Centrafrique: près de 400 morts à Bangui

download (3)Près de 400 personnes ont été tuées dans les violences au cours des trois derniers jours à Bangui, a indiqué aujourd’hui le chef de la diplomatie française Laurent Fabius, qui a estimé que le calme était désormais revenu dans la capitalecentrafricaine.

“On dénombre dans les trois derniers jours 394 morts. Le calme est revenu à Bangui même s’il y a encore quelques exactions ici ou là”, a-t-il déclaré sur France 3, ajoutant que des opérations de l’armée française étaient en cours et que “les opérations de désarmement (des ex-rebelles) de la Seleka allaient commencer”.

“Notre rôle est clair et net, c’est d’abord un rôle sécuritaire. L’ordre a été donné de désarmer et de cantonner, nous le faisons avec les Africains” de la Misca, la force africaine de l’Union africaine qui compte pour l’heure 2500 soldats dans le pays, a expliqué M. Fabius. “Le problème c’est que certains (combattants de la Seleka) abandonnent leur treillis pour se mettre en civil, d’où la difficulté”, a-t-il poursuivi.

Les habitants de Bangui, traumatisés par les massacres des derniers jours, attendaient fiévreusement dimanche que les militaires français qui ont quadrillé les boulevards de la capitale, rentrent désormais dans les quartiers pour neutraliser les hommes en armes.

Parallèlement à son déploiement dans Bangui, l’armée française a également commencé samedi à prendre position dans le nord-ouest du pays, où les affrontements à caractère inter-religieux éclatent régulièrement depuis septembre.

Source: Le Figaro

U.S. Support of French Military Actions in the Central African Republic

usdos-logo-seal

 

Press Statement

Marie Harf
Deputy Department Spokesperson, Office of the Spokesperson
Washington, DC
December 6, 2013

The United States commends yesterday’s actions by French military forces, in coordination with regional forces, to begin the process of restoring security to the people of the Central African Republic (CAR). We believe that France’s strong leadership in committing 800 additional troops and their support to the African Union-led stabilization mission in the CAR (MISCA) sends a forceful message to all parties that the violence must end.

We are deeply concerned by the worsening violence in the CAR, which has resulted in a growing humanitarian crisis and increased the risk of mass atrocities. Yesterday, we voted in favor and co-sponsored the UN Security Council’s strong resolution that gives MISCA, and French forces in support of MISCA, Chapter VII authority to restore security and bring peace to a people that have suffered for too long. We intend to provide $40 million in equipment, training, and/or logistical support to MISCA to strengthen its capacity to implement this mandate, and stand ready to assist our African Union partners and French allies as the need arises.

 

PRN: 2013/1532

Source:http://www.state.gov/r/pa/prs/ps/2013/218470.htm

RDC: trois jours de deuil national en mémoire de Nelson Mandela

Mandela_1

Le héros de la lutte contre la ségrégation raciale Nelson Mandela est mort jeudi 5 novembre à Johannesburg.

Le gouvernement de la République démocratique du Congo (RDC) décrète trois jours de deuil national à partir de ce vendredi 6 décembre en mémoire de Nelson Mandela, premier président noir de l’Afrique du Sud décédé jeudi soir à Johannesburg.

 «Le Gouvernement vient de décréter un deuil national de trois jours », a déclaré le porte-parole du Gouvernement, Lambert Mende, précisant que cette décision a été prise sur instruction du président Joseph Kabila, qui participe à Paris au Sommet sur la paix et la sécurité en Afrique.

Pendant ces trois jours, les drapeaux sont mis en berne sur toute l’étendue de la RDC. Les émissions radiotélévisées sur les médias publics doivent être adaptées à la circonstance, précise Lambert Mende.

