Category Archives: Views

Most revolutions are not planned; the ones which are usually evolutions.

patrice-lumumba

Until Tuesday 3rd September 2013 I ignored how revolutions started from a personal perspective.

There are times in life when injustices that we face as people get to a certain intolerable level one needs to say that they cannot take it anymore.

I have been active for many years campaigning for human rights issues in Africa and particularly the Great Lakes region where I come from.

What I experienced on the above mentioned day convinced me that Africans needed a revolution, nothing more and nothing less, to change what is wrong with our continent. And we don’t need to ask anyone permission to do that. It is our fundamental right and primarily moral obligation to fix what is not working for us.

What effectively happened?

Since July of this year I have been working tirelessly with colleague activists from different countries but mainly from the Great Lakes region on the initiative we have called Dying in the Great Lakes – A Living Portrait.  It is mainly a live spectacle to be performed in a public place and aimed at touching the indifference of Westerners towards the millions of victims in the mentioned region caused significantly by their governments/ multinationals using local leaders like Paul Kagame, president of Rwanda and Joweri Museveni president of Uganda.

As I write, the event is scheduled to take place on 14th September 2013. Being a public event this requires from the organisers to introduce a request to the authorities in charge of public order in London. Initially, since the event was planned for Central London in Trafalgar Square, when we approached the London Metropolitan Police, they replied saying that the particular location we sought for did not fall under their responsibility. They directed us to the Greater London Authority. This office was immediately contacted.

The Greater London Authority succinctly said that because we planned to show to the British people how victims of genocides and wars in our region die, they could not allow the event because some of their citizens could be distressed seeing that.

“The GLA [Greater London Authority] also has a duty of care to consider any activities that may cause distress to members of the public including families and children who would not be expecting the content that you are proposing. We understand that your proposal is regarding an emotive subject but as stated the GLA has to consider all visitors to the square as it is not a private venue.

Of course the British public can be distressed because they don’t know what their government and multinationals some headquartered in London and others elsewhere are doing to Africans to maintain the standards of living they enjoy.

Then we received the following response from the London Metropolitan Police from which we were seeking permission to hold our event, and apparently saying the same thing.

“…you’ll be exposing children and other potentially venerable people to a sight that some may well misunderstand, not comprehend or quite possibly may find distressing or upsetting, which on receipt of complaint could represent a public order offence, again hardly a sensible thing to do.

When I read this paragraph of their response I thought there was an orthographic mistake on the word venerable. I thought the author wanted to say vulnerable. Then after checking I found out that he meant respected. Maybe these honourable people referred to are the same ones who are shareholders of multinationals playing havoc in the Great Lakes region. As a consequence, an event that can distress them, especially from a region where their businesses are, cannot be allowed.

From a procedural perspective, I could agree at some extent with the points put forward by the Greater London Authority and even the London Metropolitan Police to refuse granting the permission. In their position, I could’ve probably proceeded similarly. But on the other hand, not considering that the cause in question concerns several genocides totalling close to 10 millions of victims in the Great Lakes region, it seems irresponsible to give too much weight the fact that Dying in the Great Lakes as a public event could cause harm or distress to Londoners, when one is aware of the scale of what has been going in the Democratic Republic of Congo, Uganda, Rwanda, and Burundi in the last two decades and does not appear to stop.

Would have, during the second world war or a little bit before because of the persecution, Jews been prohibited from showing to the British public what Hitler was doing to their community for the sake of not distressing people? I don’t think so. The scale of the atrocities we are referring to in the case of the Great Lakes region is far bigger than the Jewish situation. One argument against such comparison would possibly claim that Jewish are different from Africans. I would concede that. However, both communities consisting of  human beings there is no logic they should be treated differently.

What should be the response?

On that very same day I was informed of the position of the London authorities about our event, I had a chance to attend an inspiring conference where the invited speaker Luwezi Kinshasa talked of the necessity of an African revolution to fix what is not going right with Africa. He stressed the imperative requirement for people getting organised and not expecting that forces we are against will let us achieve what we want, since they are only interested in a status quo.

If the Democratic Republic of Congo, Uganda, Rwanda and Burundi all together have been steadily losing their people over the years at the rate of millions so capitalism can prosper, does it really matter to its cheerleaders how many more are killed as long as the status quo prevails? I don’t think so.

As I started stating, most revolutions are not planned. A time comes when all the ingredients come together: people’s understanding of the injustices they are victims of, the readiness for sacrifice to make the expected change happens, and then that is it. In fact, the apparent preparation of a revolution is only a reaction to the level of suffering of the victims of a particular situation.

INTAMBARA Z’ URUDACA MURI KONGO : NI IKI ITSINDWA RYA M 23 RIHINDURA?

Eugene

Eugene Ndahayo yunze mu ryo benshi bamaze iminsi bavuga.

Uko intambara zakurikiranye.

Kuva muri za 60 cyabona ubwigenge, igihugu cya Kongo ntikigeze kigira amahoro arambye. Icyo gihugu cyakunze kurangwa n’intambara zidahosha.

Byagiye bivugwa kenshi ko Abanyekongo babonye ubwigenge batarageza igihe cyo kuba bakwiyoborera igihugu cyabo. Mu ntambara zose zabaye kuva icyo gihe ingabo z’igihugu ntizigeze kandi zishobora ubwazo kurengera ubusugire bw’igihugu, kurinda umutekano no kugarura ihumure. Leta ya Kongo yagiye buri gihe itabarwa n’amahanga. Benshi muribuka uko Pierre MULELE n’agaco ke bafashe Bandundu n’agace kanini k’intara y’uburasirazuba bwa Kongo kagizwe na Uvira na Fizi. Leta y’icyo gihe yagombye kwitabaza ingabo z’amahanga kugirango ibashe guhangana no kwivugana MULELE.

Mu Gushyingo 65, Mobutu, wari serija icyo gihe, yakoze « coup d’Etat ». Muri 67, J SCHRAM yagerageje guhirika MOBUTU aturutse i Bukavu ariko ntiyabigeraho. Ingabo za Kongo na bwo zagombye kwitabaza ingabo z’amahanga kubera kutagira ibikoresho bihagije n’ubuyobozi buhamye (désorganisée). Amahanga yateretse Mobutu ku ntebe y’ubutegetsi ni na yo yamufashije kubushimangira no gukumira abataravugaga rumwe na we.

Uko kwitabaza ingabo z’amahanga bigaragaza bihagije intege nke n’akajagari (désorganisation) mu ngabo za kongo kuva muri za 60 kugeza na n’ubu.

Ikindi kiranga izo ntambara ni uko Abanyekongo bazishoza baba bashaka gufata ubutegetsi babifashijwemo n’ibihugu byo mu karere n’amahanga byabananira intambara bakayihindura iyo gushaka ubwigenge bw’intara bakomokamo.

Ni muri urwo rwego Moïse TSHOMBE yatangaje ubwigenge bwaKatanga ku ya 7 nyakanga 1960. KALONJI na we ni byo yakoze ubwo atangaza Leta yigenga ya KASAI y’Amagepfo. Muri 1976 uwitwa MBUMBA Nathanaël na we yashoje urugamba incuro ebyili muri Shaba ; mu myaka yakurikiyeho,Laurent Désiré Kabila n’ingabo ze bagabye ibitero ubugira kabili muri 1985 ahitwa Moba.

N’ubwo ariko buri gihe hari abanyamahanga babaga bihishe inyuma y’izo ntambara, ntawakwirengagiza ko gupfukirana Abanyekongo, ubuyobozi bubi no guheza bamwe ku mutungo w’igihugu na byo biri mubikurura izo ntambara. Ni uko uduco tuzwi kw’izina rya Mayi-Mayi twagiye tuvuka hirya no hino ari na ko duhindura amazina dukurikije icyo tuvuga ko turwanira, akenshi gishingiye ku bwoko : KATUKU muri Walikale/Bunyakiri, NGILIMA muri Masisi, BATIRI muri Rutshuru, KASINDIENS muri Rwenzori.

Urugamba rwa AFDL muri 1996 rwiswe inkundura yo kwibohora rwari rushingiye ku bibazo by’Abanyekongo ubwabo n’ibibazo batewe n’abaturanyi :

Muri Nyakanga 1994: impunzi z’Abanyarwanda zirenga miliyoni zahungiye muri Zaïre nyuma ya jenoside n’intsinzi ya FPR. Muri izo mpunzi harimo ingabo zahoze ari iz’u Rwanda n’Interahamwe zari zimaze gukora ibara mu gihugu.

Nzeli – Ukwakira 1996 : Ingabo za Kongo n’Abanyamulenge bakozanijeho mu ntara ya Kivu. Ubutegetsi bwa Kongo bwahise burega u Rwanda ko ari rwo rurimo guhembera imyivumbagatanyo mu karere ka Uvira (Kivu y’amajyepfo). Mu minsi yakurikiye, AFDL iyobowe na Laurent Désiré KABILA yatangaje ko ivugira inyeshyamba ziyemeje guhangana na Leta ya Kongo.

17 Gicurasi 1997: Nyuma y’amezi 8 gusa, AFDL yari mu kibaba cy’ingabo z’u Rwanda yafashe ubutegetsi, Laurent Désiré KABILA aba Perezida w’igihugu asimbura MOBUTU wari umaze imyaka 32 ku butegetsi. Muri Nyakanga ni bwo KAGAME yemeye ku mugaragaro ko ari u Rwanda rwapanze rukanayobora intambara yo kuvana Mobutu ku butegetsi.

Urugamba rwa AFDL rwaje mu gihe abaturage ba Kongo n’amashyaka ya politiki yari ahanganye n’ubutegetsi bari bararambiwe igitugu cya MOBUTU na we utari ugifite ijambo mu nteko y’amahanga kuko abamukoreshaga bari bamaze kumukuraho amaboko ; ingabo za Kongo zari zarabaye nk’impehe, zaramunzwe na ruswa kubera kudahembwa, bigaragara ko zidashobora guhangana n’ibitero bya AFDL yari ishyigikiwe n’ingabo z’ibihugu by’u Rwanda na Uganda na byo bishyigikiwe na USA, UK… Muri iyo ntambara ingabo za Kongo ntizigeze zirwana usibye i Kenge muri Bandundu no mu kibaya cya Ruzizi muri Kivu y’amajyepfo.

Bidateye Kabili havutse amakimbirane hagati ya Kabila na Kagame :

Ku ya 2 Kanama 1998 : RCD yashoje intambara muri Kivu. Iyo ntambara yafashe intera ndende kuko yahindutse intambara y’akarere kose ihanganisha ingabo za Kongo zishyigikiwe na Angola , Namibiya na Zimbabwe ku ruhande rumwe na Uganda , Rwanda m’umutwe wa RCD ku rundi ruhande.

Muri Kanama 1999 : hatangiye intambara hagati y’amoko muri ITURI kugeza muri 2006 ihitana inzirakarengane zigera kuri 60.000.

