Category Archives: Views

IFUNGWA RYA KIZITO MIHIGO: Abatutsi bahoze mu Rwanda babayeho nk’ihene iri ku kiziriko!

Image

Kizito Mihigo si umuntu usanzwe, ni icyamamare(Star). Imana yamwihereye ingabire yo guhanga indirimbo nziza, kuziririmba biryoheye amatwi no kuzicuranga binyuze umutima. Afite abantu batagira ingano bamwikundira, ubu bose bari mu gahinda n’icyunamo kubera ifungwa rye risa n’iridasobanutse ! Nyamara ariko rifite igisobanuro.

Reka tubanze twibutse ko Kizito Mihigo atakomotse i Bugande:  yavukiye i Kibeho(Gikongoro), taliki ya 25/7/981, ubu afite imyaka 33! Se umubyara yitwaga Augustin Buguzi, yazize jenoside mu 1994. Nyina yitwa Placidia IRIBAGIZA.

Kizito Mihigo yatangiye kuririmba afite imyaka 9 gusa. Ageze mu Seminari nto ya Karubanda, ntiyashoboye kuyirangiza kuko igihe kinini yakimaraga mu ndirimbo ntabone umwanya uhagije wo kwiga andi masomo. Yahimbye indirimbo zirenga 200 za liturujiya zakunzwe n’abakirisitu bo mu maparuwasi menshi y’u Rwanda.

Kizito Mihigo yamenyekanye kurushaho mu ndirimbo zinyuranye zo kwibuka cyane cyane iyitwa “ Amateka” yaririmbye mu mihango yo kwibuka ku ncuro ya 17 n’iyo yaririmbiye u Rwanda yitwa “Imbimburirakubarusha” yahimbye mu gihe cy’amatora yo mu 2003.

Kizito Mihigo ari mu benegihugu bake bakunzwe cyane n’abanyarwanda benshi b’amoko yombi. Ari nabyo nyine bimukwegeye ingorane arimo ubu.

II. Icyaha gikomeye Kizito yaba yarakoze kimuviriyemo gufungwa  ni ikihe?

Kumva ko Kizito yaburiwe irengero byonyine byari byahagaritse umutima w’abakunzi be. Kumenya ko ari mu maboko ya polisi y’u Rwanda byateye benshi amakenga dore ko FPR yari imaze iminsi imushakaho akamunani nyuma y’uko ahimbye indirimbo yise “Igisobanuro cy’urupfu? Requiem reconciliateur”. Iyi ndirimbo nayo ikaba yarakunzwe ku buryo budasanzwe,cyane cyane ko yaje ifite ubutumwa busonzewe na benshi  bwo kwamagana  ivangura  rikorerwa abapfuye n’abapfushije. Muri iyi ndirimbo Kizito aremeza ko urupfu ari rubi kuri bose, icyo rwaba ruturutseho cyose, yaba jenoside, kwihorera, indwara, impanuka…Aremeza ko upfushije wese ababara kandi akaba afite uburenganzira busesuye bwo kwibuka no gutabarwa. Arahamya ko dukwiye gusabira abacu bose bapfuye, nta vangura .

Ubwo butumwa nibwo butanyuze abambari ba FPR-Inkotanyi bazobereye muri politiki ruvumwa yo guca abanyarwanda mo ibice. Ba Tom Ndahiro , Umujyanama mukuru wa Perezida Paul Kagame, n’abandi Bashinjabinyoma babigize umwuga bahise bamera amababa , bitwikira akababaro ngo k’ ” Abacitsekwicumu” da, baterera Kizito Mihigo ku munigo, bamushyiraho itarebwoba n’ihagarikamutima rirenze urugero, baramupfukamisha ngo nasabe imbabazi, bamwandikisha inzandiko zo kwemera no gusaba imbabazi z’ibyaha atakoze …ari nazo nyine zizakoreshwa mu kumushinja imbere y’urukiko mu rubanza rwe ruzatangira mu minsi mike iri imbere  aha !

Polisi yo ngo iramushinja iki ?

Nk’uko byasohotse mu binyamakuru binyuranye bisanzwe bivugira Leta y’Agatsiko, itangazo rya Polisi riravuga ko Kizito Mihigo akekwaho gukorana na FDLR n’ubuyobozi bukuru bwa RNC ngo kandi iyo mitwe yombi ari iy’iterabwoba. Arashinjwa kandi gutegura ibitero bihungabanya umutekano w’igihugu, GUHIRIKA LETA, kwica bamwe mu bategetsi b’igihugu barimo Abaministri…..Ejo mu gitondo bazaba bamwongereyeho no kwiba amafaranga mu ma Banki bityo bamwabure umutumgo yari amaze kwihahira, bamuharabike bamuhindanye he kugira n’uzongera kumucira akari urutega.

Kuko tumaze kumenyera umuco mubisha wa FPR wo gutekinika amadosiye, ntawe utabona ko  ibi byaha byose ari ibihimbano bya nyirarureshwa, kereka kimwe : Guhirika Leta ! Reka tubisesengure.

II. Kuki Kizito ashinjwa guhirika Leta kandi atari umunyapolitiki?

Ibanga ni aha riri. Mu by’ukuri FPR-Inkotanyi yifatiye ubutegetsi ku ngufu nyuma y’intambara yarimbuye Abanyarwanda basaga miliyoni 2,Abahutu n’Abatutsi. Ariko kugira ngo iyi Leta irambe ku butegetsi yashyize imbere “jenoside yakorewe Abatutsi”, ishuka Abatutsi barokotse ko aribo ikorera, ko aribo yarwaniriye, ko intambara yatangije taliki ya 1/10/1990 yari igamije guhagarika jenoside ! Kagame ntacyo atakoze ngo abumvishe ko ari we Muremyi w’Abatutsi n’Umukiza wabo ku buryo atariho batabaho; ko navaho kazaba kababayeho; bityo rero bakaba bagomba kumwemera, kumusenga, kumusingiza, kumuramya no kumukirikira nk’amatungo kabone n’iyo yaba abajyanye mu ibagiro babireba, babibona. Benshi mu Batutsi babaye nk’abarabyemera kubera akababaro gakomeye bari bavuyemo. Nta wahakana ko nyuma ya 1994 benshi mu Batutsi barokotse batashyizwe ku ibere bakanafashwa muri byinshi, ugereranyije n’uko Abahutu bahinduwe rubebe, ibipinga, abajenosideri, “Nothing”… Gusa icyo bamwe mu Batutsi bahoze mu Rwanda batazi, ni uko: “ uko gufashwa, ubwo burenganzira bafite, ubwo bwigenge n’ubwisanzure bahawe na FPR….bifite aho bigarukira”. Mbese bariho nk’ihene iri ku kiziriko, ishobora kubanza kwibwira ko yigenga nyamara ikarisha gusa aho ikiziriko kigarukira! Ishobora guhabwa ikiziriko kirekire ndetse cyane, ariko ni ikiziriko. Ntikirenga.

(1)Abatutsi bahoze mu Rwanda, (ubundi FPR yajyaga yita ko ntaho bataniye n’Abahutu),  bemerewe kubaho gusa igihe cyose batabangamiye inyungu za Paul Kagame n’Agatsiko ke. Iyo bazamuye akajosi karatemwa cyangwa kagashyirwamo umugozi. Niba ushidikanya, ibuka ba Aciel Kabera, wongereho Rwisereka n’abandi benshi nawe waba uzi.

(2)Abatutsi bose(harimo n’abahoze mu Gatasiko!) ntibemerewe “gukora politiki” yagira icyo ivuguruzaho amahano yakozwe kandi agikorwa na FPR-Inkotanyi. Iyo hagize uhirahira ngo arashinga umutwe wa politiki udakorera mu kwaha kw’Icyama, arafatwa, agakubitwa, akandagazwa, atahambwa abona agakatirwa igihano gisumba icy’Abahutu bakoze icyaha kimwe. Niba utari ubizi uzasobanuze impamvu Deogratias Mushayidi yakatiwe burundu kandi yarabanje gufasha FPR bikomeye! Ugize se ngo hari ikindi Koloneli Patrick Karegeya yazize, Kayumba Nyamwasa we akarusimbuka hamana ?!

(3)Abatutsi bahoze mu Rwanda  ntibemerewe gukira cyane, kumenyeka, kugira “influence”, gukundwa n’Abahutu …igihe cyose FPR itabafiteho ijambo risesuye, ngo ibe ibagenzura 100%. Ugerageje gushyira mu gaciro, akanenga ibitagenda agamije ko byakosorwa ngo akarengane kagabanuke, ivangura ricogore, igihugu kirusheho kugira amahoro, uwo aburirwa irengero, ibye bikarangira bityo.

(4) Twibuke abana benshi b’urubyiruko b’Abatutsi barokotse jenoside ubu bakaba basigaye ari ba nyakamwe batagira imiryango ibarengera: nibo FPR ifata ku ngufu, ikabanyereza, ikabajyana mu ngando za rwihishwa batorezwamo ibikorwa by’ubugizi bwa nabi, ibi tubona bikorerwa rubanda mu gihugu no hanze yacyo. Bene abo bana , FPR yabahinduye nk’amatungo yayo: ibica umusubizo kandi ikabanigira igihe ishakiye ntawe ubaza ibyabo . Iyo hagize uwiha ibyo gushyira mu gaciro agashaka gusohoka muri ubwo buzima budashobotse, iyo atabaye inyaryenge ngo  ahunge igihugu hakiri kare, aricwa nta kabuza. Bene abo bana b’abatutsi bakubitwa agafuni buri munsi, ntibagira ingano, kandi ntawe ubavugira. Ubuhamya bunyuranye twahawe kuri icyo kibazo tuzabushyira ahagaragara mu minsi iri imbere.

III. Dore icyo Kizito Mihigo azira! 

Kizito ni umwe muri ba Batutsi bake bazamutse batabikesheje kuba abana b’Agatsiko. Kizito Mihigo yamenyekanye ku bw’impano ye. Birumvikana ko Agatsiko ka Kagame katabuze kumushyigikira, bigatuma atera imbere ku buryo bwihuse. Gusa nk’abandi Batutsi barokotse,bibaye ngombwa nyine ko agera aho agonga  cya kiziriko ! Hari aho atagombaga kurenga.

Kizito arazira “ibyaha” bibiri gusa ibindi ni amashyengo matindi ya FPR.

(1)Kizito arazira ko yashoboye kwigeza aheza ku mbaraga ze gusa ( Il est victime de sa réussite). Iyo umuntu amaze kuba icyamamare ahinduka Uvugarikijyana(Leader). Kubera ko Kizito Mihigo yagize abantu benshi bamukunda kandi bamwumva, byatumye FPR imufata nka DANGER. Icyo gihe yatangiye kumuhozaho ijisho,ikagenzura ibyo avuga n’ibyo akora. Yamwemereye kubaho igihe cyose  ubwamamare bwe bwatezaga imbere inyungu z’Agatsiko. Kuva ku munsi byagaragaye ko ashaka guca ku ruhande gato, yari  agatoye. Nicyo cyaha cya kabiri cya Kizito.

(2)Kizito Mihigo arazira icyaha gikomeye cyane mu maso ya FPR cyitwa « Gushyira mu gaciro ».

Kizito Mihigo ni umwana wahawe uburere bwa gikristu, mu muryango we no mu Seminari, kandi kuva akiri muto akaba yaratojwe kubana n’abantu bose. N’ubwo jenoside yamugize imfubyi, Kizito ntayobewe inkuru y’ibihumbi byinshi by’Abahutu batikiriye hariya avuka i Kibeho bikozwe n’Inkotanyi Jenerali Ibingira n’abicanyi be, ku itegeko rya Paul Kagame.

