Category Archives: Uncategorized

Karengera Augustin ngo yaba yirukanywe mu Ishyaka PPR Imena!

uploadableNyuma y’aho Bwana Karengera Augustin asohoye itangazo yemeza ko abayobozi b’Ishyaka PPR Imena baba bakorera ubutegetsi bwa Kigali, impaka zabaye nyinshi. Bamwe baribaza niba koko PPR Imena ikorana na FPR, cyakora PPR Imena nayo ntiragira icyo ibitangazaho. Cyakora abinyujije ku rubuga rwe rwa facebook, Uwitwa Celestin Vivant yashyize ahagaragara itangazo avuga ko riturutse mu buyobozi bw’ishyaka PPR ryirukana Karengera mu Ishyaka. Dore uko iryo tangazo rivuga:

ITANGAZO RY’ISHYAKA PPR-IMENA

Ubuyobozi bukuru bw’ishyaka PPR-Imena buramenyesha abayoboke baryo n’abanyarwanda bose muri rusange ko kubera impamvu zikurikira:
-Kwigomeka k’ubuyobozi bw’ishyaka PPR-Imena
-Guteza amacakubiri n’umwiryane mu ishyaka
-Gukwirakwiza ibihuha no gusebya ubuyobozi bw’ishyaka PPR-Imena
-Gutandukira umurongo w’ishyaka no guteshuka ku nshingano
Ubuyobozi bukuru bw’ishyaka bufashe icyemezo cyo guhagarika burundu ku mirimo yose y’ishyaka no mu ishyaka PPR-Imena bwana KARENGERA Augustin
warurihagarariye byagateganyo mu gihugu cy’Ubufaransa.

Bikorewe i Buruseri ku wa 20/12/2013

Ubuyobozi bukuru bw’ishyaka PPR-Imena

KAZUNGU NYILINKWAYA Président

Bikuwe kuri  https://www.facebook.com/vivantcelestin?hc_location=stream

Full list of Heads of State attending Mandela funeral: Kagame was not invited!!!!

nelson-mandela630x475The South African Government can confirm that the following Heads of State and Government and their representatives, as well as royalty, are travelling to South Africa to join the people of South Africa in bidding a final farewell to the late Former President Nelson Mandela:

Afghanistan, His Excellency Hamid Karzai, President Mozambique, President of Mozambique, HE Armando Emilio Guebuza
Algeria, His Excellency Mr Abdelkader Bensalah, Speaker of the Council of the Nation (Senate) – rank above the Prime Minister Namibia, His Excellency Hifikepunye Pohamba, President
Angola, His Excellency Mr Manuel Vicente, Vice President Niger, His Excellency Issoufou Mahamdou, President
Argentina, Mr Amado Boudou, Acting President of Argentina New Zealand,  Right Hon John Key, Prime Minister
Australia,  His Excellency Mr Tony Abbott, MP, Prime Minister Nigeria, His Excellency Goodluck Jonathan, President
Bahamas, Right Honourable Perry Christie, Prime Minister Niger, His Excellency Mahamadou, President of Niger
Bangladesh, His Excellency Mr Md. Abdul Hamid MD ABDUL, President Norway, His Royal Highness Haakon, Crown Prince of Norway
Belgium, His Royal Highness King Philippe Pakistan, His Excellency Mr Mamnoon Hussain, President
Benin, His Excellency Boni Yayi, President Palestinian State, His Excellency Mahmoud Abbas, President
Botswana, His Excellency Lt Gen. Seretse Khama Ian Khama, President Portugal, His Excellency, Anibal Cavaco Silva, President
Brazil, Her Excellency Dilma Rousseff, President Saudi Arabia, His Royal Highness Prince Muqrin bin Abdulaziz Al-Saud, Crown Prince
Burundi, His Excellency Pierre Nkurunziza, President Saharawi Republic, His Excellency Mr Mohamed Abdelaziz, President
Canada, His Excellency Stephen Harper, Prime Minister Senegal, His Excellency Macky Sall, President
CHAD, His Excellency Mr Idriss Deby Itno, President Serbia, His Excellency Tomislav Nikolic, President
China, His Excellency Li Yuanchao, Vice President, Seychelles, His Excellency Mr James Alix MICHEL
COMORES, His Excellency Dr Ikiliou Dhoinine, President Spain, His Royal Highness Felipe de Borbon, The Prince of Asturias
Congo (Republic of the Congo ), His Excellency Mr Denis Sassou-Nguesso, President Sri Lanka, His Excellency Mahinda Rajapaksa, President
Sudan, His Excellency Bakri Hassan Salih, Vice President
Congo (Democratic Republic of Congo), His Excellency Joseph Kabila, President Suriname, His Excellency Desire Delano Bouterse, President
Cote d Ivoire, His Excellency President Allassane Ouattara, President Slovenia, His Excellency Pahor, President
Croatia, His Excellency Josipovic Ivo, President South Sudan, His Excellency General Salva Kir Mayardit, President
Cuba, His Excellency Raul Castro Ruz, President Sweden, His Excellency Fredrik Reinfeldt, Prime Minister and Her Royal Highness Crown Princess Victoria.
Denmark, His Royal Highness, Crown Prince Federick Switzerland, His Excellency Mr Ulrich Maurer, President
Djibouti, His Excellency Ismail Omar Guelleh, President Swaziland, His Excellency Dr Sibusiso Dlamini, Prime Minister
Ethiopia, His Excellency Ato Hailemariam  Dessalegn, Prime Minister Suriname, His Excellency Desire Delano Bouterse, President
Equatorial Guinea, His Excellency Mr Obiang Mbasogo, President Tanzania, His Excellency Dr Jakaya Mrisho Kikwete, President
France, His Excellency, Francois Hollande, President Timor-Leste, His Excellency Kay Rala Xanana, Prime Minister
Finland, His Excellency Sauli Niinisto, President Tunisia, His Excellency Mohamed Moncef Marzouki, President
Gabon, His Excellency Ali Bongo Ondimba, President Trinidad and Tobago, His Excellency Mrs Kamla Persad-Bissessar, Prime Minister
The Gambia, His Excellency Prof Alhaji Dr Yahya AJJ Jammeh, President Sheikh Uganda, His Excellency Yoweri Kagota Museveni, President
Ghana, His Excellency John Dramani Mahama, President United Arab Emirates, His Excellency Sheikh Nayahan Bin Mubarak Al Nahyan, Minister of Culture – Special Envoy of the Emir
Germany, His Excellency Joachim Gauck, President United Kingdom, His Royal Highness Prince Charles, Prince of Wales and Prime Minister David Cameron
United States of America, His Excellency Barack Obama, President
Guyana, His Excellency Donald Ramotar, President Venezuela, His Excellency Nicolas Maduro Moros, President
Guinea, His Excellency Prof Alpha Conde, President Zimbabwe, His Excellency Robert Gabriel Mugabe, President
India, His Excellency Pranab Mukherjee, President Zambia His Excellency Michael Sata, President
Ireland, His Excellency Michael D Higgins, President Arab States League, His Excellency Amb Samir Hosny, Minister
Italy, His Excellency Enrico Letta, Prime Minister African Union Commission, Her Excellency Dr Nkosazana Dlamini Zuma, Chairperson
Japan, His Imperial Highness, Crown Prince Naruhito Commonwealth, His Excellency, Mr Kamalesh Sharma
Jamaica, Her Excellency, Portia Simpson Miller, Prime Minister European Council, His Excellency Mr Herman van Rompuy, President
Jordan, Her Royal Highness, Queen Rania Al Abdullah and His Excellency Prime Minister Dr Abdullah Ensour Mexico, His Excellency Enrique Pena Nieto President of Mexico
Kenya, His Excellency Uhuru Kenyatta, President Mauritius, His Excellency Dr the Honourable Navinchandra, Prime Minister
Korea (South), His Excellency Hongwon Chung, Prime Minister Mauritania, His Excellency Mohamed Ould Abdel Aziz,  President
Lebanon, His Excellency Mr Najib Mikati, Prime Minister Malawi, Her Excellency Joyce Banda, President
Lesotho, His Excellency, T Thabane, Prime Minister Grand Duchy of LUXEMBOURG, His Royal Highness Henry of Luxembourg, The Grand Duke
Liberia, Her Excellency Ellen Johnson Sirleaf, President  