Abashoje Intambara ya Kabili yitiriwe RCD ntaho bari bataniye n’ab’iya mbere usibye ko noneho atari MOBUTU wari ku butegetsi ari KABILA na AFDL bari bahanganye n’abari babateretse ku bugetsi. Aho bitandukaniye ni uko mu maso y’Abanyekongo, iyo ntambara itafashwe nk’iyo kwibohora, ahubwo yabaye intambara yo kuvutsa Kongo ubusugire bwayo no kwigarurira intara zimwe na zimwe z’igihugu, cyane cyane Intara ya Kivu. Ba Runyunyuzi na ba Mpatsibihugu ntibishimiye politiki ya Laurent Désiré KABILA yari ibangamiye inyungu zabo bafata icyemezo cyo kumuvanaho bakoresheje na none u Rwanda na Uganda . Ku ya 16 Mutarama 2001, Laurent-Désiré Kabila yarishwe asimburwa n’umuhungu we, Joseph Kabila.

Kwica KABILA bakamusimbuza umuhungu we ariko ntibyakemuye ibibazo bya Kongo n’ikibazo cy’umutekano mu bihugu byo mu karere.

Ku ya 29 Kamena 2004 : umugi wa Bukavu wafashwe igihe gito n’abasirikare bigometse bayobowe na Laurent Nkunda. Nyuma y’aho muri 2008 umutwe wa CNDP watangije imirwano muri Kivu y’Amajyaruguru.

Muri Mata 2012, bamwe mu basilikare ba CNDP bari barinjijwe mu ngabo za Kongo barivumbagatanyije bitwaje ko amasezerano hagati ya CNDP na Leta ya Kongo atubuhirijwe. Ku ya 6 Gicurasi 2012 bashinze umutwe wa M23. Mu kwezi kwa 11, M23 yafashe Goma iyimaramo iminsi 11.

Mu minsi ishize, hagati y’italiki ya 25 Ukwakira n’iya 5 Ugushyingo 2013, ni bwo Ingabo za Kongo, zibifashijwemo na Monusco zatsinze ruhenu M23.

Ni iki gituma muri Kongo hahora intambara ?

Nk’uko natangiye mbivuga, Kongo yakomeje kurangwa n’intambara z’urudaca ari nako amahanga abyivangamo. Ikibazo akaba ari n’aho kiri : kuki nta ntambara yo muri Kongo itaba irimo amahanga ?

Impamvu nta yindi ni uko Kongo ari igihugu gikize cyane (« fabuleusement riche ») kandi kuri byose. Cyera umwami w’Ababiligi, Léopold II, iyo yavugaga Kongo yongeragaho“ce magnifique gâteau africain”. Koko rero Kongo iri mu bihugu bya mbere kw’isi bikize ku mutungo kamere. Ubutaka bwa Kongo bushobora gutunga abantu bagera kuri miliyari 2 ! Usibye ubukungu mu by’ubuhinzi (ikawa, icyayi, cacao, caoutchouc, amamesa, quinquina, itabi, n’ibindi) Kongo ifite amashyamba manini kandi arimo ibiti bitaboneka henshi ; ifite amabuye y’agaciro y’ubwoko bwose kandi harimo n’akenerwa mu gukora ibyogajuru no muri «technologie» igezweho ; Kongo ifite amazi menshi : urugomero rwa Inga rwonyine rushobora guha umuriro w’amashanyarazi Afrika yose ! Muri iyi minsi habonetse na Peteroli !

Kongo kandi ni « stratégiquement bien situé » ku mugabane w’Afrika.

Ayo mahirwe ni na yo byago bya Kongo kuko ba Mpatsibihugu na ba Runyunyuzi bakora ibishoboka byose ngo bigarurire banagenzure icyo gihugu. Ntibihanganira icyo ari cyo cyose cyahungabanya inyungu zabo cyangwa se cyatuma badashobora kurya kuri « ce magnifique gâteau ». Muri ibyo byose bifashisha bamwe mu Banyekongo, baba abari ku butegetsi cyangwa se abarwanya ubutegetsi buriho. Ni uko Ababiligi bashyigikiye Tshombe, URSS igashyigikira Lumumba, USA, UK na France bikajya ku ruhande rwa Kasavubu na Mobutu. Kubera ko n’akenshi abo Banyekongo baba bahagarariye ubwoko bwabo cyangwa uturere bakomokamo kurusha uko bahagarariye inyungu za Kongo muri rusange, usanga bikurura intambara zishingiye ku moko cyangwa ku turere.

U Rwanda na rwo ni ko rwabigenje rwitwaza ikibazo cy ‘Interahamwe n’umutekano w’Abatutsi bo muri Kongo kugirango rubone impamvu yo kwinjira no kugenzura intara ya Kivu ihana imbibi n’u Rwanda, ari na ko rusahura..

Uko gushyira imbere inyungu z’ubwoko cyangwa akarere bigira ingaruka zikomeye ku miyoborere y’igihugu cya Kongo aho usanga hari imirongo itatu ihanganye muri icyo gihugu : aba « fédéralistes », aba « unitaristes » n’aba « séparatistes ». Amahanga akaba yarakomeje guhembera ayo macakubili kugeza na n’ubu.

Itsindwa rya M23 rizahindura iki ?

Kubera uruhare rukomeye ibihugu nka USA na UK byabigizemo, itsindwa rya M23 kuri Kongo ni intambwe ikomeye mu kurengera ubusugire bw’igihugu, kubungabunga umutekano no kwongera guhuza Abanyakongo.

Mu Rwanda, intambara ya M23 isigiye ubutegetsi bw’i Kigali isura mbi. Amaraporo menshi kandi anyuranye yagaragaje bihagije ko u Rwanda ari rwo rwari ruri inyuma y’inyeshyamba za M23. Aha twavuga raporo y’umulyango w’abibumbye yasohotse muri Kanama 2013 yerekanye ku buryo budasubirwaho inkunga u Rwanda rutera M23 na raporo y’uwo muryango yasohotse muri Nzeri 2013 igaragaza uruhare rw’u Rwanda mu gushora abana mu bikorwa by’intambara byashegeshe Kagame ku buryo bukomeye. Hari na raporo z’umuryango Human Rights Watch. Izo raporo zose, bikubitiyeho no kuba ibyo bihugu byari bimaze kubona ko bishobora guhombera mu kaduruvayo kadashira ko muri Kongo (cyane ko Abashinwa n’ibihugu bya BRICS baticaye ubusa) biri mu byatumye USA na UK bisanzwe bishyigikiye Kagame bihagurukira ikibazo cya Kongo bikanashyira igitsure gikaze kuri Leta y’u Rwanda yari yarakomeje guseta ibirenge ibeshya ko ntaho ihuriye na M23 !

Intambara ya M23 yatumye kandi ibihugu bihuriye mu muryango wa SADC na byo bifata uruhande ku mugaragaro byohereza ingabo muri Kongo guhangana n’iza Kagame na Museveni. Izo ngabo na Monusco zifatanije na FARDC ni zo zatsinze urugamba. Ni ukuvuga rero ko u Rwanda rutazongera kuvogera Kongo uko rushaka kuko bitarugwa neza.

Bamwe mu batavuga rumwe n’ubutegetsi bw’i Kigali bemeza ko amahanga agiye gukomorera FDLR ndetse akanayitiza ingufu ikaba yatsinsura ubutegetsi bwa Kagame ikoresheje imbaraga cyangwa se binyuze mu mishyikirano. Ubu barakora ibishoboka byose ngo babere abavugizi FDLR bamaze imyaka bitaza iyo batayivumiraga ku gahera.

Abavuga ibyo bemeza ko kuba amahanga yarahagurukiye M23 ari ikimenyetso cy’uko ayo mahanga, cyane cyane USA na UK byari bisanzwe bishyigikiye Kagame, yamukuyeho amaboko ndetse ko n’amagambo Perezida Kikwete yavuze muri Gicurasi 2012 akaba yarakuruye amakimbirane akomeye hagati y’u Rwanda na Tanzaniya yari yayatumwe n’ibyo bihugu !

Nyamara iyo witonze ukareba usanga :

  1. Nta cyahindutse kuri USA , UK no ku muryango w’Abanyaburayi (UE) ku buryo babona FDLR : bose bumva ko FDLR ari ikibazo k’umutekano wa Kongo n’akarere k’ibiyaga bigari. Hakozwe amaraporo menshi ashimangira iyo myumvire. Byaba ari byo, byaba atari byo, ni uko bifatwa.

  1. FDLR yatangiye gufatirwa ingamba zikaze zo kuyihashya :

  1. Abayobozi bayo ba politiki barafashwe barafungwa ;

  2. Umugaba w’ingabo zayo arashakishwa na CPI

  1. Ari amasezerano ya Addis-Abeba (accord cadre), ari imyanzuro (résolution) y’Umuryango w’Abibumbye ishyiraho « Brigade d’intervention » … byose bishimangira ko imitwe y’inyeshyamba yose iri ku butaka bwa Kongo, uhereye kuri M23 na FDLR, igomba guhashywa. Ndetse kugirango bigaragare ko atari amagambo gusa, Monusco na « Brigade d’intervention » byahawe ububasha busesuye bwo kurwanya iyo mitwe.Iki kiri mu mpamvu za mbere zatumye M23 itsindwa.Kuva FDLR iri ku butaka bwa Kongo kandi na résolutions mpuzamahanga, cyane kuva aho amahanga ahagurukiye ikibazo cyo muri Kongo, zose zikaba zaragiye zibangikanya ikibazo cya M23 n’icya FDLR, biragoye nyuma y’itsindwa rya M23 ngo amahanga yirengagize ikibazo cya FDLR.

  1. Uko Kagame adashobora gusubira muri Kongo, ni nako FDLR idashobora kuguma muri Kongo. Usibye Kagame wabigize intero n’inyikirizo, ntawe uyobewe ko aho iri FDLR nta cyo itwaye u Rwanda . Abo igitwaye ni Abanyekongo ibereye ku butaka kuko biteza umutekano mucye mu turere iherereyemo kubera ubushyamirane n’indi mitwe y’inyeshyamba batajya imbizi bahurira muri utwo turere ; ntawakwirengagiza kandi ko no kuba ihari biha Kagame urwitwazo rwo kuvogera igihugu cya Kongo yitwaje “guhiga interahamwe zihora zishyugumbwa kongera kumena amaraso y’Abanyarwanda”! Ntawe kandi utarumvise, nyuma y’itsindwa rya M23, amagambo ya Martin KOBLER ukuriye Monusco muri Kongo agaragaza ko ari bo bagiye kurinda umupaka w’u Rwanda na Kongo ngo kugirango FDLR itazabona uko itaha yitwaje intwaro. KOBLER avuga ibyo, Lambert MENDE (Minisitiri w’Itangazamakuru akaba n’Umuvugizi wa guverinoma ya Kongo) na we yari yaraye atangaje ko ingabo za Kongo zigiye kugaba ibitero kuri FDRL zigamije kuyambura intwaro. Itangazo rya Perezida w’Akanama gashinzwe Amakoro kw’Isi ryo ku wa 14 Ugushyingo 2013 na ryo ni ho rigusha. Ibi bishatse kuvuga ko :

  1. kubera ko FDLR idashobora kuguma ku butaka bwa Kongo igifite intwaro, bagiye kuyihatira kwinjira muri gahunda ya DDRRR, abashaka gutaha bagataha, abatabishaka bakareba ibihugu bibakira, abo Kongo yemereye ubwenegihungu bakabimurira kure y’intara ya Kivu.