Kugira ngo Kizito akomeze afunge amaso, yemere kandi yigishe ko Abahutu bo atari abantu byagomba kugira aho bizarangirira . Kugira ngo Kizito akomeze amiragure bunguri ibinyoma nka « Ndumunyarwanda », kandi bigaragara ko abayigisha bataraba n’abantu, ahubwo ari babandi bahora bivuga ibigwi by’ubunyamaswa bwabaranze kandi n’ubu bukibaranga…byari kuzagera aho bikamugiraho ingaruka mu mutwe n’umutima ukamuhagararana.

Ng’uko uko Kizito yageze aho afata icyemezo cyo kwigarukamo, «ashyira mu gaciro », maze yiyemeza gushyigikira gahunda ya Leta y’Ubumwe n’ubwiyunge. Yibwiraga ko abavuga ubumwe(to stay together !) baba bavuga ubw’Abenegihugu bose, atazi ko biba bivuga ubumwe bw’abagize Agatsiko-Sajya n’imiryango yabo yonyine, n’inyungu zabo gusa ! Intamenya ntibwira umugenzi.Ng’uko uko Kizito yaba Mugo, ayoberwa amakata y’Abamene, agwa mu ruzi arwita ikiziba!

Dufate iki , tureke iki ?

Kizito ntabwo yanga Paul Kagame, nta n’ubwo arwanya ubutegetsi bwe. Ntabwo Kizito yateganyaga guhungabanya umutekano w’igihugu mu bikorwa by’urugomo, kubimushinja ni ukumutobera amateka !

Twizere ko bariya bagenzi be 2  babambanywe nka bya bisambo byo ku musaraba wa Yezu,(umwe iburyo, undi ibumoso) atari abateguriwe kumushinja cyangwa kumunekera iyo mu ibohero ! Ibyabo tuzabigarukaho ubutaha.

Kizito Mihigo arazira ibyo rubanda idakeka : Arazira ko ari icyamamare, ko afite amafaranga, ko ashobora kugira « influence’’ …ariko akaba atagishaka kumvira no gukurikira  butama politiki y’urwango, akarengane, irondakoko n’iterabwoba rya FPR-Inkotanyi. Ngicyo icyaha kigiye kumucisha umutwe.Ubu rwose umwana w’umusore nk’uyu wari utangiye kuzamuka, uteye ubwuzu, wendaga gushinga urugo, FPR igiye kumucamo kabiri (casser), imutindahaze, imuhindure rubebe, imugaragaze nk’Ikigarasha(Nothing) cyangwa imwabure n’ubuzima, abamukundaga bituramire, birangire bityo, isi ikomeze izenguruke.

Nimutohoza neza, ntimuzatungurwe no gusanga biriya birego by’iterabwoba Leta ya Kagame igeretse kuri Kizito Mihigo ari byo yenda FPR ubwayo yashakaga kumushoramo kugira ngo ahindurwe igikoresho cyo kugirira nabi “abanzi bayo” bari hanze y’igihugu….Kizito yabangira bakiyemeza kumwihimura muri buriya buryo . Birabe ibyuya!

Abatutsi bose barokotse bashatse  bahera aha, bakarekera aho kwipfuka intoki mu maso nk’abana,  bakamenya neza isura nyakuri ya FPR Inkotanyi(Umutwe w’iterabwoba ukwiye kongerwa ku rutonde rw’indi iteye nkawo, ukarwanywa) ; bagasubiza amaso inyuma bakareba amateka,  bakitegereza uko FPR iyagoreka nkana yishyira aheza ; bakongera bagaterera ijisho ku byabaye mu 1994,bakiyumvisha neza n’uruhare rukomeye FPR yabigizemo ; bagasoza bareba ejo hazaza n’urwobo FPR ibaganishamo nanone, mu gihe ikomeje kubakoresha ngo basenye bidasubirwaho abavandimwe babo b’Abahutu kandi  bigaragara neza ko FPR igeze mu marembera !

Batutsi b’i Rwanda, muzakomeza kuzirikwa ku kiziriko nk’ihene kugeza ryari ? Ishema ryo kugirwa igikoresho n’umugizi wa nabi riri he ?

Umwanzuro

Abakunzi ba Kizito Mihigo, « mobilisez-vous », izi nkenya z’Inkotanyi zizaduhekura kugeza ryari ?  Harya ngo Kizito  Mihigo arashinjwa umugambi wo guhirika Leta y’Inkotanyi ? Leta irenganya inzirakarengane bigeze aha, Leta ikora itya, ni nde utatanga umuganda wo kuyihirika uretse ikigwari! Uwampa amaboko ngo nkwereke uko nyirimburana n’imizi ntazuyaje !  Trop c’est trop. Banyarwanda, Banyarwandakazi, Batutsi-Batwa-Bahutu : Revolisiyo iri mu biganza byacu.Ni wo muti.

Padiri  Thomas Nahimana

 

 

 

Gutabariza Abanyarwanda: Ibaruwa umusore yandikiye Paul Kagame ku bijyanye na gahunda ya “Ndi umunyarwanda”

Image

“N’ubwo tubyina iyo gahunda, njye numva umutima unkomanga…sinabyihererana”

Nyakubahwa Umukuru w’Igihugu cy’ U RWANDA,

Impamvu: Gutabariza abanyarwanda.

Nyakubahwa,

Mbanje kubasuhuza mugire amahoro atagabanyije amwe ava ku Mana isumba byose Umuremyi w’isi n’ijuru kandi we nyiri biremwa byose.

Nyakubahwa, mbandikiye iyi baruwa ifunguye nyuma yo gukurikira neza ibiganiro bitandukanye bivuga kuri gahunda nshya ya Leta yiswe NDUMUNYARWANDA ku maradiyo atandukanye hano mu gihugu sinemeranyijwe niyo gahunda nshya. Iyo gahunda ntago nanyuzwe nayo nagato kuko nabonyemo gahunda zisubiza abantu bamwe inyuma mu mitekerereze no mu myitwarire bikaba byazamura umwiryane, ipfunwe no kwishishanya mu muryango mugali Nyarwanda. Nyakubahwa Itegeko nshinga igihugu cyacu kigenderaho ribaha ububasha bwo kuba ari mwe mureberera abanyarwanda twese, mukaba kandi muhagarariye Leta y’Urwanda. Ni muri urwo rwego mbandikiye kugira ngo icyo gikorwa cyatangiwe kandi gihagarariwe na Leta muhagarariye mugihagarike kuko cyibasiye igice kimwe cy’abanyarwanda mushinzwe kuyobora no kureberera ubwisanzure ntayegayezwa bahabwa n’itegekonshinga kuko ari abanyarwanda.

Nyakubahwa bamwe mu bayobozi bari gusobanura iyi gahunda hirya no hino mu bitangazamakuru bashishikariza abahutu bose ko bakwiye gusaba imbabazi abatutsi kubera Genocide ngo yakozwe mu izina ryabo. Nkumusore ukunda  igihugu kandi ukurikirana ibijyanye na politike y’igihugu cyacu, mbona ibi bihabanye nibyo mwakomeje gushishikariza abanyarwanda mu magambo mbwirwaruhame (Discours) mutahwemye kutugezaho mu bihe byashize ubwo kenshi mwadukanguriraga kwibona nk’abanyarwanda kuruta uko twakwibona aho twavuye (Imiryango, amoko, uturere ….), urubyiruko mbona twarakuranye koko uwo muco mwiza wo kumva ko tureshya ariko ibi byo byantunguye, rero nimba koko imvugo yanyu ariyo ngiro iyi gahunda mukwiye kuyihagarika kuko izazamura umwuka mubi mubo muyobora bikaba bishobora kuzateza ibindi bibazo nk’ipfunwe, agahinda no kwicuza ibyiza bamwe batanzeho umusanzu, igikomeye kurushaho amoko yari asigaye mubantu bakuru none n’abana bagiye kubyinjizwamo kandi uko babyinjijwemo si byiza kuko byerekana ko ubwoko bumwe ari bubi ubundi ari bwiza. Muri make impamvu nenga iyi gahunda ni uko yirengagiza nkana izi ngingo 6 zikurikira:

  1. Hari abahutu beza kandi benshi cyane badakwiye kwikorezwa uwo musaraba wo gukora Genocide, nabaha ingero: Nyuma ya Genocide hari Abana bigaga I Nyange b’abahutu (bashyizwe no mu ntwali z’igihugu kuko banze kwitandukanya na bagenzi babo b’Abatutsi) imiryango yabo kuri ubu nkeka ko yari ifite ishema ko yabyariye Igihugu intwali, none ko bagiye gusigwa ubusembwa bw’icyaha batakoze, batanatumye umuntu kugikora mu izina ryabo? Hari abahutu bakijije abatutsi muri Genocide bahigwaga, hari n’abandi bahutu bapfanye n’abatutsi muri genocide kuko banze kubatanga ngo bicwe urugero ruzwi cyane n’urw’umupadiri w’I Mukarange (Kayonza), Hari abahutu b’abanyeporitike barwanyije gahunda  za Leta yacyuye igihe zacagamo abanyarwanda ibice babarwanyiriza mu gihugu bashinga amashyaka bacishamo ibitekerezo byabo birwanya iyo politike mbi ingero hano ni nyinshi sinazirondora. Mwibuke ko hari n’ababiguye mo bashyinguye ku I Rebero imiryango yabo n’amashyaka yabo nkeka  bari bafite ishema ry’ibyo barwaniye none imiryango yabo nayo isabe imbabazi?, urugero rwanyuma natanga ni urw’abahutu bafashe iyambere nabo bakajya ku rugamba bagafatanya n’abandi bagahagarika Genocide. Mu by’ukuli nabo ibyo byagakwiye kubatera ishema, Nyakubahwa mumbabarire hano ntarugero mbaha kuko nziko mubazi kundusha kuko mwari mu ishyaka rimwe icyo gihe. Abo ni bamwe mu bahutu bafatwa nk’ ibyitegererezo byiza k’Urubyiruko rw’U Rwanda kuko bafashe imyanzuro ikwiye mu gihe byari bikomeye. Abatabarutse Imana ibahe iruhuko ridashira kandi nemera ko barwaniye ukuli, arikose abakiriho bahumeka babarizwa mu byiciro navuze cyangwa imiryango yaba Nyakwigendera nabo bazagende basabe imbabazi kandi benshi baranabihombeyemo, bakicirwa imiryango…? Nyakubahwa icyaha ni gatozi nta bwoko bwabazwa ibyo abantu bandi bakoze ngo mu izina ryabo kuko ubwoko bwose ntibwaba bubi cyangwa bwiza.
  1. Abatutsi bose siko bahizwe muri genocide, amateka avuga neza ko abatutsi bose atariko bahizwe, abari barayobotse Muvoma ntakibazo bagize ingero zirahari kuko nk’Interahamwe uwari uzikuriye mu rwego rw’Igihugu yari umututsi. Kubw’ibyo mbona umuryango w’umututsi wakoze genocide nawo udakwiye gusabwa imbabazi kuko wagize uruhare mu mahano yagwiririye igihugu cyacu. Kandi mubyukuli  abo na bo bafite abavandimwe bandi bazize Genocide bagomba gusabwaho imbabazi, ku rundi ruhande bakagira abahitanywe na bamwe mu muryango wabo; ubwo bo bazabarwa he?
  1. Generalisation niyo yoretse imbaga mu Rwanda: Imbarutso ya Genocide yabaye  mu ijoro ryo kuya 06/04/1994 ubwo indege yaritwaye uwari Umukuru w’Igihugu Nyakubahwa Juvenal Habyarimana yahanurwaga n’igisasu, Abatutsi nabitwaga ibyitso by’inyenzi batangira kwicwa bazira ko ngo bahanuye indege y’umubyeyi, umututsi wo mucyaro hasi ku mudugudu utazi gusoma no kwandika yewe utazi no kurashisha itopito yashinjwe iryo hanurwa ry’indege kandi yahanuriwe I Kigali hakoreshejwe misire. None muri iyi gahunda Umuhutu warwanye muri FPR, Uwahishe abatutsi bakarokoka ndetse n’uwarwanije ubutegetsi bwahozeho nabo bashyizwe mu gatebo kamwe ngo bihanire ubwoko bwabo Hutu bwakoze genocide? Iki se kibaye icyaha cy’inkomoko umuhutu wese azihana? NDUMUNYARWANDA se ibaye Batisimu abahutu bose bakwiye gucamo? Mbona harimo akarengane kuko leta yacyuye igihe abataragiye muri POWER yabise abagambanyi babuzwa amahoro, bicirwa imiryango, birukanwa kukazi abandi barapfa none no kuri ubu bagiye kwambikwa ubusembwa bwa Genocide batahwemye kurwanya? Bahungire hehe handi ko bari bageze igihe cyo gusoroma ibyo babibye? Numva gushyira mu gatebo kamwe (Generalisation) ari politike ishaje kandi mbi yatumazeho abantu kuyikoresha ubu ni ikosa rikomeye kuko ubwo amateka ntacyo yaba yaratwigishije! Nta bwoko bwaba bubi bwose.
  1. Uburemere bw’icyaha cya Genocide: Genocide mu mategeko mpuzamahanga ni icyaha gikomeye cyane kandi kidasaza kubw’ibyo uruhare rwose wayigiramo ntuba ukiri inyangamugayo amategeko agukuraho ubudahangarwa bwose. Numva mu rwego rwo guha icyubahiro gikwiye abaguye muri Genocide ari ukubaha ubutabera nyabwo mugahana ababigizemo uruhare bose kandi mwibuka ko imbabazi zitavanaho ibihano, nkaba numva uruhare rwose umuntu yakwiyemerera yakoze harebwa mu mategeko agahanwa. Ibiri gukorwa byashyirwa mu rwego rwo gufatanya icyaha n’abakoze amarorerwa, mbibutse ko hari abafunzwe kuko batatabaye abari mu kaga ubwo abandi nabo mbona abari kuzisaba aribyo nabo bakoze.
  1. Ninde uhagarariye Ubwoko ubwo aribwo bwose?: Nyakubahwa ubwo mperuka mu ngando (2011) nigishijwe ko amoko mu Rwanda atakibaho, ariko ikigaragara nanjye nemera mu kanwa byavuyemo, Munyandiko birahishwa, mu ndangamuntu ni amateka ariko mu mitima ntibyigeze bivamo. None Nyakubahwa muzemera ko hagira uhagararira ubwoko hutu, twa cyangwa Tutsi Kugirango asabwe cyangwa asabe imbabazi? Numva bitaba ari byo kuko uwo muryango cyangwa iyo groupe yaba ishingiye ku bwoko kandi Itegeko Nshinga ribuza umutwe uwo ariwo wose wavuka ushingiye ku bwoko,…. Byatandukanya abanyarwanda. Ubwo rero mbona iyi gahunda itararebye abazasaba n’abazasabwa imbabazi. Nkuko nabivuze igiye kugarura amoko mu bana batari bayazi kandi aze mu buryo bubi bwerekana ko ubwoko bumwe ari bubi ubundi bukaba bwiza.
  1. Imbabazi zigira umumaro nI izivuye ku mutima sizivuye mu gihiriri: Nyakubahwa, ubundi muri rusange imbabazi zisabwa umuntu wakorewe icyaha zigasabwa n’uwagikoze kuko amaze kumenya kandi yemera neza ko ibyo yakoze ari amakosa cyangwa ari icyaha akaba kandi yiteguye kutazongera gusubira mu ikosa ibyo abikora nta gahato ahubwo ari umutima nama we ubimwemeza. Uzitanga ntategetswe kuzitanga kungufu ahubwo areba koko uzisabye niba azikwiye kandi atazongera kumuhemukira yarangiza akazimuha kandi nyuma ntabimucyururire nawe ntagahato ashyirwaho mukuzitanga. None umuntu uzasabira undi imbabazi dore ko atanamutumye ni iki cyemeza ko uwo wabikoze atazongera agakora nkabyo dore ko atariwe uzisabiye? Uzitanze se n’iyihe garanti yagira imwemeza ko bitazongera? Dore ko dukwiye kwibuka ko uwakoze icyaha siwe uri gusaba imbabazi…  Nyakubahwa ndabona atariko bizagenda ahubwo birasa n’agahato, kuko umwanya munini utwarwa nuwo kubyigishwa (Gusaba imbabazi) ubundi bamwe bakemera kubera umwiherero tutamenya ibyawubereyemo. Nkabona rero nta mumaro izo mbabazi zagira igihe zitari gutangwa kubushake, uwakoze ikosa yishakire uwo yahemukiye amusabe imbabazi atabibwirijwe. Anaduhe garantie ko atazongera kudusiga icyo cyasha nk’abanyarwanda.

 

Nyakubahwa nsoza iyi baruwa natanga umusanzu wanjye mbagira inama zikurikira:

  1. Nyakubahwa Itegekonshinga ribaha uburenganzira bwo guhagararira abanyarwanda twese, amarorerwa yagwiririye u Rwanda ni ibyago bikomeye kandi icyasha cyagiye k’umunyarwanda wese, rero mbona ko gahunda ya NDUMUNYARWANDA ikwiye kuza twese abanyarwanda hadaciwemo ibice tugakubitwa icyuhagiriro ndetse tukemera ko habaye Genocide yaduhesheje isura mbi mu ruhando mpuzamahanga iryo pfunnwe rikaba iryacu twese aho kuba irya bariya cyangwa bano dore ko buri gice nyarwanda ukijoye utakiburaho inenge, ubundi Nyakubahwa mububasha muhabwa n’itegeko bwo guhagararira u Rwanda n’abanyarwanda mukaduhagararira abakorewe n’abakoze Genocide izo mbabazi mukazisaba mu izina ry’abanyarwanda muhagarariye batavanguye kuko nyine TURABANYARWANDA ntituri ABAHUTU, ABATUTSI cg ABATWA ubundi mukizeza amahanga ko nta Genocide izongera kubaho dore ko itanashoboka hatabayeho inkunga ya Leta.

2. Nyakubahwa ikindi mbona ko cyafasha, numva iki aricyo gihe hajyaho campain ku Murenge cyangwa ku Kagali yo kurata ubutwari bw’ababashije guhisha abandi bahigwaga muri uwo murenge cyangwa Akagali abahizwe bagatanga ubuhamya uko bahishwe ababahishe nabo bakavuga uko biyemeje gukora ibitari byoroshye, bakambikwa imidari yakwitwa izina kurwego rubishinzwe maze abana mu midugudu bagakura babona umuntu wakoze ibyo abandi batinye gukora, akabagira inama zo kwanga ikibi cyose kabone niyo baba ari ababyeyi be bagikora. Mbona byaba urugero rwiza aho kubereka ko hari ubwoko bwavukanye icyaha bukamara abantu. Ubundi kurwego rw’igihugu hakambikwa Imidende abanyapolitike bikuye umugati mu kanwa cyera bagatinyuka bakavuga ibitaragendaga muri icyo gihe bigatuma bangwa na benewabo, bagakurwa ku kazi, bagafungwa, bakitwa ibyitso… ndetse n’amashyaka yose yarwanije ibitekerezo bya cyera byavanguraga abantu nayo ntabure kuri uwo Mudende tukayamenya, tukayaratira abandi. Bityo Abasore n’inkumi bashaka kuba abanyaporitiki bakabona abo bagisha inama zo kwanga ikibi kabone niyo cyaba gikorwa n’abo basangiye ishyaka. Bityo abasore n’inkumi tugakurana imihigo nk’iyizo ntashyikirwa zakoze ibitoroshye. Abo bakazaba abantu ndeberwaho bityo iyi gahunda ya NDUMUNYARWANDA isige umurage ku bana bato wo guharanira kwanga ikibi niyo byaba bigukura amata kumunwa cyangwa niyo byaba bikorwa na mwene wanyu ukabyanga wivuye inyuma. Bitabaye ibyo nkukombona iyi gahunda izasiga NDUMUHUTU, NDUMUTUTSI, NDUMUTWA aho gusiga NDUMUNYARWANDA NYAWE.

Amashyaka yarwanije ingoma mbi, abanyapolitike barwanije ibitekerezo bibi bya cyera byavanguraga abanyarwanda, abantu batabaye abandi bakabahisha cg bakajya muri opposition kurwanya ikibi ….. cyo nimuze abo bantu mvuze tubarinde kwicuza ibyiza bakoze ahubwo baterwe ishema n’uko batabaye abari bababaye bakabaha ubuzima.

 

Muhorane amahoro n’U Rwanda ruzira amacakubiri.

Umusore utuye mu ntara y’amajyepfo

Rwanda.

Niba ushaka kugira icyo usubiza uyu musore , wanyura ku buyobozi bwa Blog cyangwa ukatwandikira kuri addresse ikurikira: busenock@yahoo.fr

Was Clinton’s “No Genocide” Dictate On Rwanda Meant To Ensure Kagame’s Military Victory In 1994?

By Milton Allimadi

Who killed Juvenal Habyarimana?
[Black Star News Commentary]

It’s generally accepted that Bill Clinton opposed a vigorous international community- and American armed intervention when the massacres erupted in Rwanda in 1994 because he feared this country could get bogged down in a messy operation with unpredictable outcome.

There has never been an internationally supervised research to estimate the numbers of civilians murdered in Rwanda however the figure of “nearly 800,000″ has been widely quoted and accepted for years.

It’s also generally accepted that Clinton wouldn’t allow his administration officials to use the term “genocide” to describe the mass killings in Rwanda because the word carries legal connotations that would have obligated intervention.

But how credible is this explanation as to why Clinton opposed use of the word and outside intervention?

If that was indeed the true motive for barring the use of the term and opposing intervention how did Clinton hope for the killings to come to an end? He was president of the United States, the world’s only remaining superpower.

Is it conceivable that Clinton was willing to let the U.S. stand aside and risk the possibility of Hutus, the 85% majority population in Rwanda, annihilating all Tutsis?

This is a difficult proposition to accept or believe.

The killings had been triggered when on April 6, 1994 the plane carrying Rwanda’s Hutu president Juvenal Habyarimana and Burundi’s Cyprian Ntaryamira was downed by two missiles as it approached Kigali airport.
Is it more likely that Clinton in fact knew that the massacres would come to an end — with victory by the RPF, under its leader Paul Kagame?

So, in fact, by refraining from calling the massacres a “genocide” and triggering an international armed intervention did Clinton’s decision at the time actually buy time for Kagame and allow his RPF to seize power?

Former Rwandan President Juvenal Habyarimana assassinated by current president Paul Kagame

Habyarimana was returning from Tanzania, where regional leaders were pressing the warring parties to carry out the Arusha Peace Accord to halt fighting between his army and the opposing force, which included units of Uganda’s army and the Rwanda Patriotic Front (RPF).

The Arusha deal was detrimental to the RPF’s goal and U.S. interests which included displacing France’s influence in the region.

Arusha called for a Transitional government, power-sharing between Habyarimana’s party, Kagame’s RPF, and other parties. It also called for elections and given that Hutus comprised 85% of the population, Kagame wouldn’t have become president.

Kagame stood to gain the most from the assassination of President Habyarimana and to lose the most from negotiated peace. The use of the term “genocide” by the Clinton administration and robust outside intervention most likely would have saved hundreds of thousands of lives.

It also would have closed Kagame’s path to presidential powers in Rwanda.
So was it mere coincidence that Clinton’s withholding the use of the term “genocide” benefitted Kagame?

Consider some points that indicate U.S. preference of an RPF/Kagame victory at the time.

1) At the time of the October 1, 1990 invasion of Rwanda from Uganda, Paul Kagame was being trained at the U.S. Military Academy at Fort Leavenworth, Kansas. He had been sent here by Uganda’s ruler Gen. Yoweri Museveni.

He came on a Ugandan passport because at the time he was chief of Uganda’s Military Intelligence. He and many Tutsis of his generation had grown up in Uganda; his family had fled the massacres of 1959 when the monarchy under King Kigeri V in Rwanda was overthrown by the Hutu majority.