Minister Maite Nkoana-Mashabane said: “Former President Mandela was an international icon and a symbol of hope for the oppressed and marginalised people across the globe. He will always be remembered worldwide for his values and dedication to the service of humanity in the fields of conflict resolution, reconciliation, the promotion and protection of the rights of children, gender equality and the uplifting of the poor.”

At the initiative of South African Government and the Nelson Mandela Foundation, the United Nations General Assembly, in 2010, proclaimed18 July, the birthday of Former President Mandela, as “Nelson Mandela International Day”, to be observed each year.

Since 2010, millions of people from around the world have annually celebrated Madiba’s birthday by dedicating their time in community service – their actions inspired by the work of this iconic South African leader.

ISSUED BY THE DEPARTMENT OF INTERNATIONAL RELATIONSAND COOPERATION 

OR Tambo Building

460 Soutpansberg Road

Rietondale

Pretoria

RDC: trois jours de deuil national en mémoire de Nelson Mandela

Mandela_1

Le héros de la lutte contre la ségrégation raciale Nelson Mandela est mort jeudi 5 novembre à Johannesburg.

Le gouvernement de la République démocratique du Congo (RDC) décrète trois jours de deuil national à partir de ce vendredi 6 décembre en mémoire de Nelson Mandela, premier président noir de l’Afrique du Sud décédé jeudi soir à Johannesburg.

 «Le Gouvernement vient de décréter un deuil national de trois jours », a déclaré le porte-parole du Gouvernement, Lambert Mende, précisant que cette décision a été prise sur instruction du président Joseph Kabila, qui participe à Paris au Sommet sur la paix et la sécurité en Afrique.

Pendant ces trois jours, les drapeaux sont mis en berne sur toute l’étendue de la RDC. Les émissions radiotélévisées sur les médias publics doivent être adaptées à la circonstance, précise Lambert Mende.

Source: http://radiookapi.net/actualite/2013/12/06/rdc-trois-jours-de-deuil-national-en-memoire-de-nelson-mandela/

US State Secretary’s remarks

usdos-logo-sealPress Availability

John Kerry
Secretary of State
Tel Aviv, Israel
December 6, 2013


SECRETARY KERRY: We’re here this morning just outside of Tel Aviv, but our hearts are in Johannesburg with all the millions of people who loved Nelson Mandela. Madiba’s long walk to freedom gave new meaning to character and to courage, to forgiveness, and to human dignity. And now that his long walk has ended, the example that he set for all of humanity lives on. He will be remembered as a pioneer for peace, and there are some people, I think, in the course of life who truly – you meet and you are touched by them, and you’re forever changed by the experience. Nelson Mandela is one of those people.
Teresa and I had the honor of sitting with Mandela over the Thanksgiving holidays of 2007, and – that and several other times. And I also stood in his tiny cell on Robben Island, a room with barely enough space to be able to lie down in or stand up in. I learned that the glare of the white rock quarry on the island permanently damaged his eyesight, and it hit home even more how remarkable it was that after spending 27 years locked up, locked away, and having his own vision impaired by that condition, that this man was still able to see the best interests of his country, the best interests of humanity, and embrace even the very guards who kept him prisoner. That is the story of a man whose ability to see resided not just in his eyes but in his conscience. He was a stranger to hate. He rejected recrimination in favor of reconciliation, and he knew the future demands required that we move beyond the place that he had been, beyond the past.
So we just think of the lessons that he taught the world which have special significance at this moment in history. He said, “It always seems impossible until it is done.” I think it’s appropriate for us to think about that in the context of the work that I’ve been doing here in the last couple of days and over these last months, and of the hopes and aspirations of the people of this region. That example of Nelson Mandela is an example that we all need to take to heart as we face the challenge of trying to reach a two-state solution.
Over the past two days, I had the opportunity to meet with both Prime Minister Netanyahu and President Abbas. And despite the fact that we are discussing really difficult, complicated issues, I am encouraged by the continued commitment of both leaders to the pursuit of peace. And they both underscored their commitment to continue to work through these difficult issues in the days ahead. As we look to the challenges that we face in the coming months, we need to all be not just reminded of the example of Nelson Mandela’s words, but by his actions. The naysayers are wrong to call peace in this region an impossible goal. It always seems impossible until it’s done.
Since the two parties first agreed to resume talks four months ago, they have held regular discussions and the United States has remained in close contact with both sides. It hasn’t been easy; I won’t pretend that. But none of the parties embarked on this path with the expectation that it was going to be a simple or easy process. We all knew upfront that it would be a long, arduous, and complicated journey.
Nonetheless, it is absolutely clear to me through the discussions that we had – and believe me, I wouldn’t spend these hours and I wouldn’t come back here given the agenda that we face on a global basis if I didn’t think it was worthwhile, if President Obama didn’t believe it was worth pursuing. And it is quite clear that both President Abbas and Prime Minister Netanyahu remain as determined as ever to continue down this path and to explore these possibilities. Because both parties have the same endpoint in their sights: Two nations for two peoples living side by side in peace and prosperity.
But neither peace nor prosperity are possible without security, and the United States will only support a final status agreement that makes both Israelis and Palestinians more secure than they are today. As I made clear yesterday, the commitment of the United States to Israel’s security is ironclad. It is a commitment that spans decades. It is permanent. In 1973, that commitment was the driving force behind the 32-day airlift the United States conducted to deliver military assistance to Israeli forces during the Yom Kippur War. More than 20 years ago, that commitment was the reason we began work with Israel to develop ballistic missile defense technologies that continue to protect the Israeli people from the range of threats that they face every day. And at this moment, our commitment to Israel’s security – a central issue as we work towards a lasting peace between the Israelis and the Palestinians, and as we work towards the creation of a viable, independent, Palestinian state.
That’s why President Obama and I have been working very closely with General John Allen, who is one of the United States’ most experienced military leaders, and a team with him of American defense experts – so that we can anticipate all of the threats to Israel’s security at every step of the final status negotiations process and work out ways to address those threats as well as to address the complicated questions of security within a new state of Palestine and to deal with the issues of a viable independent Palestinian state and the security challenges that that presents. Together, there is no doubt in my mind we can reach an agreement that will support the peaceful and promising Palestine that the Palestinian people deserve alongside a prosperous and a more secure Israel.
There’s another issue at the heart of Israel’s security that’s also been a key focus of all of our discussions, and that is the P5+1 negotiations with respect to Iran. Throughout these negotiations, our commitment to Israel’s security is paramount. The fact remains that both the United States and Israel have the same priority with respect to Iran. We are laser-focused on preventing the Iranians from acquiring a nuclear weapon. The United States firmly believes that the P5+1 first-step agreement not only makes Israel more secure than it was the day before that agreement, but we believe it will take us closer to a lasting, peaceful, and comprehensive solution to the Iranian nuclear program. It is the best opportunity we have to resolve the international community’s concerns about Iran’s nuclear program.
I pledge this, as President Obama has: As we proceed forward in this negotiation, we will continue to consult very closely with Israel as the negotiations resume as well as with our other friends and allies in the region and around the world, because that input is critical to us in the process. And as is known, Security Advisor to Prime Minister Netanyahu Yossi Cohen will travel to the United States next week. We will be engaging in very direct conversations so that we are on the same track going forward. I look forward to speaking in greater detail about the United States partnership with Israel tomorrow when I address the Saban Forum in Washington, D.C.
For now, let me just now reiterate how grateful I am for the courage that both Prime Minister Netanyahu and President Abbas both continue to display against naysayers, against opponents, as they pursue a full exploration of the possibilities of peace. I believe we are closer than we have been in years to bringing about the peace and the prosperity and the security that all of the people of this region deserve and yearn for.
Thank you very much, and I look forward to answering any questions.