  1. Kagame atazongera kwinjira muri Kongo yitwaje gukurikirana yo FDLR. Nyuma y’ibi byose rero, kuvuga ko itsindwa rya M23 ari amahirwe kuri FDLR yo kugira imishyikirano na Kagame ni ukwihuta, cyane ko no kugeza ubu nta cyari cyavugwa kuri « deal » Kagame yagiranye na USA na UK (bidasiba gushimangira ko u Rwanda ari igihugu cy’incuti) kugirango adakomeza gushyigikira M23 no kwivanga mu bibazo bya Kongo. Ibyo ari byo byose, n’ubwo tutaramenya ibyo bamwemereye (usibye ko harimo guhita bongera gutanga imfashanyo zari zarahagaze), muri ibi bihe nta mpamvu n’imwe yatuma bamusaba kugirana imishyikirano na FDLR kandi nta ntambara iri mu Rwanda ngo ibe yabangamira umutekano wa Kongo muri iki gihe hari ubushake bugaragara bwo kugarura umutekano muri icyo gihugu. Ahubwo FDLR itarebye neza yamara urubanza, ibyo bamwe bitaga amahirwe bikaba inzira y’umusaraba !

Eugène NDAHAYO

Président a.i

Bayukuwe mu: Akanyamakuru ka FDU, Ugushyingo 2013 

Inkuru bifitanye isano:

« Nyuma ya M23, hagiye kurwanywa FDLR »: Ambasaderi w’Ubufaransa muri 

Inama y’ibihugu bya SADC na ICGL tuyitezeho iki?

Kagame narekeraho kugira abanyarwanda abanyamahanga mu gihugu cyabo.

abaministiri-ndi-umunyarwanda-280x100

Kagame yemeje Abaministri gushyigikira gahunda ya Jeannette Nyiramongi ya “Ndi Umunyarwanda”.

Ngo “Ndi Umunyarwanda,” nk’aho ntari mbizi.

Ariko se ubundi, nari nsanzwe ndi umunyamahanga?

Abazi uko igiti iyo kijya kugwa kivuga gikaka, ndabona prezida Paul Kagame na FPR ye ariho bageze. Nta garuriro pe!!! Ahubwo ababishoboye babari hafi ni ugukiza amagara n’ibintu, ibintu bigishoboka, naho ubundi igiti cy’amarumbo magari gishobora kubagwa hejuru nibatitaza ibintu bikigenda.

Ngo “Ndi Umunyarwanda,” nk’aho ntari mbizi.
Ariko se ubundi abantu, aha ndavuga abahutu kurusha abandi baturarwanda bose, Urabica uberekako atari abantu,
Urabatwara utwabo twose,
Urababuza kwiga,
Urababuza kwivuza,
Urababuza guhinga,
Urababuza kubyara,
Urababuza kuvuga gusoma cg kwandika ibyo bashaka,
Urabafunga umunsi n’ijoro,
Urabicisha inzara uko ubishoboye kose,

MURI MAKE URABABUZA KUBA ABANTU,

Warangiza ngo nibabe abanyarwanda?

KANDI WARANZEKO MBERE NA MBERE YUKO NO KUBA ABANTU UTABIBIFURIZA!!!

Naho se abo iyi myaka yose witaga Abanyarwanda, aha ndavuga abatutsi kurusha abandi baturarwanda bose, baraba iki? Cyangwa nabo warababeshyaga, nabo icyo gihe cyose nti bari Abanyarwanda!!!

Cyangwa ni wowe utari umunyarwanda, ukaba ufite ikibazo cy’ubunyarwanda, kuberako wumva kikuremereye, ukumvako ugifashijwe n’abandi baturarwanda, cyakorohera!!!

Abarera, n’abakirera bafite akazi gakomeye. Kwumvisha abana mu mikurire yabo abo baribo, kugirango mu mikurire yabo, ndetse no misazire yabo, bitazakomeza kubabera ikibazo, ndetse bakaba bagitera n’abandi. Nkuko birikugaragara muri gahunda ya “Ndi Umunyarwanda.”

Kuba umwenegihugu runaka, ntabwo byerekanwa no kubiririmba.
Byerekanwa cyane cyane n’uburenganzira busesuye uwo mwenegihugu aba afite mu gihugu cye. Mu gihe rero Kagame na Leta ye ntabwo baha abaturarwanda benshi, cyane cyane abahutu, ariko n’abatutsi bamwe n’abamwe, ndetse n’abatwa, we n’ubutegetsi bwe nibarekere aho kuvuza iy’abahanda na “Ndi Umunyarwanda.”

Cyakora birababaje pe!!!
U Rwanda rwarahuye koko!!!
Rwarakubititse!!!
Imyaka irenze makumyabiri ni myinshi cyane.

Reka ndekere aha, nirinde kwandika byinshi.
Ngo agahinda ntikica, hica… Kagame na FPR.

Mu mitegekere mishya nyuma ya Kagame, abantu bagomba kuzashyiraho uburyo ubutegetsi butari buzima, bugaragaza ibimenyetso byuko nta kigenda, bigaragara ko rwose burwaye, bwananiwe, buzajya buvaho. Hazaba hakwiye no kureba ndetse no kwerekana ibyo bimenyetso, abantu bose bakabimenya, bakamenyako ubutegetsi bwananiwe bugomba kuvaho.

Ambrose Nzeyimana

“Be ready for a horrific violence in Rwanda”: Charles Kambanda warns Kagame’s junta

196525_1769632394393_2098299_a

Charles Kambanda is known to have a deep critical thinking while analyzing issues that affect today’s Rwanda.Talking about Kagame’s command to all Hutus to apologize to Tutsis, Professor Kambanda via Facebook warns that …” when you have a minority armed group subjecting over 84% of the entire population to these evils, you can only expect such a country to burst into horrific violence any time”.

The following is his full message:

It is now Kagame Junta official position; the Hutu ( of any age, social or official status) must apologize to the Tutsi for the genocide. This was imposed to the nation from a Cabinet and high government officials’ retreat, chaired by Kagame. Questions: (1) Is the crime of genocide inherent in being a Hutu or like any crime, liability for the crime of genocide is personal? (2) Kagame has been telling the world that there are no Hutu, Tutsi or Twa in Rwanda. He abolished national cards bearing people’s ethnic groups. Where did he get this list of the Hutu who must apologize to the Tutsi for the crime of genocide? I hope Kagame’s friends, including President Bill Clinton and former UK Prime minister Tonny Blair who have been promoting Kagame, now realize how deceitful their buddy is!!!! Kagame’s deep seated hatred for the Hutu as a race is open to the world: (a) Kagame is a ” professional” at exterminating the Hutu like flies; he will always create a pretext for his evil intentions. (b) Kagame, under his apartheid-like junta has excluded the Hutu from participating meaningfully in the country social, political and economic life. He has created a second class citizenry of the Hutu; with no rights and freedoms. (c) Kagame has killed the common consciousness of the Hutu; he has convinced the world that the Hutu alone are responsible for the genocide and other crimes of international concern in Rwanda. This is wrong. Some Tutsi ( including Kagame himself) committed genocide and other crimes of international concern against the Hutu. True some Hutu committed genocide and other crimes of international concern against the Tutsi. As between the Hutu and Tutsi in Rwanda, Kagame is institutionalizing an ” evil vs. holy” relationship between the Hutu and Tutsi. On the one hand the Hutu are inherently evil who must apologize to the Tutsi for the genocide and its consequences ( whether they were born before or after the genocide). On the other hand, you have the ” holy” Tutsi – who are inherently holy, innocent and victims of the Hutu – who will be receiving and accepting apology from the evil Hutu!!!! . (d) Kagame is currently subjecting the Hutu, especially in rural areas, to forcible vasectomy. (e) Over 95% of people languishing in prisons are Hutu. (f) A big number of the Hutu in Rwanda is subjected to forced labour under what is officially called ( TIG); they provide free labor to ” communities” and government. For what? To compensate the Tutsi for the genocide and property destroyed during the genocide. (e) the Tutsi survivors and their relations have access to free education and health care. Their Hutu counterparts who were the victims of the the genocide and other crimes committed against some Tutsi are have no such opportunities… When you have a minority armed group subjecting over 84% of the entire population to these evils, you can only expect such a country to burst into horrific violence any time. Kagame’s PR agents, including President Bill Clinton, stand warned!!!! Dictatorship of the majority is as evil as minority dictatorship.

A Demilitarized Rwanda: From an Army with a State to a Nation without Soldiers

Contrary to Europe of the past, post-independence Africa has rarely experienced frequent wars of conquest since the 1960s. As Patrick H. O’Neil and Ronald Rogowski note in Comparative politics,  ‘Africa leaders recognized in the early 1960s that a potentially larger number of groups would want to secede from the states they are presently in, to join others or create entirely new ones. In order to prevent the continent from being thrown into the chaos of large-scale boundary change in which the stability and integrity of any state could be threatened, they created a system of explicit norms, propounded by the Organization of African Unity in 1963, which declared any change in the inherited colonial boundaries to be illegitimate.’ It has been almost fifty years now. With the exception of Eritrea separating from Ethiopia and Southern Sudan more recently, the principle of intangibility of African nations’ boundaries has generally prevailed.

There is a strong argument among scholars in political sciences which suggests that wars have generally played a significant role in state-building. Consequently, the lack of wars intended to change boundaries on the continent may be detrimental in getting to well organized states. In the case of post-genocide Rwanda the question arises of whether not participation of Paul Kagame, Rwandan president, in the two wars of Congo – 1996 and 1998 and persistently entertained hysteria about the threat of FDLR or any other Rwandan rebel movements against Kigali have somehow helped in enhancing the Rwandan state as an institution.

Rwanda is today hailed to be a well functioning state run like an army. There is numerous evidence to confirm that assertion. But the country is not unfortunately a nation-state with a sense of a common national identity. Policies related to education, justice, employment, habitat, land reform, etc that have dominated Kagame’s rule since July 4th, 1994 when his Rwandan Patriotic Front defeated Habyarimana government have made Hutus and Tutsis, respectively 85% and 14% of the Rwandan population alien from each others. Apparent gains in state-building which have been made in the last seventeen years can fall apart instantly and disappear because these two ethnic groups don’t feel sharing a common Rwandan identity. Tutsis are perceived to be more Rwandans than the rest and consequently treated more favorably by the regime in many respects.