When the first commander of the 1990 invading force from Uganda, Gen. Fred Rwigyema, who had been Uganda’s deputy defense minister, was killed under questionable circumstances, Museveni recalled Kagame and installed him commander of the invading army which initially included 4,000 regular Ugandan army soldiers. Later the force became the Rwanda Patriotic Front.

2) The U.S. took no action to censure Uganda or to denounce the invasion, which was a war of aggression which has consequences under international law. Moreover the U.S. allowed Uganda to keep sending more officers for U.S. training under the International Military Education Training (IMET) program that had brought Kagame to Fort Leavenworth.

In 1995 when I was a reporter at The City Sun newspaper, I asked then Vice President Al Gore about this and he told me Uganda “deceived” the U.S. It was a disingenuous response since in subsequent years after I asked the question the number of officers sent for IMET training by Uganda actually increased.

3) France, a supporter of the Habyarimana government, when Francois Mitterand was president, tried to bring action against Uganda for launching a war of aggression against Rwanda on October 1, 1990, through the United Nations Security Council. The U.S. opposed this move.

So a battlefield stalemate maintained from 1991 to 1994, with the RPF controlling much of the areas of Rwanda towards Uganda — the supply route for recruiting fighters and for obtaining arms. During this period, while abuses by Habyarimana’s army was widely quoted in media those of the RPF, including massacres documented by Human Rights Watch, were rarely mentioned.

The stalemate ended after the assassination of Habyarimana.
According to documents from French archives “Mitterrand and his advisers” believed “that the Rwandan Patriotic Front wanted to use its superior military position to restore a Tutsi-dominated regime in Rwanda. French military advisers reported that the rebel movement had acquired surface-to-air missiles from Uganda. When President Habyarimana’s plane was shot down by a SAM missile on April 6, 1994, triggering the genocide, French officials immediately suspected the RPF.”

In recent years, Theogene Rudasingwa, who had been Kagame’s chief of staff and then Rwanda’s ambassador to the United States has said Kagame in fact was the one who ordered the assassination of Habyarimana. A French government minister had claimed that the U.S. gave the missiles to Uganda, from stockpiles seized in Iraq; Uganda then provided them to the RPF — the U.S. denied the allegation.

According to Rudasingwa, the purpose was strategic. Knowing the ethnic volatility in Rwanda, Kagame was aware the Hutu civilian majority would unleash vengeful massacres after Habyarimana’s death. The power vacuum and the bloody mayhem would create the excuse for Kagame seizing power.

Kagame would then be hailed as Rwanda’s “savior.” Kagame would no longer have to fulfill the requirements of Arusha including the elections the RPF could not have won.

In subsequent years the United Nations and Human Rights Watch repory that Kagame has exported the war into the Democratic Republic of Congo (DRC).

Was Clinton, given U.S. intelligence capabilities, unaware of the alleged Machiavellian scheme by Kagame in 1990?

– See more at: http://www.blackstarnews.com/global-politics/africa/was-clintons-no-genocide-dictate-on-rwanda-meant-to-ensure-kagames-military#sthash.qdQsOlMj.rNTRfch1.dpuf

Source: Black Star News

What the author of this article forgets to mention is that the Arusha Peace Accord which was signed on August 3rd, 1993 recommended the presence of 5,000 UN peacekeepers to supervise its implementation. Though it was initially difficult to assemble such force, by mi-December of that year there were already in Rwanda near 2,500 for that contingent. However, surprisingly, even that number was going to be reduced significantly to the point that when the plane of President Juvenal Habyarimana was shot down on April 6th, 1994, there were only 297 UN peacekeepers left. Prior to that, the CIA Kigali desk had sent to Washington an analysis of the political situation prevailing in Rwanda around January 1994. One of the main points the report highlighted was the fact that the assassination of Habyarimana could cause between 300,000 and 500,000 casualties. And this prediction was apparently based on what had happened in neighboring Burundi when president Melchior Ndadaye had been assassinated in October 1993. In summary, when Washington resisted declaring the massacres of Rwanda genocide and probably ensured that there were not enough external forces to intervene, they knew what they were doing. This made the former UN secretary Boutros Boutros Ghali to say that the Rwandan genocide was a 100% US responsibility.

Was Clinton’s “No Genocide” Dictate On Rwanda Meant To Ensure Kagame’s Military Victory In 1994?

“Nyuma y’imyaka 20, Jenoside yabaye Nzamwitakuze,…Abarokotse jenoside babaye Imbyeyi idateka.” Edmond Munyangaju

IMYAKA 20 NYUMA YA JENOSIDE: TWARI TWIZEYE KO…!

Par:Edmond Munyangaju

Tariki ya 7 mata, abanyarwanda twibutse ku nshuro ya 20 jenoside yaduhekuye. Iki gihe ni umwanya mwiza wo gusubiza amaso inyuma tukamenya aho tuvuye n’aho tugeze, bikaba byanadushushanyiriza aho tugana. Mbere ariko yo gufatanya uyu umwitozo utoroshye, tubanje gufata mu mugongo uwo ari we wese wabuze abe muri jenoside no mu bundi bwicanyi butiswe jenoside. Muri iyi myaka 20 duteye umugongo, hari byinshi twari twizeye ko bijya ahagaragara, none turacyategereje ko izuba ribirasiraho. Hari n’ibindi twibwiraga ko umwijima wabipfukiranye burundu, none biragaragara ko utazatsinda urumuri. Reka tubirebere hamwe.

1. Jenoside yabaye Nzamwitakuze.

Mu kinyarwanda iyo umubyeyi yabyaraga apfusha, hari ubwo yageragaho umwana akamwita Nzamwitakuze. Ni nko kuvuga ngo iri zina ni iry’agateganyo, nakura nzamushakira irya burundu. Jenoside na yo yabaye nzamwitakuze. Loni ari na yo ifite inshingano zo kwemeza niba ubwicanyi ari jenoside, yatangiye iyita jenoside y’abanyarwanda. Byasobanuraga ko ari abayikorewe n’abayikoze bose ari abanyarwanda. Ni na byo koko, kuko nka jenoside y’abayahudi yakozwe n’abanyaburayi. Mu Rwanda ho ubutegetsi bwa FPR bwahisemo kuyihindura nzamwitakuze. Yabanje kwitwa itsembabwoko n’itsembatsemba, nyuma ihinduka itsembabwoko, irakomeza yitwa jenoside y’abatutsi, none ubu ni jenoside yakorewe abatutsi. Uwakwibeshya ni uwakwibwira ko noneho iretse kuba nzamwitakuze, ko urutonde rw’amazina rugiyeho akadomo. Urebye intambwe ya “ndi umunyarwanda” ushobora kwibaza niba tutazakanguka tugasanga bayise “jenoside yakozwe n’abahutu”, nibikomeza nk’uko Kagame yabitangaje muri iki cyumweru izaba “Jenoside yakozwe n’abahutu bafatanyije n’abafaransa”, nyuma ishobora kuba “jenoside yakozwe n’abahutu bafatanyije n’abafaransa na Kiliziya Gatolika ”, cyangwa “jenoside yakozwe n’interahamwe n’abafaransa”...inzira ya nzamwitakuze iracyari ndende.

2. Umubare w’abishwe n’abarokotse wabaye Vuguziga.

Mu kinyarwanda kwita umwana Vuguziga byashushanyaga ubushake bwo kuvuga ukuri ugera, ngo hatagira inyungu zawe zihangirikira, iteka ukagira icyo usiga inyuma. Dore bijya gutangira ubutegetsi bwa FPR bwatanze imibare muri Loni ko ngo jenoside yahitanye abantu 800.000. Aba barimo abatutsi n’abandi banyarwanda. FPR ku mpamvu izi yonyine yubakishije urwibutso hafi muri buri kagari n’imibare y’abahashyinguwe irandikwa. Byaje kuba urujijo kuko uteranyije iyo mibare usanga jenoside yarahitanye abasaga miliyoni enye. Nibwo hadutse Gacaca yaje yanzikiye gucukumbura, ihereye ku mibare yo kuri buri musozi. Hashize imyaka 2 irangiye. Nyamara ikibazo cy’umubare w’abahitanywe na jenoside n’abarokotse cyakomeje kuba Vuguziga. Umwanzuro wabaye gusiba imibare yanditse ku nzibutso, na none ku mpamvu zizwi na FPR n’abayo! Hagati aho imvaburayi Dogiteri Senateri Umwanditsi n’Umusesenguzi Bizimana Jean Damascène, mu kwezi gushize yashyize ahagaragara igitabo gikubiyemo ubushakashatsi rutsindangogo. Cyitwa “Inzira ya Jenoside yakorewe abatutsi mu Rwanda”. Muri make ngo jenoside yahitanye abatutsi 1.364.020. (avec précision!). Igitangaje ni ukuntu Gacaca yakusanyije amakuru yaruciye ikarumira, none Bizimana aravumbuye. Ibi na byo utareba kure yagira ngo birarangiye. Nategereze ejo hazaza hahishe ibindi. Bizimana ni umusogongero, umusomyo nturaza.

3. Jenoside y’Imburagihe.

Ku bwa Loni, jenoside yatangiye tariki 1/1/ 1994. Icyemezo gishyiraho TPIR cyemeza ko ibyaha bizakurikiranwa ari ibyakozwe guhera kuri iyo tariki. Aha ni ho bamwe bahera bakibwira ko Loni yemeje ko ihanurwa ry’indege ya Habyarimana atari yo ntangiriro ya jenoside. Kubyumva gutya byaba ari ukwihuta mu magambo. Ahubwo kuba ihanurwa ry’indege ari yo nsiriri ya jenoside, ni cyo gisobanura impamvu Loni yafashe itariki ya 1 mutarama 1994. Yari ifite amakuru rubanda rwa giseseka tutari tuzi nk’uko nyuma byaje kugaragara. Aho umucamanza w’umufaransa Jean Louis Bourguière asohoreye raporo ye, yerekanye ko imyiteguro yo guhanura indege ya Habyarimana yakozwe hagati ya mutarama na mata 1994. Iyi rero ni imwe mu mpamvu zateye Loni gufatira intangiro ya jenoside ku itariki ya 1 mutarama 1994, kugira ngo n’ibikorwa bya FPR byaje kubyara ihanurwa ry’indege ari yo yabaye imbarutso bijye mu rutonde rw’ibigomba gukurikiranwa.

Ibya FPR kuri iki kibazo byo ni agatereranzambaUbu hemejwe kwibuka abatutsi ngo bazize jenoside kuva 1959. Na Senateri Bizimana abigarukaho. Igisobanuro ngo ni uko kuva icyo gihe jenoside yateguwe na MDR, ababiligi na Kiliziya, nyuma hiyongeraho abafaransa mu kuyishyira mu bikorwa. Ku bya Kiliziya ho ararye ari menge. Muri 1959, 95% by’abapadiri bari abatutsi. Ubwo ni bo bagize uruhare mu gutegura jenoside yagombaga guhitana ababo! Ahandi ho FPR yemeza ko ari yo yatangije jenoside umunsi itera u Rwanda. Mu Itegeko Nshinga ryo ku wa 26 gicurasi 2003, ingingo yaryo ya 14 iragira iti: “Leta, mu bushobozi bwayo, iteganya ibikorwa byihariye bigamije imibereho myiza y’abasizwe iheruheru na jenoside yabaye mu Rwanda kuva ku wa 1 Ukwakira 1990 kugeza ku wa 31 Ukuboza 1994, abantu bafite ubumuga, abatindi nyakujya, abageze mu zabukuru n’abandi batagira kivurira”.