Le chef du milice Interahamwe était Tutsi et il n’était pas le seul, mais seuls les Hutus doivent payer les pots cassés!!!

1185403_10151717856132949_523489799_n

 Ismail Mbonigaba

Jusqu’à quand dirons-nous que le génocide est beaucoup plus un crime d’État qu’un crime d’individus ? Il me semble que le gouvernement du Rwanda n’y pige rien. L’actuel scénario qui consiste en la culpabilisation collective des Hutu est une grave erreur de la part du gouvernement. Le génocide rwandais d’avril-juillet 1994 n’est pas un crime de Hutu contre les Tutsi. C’est un crime commis par des groupes hétérogènes, Hutu comme Tutsi et Twa faisant partie, contre les Tutsi! Jetons un coup d’oeil sur le liste des miliciens Interahamwe qui ont joué un rôle-clé dans le génocide et dites-moi si cette organisation criminelle était exclusivement hutu.

À commencer par le président des Interahamwe au niveau national: Le Tout-Puissant Robert Kajuga, était lui-même TUTSI! Et Robert n’était pas le seul Tutsi. Et pourquoi les Hutu seuls devraient porter la responsabilité du crime soi-disant “commis en leur nom” par des éléments hutu, tutsi et twa confondus ? Soyons rationnels.

Puisque les mécanismes juridiques, tant nationaux qu’internationaux, avaient quand-même jusqu’ici pu bricoler une solution en établissant des culpabilités individuelles, en en occultant d’autres pour faire un semblant de paix sociale, il ne restait qu’à l’État d’assumer ses responsabilités pour cimenter cette base fragile dès le départ.

L’État rwandais doit demander pardon aux Tutsi comme composante du peuple rwandais ayant subi des persécutions de la part des miliciens communément appelés Interahamwe, ensuite aux Hutu comme composante du peuple rwandais ayant été la cible des miliciens communément appelés Inkotanyi (puisque, référence faite au “Mapping Repport des Nations Unies sur la RDC”, l’affaire ne s’arrête pas sur avril-juillet 1994), en reconnaissant que ces miliciens agissaient au nom des institutions. Et ces institutions n’étaient pas, je le répète, exclusives à aucune ethnie.

Ismail Mbonigaba via facebook

Ishema, PDP, PPR, PS bamaganye “Ndi Umunyarwanda”, FDU yanga gusinya.

kazunguNyuma y’aho amashyaka atavuga rumwe na Leta y’u Rwanda ahuriye mu Bubiligi agatanga ikiganiro kuri Radio Ikondera ndetse yarangiza agakora itangazo ryamagana gahunda ya FPR yiswe “Ndi umunyarwanda“, abantu benshi cyane bakomeje kwibaza niba ari intangiriro  y’ubufatanye.

Abari batumiwe muri iki kiganiro bari benshi ariko abemeye ko bazaza ni Faustin Twagiramungu wa RDI-Rwanda rwiza, Marcel Sebatware wa FDU -INKINGI,Jean Damascene Munyampeta wa PDP-Imanzi, Jean Baptiste Ryumugabe wa PS- Imberakuri,Kazungu Nyirinkwaya wa PPR -Imena na Tomasi Nahimana w’Ishema Party. Cyakora Twagiramungu Faustin we ntiyahakandagiye ndetse telephone ye barayihamagaye ariko ntiyayitaba.

Amakuru dukesha Radio Ijwi rya rubanda aratumenyesha ko Twagiramungu yaje gutangaza nyuma ko Ishyaka rye ryamubujije kwitabira icyo kiganiro, ariko bikaba bitangaje kubona atarabwiye abandi ko we atakije bakamutegereza igihe kigeze ku isaha yose.

Hari hashize iminsi Faustin Twagiramungu agaragaye ku rutonde rw’abasinye ibaruwa yandikiwe Paul Kagame ihuriweho n’amashyaka ya politki ariko nyuma aza gutangaza ko atigeze ayisinya. Uwari wagize icyo gitekerezo Bwana Minani Jean Marie Vianney nyuma yaje gusobanura ko abihakanye imikono yabo bamutabye mu nama ngo kandi bari babyemeranyijweho.

Kuba rero aya mashyaka ane abashije guhurira hamwe agasohora iri tangazo nta washidikanya ko gukorana kwa opposition gushoboka. Uwari yaje ahagarariye FDU-Inkingi we ntiyashyize umukono ku itangazo ryamagana gahunda ya “Ndi Umunyarwanda”

Chaste Gahunde

Ese Theogene Rudasingwa koko arahumura Abanyarwanda?

THEOGENERUDASINGWAGuhumura cyangwa gusinziriza ubwenge?

 Muri iyi minsi ishize, umuhuzabikorwa mukuru wa RNC Theogene Rudasingwa abandanyije mu gukurikiranya amagambo n’inyandiko avuga ko zigamije guhumura abatutsi n’abahutu. Bamwe ngo kuko nibadahumuka Kagame azabamarisha, abandi nabo akabamara. Bivuze ko Kagame yiyicira abahutu naho abatutsi bo akabicisha akoresheje abandi bantu. Ibyavugwa ku magambo n’inyandiko za Rudasingwa ni byinshi, kandi koko hari benshi babivuzeho banabyandikaho. Ahubwo hari n’abavuze ko iriya ari intambwe nziza yageza abatutsi n’abahutu ku bwiyunge. Icyo ngamije rero si ugusubira mu magambo yo gupima no gucishiriza ibyavuzwe n’ibyanditswe, ahubwo ni ukubaza Rudasingwa n’abandi basomye bakanumva amagambo ye uburyo inyandiko ze zabahumura niba koko bari bahumye. Ese ubundi koko abatutsi n’abahutu ni impumyi zahumurwa n’ibikubiye mu nyandiko nk’izi? Baramutse banahumye se, ziriya nyandiko za Rudasingwa yumva hari iki gitangaje zahishuye cyatuma amaso yabo afunguka nk’akozweho n’urutoki rwa Yezu w’I Nazareti, bakava mu mwijima bakajya mu mucyo?