A Tutsi army is ruling in Rwanda. Practically all institutions are led by military people, if not directly but surely indirectly. The Hutu population is marching on Kagame’s military orders. Tutsis are neither left out though they are following at a different pace. Under Habyarimana, who was also a military ruler, the country was initially led militarily but moved smoothly and quickly into more civilians participating in the running of public affairs, though there were no political openness in terms of freedom of expression. Under Kagame, Rwandans have an army with a government where military and other public functions are very intentionally intertwined to serve the supreme leader of the country.

Historically, what is the role of the army? Protecting a country against external enemies and making war to others. These are the basic functions of any traditional army. In addition there are characteristics which result from those roles. A country with an army may be perceived as weak or powerful depending on the level of sophistification of its military forces. Its responsibilities can also attract hatred against the country if its military power is being used to oppress its own people or those in directly or indirectly occupied territories of other countries (e.g. Morocco in Western Sahara and Rwanda in Eastern Congo).

The question arises of asking if a country can exist and prosper without an army. There are some cases of countries which don’t entertain any military forces for conquest purpose or at all: Switzerland with its long-standing neutrality does not get involved in armed conflicts, and Japan whose constitution states that the country does officially have no military, but only self-defense forces. With reference to what can emerge from countries coming out of wars, Germany and Japan, as vanquished sides of World War II, on top of being militarily speaking destroyed during the war, they couldn’t think of in the aftermath of rebuilding their military forces. They became occupied by victorious armies. They have since evolved and used their industrial and military genius to become economic giants. Their territorial protection is partially or significantly guaranteed by the fact they are part of military protection pacts which play as guarantor of their safety.

Can Rwanda become a country without an army? Are there any advantages of adopting such policy? Having or not having an army is a political decision that any sovereign country can take or sometime be forced into by circumstances. The destructive capacity that Rwanda has demonstrated over the last seventeen years (genocide in 1994, flows of millions of refugees in the Great Lakes region, more than five million of Congolese and Rwandan Hutu refugees killed in Democratic Republic of Congo, looting of mineral of the latter country, etc) should call the international community to impose to the Rwandan government that it shouldn’t have any army. Additionally, Rwandan security forces, instead of being there to protect citizens, it is regrettable to note that they have been persistently used to oppress, harass and persecute them.

The main advantage for a country of not having an army is that this removes any military threat coming from it towards other nations. Internal oppression against its own people may become less acute or inexistent because of lack of manpower, resources or instruments to apply it. There will be more freedom for its citizens to express themselves and participate fully in all aspects of their country’s life. Political leaders will not have any more platforms to sustain their eventual authoritarian or dictatorial tendencies. Resources usually and excessively allocated to security forces will be channeled into other beneficial programs (education, health, infrastructure, agriculture, technology, retraining the military whose careers would consequently change, etc) for the good of the whole population. There will be eventually more democracy than before.

Switzerland is a country with long-standing neutrality and a limited military force. It is very developed. Rwanda used to be compared to it because of its similar hilly and mountainous geography. Can the small East African nation like its European peer move from its current situation of an army with a government into a prosperous nation without a traditional army with thousands of soldiers? If this path could be seriously looked into by Rwandan politicians seeking positive change and the country’s partners, the benefits could ultimately outnumber the costs for many stakeholders of the prevailing context.

What do you think of the views expressed here?

Source:http://therisingcontinent.wordpress.com/2011/05/16/a-demilitarized-rwanda-from-an-army-with-a-state-to-a-nation-without-soldiers/

PDP-Imanzi vs FPR -Inkotanyi: Intambara ni nk’indi.

pdp-imanzi-rwanda-memoire-ibukaimages

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                       Mu gihe Ishyaka PDP Imanzi rya Nyakubahwa Mushayidi Deogratias ryari rimaze iminsi ryemerewe gukora congres iritangiza ku mugaragaro, Kagame yategetse ko ubwo burenganzira bukurwaho. Ibi rero bitandukanye n’ibyo Kagame yari aherutse kuvuga ubwo yaganiraga n’urubyiruko mu mbwirwaruhamwe benshi bise Kirimbuzi, aho yategekaga abana b’Abahutu gusaba imbabazi z’ibyaha ba se na ba sekuru bakoze babishaka cyangwa batabishaka. Muri iyi mbwirwaruhame Kagame yavuze ko nta mpamvu yo kwangira ishyaka rya politiki kwiyandikisha, ariko yongeraho ko uzibeshya akavuga ibyo FPR idashaka kumva atazamenya ikimukubise. Ryari iterabwoba asanganywe, ariko Abanyarwanda ntibajya bafata bikino ikintu Kagame avuze kubera ko ibyaha by’ubwicanyi bw’urukozasoni yagiye akora byamuhaye igitinyiro nk’umuntu utagira umutima wa kimuntu. Ngo “ntawe utinya ijoro ahubwo atinya icyo barihuriyemo”.

Iri shyaka PDP-Imanzi ryashinzwe na Deo Mushayidi ryigaragaje ko ryavumbuye hakiri kare ko Kagame atigeze akunda Abatutsi kuva urugamba rwa FPR rwatangira. Uretse kubarasa no kubakubita agafuni kugira ngo abishinje ingabo za Leta ya Habyarimana (na zo ubwazo zanyuzagamo zikamerera nabi Abatutsi), Kagame ntiyigeze agaragaza kwita ku Batutsi babaga mu Rwanda. Kagame icyo yari yimirije imbere kwari ugufata ubutegetsi bwose akabugira ubwe, kandi yari aziko nta ntsinzi itagira ibitambo. “A vaincre sans périr, on triomphe sans gloire”( Uramutse utsinze utagize icyo utakaza, nta gaciro intsinzi iba ifite). Hari benshi bemeza ko Kagame  na we ajya avuga ko utarya umureti (omelette) utabanje kumena amagi.

Kagame akimara gufata ubutegetsi kubyina intsinzi byarushije kunamira abapfuye. Ibi na byo bikagaragaza ko atababajwe n’urupfu Abatutsi bapfuye. Ikindi cyiyongereyeho ni uko iyo witegereje usanga icyo Kagame yamariye abacitse ku icumu ari nta gaciro. Reka dufate urugero ku muntu wacitse ku icumu, aho gushishikarizwa kujya mu ishuri no gukora amahugurwa mu myuga izatuma abasha kubona akazi, ahubwo agahora yibutswa ko nta cyo ari cyo, ko nta cyo yakwimarira( n’ubwo yaba afite amaboko n’ubwenge byo gukora ). Aho kwigishwa kuroba ifi, ahubwo atozwa kwasama ngo Kagame asukemo umufa dore ko umunopfu uba wamaze kugera mu gifu cya nyakubahwa.

Mu myaka yakurikiye genocide wasangaga hirya no hino Abatutsi bahabwa imyanya y’ubuyobozi badashoboye. Aho kugira ngo habeho formule yo kubigisha ngo bagire competitivité, bakomeje kubeshywa ko ubutegetsi ari ubwabo, cyakora bagasabwa gupfukama bagasenga Kagame wabarokoye akabavana mu menyo y’Abahutu. N’uwarokowe n’umuhutu akigishwa ko yakijijwe n’Imana. Ibi nta wabihakana, ariko rero Imana ikoresha abantu. Ibi hari Abatutsi babyemeye ariko Deo Mushayidi ntibyigeze bimubuza kureba kure.

Hamaze igihe gitoya, Abatutsi batangiye kubona ibyiza by’igihugu bigenda byikubirwa n’Abatutsi baturutse muri UGANDA bazwi ku kabyiniriro k’Abasajja. Ubundi ijambo Omusajja mu rurimi rw’ Uruganda risobanura umugabo. Nuko abari barahawe imyanya barayamburwa basigara badafite icyo bimariye ubu abenshi birirwa basabiriza urwagwa none n’urutoki Kagame yararuciye. Tutirengagije ibyo tubona mu Rwanda ntawe utabona ko Abatutsi babaga mu Rwanda mbere y’umwaduko w’Inkotanyi babayeho nabi cyane mu byerekeye no kwiyumvamo ubushobozi n’icyizere cy’ejo hazaza.

Umuntu ashobora kubaho akennye cyangwa akeneshejwe ariko akaba  azi ubwenge azi kandi abona ko ibintu bishobora guhinduka isaha iyo ariyo yose akabaho neza bumuha imbaraga zo guhangana n’ibibazo ahura na byo. Abatutsi barokotse jenoside bo bahinduwe ibiburabwenge n’imburamumaro mu gihe badapfukamye ngo basenge FPR. Kubera icyunamo kidashira bahozwamo binjujijwe mu miryango nka IBUKA, AVEGA, AERG, CNLG, FARG n’izindi gahunda zinyuranye zikorerwa abacitse ku icumu gusa, aba bantu bahora mu ihahamuka, gutera imbere ntibishoboka kuko kuri bo buri munsi aba ari muri 1994. Muri make buri munsi bahora bapfushije. Abazi iby’ubuzima bwo mu mutwe (mental health) bemeza ko gahunda nk’izi Kagame na FPR ye bashyiriyeho Abatutsi barokotse jenoside zifite ingaruka mbi cyane kuko zigabanya ubushobozi bw’ubwonko kandi ibi bishobora no kugera ku bana bazabakomokaho.

Noneho igiherutse kwiyongeraho ni uko umwana w’umuhutu wese ngo agomba gusaba imbabazi. Madame Kagame na we yongeyeho gahunda ngo yitwa “Ndi Umunyarwanda” ngo igamijeko abantu bavuga amateka yabo. Wareba ugasanga abategekwa kuvuga ari Abahutu kandi ubutumwa batanga bukaba bugomba kwerekana ko Leta y’Abahutu ariyo yatumye mu Rwanda inka zidakamwa ayera. Nta wemerewa kuvuga uko FPR yamurasiye abayeyi muri Congo, nta wemerewe kuvuga uko umubyeyi we yafunzwe imyaka myinshi abeshyerwa, nta wemerewe kuvuga ko yavuye mu ishuri kuko atabasha kubona umwanya w’ishuri kuko ahorana indo ku mutwe agemuriye Nyirasenge ufunzwe aregwa kutavuga rumwe na Kagame,… Nategereje ko muri izi gahunda za Madame Jeannette zavugirwamo n’amateka mabi yaranze ingoma zabanjirije iz’Abahutu, amateka ya FPR agafuni n’akandoyi, ubwicanyi Kagame yakoze ndetse n’ubwo abandi batutsi bakoze ku mirenge hirya no hino haba mu gihe cya jenoside na nyuma yayo. Ibi na none bigirira nabi Abatutsi kuko batangira kwishyiramo ko koko nta ho bahuriye n’Abahutu kimwe n’ababakomokaho. PDP Imanzi yo ishaka ko Umuhtu n’Umututsi baganira amashirakinyoma, barangiza bagasurana bagaturana, bagasabana bagatabarana.

download (2)

Deo Mushayidi yahanishijwe igihano cyo gufungwa burundu kuko yashatse gufungura amaso y’Abatutsi

Kuba PDP Imanzi yarashinzwe n’Umututsi wabaga mu Rwanda kandi akagaragaza amayeri Kagame akoresha kugira ngo yigarurire Abatutsi bacitse ku icumu, ni impamvu ikomeye yatuma iri shyaka ridahabwa uburenganzira bwo gukora. Riramutse ryemerewe gukora mu bwisanzure, Abatutsi bose basobanukirwa uburyo FPR ariyo nyirabayanzana w’amabi yagwiriye u Rwanda, kandi ko Umuhutu n’Umututsi bashobora kubana buzuzanya ako kubana baryana. Birasaba ubushishozi bwinshi kugira ngo Umututsi warokotse jenoside yumve ko ashobora kubaho FPR itariho, nyamara ni ukuri. Cyane cyane muri iyi minsi ya nyuma ya FPR, ni ngombwa ko buri wese ahitamo inzira nyayo ikwiye, kuko bimaze kugaragara ko kuba muri iri shyaka ryiyita umuryango ari nk’uwabona igiti bagitema akacyurira ngo arahunga urupfu kuko agumye hasi cyamugwira. Uyu arutwa n’inyoni kuko ngo izizi ubwenge iyo zibonye ibyo biba zitangira kwigurukira.