Ni byiza kwibukiranya uko ibintu byakurikiranye muri iriya minsi. Tariki ya 1 ukwakira 1990, bamwe mu basirikari b’ingabo za Uganda baremye umutwe bise FPR Inkotanyi batera u Rwanda binjiriye Kagitumba. Bahanganye n’ingabo zari muri ako gace, ndetse bukeye bwaho bakubitwa inshuro bihindira muri Uganda. Ni uwo munsi Fred Rwigema yapfuyeho. Tariki 5 z’uko kwezi, ni ho Kigali hafashwe abantu barafungwa bashinjwa kuba ibyitso by’inkotanyi. Ibi mbyibukije ngira ngo nerekane ko nta kindi gikorwa cyabaye tariki 1 ukwakira 1990 twashingiraho dufata iyo tariki nk’intangiriro ya jenoside.

 

Biragoye kumenya uwashyize iriya ngingo mu itegeko nshinga icyo yari agamije. Iyo wenda aza kuvuga tariki 2 ukwakira 1990. Byari kwitwa ko intambara yateye noneho mu Rwanda bakihimura bica abatutsi. Ku itariki ya mbere ukwakira nta n’umututsi witsamuye, keretse uwari urwaye ibicurane. Uwahisemo iriya ngingo yari agamije iki?  Hari bibiri umuntu yakeka.

Birashoboka ko yashakaga kwemeza ko FPR ari yo yatangije jenoside. Ntibyaba bitangaje kuko FPR ifite abanzi benshi mu bo yita abanywanyi bayo. Nk’uko byanakunze kugaragara, hari abo ishyira imbere nyamara buje ubuswa no guhubuka, icyo kikaba ari kimwe mu biyigejeje aharindimuka. Ikindi gishoboka ariko, ni uko FPR yaba yarabikoze ibizi kandi ibishaka, ikaba yari igamije kuninora abatutsi ko ibyababayeho ari yo yabitangije. Si n’ubwa mbere FPR yishongora ku barokotse jenoside nk’uko nigeze kubyerekana mu yindi nyandiko. Uwumva arumve. Ngo Kadakenga yaranyereye avunika ugutwi, yongeye kunyerera avunika ijosi, ati urupfu rurancira amarenga nkaba umwana”. Ukuri kwa FPR ni uko jenoside yatangiye tariki 1 ukwakira 1990 itangijwe na FPR. Usibye igitero yagabye uwo munsi, nta kindi cyabaye cyatuma iyo tariki ifatwa nk’intangiro ya jenoside. Niba hari ufite ikindi gisobanuro, namubwira iki.

4. Icyunamo gihoraho n’ishyingura ritarangira.

Nyuma y’imyaka 20 turacyakora icyunamo. Mu kinyarwanda kimwe no mu yindi mico ku isi, icyunamo ni mwanya wo gusenyuka ku basigaye bitewe n’uwabo washoje urugendo. Impamvu ni uko uwacu ugiye burya haba hari igipande cyacu kijyanye na we: amateka twasangiye, imiruho n’ibyishimo…tuba dukeneye igihe cyo gupfana na we. Gusa na none, ikiba kigamijwe si uguheranwa n’urupfu. Tuba tugira ngo ibyo nibirangira tuzuke, tweguke dukomeze urugendo, kuko twebwe igihe tukiriho, tugomba kubaho. Ni yo mpamvu icyunamo kiba kigomba kugira aho kirangirira ngo abantu bongere biyubake. Ibyo ntibibabuza nyuma guhora bakibuka. Kwibuka aho bitandukaniye n’icyunamo, abantu ntibahuzwa no kuririra uwagiye, bibuka ubupfura bwe, ubwitange, umurava n’ibindi byose bidakwiye kwabagirana.

Mu rwa Gasabo ho FPR yashyizeho icyunamo kidashira. Nyuma y’imyaka 20 ngo turacyakora icyunamo cya buri mwaka. Igisobanuro ngo ni uko amahano yabaye arenze urugero (kandi koko ni byo) icyunamo cyayo kikaba kitamera nk’icy’urupfu rusanzwe. Uko wagoragoza kose, ni amahano kumara imyaka 20 mu cyunamo. Twakagombye kuba twaratangiye kwibuka. Mu rwego rwo gutinza iyo mpinduka, FPR yashyizeho ishyingura ritarangira. Hari imibiri imaze gutabururwa no kwimurwa incuro nk’eshanu. N’ubu kuyangaza imisozi ntibirarangira. Ikindi kidasanzwe ni ukwanika uduhanga tw’abantu ku nzibutso. Igisobanuro ngo ni ukugira ngo bitazibagirana. Ntaho byabaye. Kuko no gushyingurwa biri mu burenganzira bwa muntu. Ushatse ibimenyetso hari amafoto n’ubudi buhanga bwakoreshwa. FPR yo yarahiye ko abacu batazaruhukira mu mahoro igihe cyose igikeneye kubabyaza umusaruro. Abaganira na Kagame muzamubwire niba abishima, azatange urugero. Nka buriya afashe ibisigazwa bya nyirasenge Gicanda akabyanika ku muryango w’urwibutso rwa Nyanza twamenya koko ko ibyo akorera abandi atabikoreshwa n’izindi nyungu no gushinyagura. Cyakora ikibimutera turakizi: gucuruza ibyago n’amarira y’abandi!

5. Abarokotse jenoside babaye Imbyeyi idateka.

Uwashaka kumenya uburyo bamaze imyaka 20 bakamwa amafaranga akiza agatsiko, yasoma inyandiko yasohotse mu kinyamakuru igihe.com mu cyumweru gishize. Yerekanaga uburyo amafaranga ya FARG hari abanzikiye kuyarira kuyamara. Iyo nyandiko aragira iti:

“Ubugenzuzi bwakozwe n’Urwego rw’Umuvunyi mu Kwakira 2012 kugeza muri Mata 2013, bugashyirwa muri raporo yashyikirijwe Minisitiri w’Intebe Dr Habumuremyi Pierre Damien, ndetse n’Inteko Ishinga Amategeko, bugaragaza ko hari ibikoresho by’ishuri byaguzwe na FARG bigenewe abanyeshuri bacitse ku icumu byandagaye hirya no hino mu Turere bitigeze bishyikirizwa abo bigenewe nk’uko byari biteganyijwe. Iyi raporo kandi igaragaza ko mu mafaranga yagenewe FARG agera kuri miliyoni 130 n’ibuhumbi 783 n’amafaranga 706, ubuyobozi bwa FARG butabasha gusobanura imikoreshereze yayo ndetse n’amafaranga arenga miliyoni 86 n’ibihumbi 854 n’amafaranga 947 yakoreshejwe indi mirimo idafite aho ihuriye n’ibikorwa biterwa inkunga na FARG. Ubu bugenzuzi kandi bukomeza bwerekana ko hari n’ibigo by’amashuri byo mu turere icyenda, FARG ibereyemo umwenda ungana na 41,810,138 biba byarahaye ubumenyi n’abana FARG ibereye umubyeyi ariko byakwandikira FARG byishyuza ikavunira ibiti mu matwi”.http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/farg-na-minaloc-ibisobanuro

Iyo ufashe miliyoni 130 zari zigenwe, ugakuramo 86 zakoreshejwe ngo ibitagize aho bihuriye na FARG. Hasigara miliyoni 44. Wakuramo miliyoni 41 zari zigenewe ibigo by’amashuri zitishyuwe (zagiye ahatazwi) hasigara miliyoni 3 gusa. Izi eshatu ni zo zageze ku barokotse. Niba hari uhakana ko ibi atari ugucuruza abarokotse jenoside natubwire uko we abyita.

6. TPIR isize amapfundo.

Ikindi cyaranze iyi myaka 20 ni urukiko mpuzamahanga rwashyiriweho guca imanza, TPIR. N’ubwo rwari rufite inshingano yo gukurikirana ibyaha byose ku mpande zombi zarwanaga, rurangiye aba FPR bakidegembya. Benshi barugaya kubogama. Iyaba ibi byari ukuri, Kagame n’amashumi ye twakagombye kubabonana umucyo mu maso. Nyamara si ko bimeze. Uko bukeye barushaho guta umutwe kugeza n’aho ubakuriye Museveni yigamba ko bafite umushinga wo kurimbura “bantous”. Ku muntu witambukira mu nzira, TPIR yakingiye ikibaba FPR. Ku muntu ureba kure, TPIR isize imanitse ibya jenoside mu kirere. Bishobora guhanuka igihe icyo ari cyo cyose, kandi umwe mu bafite amahirwe menshi ko byamugwira ni FPR. Reka nisobanure.

Kugeza ubu ntawe urahamwa no gutegura jenoside.

TPIR isize yemeje jenoside itagira uwayiteguye. Byarabanje babyumvisha Kambanda ngo yemere ko guverinoma yari ayoboye ari yo yayiteguye, biyibagiza ko iyi guvernoma yagiyeho jenoside yaratangiye ! FPR yanditse mu Itegeko Nshinga ko ngo jenoside yatangiye ku ya 1 ukwakira 1990. Loni yo ngo yatangiye tariki 1 mutarama 1994. Ufashe ibya Loni igipindi gihita gisenyuka kuko Guverinoma y’abatabazi ntiyategura jenoside yayitanze kubaho ho amezi ane. Ufashe ibya FPR bwo waba ushyize ibintu i Rudubi. Uwari witezwe ni Bagosora. Urukiko rugiye kubyica rumuhamya ibyaha byose ariko rumuhanaguraho icyo gutegura jenoside. Nguwo umutego uzashibukana FPR ejo hazaza. Umunsi zahinduye imirishyo, iki cyuho cy’uwateguye tuzi uzakijyamo: FPR. Aha wahahera wumva icyo Mugesera azira. FPR irifuza ko yakwemera ko muri MRND bateguye jenoside. Yababereye ibamba. None amaso yaheze mu kirere.

Guverinoma y’abatabazi nta jenoside yakoze.

Ubivuze gutya abantu bashobora kwikanga, nyamara usesenguye imanza za Arusha ni wo mwanzuro ugeraho. Icyo urukiko rwa Arusha rwemeje, ni uko mu bari bagize guverinoma y’abatabazi hari abahamwa n’iki cyaha. Nyamara kibahama buri wese ku giti cye. Ntabwo gihama guverinoma muri rusange nk’itsinda. Gihamya ni uko babiri mu bari bayigize bagizwe abere. Abo ni Andereya Ntagerura wari minisitiri w’itumanaho no gutwara ibintu na Andereya Rwamakuba wari minisitiri w’uburezi. Kandi koko icyagaragaye mu manza, nta nyandiko, nta nama cyangwa ikindi kigaragaza aho guverinoma yateranye igashishikariza abantu gukora jenoside. N’abakatiwe byaturutse ku bikorwa byabo ku giti cyabo mu duce tunyuranye tw’igihugu. Mu yandi magambo, icyaha nticyabahamye nk’abaminisitiri cyabahamye nk’abantu ku giti cyabo.

Ingabo z’u Rwanda(FAR) jenoside ntizihama.

Uko byagendekeye guverinoma y’abatabazi ni na ko bimeze mu bari ingabo z’igihugu. Abahamijwe icyaha byaturutse ku bikorwa by’umuntu ku giti cye, ariko bitavuze ko hari umugambi ingabo zagize wo gukora jenoside. Ikimenyimenyi, ni uko abari bazikuriye ku nzego zo hejuru bagizwe abere. Twafata nk’urugero rwa Gratiyani Kabiligi wari G3, ni ukuvuga umuyobozi ku rwego rwa gatatu ushinzwe ibikorwa bya gisirikari. Twavuga na Ndindiliyimana wari uyoboye Jandarumori. Kugirwa abere kw’aba bantu ni ubutumwa bukomeye ko ingabo nta kigaragaza ko zagize umugambi, cyangwa amabwiriza yo gukora jenoside. Gusa hari abayishoyemo ku giti cyabo.