Mu nyandiko igenewe abatutsi n’ubwo Rudasingwa yavuze asa n’aho na we yishyira mu bagomba guhumuka, bigomba kumvikana ko umuntu uburira abandi we ari uko aba asanze hari ibyo yabonye abandi batabonye, bikaba byamuhumuye amaso, ndetse yizeye ko n’abandi nibabibona cyangwa bakabyumva na bo bahita bahumuka. Mu igenewe abahutu, na bo ababwira ko nibakomeza guhuma Kagame azabamara, bakazajya kwibuka gukanguka barashize! Icyo twakwibaza rero ni igishya amagambo n’inyandiko za Theogene Rudasingwa zaba zaramenyesheje abatutsi n’abahutu batari bazi, ku buryo noneho baheraho babona ibyo batabonaga mbere, bikabatera guhumuka.

Ku muntu nk’uriya w’umunyabwenge, wabaye umunyamabanga mukuru wa FPR Inkotanyi igihe kirekire akanayobora ibiro bya Kagame, kandi akaba avuga ko ubu yitandukanyije n’ikinyoma-kiyobyabwenge cya FPR, iyo avuze ati nimuhumuke, abantu bagombye kwitega ko abagezaho amabanga akomeye we azi bo batazi, kuyahishurirwa bikaba byatuma badakomeza kugwa mu mutego w’ikinyoma nka mbere. Iyo umuntu nk’uriya avuze rero cyangwa akandika, abenshi bagira amatsiko, kuko baba barekereje ngo wenda noneho agiye kutugezaho ya mabanga azatwereka tendond’Achille ya Kagame. Ni kenshi abashinze RNC bavuye mu ndiri y’agatsiko k’abicanyi ba FPR bagiye bizeza abanyarwanda ko bazabahishurira amabanga yatuma badakomeza kugwa mu mitego ya Kagame, ariko abenshi muri twe twarategereje amaso ahera mu kirere. Twabwiwe ko amabanga azabwirwa ubucamanza aho gushyirwa ku karubanda, ariko kugeza ubu n’abacamanza bakurikirana iby’ubwicanyi bwakozwe na FPR-Inkotanyi, mu gihe Rudasingwa abahereye ubuhamya, nta kintu gishya babwiwe tutari dusanwe tuzi.

Ese ahubwo umuhuzabikorwa mukuru wa RNC ntiyaba ashaka gushyira abanyarwanda mu isinzirizabwenge (hypnosis) ngo bibagirwe ubwicanyi bukabije bamwe mu bayobozi bakuru b’ishyaka rye bazwiho, byose byitirirwe Kagame n’agatsiko kamuri iruhande uyu munsi, naho agatsiko kari kamukikije ejobundi hashize kiyuhagire kihindure ak’abere?

1.Kuhagira abicanyi b’Inkotanyi amahano yabo yose akitirirwa Kagame

N’ubwo Rudasingwa asa n’aho atwita impumyi zigomba guhumuka, icyatugaragariye cyane kuva kera ni uko ubwicanyi Rudasingwa ashaka gutsindira agatsiko kari ku butegetsi ubungubu, bwatangiye kera bwadukanye n’intambara Inkotanyi zashoje. Ndetse bwageze ku ntera yo hejuru cyane (ubwicanyi mu baturage ba Byumba na Ruhengeri 1990-1994, abatutsi bo mu Bugesera, abagogwe n’abatutsi bo muri Zaire 1992-1993, ubwicanyi bwo kurimbura imbaga mu gufata igihugu 1994, Kibeho 1995, impunzi z’abahutu muri Zaire kuva 1996 kugeza ubu, ubwicanyi ndimburambaga mu gihe cy’intambara yiswe iy’Abacengezi, n’ubundi bwinshi umuntu atarondora ahangaha ngo aburangize) mu gihe we na bagenzi be bafatanyije gushinga RNC ari bo bari abatoni bakuru bo muri ako gatsiko. Kuba Kagame n’abambari be, ndetse n’ingwe zibahagarikiye barakomeje kubipfukirana, si byo byahinduye abanyarwanda impumyi, kuko n’ubwo babuze uruvugiro, nta na kimwe batabonye, nta na kimwe batazi. Cum tacent, clamant, nk’uko umuhanga yigeze kuvuga (ngo kuba bacecetse ni nk’urusaku rwo gutabaza).

Hari benshi rero bavuga ko iyo umuntu asomye ibyo Rudasingwa yandika, yakwibwira ko ubugome bw’Inkotanyi bwatangiye aho we na Gahima , Karegeya na Nyamwasa baziviriyemo, nk’ aho bakiri kw’isonga ya FPR Inkotanyi zari agatsiko k’abagwaneza, zigahinduka agatsiko k’abicanyi ari uko bo bavuze ko bavuyemo. Ibyo rero ni byo bisa n’isinzirizabwenge aho guhumura abantu. Mu gushaka kugereka amabi yose y’inkotanyi ku muntu umwe (na bake bakimuri iruhande), Rudasingwa akunda kugaragaza ko abicanyi ruharwa b’abatutsi nta cyaha na kimwe bari bakwiye kubarwaho mu gihe bitandukanyije na Kagame kuko yaba ari we mwicanyi wenyine. Urugero muri iyi nyandiko yandikiwe abatutsi ni aho agira ati:

[Kagame]”Yakoresheje abanyamulenge arangije arabata. Yazamuye Nkunda arangije amwigiza iruhande. Y’imitse Ntaganda arangije aramuta, ubu Ntaganda ari La Haye abazwa ibyaha bikwiriye kubazwa Kagame. Ubu Makenga nabagenzi bari mu mazi abira, kuko nabo bazi neza ibyo Kagame abageneye.”

Ubwo se RNC irashaka kutwumvisha ko Ntaganda azira ubusa, ko nta cyo yagombye kubazwa kandi byose byarakozwe na Kagame musa? Abamwise Terminator se, ubwo bose bigizaga nkana cyangwa ni uko nabo ari impumyi? Ntaganda se, koko yabaga gusa abazaniye ubutumwa bwa Kagame? Kuba mu mahano atabarika yabereye muri Congo-Zaire RNC yo ikiyishishikaje cyane ari akarengane ka Ntaganda na Makenga waba ageze mu mazi abira, biragaragaza ko umusonga wa miliyoni z’abishwe agashinyaguro bazize ubwibone bw’abicanyi bahagarariye FPR muri Kivu n’ahandi utayibuza gusinzira.

Naho mugenzi we Karegeya, muri za interviews ze yagiranye na RFI ndetse na C. Braeckman yakomeje kugaragaza ko agishyigikiye ubwicanyi bwarimbuye abahutu n’abanyekongo mu ntambara yo kwigarurira Zaire 1996-1997. Ngo icyo atashyigikiye ni intambara ya kabiri ya Congo. None se abo bantu bakoze ubwicanyi na n’ubu bakaba bacyigamba (kujigamba) ko bakibushigikiye, nabo bazatubwira ngo ibyabo nibibazwe Kagame wenyine? Niba uko ari ko guhumuka Rudasingwa na RNC batwifuriza, njye mpisemo kwigumira mu buhumyi bwanjye.