Uko byagenda kose PDP iramutse idatatiye umurongo wayo yazahangana na FPR kugeza Yesu agarutse ku isi.

Chaste Gahunde

Harmonization before EA Federation – RWANDA, UGANDA & KENYA youth.

home05pixMakerere University head of Political Science and Public Administration department, Dr Simba Ssali (L), chats with some of the youths after the East African Community youth convention on EAC integration in Kampala recently.

Kampala- Uganda should first restore presidential term limits or forget about the East African federation, youth from East Africa have demanded.
The youth, comprising mainly students, argue that a federation with a country that scrapped off term limits in 2005 would be, “a suicidal move to associate with politically dishonest and unprincipled people”.

They were speaking at a three-day East Africa Community youth convention on East African integration in Kampala yesterday.

Mr Brian Atuheire, a third year student at Makerere University, said Uganda is the main culprit, you cannot tell how power will shift hands.

“As youth, we are demanding that the political questions be put on the table and honest answers given. We don’t want to go into an EAC that will be in shambles,” Mr Atuheire, said.

Mr Juma Omollo, a Kenyan student, called on East African states to first address the political issues.

“Rwanda has two seven-year term limits. They must harmonise those constitutional differences and learn from Kenya and Tanzania, otherwise that will disorganise us in the federation,” Mr Omollo, said.

The more than 100 youth also sounded alarms to Uganda, Kenya and Rwanda in what they termed a ‘tactical move to kill the EAC’.

“Killing the integration by sidelining Tanzania and Burundi is utter selfishness which must end,” Rwanda’s Mr Gashegu Muramira, a former youth ambassador to the EAC, said.

Dr Ssali Simba, the head of political science department at Makerere University advised the students to abandon tribal associations at universities as they don’t augur well for the integration.

“Identity is part of our lives. However, there is no specific problem affecting a Musoga, Muganda or Kikuyu differently. The problems affecting youth in East Africa cut across tribes. Focus on the bigger picture as East Africans rather than these small tribes that divide us,” Mr Simba, said.

Reacting to the youth’s fears that political disparities do not augur well for the federation, Mr Simba said: “Partly yes, partly no. In integration, there are issues that need harmonisation. Governance structures like term limits are extremely dangerous if some states observe them and others don’t. They have to agree on that or else the system won’t function well.”

Mid last month, experts from the East African Community member states convened a two-day forum to draft a constitution for the political federation to guide the future constitution making process which will be presented at the next Heads of State summit.

Source:http://www.monitor.co.ug/News/National/Youth-to-government–Do-not-join-EA-federation/-/688334/2063180/-/fhnxp2/-/index.html

Inama y’ibihugu bya SADC na ICGL tuyitezeho iki?

kabila-kagame

Nk’ubusanzwe, muri iyi nama ni Kagame na Kabila baraba bahanganye

Kuri uyu wa kabiri taliki ya 5 Ugushyingo  I Pretoria mu gihugu cya Africa y’epfo hateganyijwe inama izahuza abakuru b’ibihugu bigize umuryango w’ubukungu wa Afurika yo mu majyepfo, Southern African Development Community (SADC) hamwe n’ibihugu bihuriye mu muryango byo mu karere k’ibiyaga bigari, International Conference on Great Lakes (ICGL). Abakurikiranira hafi ibibera mu biyaga bigari bya Afurika bemeza ko iyi nama itumijwe igitaraganya kubera umwuka w’intambara ukomeje gututumba muri aka karere, bityo bamwe mu bayobozi b’ibihugu bakaba basanga hari ukundi byagenda kugira ngo intambara zikumirwe.

Uyu mwuka wakururutse cyane cyane bivuye ku mutwe wa M23 washinzwe kandi ugashyigikirwa n’igihugu cy’u Rwanda ariko bidaciye mu buryo busanzwe buzwi ibihugu bikoresha ngo bishoze intambara. Perezida Kagame ntiyigeze ageza ku nteko ishinga amategeko icyifuzo cyo koherereza ingabo muri Congo ngo inteko imuhe uburenganzira. Kagame kandi ntiyigeze akoresha ububasha ahabwa n’amategeko ngo atangaze ko kubera umutekano w’igihugu ubangamiwe afashe icyemezo cyo kohereza ingabo muri Congo.

Kubera ko Kagame ashyigikiwe n’abacuruzi b’abaherwe b’Abanyamerika n’Abayisraheli  bagura amabuye y’agaciro Kagame yiba muri Congo, izina rye ntiryigeze rigaragazwa nk’umuntu uteza akavuyo. Na none n’ubwo u Rwanda rwakomeje guhakana uruhare rwarwo mu ntambara ya Congo, Kagame ntiyigeze yamagana M23, ibi bikaba bisobanuye ko ayishyigikiye. Ahubwo Kagame akomeza kuvuga ko ikibazo atari M23 gusa kuko na FDLR ndetse n’indi mitwe ihari. Mu gihe rero Kagame yavugaga ko M23 yagombye gushyikirana na Leta ya Kabila muri Congo, Perezida Kikwete aba yamwumvise ati noneho rero nawe ugombe ushyikirane na FDLR ibibazo tubirangize. Kagame atangira gutukana nk’umurwayi wo mu mutwe.

Uburyo iyi nama izakorwamo ni ubusanzwe: guhura abantu bakongera kwiyemeza kugira ibyo bakora cyangwa bagomba kudakora. Ibi bikaba mu by’ukuri akenshi nta muti bitanga ku bibazo biba biriho bitewe n’uko hari ibihugu biba bimenyereye kuvuga indimi ebyiri, bikemera ikintu ariko bigakora ikinyuranye nacyo. Ikindi ni uko ibihugu bizaba bihagarariwe mu nama usanga akenshi bidahuje inyungu cyane cyane ku kibazo kireba Congo. Urugero ni uko amasezerano ashobora kuzasinywa atazaba abaye aya mbere. Mu kwezi kwa kabiri muri Ethiopia ibihugu byo mu karere byasinye amasezerano yo kudashyigikira imitwe irwanira mu Burasirazuba bwa Congo. Ibi u Rwanda na Uganda byabirenzeho.

Mu gihe Tanzania yibazaga impamvu nyamukuru y’aka kavuyo ka Kagame na Kaguta muri Congo, bivugwa ko hari documents zageze mu butasi bwa Tanzania zihishura ko Kagame na Kaguta bafite umugambi wo gufata Congo cyangwa igice cyayo bakahagira ahabo, barangiza bagafata Tanzania bagaherukira ku Burundi. Uyu mugambi ngo witwa Hima Empire initiative kandi ngo Kaguta awukomeyeho cyane.

Tanzania ikimara kumenya aya makuru nibwo yiyemeje kohereza ingabo zayo muri Congo muri Brigade d’intervention ya MONUSCO kugira ngo ibashe kurwanya ko Congo cyangwa igice cyayo cyafatwa, kuko ariho hatezwe kuzavanwa ubukungu bwo kugura intwaro zihagije zo gufata Tanzania. Ibi si byo byonyine Tanzania yakoze kuko yirukanye Abanyarwanda benshi bakekwaga kuba ibyitso by’u Rwanda ndetse bamwe bari mu myanya ikomeye ya Leta ya Tanzania bakaba bose bahuriye ku gisekuru cy’Ubunyarwanda.

Ikindi kigaragara ni uko bimwe mu bihugu by’aka karere bidasobanukiwe neza uko ikibazo giteye bigapfa gukurikira buhumyi cyangwa se bikemera gutangaho Abaturage ba Congo ibitambo mu ntambara z’urudaca kugira ngo bibashe kugera ku nyungu zindi za politiki. Urugero aha rugaragara kuri Perezida Uhuru Kenyatta ukomeje kugaragara mu bufatanye na Kaguta-Kagame mu cyagombaga kuba Umuryango w’ibihugu by Africa y’uburasirazuba, East African Community (EAC). Mu by’ukuri mu gihe uyu muryango wagombaga kuba uw’ubukungu, Kenyatta ashaka ko aba bagabo bazwiho ubwicanyi bwinshi bazamutiza amajwi ngo bamaganire hamwe urukiko mpuzamahanga rwa La Haye, kuko na we rumukurikiranyeho ibyaha by’ubwicanyi , we na Visi perezida we bakoze nyuma y’amatora yo mu mwaka wa 2007. Perezida Kikwete na Nkurunziza bo basa n’abahejwe, cyangwa se bariheje banga kujya mu gatebo kamwe n’inkozi z’ikibi.

Aha Abanyarwanda  bashaka impinduka bakwiye kuhakura isomo rikomeye: Iyo umuntu ashyizwe cyangwa yishyize ku butegetsi ari umunyabyaha (umwicanyi cyangwa se umujura) nta kindi ashyira imbere uretse guhora ashaka kwikingira ikibaba aho gutekereza no gushyira mu bikorwa gahunda zateza imbere Abenegihugu.

Izi nyungu zitandukanye rero nizo ziza gutuma iyi nama itagira icyo igeraho gifatika. Ubusanzwe umuryango wa SADC ugizwe n’ibihugu bya Angola, Botswana, Lesotho, Malawi, Mozambique, Swaziland, Tanzania, Zambia and Zimbabwe. Ibi bihugu byose bikaba bisanzwe bifasha Congo mu bibazo bikomeye cyane cyane mu ntambara kubera ko Congo ifite byinshi ibi bihugu byakenere mu bucuruzi. Zimbabwe yo icyakora yo kubera kwanga mpatsibihugu mpuzamahanga, Mugabe ari mu bantu bafashije Kaguta-Kagame-Kenyatta kwamagana urukiko mpuzamahanga, ariko na none ibi ntibyatuma areka gufasha Kabila.