Ibi byose birerekana ko Arusha, n’ubwo yabogamiye ku Nkotanyi, nyamara isize umuryango ufunguye. Ibi biratanga uburyo ko mu gihe kiri imbere, FPR nimara guhirima, ibyuho byagaragaraga mu manza za jenoside byazagira uburyo bwo gusibwa. Ikindi ni uko kuba ingabo na guverinoma y’abatabazi jenoside itabahama muri rusange, ejo n’ejobundi bizafasha kumva neza amateka ya jenoside bitambutse uyu murongo ntayega waciwe na FPR.

7. Kagame imbeho iragenda irushaho kumubana ubutita.

Ibi byose tumaze kuvuga Kagame na FPR barabizi, n’amahanga arabibona. Wahera aha ukumva akato Kagame agenda yinjiramo buri munsi, n’impamvu arushaho guta umutwe no kuvuga amateshwa. Mu myaka yashize, mu cyunamo i Kigali byabaga ari uruvunganzoka rw’abashyitsi biganjemo abakuru b’ibihugu n’aba za guverinoma. Uwitegereje uyu mwaka yabonye uburyo byitabiriwe n’abayobozi bacyuye igihe kurusha abakiri mu mirimo. Nyamara FPR yari yatangije icyunamo mu kwa mbere mu kureba ko uyu mwaka wayibera umwihariko. Umwihariko warabaye ariko si uwari witezwe. Hari hitezwe abashyitsi batabarika, none haje mbarwa. Abanyaburayi bamaze gukuramo akabo karenge, keretse nka Blair Tony na we kubera imirimo arangiriza muri RDB. Abakuru b’ibihugu na guverinoma bari mbwarwa ( Yoweri Museveni wa Uganda, Uhuru Kenyatta wa Kenya, Ali Bongo Ondimba wa Gabon, Ibrahim Boubacar Keïta wa Mali, Denis Sassou Nguesso wa Congo, Hassan Sheikh Mohamud wa Somalia, na Hailemariam Desalegn wa Etiyopiya).

Ibi ntibiterwa n’uko amahanga atagiha agaciro jenoside, ahubwo arishisha Kagame n’ubucuruzi ayibyaza. Mu myaka yashize barahururaga kuko yari akibabeshya ko ari Nyirubutungane na Mukiza. Aho bamariye kuvumbura ko ari Bihemu na Kirimbuzi, ntawe ugishaka gusohoka ku ifoto imwe na we. Aho abayobozi bo ku isi, cyane cyane i Burayi na Amerika batangiye kumuhunga, yiyuburuyemo umwarimu wa za Collège zo muri Amerika. Kuko nyine abayobozi batakimutumira, arikora akazenguruka Amerika ngo atanga ibiganiro muri za Collège. Muribuka umwaka ushize ubwo yasiganwaga na Kikwete. Gusa ingendo zabo zari zihabanye. Mu gihe Kikwete yakirwaga n’Inteko Ishinga Amategeko y’Amerika, Kagame yari muri College tutazi. Quelque part sur la terre!! Aho akigerageza gukandira ni muri EAC (East African Community). Na byo mu cyumweru gitaha tuzabereka uburyo bitarimo kumuhira nk’uko bamwe babikeka.

8. Abambari ba Kagame mu ihurizo rya Nzamugwinyuma.

Abambari ba Kagame na bo bageze mu gihirahiro. Umugani w’Abarundi, babuze ayo bacira n’ayo bamira. Ku ruhande rumwe baramukeneye kuko bamuriraho. Ku rundi ruhande barabona ko amarembera agenda yagereza. Hagati ya Zibukira na Nzamugwinyuma (nzamugwimbere ku bwa minisitiri Mussa Fazil) ihurizo ni ryose. Mu kubafasha kwihangana no kuzirikana amaherezo yabo, reka mbature aka karirimbo ka nyakwigendera Georges Moustaki, yakise “Chanson cri” (Intabaza). Ndayandukura uko iri ngo ntamwicira inganzo, nyuma nyishyire mu kinyarwanda ku batumva ururimi rwa bene madamu:

Je veux que ma chanson soit comme un cri d’alarme

Entre un air à la mode et un chanteur de charme
Et même si je ne chante pas assez fort
Qu’on veuille m’écouter trois minutes encore…

Je dis que le bateau prend l’eau de tout coté

Il est temps qu’on essaye de le colmater
Victime ou criminel les deux sont concernés
Et s’il y a un coupable on est tous condamnés

 

Ndifuza ko iyi ndirimbo yanjye yababera nk’impuruza

Wenda ntigezweho cyangwa ngo ibashimishe

Ndabizi ko ijwi ryanjye ritarangurura bihambaye

Ariko nyabuneka nimunyumve byibura iminota itatu…

 

Dore ubwato buratobotse kandi amazi arabinjirana impande zose

Iki cyari igihe gikwiye cyo kubusana imitutu

Waba umwicanyi cyangwa urengana mwese birabareba

Kuko niba hari uwo icyaha gihama mwese muzafatanya kwishyura.

 

 

Mugire amahoro,

Edmond Munyangaju.

As Rwanda marks genocide, no justice for DR Congo massacres

Rwandan youths carry a flame of remembrance to a ceremony in the town of Kirehe, where villagers from surrounding areas gathered to hear genocide recollections, the symbolic fire is travelling the country as the nation prepares to mark 20 years since the horrific killings that claimed more than 1 million lives. Twenty years after the genocide, the massacres of Hutu civilians who fled across the border into the DR Congo remain a taboo subject in Kigali. PHOTO | FILE

Kigali. Twenty years after the genocide of Rwanda’s Tutsi minority, the massacres of Hutu civilians who fled across the border into the DR Congo remain a taboo subject in Kigali.

In DR Congo’s restive east, however, the memories are painfully acute, of families rounded up and murdered, bodies dumped in mass graves, pregnant women disembowelled.

The Tutsi-led Rwandan government sees as tantamount to negationism any suggestion that the victims of genocide were themselves responsible for mass ethnic killings in 1996-97. Kinshasa has never truly investigated the subject.

But Roberto Garreton of Chile, the first to investigate the slaughter on behalf of the United Nations in April 1997, says he concluded fairly quickly that around 150,000 people had been slain on Congolese soil.

The killings are blamed on forces of the post-genocide government in Kigali who backed a rebel movement led by Laurent-Desire Kabila, the late father of current DR Congo President Joseph Kabila.

“There were many clues showing that the goal was to exterminate those who committed the genocide” against the Tutsis, Garreton told AFP by telephone from Santiago.

But, he added: “It wasn’t possible to say with certainty that there was a genocide,” that is, the wilful extermination of an ethnic group.

Here in Rutshuru in the country’s east, a Congolese Hutu told AFP: “They killed many! They set up barricades and if you had a Hutu name they took you away (and) they killed you!”

A woman who gave her name only as Chiza said: “I saw a pregnant woman whose stomach had been cut open, and the baby was beside her, still attached by the umbilical cord. The woman’s belly was full of flies.”

Located some 50 kilometres (30 miles) from the regional mining hub Goma, Rutshuru and its surrounding area was a major target of killings in 1996.

That was when Laurent-Desire Kabila kicked off his rebellion in North and South Kivu provinces in what was then Zaire.

Kabila’s rebel ADFL army, which would succeed in overthrowing the dictator Mobutu Sese Seko in 1997, was backed by Rwandan troops who poured across the border, where hundreds of thousands of Rwandan Hutu refugees had fled in 1994.

Hiding among them were genocide perpetrators, the so-called Interahamwe militiamen, members of the former Rwandan military and other civilians who took an active part in mass killings. (AFP)

At the same time the Rwandan Patriotic Front, the minority Tutsi force that halted the genocide in Rwanda and took power in Kigali, mounted an operation to halt cross-border incursions into Rwanda by the Interahamwe.

When Kabila’s rebellion took off, the Rwandan soldiers who flooded into Zaire did not simply track down the Interahamwe; according to many residents, they targeted Rwandan as well as Congolese Hutus indiscriminately, including civilians — men, women, old and young alike.

The soldiers from Kigali are accused of having staged phoney reconciliation meetings, only to rob people and then kill them or recruit them as cannon fodder to fight for Kabila.

“A pastor told his flock that if they stayed together in a house Rwandan soldiers would do nothing. But they burned down the house,” recalls one resident.

– No prosecutions –

Later, around 1,500 families at a camp for displaced Hutus in Nyongera, just north of Rutshuru “were all killed,” said Chiza, who belongs to a women’s association.

“They killed educated people. They killed the youth of Rutshuru!”

A Congolese Hutu civil servant recalled how, in late 1996, several dozen people were rounded up one evening at a local official’s house.

“They took groups of five or 10 people, tied them up, brought them here, and killed them with a hoe.”

The man, who requested anonymity, pointed to a spot where the executions allegedly took place and where the bodies were thrown — now covered with weeds.

The bones were excavated in 2005.

Another said he escaped a “planned massacre” at the end of 1996 in Rwanguba, east of Rutshuru.

“One morning, when we came back, we found those who didn’t escape: they were bound, and their brains had been hacked out with a hatchet,” he said.

Like others, he said attacks sometimes targeted non-Hutus.

Hutus were allegedly hunted down elsewhere as Kabila’s AFDL fighters advanced on Kinshasa, some 1,000 kilometres (600 miles) to the west.

Hundreds of thousands of Hutus fled ever deeper into the DR Congo for weeks, and mass graves can be found along their route.

The UN probe, which faced continual obstruction from Kinshasa, took years before finally concluding in 2010 that “the apparent systematic and widespread attacks” perpetrated by the AFDL and Rwandan soldiers “reveal a number of inculpatory elements that, if proven before a competent court, could be characterised as crimes of genocide.”

But no prosecutions resulted from the probe, and nearly 20 years later, those responsible for the crimes have not been brought to justice.

Source: http://www.thecitizen.co.tz/News/As-Rwanda-marks-genocide-/-/1840360/2271486/-/item/2/-/589ot5z/-/index.html

Sandrine De Vincent delivers a genocide comemoration message

992977_554998217872628_856365607_n

Sandrine De Vincent, Africanada Miss Social Media 2013

Twenty years ago, it feels like yesterday, many of us lost our childhood innocence, and now those horrible memories are being replayed again. Many of us we will forever have scars of the Rwandan genocide. As I see the children of Central African Republic, of South Sudan crying for help, it tears me to realize that that was me twenty years ago. Rwandan genocide is not a word or an ideology or some numbers, it is our brothers and sisters. They are the doctors and lawyers that Rwanda as a country lost.

The Rwandan genocide was preventable, the failure of the world to act, unforgivable, and the event for most Rwandans, forever unforgettable. Today, let’s pray for peace and healing for the many people who have been affected by war, especially for the many children who are crying for help. And above all, let us not plant seeds for war and genocide.

The spirit of resiliency among many Rwandan genocide survivors is a torch of hope to the world, and may those who lost their lives rest in peace.

Tubivuge tubisubire : Ibyo FPR ikora biteye isoni !

Parution: Wednesday 9 April 2014, 00:12

Par:Musemakweri Jean de Dieu 

Nabo tubibuke

1. FPR ikora byinshi bihabanye n’umuco wa Kinyarwanda

1.1. Kwihoorera byabagaho mu muco wa kinyarwanda, ariko byari ibintu bibi kuko bivugakwica inzirakarengane imwe yo mu muryango w’uwakwiciye. Kubera ko Interahamwe zigizwe n’Abahutu, ariko atari Abahutu bose, zishe Abatutsi batageze kuri miliyoni 1, FPR yabahoreye yica miliyoni na miliyoni z’Abahutu b’inzirakarengane, n’ubu kandi irumva gukomeza kubica ari uburenganzira bwayo, ndetse bikaba n’inshingano yiyemeje. Ibyo FPR ikora biteye isoni kuko binyuranyije n’amategeko yagengaga umuco mubi wo guhoora ; kandi aho ibihe bigereye aha, uwo muco wagombye kuvaho, ntihagire uwihanira, ntihagire uwihorera, byose bigashyikirizwa ubucamanza.