Inama ya mbere Rudasingwa agira abicanyi kabuhariwe barimbuye imbaga muri Kongo no mu Rwanda barimo ba Nkunda, Ntaganda na Makenga, ngo ni ukwitandukanya na Kagame gusa:

“ Mu maguru mashya abavandimwe bacu bo muri Congo bakwiriye kwitandukanya na Kagame mu maguru mashya. Makenga nabagenzi be, nabo bayoboye begutinya nibahite bitandukanya na Kagame. Makenga yegere bagenzi be bahoze bayobowe na Ntaganda na Nkunda, abanyamulenge nabandi batutsi bo muri Congo bakwiriye kureba uko bafatanya bakumva umwanzi wambere wo kurwanywa ni Kagame n’agatsiko ke.”

Ibi birasa n’aho bisobanura ko baramutse bemeye kwitandukanya na Kagame, bariya batutsi bamaze kugarika miliyoni zisaga 8 z’abanyekongo nta kindi baba babazwa, bahindurwa abere. Ubwo se, abantu biciwe na Terminator, Nkundabatware, Mutebutsi na Makenga ndetse n’Inkotanyi nyinshi zakoranye na bo, Rudasingwa yumva agahinda bazagakira bate izo nyangabirama zihinduwe abere n’ijambo rimwe ryo kuvuga ngo ntibagikorera Kagame? Ubundi se ahubwo ko bamukoreye bakanamwitangira, ibyo batari bakora ni ibiki baba baramiye baramutse bitandukanyije na we mu gihe bamaze kuneshwa no kumeneshwa? Ese u Rwanda RNC itwifuriza ni urwo abantu nk’abo barimbuye abandi bicaramo bakaganza, amahano yose bakoze akibagirana?

2.Gukomeza guhishira amabanga ya FPR kandi ari yo yazahaje igihugu

Kandi rero muri ubwo buryo bwo gukingira ikibaba ubwicanyi bukabije bwakozwe n’Inkotanyi, hakomeza kuzamo ukujijisha abantu no gutanga ibisobanuro bivuguruzanya, umuntu akibaza aho Rudasingwa ahagaze akayoberwa. Urugero natanga ni ibyo yavuze mu kiganiro yagiranye na Radio Itahuka cyo ku wa 07 Werurwe 2012, aho avuga ko Kagame yatangiye kugaragaza ubugome ndengakamere mu bwicanyi bwabereye muri Lubero Triangle mu ntambara yo mu Buganda, ariko umunyamakuru yamubaza uburyo yashoboye gukorana akanacudika igihe kirekire n’umwicanyi nk’uwo, Rudasingwa agasa n’usubiye inyuma agashaka kumvikanisha ko ibibi bya Kagame byaje buhoro buhoro, ko bagifata u Rwanda nta kibazo gikomeye bari bafite, ko FPR yari nziza ahubwo ibibi bikavumbuka kubera ko ngo Kagame nyuma yaje kurusha FPR ingufu akayigarurira.

Iyo bigeze aho guhakana ubwicanyi bwa FPR, Rudasingwa ntazuyaza no gukomeza guhishira Kagame. Ariko kubera ibibi byakozwe byarenze amahanga bikanabonwa na benshi, gushaka guhishira Kagame nta wabishobora ativuguruje muri byinshi, n’ubwo yaba afite ubuhanga bungana bute. None se ubwo bwicanyi bwatangiriye Lubero, bugakomereza i Byumba, ndetse hakanicwa benshi mu bana b’abatutsi b’abanyabwenge babaga baje gufasha Inkotanyi kurwana, ibyo byose Rudasingwa nta cyo yabimenyeho? Jonathan Musonera se bahuriye mu ishyaka, ko asobanura uburyo yakijijwe n’Imana abicanyi b’Inkotanyi mu gihe yari agiye kuzifasha urugamba, ubuhamya bwe na bwo Theogene Rudasingwa yatubwira ko atari yabwumva?

Nk’uko nabivuze hejuru, nta washidikanya ko Rudasingwa ari umunyabwenge cyane nk’uko abigaragaza mu mvugo no mu nyandiko, cyane cyane izanditse mu rurimi rw’icyongereza. Igitangaje ariko ni uko umuntu w’umunyabwenge ahora adusubiriramo utuntu duke twe dusanzwe tuzi mu bwicanyi bwa kirimbuzi Inkotanyi zakoze kuva kera na we azirimo, agasa n’aho abwira abantu ko ari ibyo bintu batari bazi, ko abibamenyesheje ngo bakanguke batari barimburwa na Kagame. Ese Rudasingwa biriya bintu avuga abimenye vuba aho aviriye mu Nkotanyi ku buryo yumva ari ikintu gishyashya cyane azanye? Niba se abimenye vuba, hari abanyarwanda yabajije bamubwira ko nabo batari bazi ko Inkotanyi zari ziyobowe na ba Kagame, Karegeya, Kayumba na Rudasingwa zarimbuye abatutsi n’abahutu?

Biragoye kumvikanisha ko ababaga mu myanya yo ku isonga muri ubwo bwicanyi batabumenye, kuko bagenzi babo bo ku ijwi ry’inyabutatu bo bavuze“akari i Murori” bakerekana ko iyicwa ry’abatutsi mu Bugesera, ibitero byo kurimbura Abagogwe ndetse no kwica abatutsi bo muri Zaire ngo bashyamirane n’andi moko, byose byari uburiganya bwateguwe na FPR igamije kubona uburyo n’imbaraga zo kugarura ubutegetsi bwikubiwe na bake nk’uko bwariho mbere ya Revolution yo muri 1959. Niba se ubwo bwicanyi bwapanzwe na FPR ayibereye umunyamabanga mukuru akomeje kubwitaza akabwitiria MRND kandi Lt Abdul Ruzibiza wo mu nkotanyi ndetse n’abanyamakuru b’Ijwi ry’Inyabutatu baramaze guhishura uko inkotanyi zabuteguye, yumva azaduhumura ate?

3.Gukomeza gusiga Abahutu icyaha mu bwinshi

Mu nyandiko igamije guhumura Abahutu, Rudasingwa aragira ati:

Muri 1994 Kagame yakongeje umuriro, mu gikorwa cyo kurasa indege yaguyemo Perezida Habyarimana, Perezida Ntaryamira n’abandi. Ibyo byabaye imbarutso y’itangira rya jenoside yahitanye abatutsi, n’iyicwa ry’abahutu batagira ingano,bicwa na bene wabo.

Kuva muri 1994 abahutu bose basizwe icyaha « cy’inkomoko » , bahindurwa abagenocidaire […]

Ubu mu Rwanda, mu karere k’ibiyaga bigari, Afurika, n’ahandi ku isi hose abahutu babaye ruvumwabitwa abicanyi. Mu banyafurika n’abandi banyamahanga iyo uvuze jenoside abantu bahita bumva umuhutuFPR nibyo yigishije kugeza kuri aya magingo.”

