimwe cyanje mu mu mutwe. Mushiki wanjye Akizanye aba ari kwizihiza isabukuru y’imyaka 21 uyu munsi. Yari kuba kuri FACEBOOK yandika asangira n’inshuti ze ababwira uko yishimiye uyu munsi.

Akizanye yari kuba yishimiye ibyo nanditse ku rubuga rwe mubwira nti: Ugire isabukuru nziza baby girl, nishimiye kugira mushiki wanjye umeze nka we” . Nyamara ibi ntibyabaye bitewe na so uriho.

Iyo nkubonye ukura wishimye nibaza niba ujya utekereza ku bandi banyanrwanda batakaje ababyeyi babo biturutse ku bikorwa bya papa wawe. Ese iso yigeze akubwira ko we n’agatsiko bavanye Uganda banze guhagarika imirwano ndetse bakanga 40% by’imyanya muri guverinoma bari bahawe na Habyarimana? Ese iso yigeze akubwira ko ibyo byatumye habaho ubwicanyi bwakorewe inzirakarengane z’abatutsi bashoboraga kurokoka ndetse ubu bakaba baryohewe n’ubuzima nk’uko nawe bukuryoheye? Yigeze akubwira ko hari impinja ama miliyoni zari zifite umwaka umwe gusa igihe iso yarasaga indege ya Habyarimana na Ntaryamira? Ujya se wibaza uburyo iso yambujije kwibuka mu cyubahiro ababyeyi banjye n’abavandimwe Akizanye na Migisha, reka wenda ibyo kubashyingura mu cyubahiro tubireke!

Mu gusoza ibaruwa yanjye nshuti Ange, nifuzaga kukwibutsa ibikurikira: U Rwanda ni urw’Abanyarwanda, Abahutu, Abatutsi n’Abatwa ariko iso yahinduye igihugu cyacu igikumba cye bwite yiyibagiza ko Abanyarwanda bafite uburenganzira bwo kwibuka ababo bishwe. Abanyarwanda bazi neza badashidikanya ko kubera ibikorwa bya so, u Rwanda rwibukwaho jenoside kandi nyamara yarashoboraga kutabaho iyo iso ahagarika umutima w’inda nini.

Urubyiruko rw’Abanyarwanda rurashenguka ariko nta n’umwe wo kubara imkuru kuko dutinya iso azaza akatugira nk’ibyo yakoreye KIZITO Mihigo, na Patrick Karegeya. Ubu umwana wa Karegeya Portia Mbabazi yari kuba yizihiza imyaka 23 ari kumwe na se iyo so aza kuba atariho.

45468-dortiambabazikaregeya

Portia Mbabazi Karegeya

Nshuti Ange, ndi umusore w’umunyarwanda wabujijwe uburenganzira bwo kugira ababyeyi n’abavandimwe kandi aya mateka agera kuri buri wese yaba umututsi, hari miliyoni z’abatutsi zatakaje ababyeyi kubera so; haba no mu bahutu miliyoni z’abana b’abahutu babuze ababyeyi babo kubera so. Reka wenda tube twibagiwe Abatwa kuko na guverinoma zabanje ntizigeze zibaha ishema bakwiye ndetse n’ubutegetsi bwa so ni uko. Ubutaha nujya mu itangazamakuru kuruka, nyamuna ujye wibuka ko hari miliyoni z’abantu iso yasyonoreye aho.

Kanyabigega Elijah

Ushaka gusoma original text yayibona aha: https://gahunde.org/2014/08/11/a-young-rwandan-orphaned-by-rpf-reacts-on-the-ange-kagames-i-cant-live-without-my-parents/.