ICGL yo ihuriwemo n’ibihugu bya Angola, Burundi,  Repubulika ya Centrafrica, Repubulika ya Rubanda ya Congo, Repubulika iharanira Demokarasi ya Congo , Kenya, Rwanda, Sudani y’amajyepfo, Sudani ya ruguru, Tanzania, Uganda, and Zambia.

Kubera ko ubu M23 nta mbaraga za gisirikare isigaranye kandi zikaba arizo zari gutuma ibasha kugira ibyo isaba mu mishyikirano bikemerwa, Kabila ni we ufite avantage. Ni ukuvuga ko we agiye kugaragara nk’umuntu watsinze urugamba noneho agakanira M23 uruyikwiye. Aha rero ibihugu bya Rwanda na Uganda birahatsindirwa cyane akaba ariyo mpamvu bikomeza kuvuga ko intambara itarangiza ikibazo cya Congo nyamara bikavuga ko intamabara yarangiza ikibazo cy’u Rwanda!

Ubu ikibazo kiriho ni uguhitamo muri bibiri: Gufata M23 igashyikirizwa ubutabera cyangwa se kuyiha imbabazi rusange (amnesty). Haramutse habayeho impaka zisaba gutora dore uko mbona ikibazo cyerekeye uburasirazuba bwa Congo cyatorerwa:

Abashyigikiye intambara n’ubutabera Abashigikiye imbabazi rusange
DRCongo, Congo, Angola, Zambia, South Africa, Tanzania, Zimbabwe, Burundi, Botswana, Lesotho, Malawi, Mozambique, Swaziland. Rwanda, Uganda, Kenya, Sudan y’epfo, Sudani ya ruguru, na Centrafrica.

Igihugu gishobora kwifata kuri aya matora ni Centrafrica, cyakora na cyo gishobora gutora ku ruhande rw’u Rwanda kuko Africa y’epfo itarebana neza n’ubutegetsi buriho muri Centrafrica muri iki gihe.

U Rwanda ruraza kuzamura ikibazo cya FDLR rusabe ko hagira igikorwa, Kabila arusubize ko ikibazo cya M23 nikirangira azahindukiza iminwa y’imbunda akarasa FDLR nk’uko amaze iminsi abivuze. Ibi nabyo nta gishya kibirimo.

Nk’uko mubibona rero nib anta gihindutse inama ya Pretoria nta kindi tuyitezeho uretse tourisme abakuru b’ibihugu baraba bigiriyemo.

Mubikurikirane muraza kumbwira.

Chaste Gahunde

 

Ushaka kumva uko ubutegetsi bwo Rwanda bukora niyitegereze ingoma ya Idi Amini Dada !

bIG dADY

Big Daddy

Maze iminsi ngerageza kwinjira mu myumvire y’abategetsi bo mu Rwanda muri iki gihe, ngamije kumva neza uko bashushanya mu mitwe yabo « ubutegetsi » n’uko bukora. By’umwihariko nifuzaga kumenya urugero rw’  « umutegetsi nyawe »(modèle) bashobora kuba bagerageza gukurikiza. Muri iyi minsi nsa n’uwabonye igisubizo .

Koko rero maze igihe nsoma kandi ngasesengura ubuzima bw’umugabo witwa Idi Amini Dada ngasanga bushobora kumurikira benshi mu Banyarwanda bakeneye gusobanukirwa nkanjye.

Amini Dada umuntu yamuvugaho byinshi ariko njye ndagerageza kuvuga ku ngingo 5 gusa :

1.Amavu n’amavuko

Yavutse yitwa Idi Awo-Ongo Angoo, hari taliki ya 7/5/1928. Hari abemeza ko yavukiye i Kampala . Hari n’abemeza ko yaba yaravukiye i Koboko cyangwa i Taourirt mu 1923 cyangwa mu 1924. Se umubyara yitwaga Andreas Nyabire (1889-1976) , nyina akitwa Assa Aatte (1904-1970) akaba yarakoraga umurimo w’ubupfumu . Ababyeyi be batandukanye mu mwaka w’1931, arerwa na nyina gusa kuko se yakekaga ko atari umwana we, ko ahubwo nyina yamusambanye na Kabaka Daudi Chwa.

Hagati y’1936 n’1938 Idi Amini yakoze umurimo wokuragira ihene. Nk’uko umushakashatsi Fred Guweddeko abyemeza, Idi Amini ntiyashoboye kwiga amashuri abanza ahubwo akaba yarakunze kugaragara i Wandegeya mu nsoresore zagabaga udutero-shuma tugamije guhangana n’abanyeshuri bigaga muri Kaminuza ya Makerere . Urwo rwango yari afitiye abize ruzigaragaza kurushaho ageze ku butegetsi ubwo azamarira benshi ku bugi bw’inkota !

Nyina wa Idi Amini yaje kujya gutura mu majyaruguru y’ikiyaga cya Victoriya aho abantu benshi bo mu bwoko bwe bari batunzwe no gukora mu mirima y’abakungu bo mu muryango w’Abameta. Nyuma yaje gutura hafi ya Jinja Inkambi y’ingabo z’abakoloni b’Abongereza (King’s African Rifles). Idi Amini yagiye abafasha uturimo kugeza ubwo bamuhaye akazi ko gufasha mu gikoni(aide-cuisinnier) mu 1946. Ng’uko uko yinjiye mu gisilikari.

Idi Amini yari umugabo w’ibigango , muremure cyane (1,91 m), agapima ibiro bisaga 100 ! Yoherejwe kuba umusilikari ahitwa muri Kenya, Somaliya no muri Sudani . Aho yanyuze hose bamubonagamo umusilikari utabuze ubuhanga mu byerekeye kurwanya umwanzi ariko kandi ngo yagaragaje kare ko abangukiwe no gukabya mu byerekeye kumena amaraso y’abantu (un soldat habile, obéissant mais cruel). N’ubwo abayobozi be bamuhaga gasopo kenshi ku byerekeranye no kuba umwicanyi kabuhariwe ngo ntibamuhaga ibihano bikanganye kuko yari azi kubagusha neza, akabumvira cyane, akamenya kubaririmbira, akababyinira akaba inzobere mu kubabasetsa (bouffonnerie).

Amini yasubiye i Uganda mu 1954, bamuhitamo ngo abe ari we uyobora parade militaire ubwo Umwamikazi Elizabeti wa 2 yasura Uganda ; ni na we wahawe kuyobora ingabo zakiriye Umwami Mutesa wa 2 avuye mu buhungiro.

Kuko atari azi gusoma no kwandika, byamuviriyemo gutsindwa kenshi ibizami byajyaga kumuha kuzamurwa mu ntera(1954-1958). Nyamara muri mu 1960 yazamuwe mu ntera nyuma yo koherezwa guhosha imyivumbagatanyo y’aba Turkana bo mu gace ka Karamoja, mu majyaruguru ya Uganda, bari bivuganye umusilikari w’Umwongereza. Idi Amini yafashe abagabo barenga 40 mu bivumbagatanyaga, abambika ubusa, ibitsina byabo abirambika ku meza atangira kubitema n’umuhoro abasaba kumubwira aho bahishe intwaro zabo. Abaturage bumvise inkuru y’abakaswe ibitsina bahise basubika ibyo kwigaragambya umutekano ugaruka utyo muri ako gace, by’agateganyo . Abongereza babibonye nabo barushaho kwikundira umu « bouffon » wabo ! Muri make ubugome bwa Idi Amini nibwo bwamufashije kuzamuka mu ntera.

Muri Nyakanga 1961, hasigaye imyaka ibiri gusa ngo Uganda ibone ubwigenge, Idi Amini yongeye koherezwa mu majyaruguru guhosha amakimbirane yari yavutse hagati y’aba Turkana(nomades) n’aba Karamajongo bapfaga amatungo. Ingabo za Idi Amini ngo zigereyo zibatsembera kubamara, benshi zirabakubita, bamwe zibica urubozo, abandi zibatwika bumva, abenshi zibahamba babona ! Icyo cyaha cyajyaga kumuviramo gukatirwa igihano cyo kwicwa n’urukiko (Cour martiale). Nyamara kubera bamwe mu ba Ofisiye b’Abongereza bamwikundiraga kubera ko abasetsa, no kuba ubwigenge bwa Uganda bwari bwegereje, icyaha baracyoroheje, bamuha gasopo gusa ariko baramubabarira.

Mu by’ukuri abakurikiranira hafi ibyerekeye amateka y’ubukoloni bemeza ko mu gihe ubwigenge bw’ibihugu byakolonizwaga bwari bwegereje , abayobozi b’ingabo z’Abongereza bahisemo kuzamura mu ntera no guha ubutegetsi abasilikari b’Abanyafurika BATAJIJUTSE kugirango bazakomeze kubakoreramo nyuma y’ubwigenge. No muri Uganda niko byagenze.

Mu 1962, Uganga yabonye ubwigenge, Miltone Obote abaye Minisitiri w’Intebe azamukana na Idi Amini bakomokaga hamwe nk’umugaba w’ingabo wungirije. Mu 1965, Obote na Idi Amini batahuweho ubusahuzi bw’Amabuye y’agaciro muri Congo-Kinshasa( Gusahura RDC si ibya none!) nuko Perezida Mutesa wa 2 asaba ko hakorwa anketi yimbitse kuri icyo kibazo. Obote abonye biri bumukoreho afatanya na Idi Amini wari umaze kugirwa Chef d’Etat Majoro bahirika perezida Mutesa, Obote aba ari we uba Perezida . Itegekonshinga rirahagarikwa, hashyirwaho ubutegetsi bushingiye ku Ishyaka rimwe rukumbi. Abaminisitiri benshi barafungwa, Perezida Mutesa ahungira mu Bwongereza aho yaje kugwa mu 1969. Kuva icyo gihe amoko yo mu majyaruguru ya Uganda aba afashe ubutegetsi.

Kuva ubwo Idi amini atangira kuzuza mu gisilikari abantu b’iwabo gusa, yuzuzamo n’Abayisilamu bakomoka ku mupaka w’igihugu cya Sudani. Kubera uko kwironda kwari gutangiye kwigaragaza mu gisilikari , umubano mwiza warangaga Obote na Idi Amini utangira kuzamo amakemwa.

Mu Kuboza 1969, umutego wagombaga guhitana Perezida Obote waratahuwe( tentative d’assassinat), Brigadier Général Pierino Okoya akora anketi, ayirangije abwira Obote na Amini ko yenda guhagarika abagizemo uruhare mu gushaka kwivugana umukuru w’igihugu. Ngo bucye, mu ijoro ryo ku italiki 25 Mutarama 1970, Okaya n’umugore we bicirwa iwabo mu rugo. Kuva ubwo Idi Amini na Obote ntibongera gucana uwaka. Idi Amini afungirwa iwe mu rugo kandi yamburwa ubuyobozi bwose bw’ingabo, ahabwa akazi gasanzwe (fonction administrative).