Nyamara uruhare rukomeye Rudasingwa, Nyamwasa, Karegeya na Gahima bagize mu gusiga icyasha cya genocide abahutu bose si urwo gushidikanywaho kuko na Rudasingwa ubwe yemeye imbere y’abanyarwanda uburyo yamaze imyaka myinshi yamamaza ibinyoma bya FPR. Cyane cyane mukuru we Gahima wari umushinjacyaha mukuru w’Inkotanyi,abo yahimbiye ibinyoma n’abo yicishije mu karengane uwababara ntiyabarangiza. Igitangaje rero ahubwo, ni uko n’ubwo abo bavuga ko ubu bitandukanyije na FPR, mu nyandiko n’amagambo yabo basa n’aho izo nyigisho za FPR zo batari babona uburozi n’ubumara bifite kandi ari bwo bworetse igihugu cyacu. Imyifatire n’ibikorwa by’Inkotanyi nta cyo Rudasingwa na bagenzi babikema, ikibabangamiye ahubwo ngo ni uko Kagame n’abo bita agatsiko ke batakomeje umurongo n’imigambi y’Inkotanyi kandi icyo zari zigamije ubu twese turakizi, ndetse n’abari barajijishijwe mbere na bo bamaze kukibona.

Uko Rudasingwa ashishikarira kwerekana ko abatutsi nka Terminator, Nyamwasa, Nkunda na Ntaganda batagombye kubarwaho ubwicanyi kubera ko ari umwihariko wa Kagame, ni na ko adahwema kwerekana ko abahutu bo bagomba gushinjwa ibyaha mu bwinshi. Nk’uko bigaragara muri aya magambo ye nandukuruye hejuru, kuri we, abatutsi bishwe n’abahutu, ndetse n’abahutu bose bapfuye bishwe na benewabo ! Ubwo ahari abahutu miliyoni nyinshi zishwe n’abatutsi b’Inkotanyi ashobora kuba atari yumva bavugwa. Abatutsi batagira ingano bishwe n’abandi batutsi nk’uko ikiganiro‘akari I Murori’ cyabitangaje ndetse na lieutenant Abdul Ruzibiza akaba yarabisobanuye, bishobora kuba bitaramugera ku matwi.

Ubwicanyi bukabije Interahamwe zakoreye abatutsi turabuzi kandi nta munyarwanda ushyira mu gaciro budateye intimba. Ariko kubwitirira abahutu utarobanuye ntibihumura abacikacumu, ahubwo bitera urujijo kuko bihishira uruhare Inkotanyi zabugizemo. Kubwira abahutu bishwe n’inkotanyi ko bishwe na benewabo, ni agashinyaguro, si ko guhumura abahutu, kuko benewabo babaga mu nkotanyi nka Bizimungu na Kanyarengwe, Rudasingwa na we ubwe yiyemereye ko bari udukingirizo atari bo bafataga ibyemezo byo kurimbura.

Ubwicanyi bw’Inkotanyi bwari indengakamere ku buryo Ruzibiza we yanditse avuga ko ushaka kumenya icyateye genocide agomba guhera ku mahano Inkotanyi zakoreye Abanyabyumba n’abandi aho zanyuraga hose. Sinzi rero impamvu Rudasingwa ndetse na RNC ye bo babona abo bantu nta kintu na kimwe bagomba kubazwa, nk’ aho Kagame wenyine yaba yari gushobora kwica miliyoni zisaga icumi (z’abahutu n’abanyakongo) iyo atagira ababimushyigikiramo bitwikiriye systeme ya FPR na n’ubu igikomeza.

Kubera rero ko ziriya ari inyandiko n’amagambo by’umuntu uhagarariye ishyaka rivuga ko na ryo riharanira demokrasi n’ubwiyunge bw’abanyarwanda, abantu bari bakwiye guhagarara bakibaza niba iyo myumvire ashaka kubinjizamo igamije ubwiyunge koko bwa nyakuri cyangwa niba ishobora kurambya (perpétuer) ubusumbane hagati y’abahutu n’abatutsi . Mu gihe umuntu uhagarariye ishyaka rya politiki aharanira ko ibyaha bya bamwe byitwa genocide, ariko ubwicanyi ndengakamere ndetse buvanze n’agashinyaguro bw’abandi bwo bukaba bugomba kworoswa amagambo aryohereye, bukibagirana nk’aho abishwe n’inkotanyi batagiraga umubiri uva amaraso, tugomba kwibaza icyo u Rwanda rw’ejo rwatugezaho ruramutse ruyobowe na RNC igendera ku bitekerezo nka biriya bitangazwa n’ umuhuzabikorwa wayo.

Umwanzuro

Abenshi muri twe, iyo dusomye inyandiko za Theogene Rudasingwa, zidukangurira guhumukabidutera kwibaza uburyo kudusubiriramo utuntu duke mu bintu byinshi dusanzwe tuzi bizadufasha gutera intambwe yo kuzana demokrasi, ubwiyunge n’ubwisanzure bw’abana b’u Rwanda bose. Si ukugaya imigambi iboneye Theogene Rudasingwa yaba afite yo kugera ku bwiyunge yaba ituma atanga ibitekerezo nka biriya, ahubwo ni ugushaka gusobanukirwa niba uburyo ibyo bitekerezo byanditswe butarushaho kudushyira mu rujijo kandi umwanditsi agamije kuduhumura.

Kuri twe twarimburiwe abavandimwe bacu b’abatutsi n’abahutu biturutse cyane cyane ku bwicanyi butarobanura FPR yadukanye mu gihugu cyacu kuva yatera muri 1990 kugeza ubu, ikibangamiye imibereho yacu ni FPR-Inkotanyi n’ibyayo byose n’ibyo idushukisha byose, mu dutsiko twayigize twose kuva yashingwa igamije gukomeza amatwara y’umurongo wa politiki yokwimakaza ubutegetsi butunzwe (buvukanwa) kandi bufite ba nyirabwo; mu gihe abo Rudasingwa asaba guhumuka bo bifuza kandi baharanira amatwara y’umurongo wa politiki y’ubutegetsi butangwa kandi bukorera rubanda. Aho guhumura abantu rero nk’uko abishyira mu mutwe w’inyandiko ze, ahubwo Rudasingwa asa n’aho akomeje guhatira abantu inyigisho yateguye akiri muri FPR, ubu akaba azisiga utugambo turyohereye dushobora kuyobya abatazi icyo RNC igamije. Cyakora ku bantu basomye ubusesenguzi bwa Edmond Munyangaju burebana n’imirongo ya politike yo mu banyarwanda, umurongo RNC ihatanira urumvikana. 

Gushaka kwitirira ubwicanyi bw’Inkotanyi umuntu umwe ukuhagira abicanyi bose b’inkotanyi, ntibihumura abahutu cyangwa abatutsi ahubwo bibashora mu rundi rujijo rugamije kubasinziriza ngo bibagirwe amahano bakorewe kandi ibikomere by’ubwicanyi bagiriwe bikiri bibisi kuko abenshi muri bo batigeze bahabwa n’akanya ko kujya mu kiliyo ngo baterekere ababo Inkotanyi zishe, abasigaye zikababuza uruvugiro.

Abahutu n’Abatutsi rero bashaka gutera intambwe y’ubwiyunge ahubwo bari bakwiriye kwitandukanya n’abicanyi ruharwa abo ari bo bose, baba ab’abatutsi cyangwa ab’abahutu, igihugu cyacu kikayoborwa n’ abantu batigeze barangwaho amahano yatewe n’ubwicanyi bw’Inkotanyi bukikirizwa n’ubw’Interahamwe. Abo bantu kandi barahari, ni benshi mu batutsi, mu batwa no mu bahutu, kandi bafite n’ubushobozi n’ubushake bwo kuba bakunga abanyarwanda bakanabayobora neza.