1.2. Kugirango umwuka mubi hagati y’abantu n’imiryango yabo bitabyara inzigo, mu muco nyarwanda habagaho Gacaca zigamije kwunga ababaga bagize ibyo bapfa. Urebye uko Gacaca nyarwanda yari imeze, usanga ibyo ingirwa-Gacaca za FPR zakoze biteye isoni. Ntizunze Abanyarwanda, ahubwo zabahembereyemo inzigo.

1.3. Mu kinyarwanda ububwa buri ukubiri : Kwima uwaguhaye no gusaba uwo wimye. Hari Abatutsi benshi bakijijwe n’Abahutu bahaze amagara yabo kugirango babashe kubigeraho. FPR yatoje abo bacikacumu kutazongera kuvuga ko hari Umuhutu n’umwe wakijije Umututsi n’umwe. Ikongera iti : “Niba hari Umuhutu wabashaga gukiza Umututsi, ubwo ni uko yakoranaga n’Interahamwe”. Erega ubwo uwo Muhutu akaba arafunzwe, yambuwe ibye cyangwa aranishwe kubera ineza yakoze ! FPR rero izatubwire niba Abanyaburayi bagize ubutwari bwo guhisha no gukiza Abayahudi igihe cya Hiltler (les justes parmi les nations) barakoranaga n’AbaNazi ba Hitler nyine. Bamwe muri abo Bahutu bakijije Abatutsi bishwe n’Inkotanyi. Impfubyi basize zajya kwa ba bantu bakijijwe n’ababyeyi bazo, bakazirukanira kure. Ubwo si ubunyarwanda, ubwo si ubupfura ; ni ubunyamaswa, ni ubupfunya, ni ubunyanda FPR yigisha abambari bayo. Kuba hari Umututsi n’umwe ukiriho, ni uko Abahutu bose batishoye mu bwicanyi. Iyo babijyamo uko banganaga bose, Abatutsi baba barashize burundu mu Rwanda.

Ubundi bubwa ni ugusaba uwo wimye. FPR yimye Abahutu benshi b’inzirakarengane uburenganzira bwo kwishyira bakizana, ibajugunya mu munyururu, aho baborera. Yarangiza ikabasaba kwemera ibyaha batakoze kugirango bagabanirizwe ibihano, ariko nayo ibonereho kwemeza ko nta Muhutu n’umwe utarishe.

1.4. FPR irakungura. Abarundi baravuga ngo “Atawe avugana ingya mu kanwa”, icyo ni ikinyabupfura gisanzwe. Ariko “nta n’umwana wonka arira”. Iyo hari umwana ubyadukanye, babimucaho hakiri kare kuko ari ukugira ikinyabupfura gike no gukungura. Kirazira kandi ko abana, yewe se n’abantu bakuru, basubiranamo bari gufungura. Ngaho rero bafashe ibyuma, amakanya, ibiyiko n’indosho barishaga, bakabihindura intwaro zo kurwana ! Ibyo bintu byose bizira, FPR ni byo ikora gusa. Kuri yo, gutegeka igihugu ni “ukukirya ucyicayeho”. Nta n’ubwo nabigereranya no kwonka, ahubwo ni nko gukama, ariko ugakama n’ayo mu ihembe, ni ukunyunyuza imitsi y’Abanyarwanda. Uko FPR iriho imiragura, ni nako induru n’imiborogo byayirenze ngo hatagira undi Munyarwanda usaba kugira nawe uburenganzira n’uruhare ku byiza by’igihugu cyamubyaye. Biteye isoni.

1.5. Gukunda ibintu, kugira inda nini kandi mbi bya FPR bigaragarira no mu cyunamo cya buri mwaka. Mu muco wa kinyarwanda, habaho icyunamo. Kimara igihe cyagenywe, kikarangira. Kuki FPR ikora uko ishoboye ngo ihoze Abanyarwanda mu cyunamo ? Ni uko umuntu uri mu cyunamo yubahwa, agasigasirwa kandi agasurwa. Abaje kumusura ariko ntibaza imbokoboko. Buri wese aza hari ikintu yitwaje : sheki (chèques) z’amafaranga, inkunga n’imfashanyo z’ubwoko bwinshi, gutuma FPR ivugwa n’ibindi. Ngiyo impamvu FPR ikunda icyunamo. Gukunda ibintu, ukagera n’aho ujya kubishakira mu cyunamo biteye isoni.

1.6. FPR ifite imyumvire yayo yihariye y’amateka y’u Rwanda. Ikibabaje ni uko ari imyumvire icuramye, kandi FPR ikaba ariyo yigisha urubyiruko, ikaba ariyo yubakiraho politiki yayo. Ibyo byongeye kugaragara ku buryo budashikanywa muri disikuru z’urukozasoni za Museveni na Kagame ejobundi le 7 Mata 2014 i Kigali, ku munsi wo kwibuka. Iyo myumvire ni iyo FPR ihatira abantu bose. Uyihinyura wese, kabone n’ubwo yaba ari Umututsi, aba abaye umwanzi nyagupfa wa FPR. Urugero rutari kure ni umuhanzi Kizito Mihigo FPR isigaye yanga urunuka kumva aho ahimbiye indirimbo ye yise igisobanuro cy’urupfu.

Mu nyomeko y’iyi nyandiko turabagezaho amagambo y’iyo ndirimbo, maze buri wese arebe niba hari ikirimo gikwiye urupfu cyangwa burundu y’akato.

2. Inyeshyamba za FPR zateye u Rwanda mu w’1990 zivuga ngo zirifuza kuzana ubutegetsi bwiza kurusha ubwariho. Zazanye ingoma mbi kurusha izabayeho zose kugeza ubu mu Rwanda.

3. Zavugaga ko zigiye kubohora ahanini Abatutsi, baba impunzi cyangwa abari mu Rwanda. Igihe kigeze, ntiyazuyaje kubuza amahanga kubatabara ubwo Interahamwe zariho zibica ubutitsa. Ibyo FPR yabikoreye ko, iyo amahanga atabara, itari gufata ubutegetsi bwose nk’uko yabyifuzaga. Nta n’ubwo yazuyaje kurimbura nayo ubwayo Abatutsi bamwe (itaretse nanone Abahutu, Abatwa n’Abazungu) kugirango igere kuri ubwo butegetsi. Ibi ntabwo ari amagambo gusa. Uwifuza kubimenya by’imvaho muri make ariko meza yakwegera ababyeyi, inshuti, abavandimwe, n’abaturanyi b’Abatutsi FPR yishe nkana, ibizi neza kandi ibishaka, cyangwa agasoma igitabo cya Jean Marie Vianney Ndagijimana, Paul Kagame a sacrifié les Tutsi, Editions La Pagaie, Collection Ibuka-Bose, Orléans, 2009.

4. Ubwo FPR yatangiye iteza ubwega, ivuza iya bahanda ngo icyatumye Interahamwe zirara mu Batutsi zikabicira hafi kubamara, ngo ni urwango karande Abahutu bose (!) baamwe bafitiye Abatutsi. Iki ni ikinyoma cyambaye ubusa. Aya mahano yatewe n’uko FPR yari imaze kwica perezida Yuvenali Habyarimana w’u Rwanda, Sipiriyani Ntaryamira w’u Burundi n’abari kumwe nabo bose mu ndege yari ibavanye muri Tanzaniya. Ubwo kandi hari hashize amezi make FPR yishe perezida Melkiyor Ndadaye, abafasha be ba hafi benshi, ndetse n’abandi bantu barimo umugore wa Bwana Silivestiri Ntibantunganya wari ministiri w’ububanyi n’amahanga w’uburundi mu Ukwakira 1993. Uwo mubyeyi FPR yamwishe ari ku kiriri kuko yari amaze iminsi mike abyaye. Ngicyo icyateye amahano yagwiririye u Rwanda mu w’1994.

5. Imaze gufatira ubutegetsi mu mivu y’amaraso, FPR yaciye iteka ko amoko (Abahutu, Abatutsi n’Abatwa) aciwe mu Rwanda. Irondakoko ryo ryarakomeje ndetse amahano yagwiririye u Rwanda mu w’1994 akomeza guhindurirwa amazina nk’uko uruvu ruhindura amabara, kugera ubwo asigaye yitwa “jenoside yakorewe Abatutsi” kandi nta moko akibaho mu Rwanda. Kuri iyi ngingo, ntitwabura gushimira urubuga leprophete.fr kuko ari rwo rwatinyutse mu w’2011 kwongera gukoresha imvugo “Abahutu, Abatwa n’Abatutsi”, kwerekana ko amoko atari ikintu kibi, ko ahubwo ikibi ari irondakoko.

6. Muri Kamena 2013, noneho mu ijwi rya Kagame umukuru wayo, FPR yareruye ivuga ko amoko abaho, ariko Abahutu bakaba bafite ubugome muri kamere yabo, buri Muhutu wese, n’uzavuka akaba agomba gusaba imbabazi Umututsi wese kuberako Abahutu bishe Abatutsi. Nyamara mu mateka y’u Rwanda kugeza ubu, Abatutsi ni bo bishe Abahutu kurusha uko Abahutu bishe Abatutsi ; kandi ntawica uwo akunda. N’imibare irabyerekana, kandi imibare ntibeshya, usibye nyine bene ya yindi FPR “itekinika”. Muri 2013 FPR yatangije gahunda ibyo kwigiriza nkana ku Bahutu bigomba gukorwamo, iyo gahunda ikaba yariswe “Ndi umunyarwanda”. Ariko rero, nk’uko twabibonye mu ntangiriro y’iyi nyandiko, ibyo FPR ikora binyuranyije n’umuco wa Kinyarwanda kandi biteye isoni.

 Igisobanuro cy’urupfu KIZITO MIHIGO

 Inyikirizo : Urupfu ni cyo kibi kiruta ibindi, ariko rutubera inzira igana icyiza kiruta ibindi.

 Ibitero :

  1. Urupfu ni wo muryango ugana Imana Nyirubuzima, ariko kugirango uwo muryango ukinguke hagomba ijwi ry ‘Imana. Mu kinyarwanda gupfa ni ukwitaba Imana.
  1. Nta rupfu rwiza rubaho, yaba jenoside cyangwa intambara, uwishwe n’abihorera, uwazize impanuka cyangwa se uwazize indwara. Abo bavandimwe aho bicaye baradusabira.
  1. Jenoside yangize imfubyi, ariko ntikanyibagize abandi bantu nabo bababaye bazize urugomo rutiswe jenoside. Abo bavandimwe nabo ni abantu ndabasabira, abo bavandimwe nabo ni abantu ndabakomeza, abo bavandimwe nabo ni abantu ndabazirikana.

 4. Ishema n’ urukundo byanjye si ibyo mvana mu buzima bw’aha munsi, si n’ibyo mvana mu bintu, ahubwo mfite ishema ry’ubumuntu. “Ndi umunyarwanda” ijye ibanzirizwa na “Ndi umuntu”.

  1. Iyo myumvire y’ugucungurwa ni ko kabando kanjye ku rugendo. Nayivomye mu kwemera mfitiye Yezu Kristu. Ubwo bukristu ni bwo bwunganiye ubunyarwanda.

 6. Urupfu ku bw’abantu ni Imana yabahanze bakaba mu rukundo rwuzuye rwa Data. Urwo rukundo ni cyo cyanga cy’ubuzima bwanjye, urwo rukundo ni yo mizero y’ubugingo, urwo rukundo ni cyo cyerekezo cy’ubuzima.  Amen

Lâché aujourd’hui visiblement par ses alliés américains,… il ne reste à Kagame que la fuite en avant, que les accusations outrancières, que les méthodes les moins démocratiques…

 

FIGAROVOX/OPINION – Jacques Hogard, militaire français qui a vécu le génocide rwandais de l’intérieur, s’insurge contre les accusations portées contre la France par Paul Kagame. Selon lui, le président rwandais a souhaité les massacres pour mieux installer sa dictature.