Idi Amini amaze kumenya ko Perezida Obote yiteguye kumushyikiriza inkiko ngo acirwe urubanza kubera amamiliyoni y’amadolari yari yaranyereje mu mutungo w’ingabo, akora Coup d’Etat taliki ya 25/01/1971 mu gihe Obote yari i Singapour mu nama y’ibihugu bigize umuryango wa Commonwealth.

Ukugera ku butegetsi kwa Idi Amini kwakiriwe neza n’abongereza, Abayisraheli n’Abanyamerika bishishaga cyane politiki ya gisosiyaliste Obote yakoreshaga muri Uganda. Kudeta ya Idi Amini yakiriwe neza na none n’abo mu bwoko bw’Abagande Obote yangaga urunuka.

Idi Amini akigera ku butegetsi yirirwaga mu ngendo mu gihugu, aramukanya n’abaturage, akazenguruka umugi wa Kampala yitwaye mu ivatiri ye ya Siporo ! Abaturage bakabimukundira cyane .

Muri mata 1971, Idi Amini yashyinguye mu cyubahiro gikomeye (funérailles nationales) Mutesa wahoze ari umwami na Perezida wa mbere wa Uganda wari waraguye mu buhungiro mu Bwongereza, afungura imfungwa nyinshi za politiki, asenya urwego rwa polisi rwakoreshwa mu guhohotera rubanda…

Idi Amini yafashe ubutegetsi abeshya ko mu mezi azakurikiraho azahita akoresha amatora adafifise. Nyamara siko byagenze. Ahubwo yahishe ashyiraho « State Research Bureau » yaje kuba agaco k’abicanyi kabuhariwe bashinzwe gutoteza no kwica abo Idi Amini akekaho kuba abakunzi ba Obote hamwe kimwe n’abize amashuri (Intellectuals) kuko Amini yabatinyaga kandi akabanga urunuka.

Abayobozi ba gisilikari bakuru batashyigikiye kudeta bose yabamariye ku nkota. Obote wari warahungiye muri Tanzaniya yagerageje kongera gufata igihugu, ngo arebe ko hari ibyo yarokora, nuko agaba igitero muri Nzeri 1972 ariko aratsindwa. Idi Amini yitwaje icyo gitero cya Obote maze abasilikari bo mu ngabo ze bakomokaga mu bwoko bwa Acholis na Lango abacisha ku bugi bw’intorezo ! Igitero cya Obote cyatumye Idi Amini ahinduka nk’umusazi weruye, agahora yikanga ko bagiye kumukorera kudeta, bigeza n’ubwo yikanga guverinoma ye bwite! Nguko uko « Nile Mansions Hotel » y’i Kampala yahinduwe ibagiro , abantu bakajya bayijyanwamo ngo bagiye kubazwa, bagacibwa imitwe amanjywa n’ijoro !

2.Uko ikibazo cya BIG DADDY cyarenze imipaka.

Taliki ya 4/8/1972 Idi Amini yahaye Abacuruzi bose bakomoka muri Aziya(Indo-pakistanais) , bagera ku bihumbi 60, itegeko ryo kuba bavuye muri Uganda mu gihe kitarenze iminsi 90, kandi bakagenda bitwaje utuntu duke cyane twa ngomba (le minimum nécessaire). Idi Amini yasobanuye ko icyo cyemezo atari icye ko ahubwo ari itegeko yahawe n’Imana yamubonekeye mu nzozi, ikamusaba kwirukana abo banyamahanga . Aba Banyaziya bamaze kwirukanwa ubukungu bwa Uganda bwahise bwikubita hasi kuko aribo bari babugize, igihugu gitangira gutindahara ku buryo bugaragara.

Idi Amini amaze kugaragaza isura ye nyakuri, kandi bimaze kumenyekana ko abasilikari ba Amini bahohoteye bariya ba Indo-Pakistanais, bakabica urubozo, bakabambura ibyabo….abategetsi b’ibihugu by’Ubwongereza na Isiraheli byari bishyigikiye Idi Amini byatangiye KUGABANYA IMFASHANYO byageneraga Uganda , ni uko ubukene burushaho kwiyongera mu gihugu. Nibwo Idi Amini atangiye gushakishiriza ubucuti kuri Kadafi wa Libiya no kuba Rusiya. Kuva ubwo Perezida Idi Amini atangira intambara y’iterana ry’amagambo n’Ubwongereza na Amerika, bidatinze ibi bihugu bifunga Ambasade zabyo i Kampala : Amerika yayifunze mu 1973, Ubwongereza buyifunga mu 1976. Amini aca umubano na Isiraheli atangira gushyigikira imitwe y’Abanyapalestina yarwanyaga Isiraheli.

3.Iterabwoba ryongera ubukana.

Guhera mu 1974, iterabwoba rya Idi Amini ryarenze igipimo. Idi Amini yabaye nk’umurwayi wo mu mutwe atangira gutsemba uwo ari we wese akekaho kuba yarwanya ubutegetsi bwe : abo mu bwoko bwa Obote baratotezwa, abajijutse barahigwa, abahoze bakorera Leta, abarimu, abihayimana ba Kiliziya Gatolika n’Abangilikani, abanyemari, abanyamakuru, abanyamahanga… benshi barishwe abandi bakaburirwa irengero. Ibinyamakuru by’icyo gihe byatangaje imirenge yakubuwe, abayituye bose bakicwa, byatangaje kandi ko ibihumbi byinshi by’imirambo yagaragaye ireremba ku ruzi rwa Nil .

Muri uwo mwaka w’1974, Umuryango witwa Commission Internationae de juristes, washyikirije UN raporo yemezaga ko hagati y’abantu ibihumbi 25 na 250 bishwe kuva Idi amini yakora kudeta mu 1971 .

Na none muri uwo mwaka, ubutegetsi bwa Amini bwaranzwe no KONGERA UMUBARE W’ABASILIKARI no KUGURA INTWARO NYINSHI( militarisation à outrance), ingengo y’imari yose y’igihugu ikamarwa n’igisilikari !

Inkiko za gisivili zasimbuwe n’iza gisilikari, imyanya yose y’ubuyobozi mu gihugu ishyirwamo abasilikari, Intekonshingamategeko ikurwaho, abayobozi bose bahabwa imyitozo na disipuline ya gisilikari .

Umunyagitugu Idi Amini atangira ubwo gutegekesha igihugu amabwiriza atanzwe na we ubwe(regner par décrets) akenshi kandi ayo mabwiriza akaba atanditse ahubwo agatangwa kuri radiyo y’igihugu.

dernieroiNanone Idi Amini yahagurukiye ibyerekeye umutekano we bwite, bityo kuri  State Research Bureau  yongerahoPublic Safety UnitUmutwe ushinzwe kurinda umukuru w’igihugu uravugururwa , wongererwa imbaraga kugira ngo uhashye « abarota » gukora kudeta, ndetse wongererwa n’ubutumwa, utangira kunganira iriya mitwe y’indi y’abicanyi . Iyo mitwe y’abahotozi yashyizwemo abantu bagera ku bihumbi cumi n’umunani (18 000) !

Iyo politiki yo kwirundaho intwaro yateye amakenga abaturanyi bo mu gihugu cya Kenya ndetse baza no gufatira i Mombasa intwaro nyinshi za Uganda zari ziturutse mu Burusiya. Muri Gashyantare 1976 amahane hagati y’ibyo bihugu byombi yafashe indi ntera ubwo Idi Amini yatangazaga ko yakoze anketi agasanga igice kinini cy’amajyepfo ya Sudani n’icy’uburengerazuba bwa Kenya ( kugera ku biro metero 32 bya Nairobi) byahoze ari intara za Uganda mu gihe cy’ubukoloni ! Mu minsi itarenze ibiri gusa abategetsi ba Kenya bari barangije gusubiza, bavuga ko nta na metero imwe y’ubutaka bwa Kenya bushobora gutwarwa na Uganda. Ubwo kandi Kenya yahise irunda ingabo nyinshi n’ibitwaro bya burende ku mupaka wa Uganda, ibyo bitera ubwoba Idi Amini , acisha make.

4.Amaherezo matindi

Nk’uko twabivuze haruguru, nyuma yo gucana umubano n’ibihugu by’i Bulayi, Idi Amini yatangiye gushyigikira imitwe y’Abanyapalestina yarwanyaga Isiraheli kugeza ubwo afashe inzu yakoreragamo Ambasade ya Isiraheli i Kampala akayiha OLP ngo abe ariho abayobozi bayo bakorera (Quartier Général) .

Muri urwo rwego taliki ya 27/6/1976, indege yo mu bwoko bwa Airbus y’abafaransa yahuzaga Tel Aviv na Paris(Vol 139) yayobejwe n’ibyihebe biyiganisha muri Libiya. Ariko Idi Amini asaba ko iyo ndege yagwa ku kibuga mpuzamahanga cya Entebbe, ku birometero 32 mu majyepfo ya Kampala. Ibyihebe byasabaga ko Leta ya Isiraheli yarekura abarwanyi b’abanyapalestina 53 bari bafuzwe kugirango abagenzi 256 bo muri iriya ndege bafashweho ingwate bashobore kurekurwa. Ibyihebe byari byayobeje indege byafashijwe cyane n’abasilikari ba Idi Amini ndetse we ubwe yasuraga kenshi abafashwe-bugwate ashaka kwerekana ko ashobora kuba umuhuza kugira ngo bafungurwe.

Gusa rero taliki ya 3 Nyakanga 1976, i saa sita y’ijoro, abakomandos ba Isiraheli bagabye igitero ku kibuga cy’indege cya Entebe, babohora abafashwe bugwate bose uretse bane gusa bahaguye. Umwe muri abo bane yari umukecuru w’imyaka 75 witwa Dora Bloch ,wari wajyanywe mu bitaro mbere y’igitero. Yaje kwicwa n’abofisiye babiri b’abagande babitegetswe na Idi Amini ubwe.

Ingaruka mbi z’icyo gitero

Muri icyo gitero , ingabo z’abayisiraheli zatwikiye ku butaka (au sol) indege indwi (7 MiG-21) z’ingabo za Uganda zirwanira mu kirere, bituma Uganda itakaza bidasubirwaho ubushobozi mu bya gisilikari ari naho Idi Amini yaje gukura ubwehe bwo guhirikwa. Kuva ubwo abarwanya Idi Amini bongereye ubukana mu bikorwa byo « gusabota » ubutegetsi bwe bituma ihirima rye ryihuta.

Nyuma y’icyo gitero cy’Abayisiraheli Idi Amini yishe abofisiye 200 n’abafongisiyoneri bakuru abashinja kuba ingwizamurongo. Yirukanye n’abanyamahanga bose atangiza atyo undi mwiryane mu gihugu.