Kabashoga Alexander

 

 

Ubumwe ni intwaro ikomeye izaduha gutsinda.

Gahunde_04

Mu itangazo ritangiza ku mugaragaro Ishyaka Ishema ry’u Rwanda hari Imvugo nkunda cyane igira iti : « Umunani ujya inama uruta inana rirasana ».  Ababaye mu miryango y’urubyiruko ( Abasaveri, Abasukuti, JOC,…) bazi uko organization y’iyo miryango iteye. Habamo amatsinda agiye arushanwa ubunini kandi arutanwa mu nzego z’imiyoborere (hierarchy). Buri tsinda rigira ibiriranga : ibendera, icyivugo, n’ibindi. Kimwe mu byivugo nibuka cyagiraga kiti : Aba « Mutagatifu Yohani w’Umusaraba, Twambare intwaro z’urumuri » Nuko tukongeraho ngo « Aho gutana, ahubwo twapfa ». Muri iki cyivugo Gutana bivuga kwitandukanya, gucikamo ibice ari mwe biturutseho cyangwa se biturutse ku bandi.

Ubwabyo n’ubwo icyivugo kitubwira ko aho gutana twahitamo gupfa, ubwabyo gutana ni urupfu. Abatatanye nta buzima baba bakifitemo mu gihe bari babayeho buzuzanya. Reka dufate urugero  ku ngingo z’umubiri w’umuntu. Umuntu aba muzima kuko izo ngingo zose ziri hamwe. Dufashe akaboko tukagashyira ku ruhande, umutwe tukawujyana ahandi, ubuzima bwaba bukibayeho se ukundi ? Oya ntibishoboka. Abashyize hamwe bagira imbaraga nyinshi niyo mpamvu Abanyarwanda bavuze bati  Ubumwe bwatwaye Inzovu ku rwara, Ababiri bishe umwe, Umunani ujya inama uruta ijana rirasana, n’indi migani myinshi.

Uretse n’Abanyarwanda, Abanyamahanga nabo bazi ko ubumwe arizo mbaraga. Mu gihe cya za mpatsibihugu( Colonization), abenshi muzi strategy yakoreshwaga yitwa “divide and rule” (Diviser pour régner) bisobanuye ko ushaka gutegeka Abantu ubacamo ibice.  Mu by’ukuri uramutse utegeka abantu bagushaka bakwitoreye ntibiba bikiri ngombwa ko ubacamo ibice ngo bakumvire kuko nawe ubwawe uba uri umwe nabo, uba uri urugingo rumwe nabo bakaba izindi. Abakoloni bakoreshaga iyi strategy (divide and rule) kubera ko bari baje gutegeka ibihugu bitabashaka kandi akenshi bituwe n’abantu bashyize hamwe. Yewe n’ubwo muri ibyo bihugu habaga hatabuze ibibazo hagati y’Ababituye ubwabo, umuzungu uje bahitaga bamubonamo umwanzi wo kurwanya bityo ibibazo bindi bakaba babyibagiwe ho gatoya. Umuzungu rero yagombaga kubacamo ibice kugira ngo batamuviraho inda imwe. No muri iki gihe Abategetsi badakunzwe n’Abaturage bakoresha iyi strategy kugira ngo babashe gutegeka ibihugu byabo.

Mu mwaka wa 1990 ubwo FPR yateraga u Rwanda, Habyarimana yabwiye Abanyarwanda ko batagomba kugwa mu mutego w’umwanzi ngo bacikemo ibice, ahubwo bakamurwanyiriza hamwe. N’ubwo bwose iri jambo ry’umukuru w’igihugu ritahise ryitabirwa ndetse abantu benshi bakarenganywa bitwa ibyitso by’Inkotanyi ( n’ubwo bamwe bari byo koko), Umwanzi w’U Rwanda icyo gihe ntiyabashije kuryanisha abantu nk’uko yabyifuzaga maze bituma intambara imara igihe kirekire. Abanyarwanda bacitsemo ibice ku buryo bukabije igihe indege ya Habyarimana yahanurwanaga jenoside igatangira ubwo.

Baca umugani ngo ahanyereye ntihuma. FPR imaze gufata ubutegetsi hejuru y’imivu y’amaraso n’imirambo itagira ingano yijeje abantu ibitangaza ko izanye ubumwe bw’Abanyarwanda kuko aribwo buzarwubaka. Nuko turategereza none imyaka ibaye 20 amaso yaheze mu kirere. Nta cyemezo cy’uko koko FPR yashakaga ubumwe bw’Abanyarwanda: Ntiwaba ushaka ubumwe bw’Abanyarwanda ngo ubacemo ibice. Ibi FPR yabikoze mu buryo bwinshi butandukanye:

  1. Gutegura ingando z’Abanyarwanda z’ubumwe n’ubwiyunge ariko zigakorwa Abahutu( Abahungutse) ukwabo n’ Abatutsi (Abarokotse) ukwabo.
  2. Kugena ibigega bitanga imfashanyo ku bana b’imfubyi bitandukanye: FARG ku barokotse na MINALOC ku bandi bana. Ubu bwo ngo umenya icya MINALOC cyaravanyweho!
  3. Kugenera ingoboka ku bantu batishoboye igahabwa Abarokotse (Abatutsi) bonyine Abarokotse b’Abahutu ntibagire na busa.
  4. Hari n’ubundi buryo bwinshi bumwe tuzi n’ubundi tuzagenda tumenya.

Ibi byose iyo ubirebye wibaza niba koko FPR yari ifite umugambi wo kunga Abanyarwanda. Nyakubahwa Seth Sendashonga atarivuganwa na FPR,  yavugiye mu nama ko yari amaze kubibona neza kandi agasobanukirwa ko FPR ifite umugambi wo kumara Abaturage b’ubwoko bumwe bw’Abahutu. Ibi yabivuze nyuma yo kwandikira Paul Kagame amabaruwa arenga 700 amusaba guhagarika ubwicanyi ingabo ze zakoraga hirya no hino mu gihugu. Mu kumusubiza bamubwiye ko umutwe we bazawusandaza! Mbere gato yo kuwusandaza kandi bishe abantu 11 bo mu muryango we, bafunga barumuna be ndetse yajya kubasura muri gereza bakabamwima kandi ariwe wari Ministri w’ubutegetsi bw’igihugu!

Nanone ariko Abanyarwanda baca umugani ngo “Igisiga cy’urwara rurerure kimena inda”! Bya bindi twe twabonaga tukagira ngo ni Abahutu bonyine FPR yica byaje guhinduka. Ngabo ba Assiel Kabera bararashwe, ba Kayumba Nyamwasa bararusimbutse, ba Karegeya basimbuka amagereza, Rwisereka aciwe umutwe, Ingabire warokotse jenoside akaba yari n’umunyamakuru yiciwe Kampala, n’abandi umuntu atavuga ngo arangize. Icyo gihe urupfu rwari rwamaze kwinjira muri FPR ubwayo. Kuva icyo gihe nticyitwa FPR ahubwo ni agatsiko k’Abantu bamwe bakoresha FPR kugira ngo bikubire ibyiza by’igihugu. Babigeraho babangamira uwo ari we wese ushaka guharanira inyungu rusange z’Abanyarwanda kuko Abanyarwanda baramutse bashyize hamwe u Rwanda rwava ibuzimu rukajya i buntu maze agatsiko kakagenda amara masa.