Le Colonel Jacques Hogard a été commandant du groupement de Légion Étrangère lors de l’opération Turquoise au Rwanda, en 1994. À ce titre, il est membre fondateur de l’association France-Turquoise, dont l’objet principal est le «rétablissement de la vérité sur l’action de l’armée française et des militaires français au Rwanda» suite aux allégations concernant ceux-ci durant le génocide au Rwanda.


Le 6 avril 1994 à la nuit tombante, l’avion transportant Juvénal Habyarimana et Cyprien Ntaryamira, respectivement présidents hutus du Rwanda et du Burundi, de retour d’un sommet régional qui venait de se tenir à Arusha en Tanzanie, était abattu par un missile sol-air alors qu’il se présentait pour atterrir à Kigali, la capitale rwandaise.

Trois heures plus tard, dans le nord est du Rwanda, les colonnes en armes du FPR, la rébellion tutsie, se mettaient en marche pour la dernière étape de leur conquête guerrière du pays. A leur tête, un redoutable stratège et chef de guerre, Paul KagameTutsi issu de l’émigration aristocratique rwandaise en Ouganda et colonel des renseignements de l’armée ougandaise, formé dans les écoles américaines.

Kigali, au même moment, le bataillon du FPR stationné dans l’ancien parlement rwandais au titre des accords d’Arusha d’octobre 1993, se mettait également aussitôt en mouvement dans la capitale.

Le lendemain, débutaient des massacres d’une horreur indescriptible qui allaient ensanglanter le pays des mille collines pendant une centaine de jours, des habitants hutus tuant sans relâche leurs compatriotes tutsis dans des conditions abominables.

Le génocide des Tutsis commençait et avec lui, le malheur de ce petit pays des Grands Lacs qui, vingt après, vit sous un régime totalitaire où la démocratie et les libertés élémentaires sont un rêve pour le moment inaccessible.

Ce génocide ne restera pas seul. Aux 800 000 victimes tutsies de 1994, succéderont hélas entre 1995 et 1997 quelques 400 000 victimes hutues, pourchassées et décimées dans les forêts orientales de l’actuelle RDC, sans parler des centaines de milliers de Congolais de toutes ethnies, massacrés eux aussi dans des combats et des tueries qui durent encore de nos jours.

Il y a quelques jours, à la veille du vingtième anniversaire du génocide, le président Kagame dans un violent discours s’en prenait une fois encore à la France qu’il accuse avec persévérance depuis vint ans de complicité de génocide, quand il ne dit pas tout simplement qu’elle en est quasiment l’unique responsable!

Devant le caractère intolérable de telles accusations énoncées en dépit des faits et de l’Histoire, hier 6 avril, la France a donc renoncé à déléguer un ministre de son Gouvernement aux cérémonies officielles organisées à Kigali.

En rétorsion, le président Kagame a alors décidé d’interdire à notre ambassadeur au Rwanda d’assister à ces cérémonies auxquelles cependant était présent un ex-ministre français en la personne du controversé Bernard Kouchner, ami de longue date du potentat rwandais.

Comment expliquer une telle impasse entre la France et le Rwanda d’aujourd’hui?

Certes il y a l’Histoire. L’Histoire contemporaine commencée dès l’établissement d’une coopération militaire entre le Rwanda et la France au début du septennat de Valery Giscard d’Estaing alors que Juvénal Habyarimana était depuis quelques années au pouvoir au Rwanda.

C’est en effet au nom de ces accords que le même président Habyarimana en octobre 1990 décide de faire appel à la France pour contrer les éléments armés en tenue ougandaise et dotés de matériels militaires ougandais qui pénètrent dans le nord du pays. C’est l’époque de l’opération Noroit qui consiste avec deux ou trois compagnies d’infanterie à protéger nos ressortissants et assurer la stabilité de la capitale. C’est aussi l’époque où la coopération militaire française va assurer la remise à niveau des FAR (Forces armées rwandaises) face au FPR.

Ceci on s’en doute, ne nous attire guère les faveurs du guerillero tutsi!

Mais ce soutien de la France au Président Habyarimana ne se fait pas sans contrepartie. Nous sommes quelques mois après le Discours de La Baule et cette contrepartie, exigée et obtenue par la France, est la démocratisation du régime, l’abandon du monopartisme, l’adoption du multipartisme et l’ouverture du dialogue tant avec l’opposition intérieure qu’avec la rébellion armée du FPR.

Au point que Habyarimana doit ainsi entrer dans une période de cohabitation où sa position devient difficile.

Les Accords d’Arusha signés en octobre 1993 consacrent cette évolution tout en mettant officiellement un terme au soutien militaire de la France qui retire donc toutes ses unités militaires du Rwanda, laissant la place à une force de l’ONU, la MINUAR commandée par le général canadien Roméo Dallaire.

C’est donc cette force de plus de 2000 hommes qui, par décision de l’ONU, sera amputée des 9/10èmes de ses effectifs, dix jours seulement après le déclenchement du génocide début avril 1994!

C’est donc cette force, et derrière elle, l’ONU, mais plus encore la Communauté internationale qui assistent sans intervenir, comme impuissants, au déroulement du génocide de 800 000 Tutsis, en ce sinistre printemps de 1994.

Or, c’est bien la France qui par la bouche de son ministre des affaires étrangères de l’époque, Alain Juppé, est la première à appeler le génocide par son nom, pour le dénoncer et demander l’envoi d’une force internationale qui mette fin aux massacres.

Mais les Etats-Unis notamment, par la bouche de Madeleine Albright, s’y opposent de tout leur poids.

Il faudra donc attendre fin juin pour qu’à force de pressions, l’ONU vote la résolution autorisant la France à mener une opération limitée à deux mois au Rwanda, afin d’y mettre un terme au génocide.

C’est l’opération Turquoise (22 juin/22 août 1994) pendant laquelle moins de 2000 hommes s’emploieront à rétablir ordre et sécurité pour tous dans le sud-ouest du Rwanda, tandis que s’effondre le régime hutu radical qui a succédé au président Habyarimana et à son gouvernement d’opposition. Cette opération s’effectue dans un contexte de grande tension avivée par la débandade du gouvernement intérimaire et de l’administration et le délitement des FAR soumises depuis des mois à un strict embargo des armes et des munitions. En face se déploie alors la force militaire d’un FPR puissamment armé et soutenu par l’Ouganda au moins. En quelques semaines le pays est conquis, à l’exception de cette zone humanitaire sûre (ZHS) constituée par la France avec l’aval de l’ONU dans le sud-ouest du pays.

A l’époque il faut se souvenir que Kagame, depuis des semaines, menace la France de ses foudres si elle s’avise

d’intervenir au Rwanda et de perturber ainsi la conquête du territoire.

En ce mois de juillet 1994, on connaît déjà bien, par ailleurs, la nature totalitaire du FPR et ses pratiques et c’est donc avec une posture très militaire, et dotée de moyens de combats significatifs que la Force Turquoise s’installe au Rwanda.

La fureur de Kagame qui n’a jamais porté dans son cœur la France et les Français, est grande.

Après quelques escarmouches, le général tutsi renoncera cependant, malgré ses rodomontades, à affronter les troupes françaises. Lesquelles pourront ainsi faire leur travail et sauver alors quelques milliers de Tutsis encore cachés dans les campagnes rwandaises.

Fin août 1994, Turquoise passe la main aux unités africaines, notamment éthiopiennes de la MINUAR II.

Les Français quittent définitivement le Rwanda après deux mois d’un mandat intense où ils n’auront pas ménagé leur peine pour pacifier une région grande comme un département français, et de convaincre d’y rester des centaines de milliers de Hutus tentés par l’exil dans les pays voisins, Burundi et Zaïre.

Dès lors, la propagande de Kagame se déchaîne contre les forces françaises accusées d’avoir protégé les génocidaires, d’avoir favorisé les milices hutues et pourquoi pas d’avoir participé elles même aux massacres!

La surprise est alors immense pour le soldat que je suis, immense parce que je suis de retour en France parmi les miens au terme d’une opération à laquelle je suis particulièrement fier d’avoir participé, estimant en effet y avoir fait de mon mieux, de même que chacun de mes hommes, de mes pairs et de mes chefs, pour ramener un peu d’ordre, de stabilité et de paix dans ce pays dévasté par la haine et la barbarie.

Mais ma surprise est d’autant plus grande que je découvre aussi des lobbies français et européens, disposant de solides moyens médiatiques et financiers, qui relaient alors sans vergogne, pour quels intérêts?, les accusations abominables contre la France et son armée proférées depuis Kigali par le FPR vainqueur au Rwanda.

En vingt ans, les choses se sont beaucoup décantées.

Et personne de bonne foi ne peut aujourd’hui ignorer la sombre réalité du FPR au pouvoir au Rwanda depuis 1994: disparitions, assassinats, emprisonnements, jugements sommaires, exécutions, tortures, humiliations, contraintes morales et psychologiques, camps de rééducation et d’autocritiques…etc.

Comment ne pas citer par exemple les noms de l’héroïque Victoire Ingabire Umuhoza, l’ «Aung San Suu Kyi rwandaise», opposante démocratique à Kagame et comme telle condamnée après tortures de toutes sortes à la prison à vie, et celui de Théodore Munyangabe, sous-préfet, «Juste parmi les Justes», Hutu sauveur de Tutsis au péril de son existence, condamné lui aussi à la prison à vie pour seul crime d’avoir été mon ami et collaborateur le plus engagé et courageux à Cyangugu durant l’été 1994?

Kagame a provoqué le génocide de 1994. Il le souhaitait, car les massacres à grande ampleur des Tutsis de l’intérieur, étaient pour lui le seul moyen d’échapper à la démocratie qui ne lui aurait définitivement laissé qu’un second rôle, le seul moyen de reprendre la lutte armée et de légitimer cette dernière, le seul moyen de prendre le contrôle du Rwanda et d’asseoir son régime d’une main de fer pour des décennies.

Lâché aujourd’hui visiblement par ses alliés américains, certainement du fait de ses frasques guerrières trop visibles en RDC et de son trop évident mépris pour les valeurs démocratiques, l’instrumentalisation du génocide est aujourd’hui la seule et dernière carte qui lui reste pour se maintenir au pouvoir.

Voilà pourquoi il fallait cet incident subit avec la France.

Ce n’est pas moi qui le dit mais ses frères d’armes tutsis, anciens déçus du FPR qui ont fui le Rwanda lorsqu’ils en ont constaté la dérive totalitaire, le général Kayumba Niamwasa, le docteur Théogène Rudasingwa, le procureur Gerald Gahima, le major Jean-Marie Micombero; ces mêmes Tutsis courageux poursuivis par la haine de Kagame où qu’ils se trouvent dans le monde et cela parfois jusqu’au sacrifice de leur vie comme le colonel Patrice Karegeya assassiné le 1er janvier dernier en Afrique du Sud.

Ce sont ces mêmes hauts dignitaires tutsis en exil qui accusent formellement Kagame avec luxe de détails et de témoignages de l’assassinat programmé de son prédécesseur.

Ce sont ces mêmes hauts dignitaires tutsis en exil qui accusent formellement Kagame d’avoir cyniquement bâti sa stratégie de conquête du pouvoir sur le sang de ses compatriotes.

Ce sont ces mêmes haut dignitaires tutsis qui lui prédisent comme à tous les dictateurs de l’Histoire, une fin prochaine et terrible.

Alors devant tout cela, il ne reste à Kagame que la fuite en avant, que les accusations outrancières, que les méthodes les moins démocratiques…

Ses déclarations aussi violentes que mensongères, réitérées la semaine dernière à la veille des commémorations du génocide de 1994, n’avaient pour but que d’éviter à tout prix tout contact avec la France: c’est qu’il peut être dangereux à terme pour un potentat de trop fréquenter les démocraties et de trop s’habituer par capillarité aux valeurs de l’Esprit!

Colonel (er) Jacques Hogard

Ancien commandant du Groupement Sud de l’Opération Turquoise

Source: Le figaro 08/04/2014