Muri Mutarama 1977 yishe Janani Luwum , Arikiyepiskopi wa Kiliziya y’abangilikani i Kampala wavuganiraga abakirisitu batotezwaga muri Uganda. Bivugwa ko nyuma yo gukubitwa no kwicwa urubozo, Idi Amini ari we ubwe warashe Bishop Janani Luwum mu kanwa amusandaza umutwe, mu biro ; arangije ategeka umuganga(médecin légiste) ngo yandike ko uyu wihayimana yishwe na agisida y’imodoka !

Idi Amini yishe n’abandi banyacyubahiro benshi barimo Benedicto Kiwanuka, Joseph Mubiru, Frank Kalimuzo, Byron Kawadwa….

Ibyishimo byo kwiha imidari itabarika

Guhera mu 1975, Idi Amini yihaye ipeti rya Marechal, nyuma atangaza ko abaye Perezida uzakurwaho n’urupfu gusa(président à vie).

Muri uwo mwaka yatangije gahunda yo kujya yicara ku ntebe baheka, nuko agategeka abazungu kuba aribo bamutwara ku bitungu nk’uko kera bahekaga umwami n’abatware mu ngobyi !

Idi amini yadodesheje imyenda idasanzwe imwemerera gushyiraho imidari myinshi yiha we ubwe nka Military Cross, na Victorious cross itangwa mu Bwongereza . Yihaye n’andi ma « titres » menshi ahambaye nka « Roi d’ Ecosse ». Abongereza bamaze gufunga ambasade yabo i Kampala Idi Amini yirirwaga avuga ko yabatsinze ni uko yigerekeramo umudali ngo abaye « Conquérant de l’Empire Britannique » .

Kuva ubwo Radiyo Uganda yafashe umuco wo kujya itangaza imidari ye n’ama « titres » ye yose mbere yo guhitisha ubutumwa bwe nk’umukuru w’igihugu ! Dore ayo ma titres  : « Son Excellence le Président à vie, Maréchal Alhaji Docteur Idi Amin Dada, titulaire de la Victoria Cross, DSO, titulaire de la Military Cross et Conquérant de l’Empire britannique ».museveni_gives_medal_to_kagame_0Abanyagitugu bose bikundira imidari na za décorations biha bo ubwabo !

Ibi byateye amakenga bamwe mu bashakashatsi bituma bemeza ko mu by’ukuri Idi Amin Dada yari umurwayi wazahajwe n’indwara yitwa neurosyphilis : Deborah Hayden yacukumbuye icyo kibazo mu gitabo yise  Pox: Genius, Madness and the Mysteries of Syphilis.

5.Ugutsindwa

Mu gihe Idi Amini we atahwemaga kwemeza ko ari « very popular » , ko akunzwe cyane n’Abaturage bose ba Uganda, ko igihugu cye cyateye imbere urusha ibindi ndetse ko Idi Amini ubwe ari guhamagarirwa kuba umu Leader wa Afurika yose, Ubukungu bw’igihugu cya Uganda bwakomeje guhanantuka, ubukene buca ibintu muri Uganda . Kwirukana Abahindi n’abanyapakistani , guhagarikirwa imfashanyo n’ibihugu by’i Bulayi byari byarazahaje ubukungu bwa Uganda.

Muri 1978 hiyongereyeho icyago cy’uguhanantuka kw’ibiciro bya kawa ku isoko mpuzamahanga kandi ari cyo gicuruzwa cyonyine Uganda yacungiraho. Ntibyahagarariye aho, ahubwo Libiya nayo yahise ifata icyemezo cyo kugabanya cyane imfashanyo yahaga Uganda, agahu kaba kabonye umunyutsi.

Mu kwakira 1978, abaturage bo mu majyepfo y’igihugu barivumbuye , bamwe mu basilikari bahungira muri Tanzania. Libiya iha Idi Amini imfashanyo n’abasilikari ibihumbi bitatu(3000) kugira ngo batere Tanzaniya bigarurire Akarere k’Akagera. Perezida Julius Nyerere yahise atangaza ko igihugu cye cyinjiye mu ntambara na Uganda, urugamba arufatanya n’abaganda bari barahungiye muri Tanzaniya.

Taliki ya 11/4/1978 ingabo za Tanzaniya zafashe Kampala zifatanyaje n’inyeshyamba z’Abagande n’Abanyarwanda. Idi Amini ahunga ubwo , anyura muri Libiya aza kwakirwa muri Arabi sawudite , atuzwa mu mujyi wa Djeddah ari naho yaje kugwa taliki ya 16/8/2003.Ngayo amwe mu mateka y’uwo Abanya Uganda benshi bitaga BIG DADDY.
Umwanzuro

1.Taliki ya 17/8/2003, David Owen , wahoze ashinzwe Ububanyi n’amahanga muri Leta y’Ubwongereza yatangaje ko ubwo yakoraga uwo murimo (1976-1979) yatanze igitekerezo cy’uko Idi Amini yaraswa, ariko ngo igitekerezo cye gihita giterwa utwatsi. Yogeyeho ati «  Ni ishyano kuba Idi Amini yarareberewe mu gihe ubutegetsi bwe bwakoraga amarorerwa angana kuriya , biteye ikimwaro kuba umugome nk’uyu yararekewe ku butegetsi igihe kingana kuriya ! » 

2.Abategetsi u Rwanda rufite guhera mu 1994, biganjemo ababaye Uganda, bitegereje BIG DADDY, hanyuma ngo bafatanya n’abamurwanyije….Gusa iyo urebye uko ubutegetsi bwa FPR bukora, amarorerwa bwakoze kandui ‘ubu bugikora, umubare ukabije w’abantu bwivuganye, bwamugaje, bwasenyaguye …ntiwabura kwibaza ibibazo bitari bike :

*Ese aho ubutegetsi bwa FPR-Inkotanyi ntacyo bupfana n’ubwa Idi Amini Dada ?

*Aho ibyo abategetsi ba FPR-Inkotanyi bakora ntibabyigiye kuri BIG DADDY bakaba bumva ari we mutegetsi ukwiye kubabera urugero ?

*Aho amaherezo yabwo ntiyenda kuba nk’ay’ubwa BIG DADDY ?

*N’ibindi nk’ibyo…

3.Hari inzego ziba mu gihugu ubundi zakagombye kuvuganira no kurengera rubanda(contre-pouvoirs) mu gihe cy’ubutegetsi bubi nk’ubwa Big Daddy : ubuyobozi bw’amadini n’ubw’ingabo z’igihugu ni cyo zimaze.

Biratangaje kubona abayobozi b’amatorero baruca bakarumira mu gihe abategetsi b’abarwayi bari kurimbura abaturage : abapadiri n’abapasitori bakirwa biruka mu nyuma y’abicanyi babaha imigisha batasabye ; Abepiskopi na ba Arkiyepiskopi ntibaterwe ipfunwe no gutera ibyotezo abicanyi kabuhariwe bo mu rwego rwa BIG DADDY ! Kuba bamwe muri bo baraswa mu kanwa, bagakubitwa, bagafungwa , bagatorongezwa….ntacyo bibatwara ahubwo wagirango bibatera kurushaho kuba Inkomamashyi ! Umusazi arabarasa akabajanjagura, aho guhaguruka ngo bamagane ishyano, bamwe mu Bihayimana b’abemeragato(naifs) bagashima Imana ngo babaye “Abamaritiri” kandi bari gufumbira umunaba !

Birababaje kubona ingabo zitwa iz’igihugu zivuga ko muri zo hari abaminuje mu bumenyi bunyuranye bwo kuyobora urugamba, abakomandos bakomeye cyane mu kugaba ibitero bizahaza umwanzi , abazi gutwara indege z’intambara kabuhariwe, abazi kurasa no kumasha kurusha abazima n’abapfuye….ariko bose bakayoboka nk’ibitaama UMUNTU UMWE w’umurwayi wo mu mutwe utsemba rubanda kandi nabo ntabure kubica urusorongo barebera nk’abatagira ubwenge….kugeza igihe abashoye mu ntambara z’urudaca batazatsinda ahubwo bazashiriramo, babizi babibona… Nyamara bagakomeza bakamwumvira !!! Nkeneye ko hagira unsobanurira ubu bupfayongo aho buturuka.

Mu by’ukuri Idi Amini ntiyakuweho n’Abanya uganda , yakuweho na Tanzaniya ! Harya ngo amateka ntajya yisubiramo ?

N’ubwo ikinyarwanda kitwigisha ngo « umugezi w’isuri ugera aho ukisiba » ariko hagize abiha gahunda yo kuwurundamo ibyondo, ukwisiba kwawo KWAKWIKUTISHWA, abo wangirizaga imyaka bakaruhuka. Nawe muvandimwe ndagusaba kubitekerezaho :

*Harya umutegetsi w’umwicanyi ruharwa akeneye igihe kirekire cyo gukomeza kwica rubanda urubozo ?

*Harya uburenganzira bwo gukomeza kubaho yica abandi yabuhawe na nde ? N’amategeko ? N’Imana ? Na rubanda ? Nawe ibaze kandi wisubize ?

*None se uzakomeza kumurebera kugera ryari ? Ibaze wisubize.

Sam Kazubwenge
Biracyaza…..

Source: http://leprophete.fr/news.php?id=338#.UnBQTsbrxCo

Wowe ubona ute Revolusiyo ya rubanda yo muri 1959 n’impinduramitegekere yakurikiyeho?

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

MicrosoftInternetExplorer4

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

map_of_rwandaBanyarwanda muyobora amashyaka yo muri opozisiyo,

Abanyarwanda benshi bifuza kumenya ibitekerezo byanyu ku giti cyanyu n’aho amashyaka yanyu ahagaze ku bintu byinshi bikunze kugibwaho impaka birebana n’amateka yacu cyangwa birebana n’uburyo mwifuza ko igihugu cyacu cyayoborwa mu gihe kiri imbere.

Mu Urubuga Rwa Twese rwo kuri uyu wa kabiri tariki ya 29/10/2013, nifuza ko mwe abanyapolitiki n’abandi babishaka mwajya impaka ku birebana na Revolusiyo ya rubanda yo muri 1959 n’impinduramitegekere yakurikiyeho yavanyeho Ubwami igashyiraho imitegekere ishingiye kuri Republika na demokarasi.

Mbararikiye rero gufata ijambo muri urwo Rubuga Rwa Twese mukageza ku bandi ku buryo bufututse uko ubu mubona ibintu.
Nk’uko bisanzwe, urwo Rubuga Rwa Twese ruzatangira saa 18h isaha y’i London.

Byaba byiza mumenyesheje Radio Ijwi Rya Rubanda mbere y’igihe niba muzahaboneka, uretse ko nk’uko mubimenyereye, n’uwaba atamenyesheje mbere ashobora guhita ahamagara muri studio mu gihe cy’ikiganiro agahabwa ijambo.

Ni umwanya wo kwerekana neza aho mwe n’amashyaka yanyu muhagaze ku ngingo zikunze kugibwaho impaka mu banyarwanda.
Nyabuna ntimuzabure.

Simeon
Ijwi Rya Rubanda.