Dore Impamvu Abanyarwanda tugomba gushyira hamwe cyangwa se tugashira!

Mu gusobanura iyi ngingo, ndifashisha ubuhanga bwitwa “game-theoretic approach ». Umuntu agenekereje ni ubuhanga bwo kumenya icyemezo abantu babiri bafata mu rwego rwo kurengera inyungu zabo. Iyo umwe muri babiri bahanganye yirebyeho ku giti cye gusa agira inyungu nyinshi cyane kurusha uwo bahanganye. Ariko wafata inyungu zabo bombi ukaziteranya zikaba ziri munsi cyane y’inyungu bagira baramutse bashyize hamwe. Ikindi ubu buhanga buvuga ni uko buri umwe ku giti cye afite byinshi bimushuka gukora wenyine kurusha ibimusaba gukorana n’undi. Imbonerahamwe ikurikira irerekana uko Abanyarwanda kuri iki gihe babanye n’uburyo bafata ibyemezo.

    Umuntu       wa kabiri
    Gushyira hamwe Kuba Nyamwigendaho
Umuntu wa mbere Gushyira hamwe 45, 45 10, 70
  Kuba Nyamwigendaho 70, 10 20, 20

Umuntu wa mbere aramutse yiyemeje gufatanya n’uwa kabiri, buri wese abona inyungu zingana n’amadolari 45 buri muntu(akadirishya kerekana 45,45). Ni ukuvuga ko Sosiyete batuyemo igira inyungu zingana n’amadolari 90 ni ukuvuga 45+45. Nyamara ariko umuntu wa mbere aramutse abaye nyamwigendaho yabona amadolari 70 wenyine naho mugenzi we ushaka gufatanya akabona amadolari 10 gusa!( Akadirishya kerekana 70,10) Aha uyu muntu wa mbere afite inyungu nyinshi zo kuba nyamwigendaho kuko aho kubona amadolari 45 yahitamo gukora wenyine akabona 75. Kubera ko umuntu wa kabiri abonye inyungu ze zibaye 10 gusa rero nawe ahita ahindura strategy agafata icyemezo gituma abona inyungu zirushijeho. Ni ukuvuga ko azahitamo gukora wenyine bityo nawe akajya muri strategy iha mugenzi we 10 naho we  akaba yabona 70.( Akadirishya kerekana 10,70). Kubera ko ntawe ushaka ko inyungu ze zigwa ku 10 ibi birakomeza muri sosiyete umwe ashaka gukurura yishyira maze ba bantu babiri bakarangiriza muri strategy ya nyuma aho buri wese yinangiye maze buri wese akabona  amadoli 20.  Ni ukuvuga ko sosiyete iba yungutse 40 (20+20) aho kunguka 90( 45+45) mu gihe bafatanyije!

Ni irihe somo ku Banyarwanda?

Kugira ngo u Rwanda rutere imbere ni ngombwa ko dushyira hamwe tugafata ibyemezo tutirebaho twenyine ahubwo tukibaza uko bagenzi bacu bizabagiraho ingaruka. Reka dufate abantu babiri : Kagame ahagarariye ubutegetsi bwa Kigali( umuntu wa mbere) n’Ishyaka X  rihagarariye Abatavuga rumwe n’ubutegetsi bose hamwe. Kagame nta nyungu abona mu gufatanya n’abatavuga rumwe nawe kabone n’ubwo bo baba barabishaka. Ni ukuvuga ko Kagame afite 70 iri shyaka rikagira 10 gusa !Iri shyaka ryifuza ko Kagame yemera ko abatavuga rumwe n’ubutegetsi bafatanya na Kagame bityo bombi bakabona  amadolari 45 buri ruhande ariko Sosiyeti ikabona amadolari 90. Niba Kagame rero yinangiye iri Shyaka X naryo rizafata icyemezo cyo kuba nyamwigendaho maze naryo ryifuze kugira 70 Kagame asigarane 10. Nyamara ariko Kagame nawe ntashaka kwemera 10 bityo azaba nyamwigendaho nka rya shyaka X bose barangize bafite amadolari 20 buri umwe , sosiyete nyarwanda igire amadolari 40, nyamara baramutse bakoranye sosiyete yabona 90. Icyampa Kagame n’abatavuga nawe rumwe bagasobanukirwa n’ubu buhanga !

Reka na none dukoreshe ubu buhanga mu kwiga strategy ikwiye gukoreshwa na opposition kugira ngo ifashe kubohora u Rwanda. Umuntu wa mbere tumwite Ishyaka rya opposition K, umuntu wa kabiri tumwite andi mashyaka asigaye ya opposition. Ishyaka K rihisemo kuba Nyamwigendaho, mu gihe andi amshyaka yiteguye gufatanya, rizagira 70 andi mashyaka agire 10. Bityo Aya mashyaka nayo azatakaza ubushake bwo gukorana na K. Nibatakaza ubushake bazihatira kugira startegy ibaha 70 maze K isigarane 10. Uko byamera kose izi strategies zombi ntizizahindura ibintu kuko zitageza kuri 90 ku ijana sosiyeti ikeneye. Bose nibakomeza kwinangira ishyaka K n’andi mashyaka yose azagira 20 buri ruhande maze sosiyeti igire 40. Aha niho ufite ubutegetsi mu Rwanda ashaka ko amashyaka ya opposition ahoramo. Ba nyir’amatwi mwumve !

 

 

Umwanzuro:

Ubumwe bw’ Abanyarwanda nibwo bwonyine bwatuma u Rwanda rugira inyungu nyinshi. Kuba nyamwigendaho byungura umuntu ku giti mu gihe undi aba yiteguye gufatanya. Mu gihe wa wundi wa kabiri atagishaka gukorana bose bunguka intica ntikize. Ubirebeye hafi wasanga agatsiko kari ku butegetsi mu Rwanda gatoza abantu kuba ba Nyamwigenaho, kagafata umuntu nka Mukantabana cyangwa se Rwarakabije kati wireba abo wari uhagarariye uze tukwihere 70. Agahita agereranya 70 na 45 agasanga harimo inyungu.  Agatsiko kakareba umuntu uvugira inyungu rusange kati politiki wayiretse ko ntawagutumye kuvugira abandi ? Umuntu akareba inyungu ze gusa nyamara sosiyeti irahahombera. Twe twamaze kumaramaza mu guharanira ko Abanyarwanda basangira ibyiza by’igihugu dusanga ntacyo byaba bimaze kugororerwa ibya mirenge nyamara Abanyarwanda barimo kubabara. Nawe rero ndagushishikariza gufata icyemezo ukareka kuba Nyamwigendaho ugaharanira gufatanya n’abandi ngo u Rwanda rugere ku mahoro arambye.

Bitera Ishema guhihibakanira Ukuri kandi tukagira ubutwari bwo gusaranganya ibyiza by’igihugu.

Chaste Gahunde

Umunyamabanga wungirije wa Ishema party.