Source: http://radiookapi.net/actualite/2013/12/06/rdc-trois-jours-de-deuil-national-en-memoire-de-nelson-mandela/

US State Secretary’s remarks

usdos-logo-sealPress Availability

John Kerry
Secretary of State
Tel Aviv, Israel
December 6, 2013


SECRETARY KERRY: We’re here this morning just outside of Tel Aviv, but our hearts are in Johannesburg with all the millions of people who loved Nelson Mandela. Madiba’s long walk to freedom gave new meaning to character and to courage, to forgiveness, and to human dignity. And now that his long walk has ended, the example that he set for all of humanity lives on. He will be remembered as a pioneer for peace, and there are some people, I think, in the course of life who truly – you meet and you are touched by them, and you’re forever changed by the experience. Nelson Mandela is one of those people.
Teresa and I had the honor of sitting with Mandela over the Thanksgiving holidays of 2007, and – that and several other times. And I also stood in his tiny cell on Robben Island, a room with barely enough space to be able to lie down in or stand up in. I learned that the glare of the white rock quarry on the island permanently damaged his eyesight, and it hit home even more how remarkable it was that after spending 27 years locked up, locked away, and having his own vision impaired by that condition, that this man was still able to see the best interests of his country, the best interests of humanity, and embrace even the very guards who kept him prisoner. That is the story of a man whose ability to see resided not just in his eyes but in his conscience. He was a stranger to hate. He rejected recrimination in favor of reconciliation, and he knew the future demands required that we move beyond the place that he had been, beyond the past.
So we just think of the lessons that he taught the world which have special significance at this moment in history. He said, “It always seems impossible until it is done.” I think it’s appropriate for us to think about that in the context of the work that I’ve been doing here in the last couple of days and over these last months, and of the hopes and aspirations of the people of this region. That example of Nelson Mandela is an example that we all need to take to heart as we face the challenge of trying to reach a two-state solution.
Over the past two days, I had the opportunity to meet with both Prime Minister Netanyahu and President Abbas. And despite the fact that we are discussing really difficult, complicated issues, I am encouraged by the continued commitment of both leaders to the pursuit of peace. And they both underscored their commitment to continue to work through these difficult issues in the days ahead. As we look to the challenges that we face in the coming months, we need to all be not just reminded of the example of Nelson Mandela’s words, but by his actions. The naysayers are wrong to call peace in this region an impossible goal. It always seems impossible until it’s done.
Since the two parties first agreed to resume talks four months ago, they have held regular discussions and the United States has remained in close contact with both sides. It hasn’t been easy; I won’t pretend that. But none of the parties embarked on this path with the expectation that it was going to be a simple or easy process. We all knew upfront that it would be a long, arduous, and complicated journey.
Nonetheless, it is absolutely clear to me through the discussions that we had – and believe me, I wouldn’t spend these hours and I wouldn’t come back here given the agenda that we face on a global basis if I didn’t think it was worthwhile, if President Obama didn’t believe it was worth pursuing. And it is quite clear that both President Abbas and Prime Minister Netanyahu remain as determined as ever to continue down this path and to explore these possibilities. Because both parties have the same endpoint in their sights: Two nations for two peoples living side by side in peace and prosperity.
But neither peace nor prosperity are possible without security, and the United States will only support a final status agreement that makes both Israelis and Palestinians more secure than they are today. As I made clear yesterday, the commitment of the United States to Israel’s security is ironclad. It is a commitment that spans decades. It is permanent. In 1973, that commitment was the driving force behind the 32-day airlift the United States conducted to deliver military assistance to Israeli forces during the Yom Kippur War. More than 20 years ago, that commitment was the reason we began work with Israel to develop ballistic missile defense technologies that continue to protect the Israeli people from the range of threats that they face every day. And at this moment, our commitment to Israel’s security – a central issue as we work towards a lasting peace between the Israelis and the Palestinians, and as we work towards the creation of a viable, independent, Palestinian state.
That’s why President Obama and I have been working very closely with General John Allen, who is one of the United States’ most experienced military leaders, and a team with him of American defense experts – so that we can anticipate all of the threats to Israel’s security at every step of the final status negotiations process and work out ways to address those threats as well as to address the complicated questions of security within a new state of Palestine and to deal with the issues of a viable independent Palestinian state and the security challenges that that presents. Together, there is no doubt in my mind we can reach an agreement that will support the peaceful and promising Palestine that the Palestinian people deserve alongside a prosperous and a more secure Israel.
There’s another issue at the heart of Israel’s security that’s also been a key focus of all of our discussions, and that is the P5+1 negotiations with respect to Iran. Throughout these negotiations, our commitment to Israel’s security is paramount. The fact remains that both the United States and Israel have the same priority with respect to Iran. We are laser-focused on preventing the Iranians from acquiring a nuclear weapon. The United States firmly believes that the P5+1 first-step agreement not only makes Israel more secure than it was the day before that agreement, but we believe it will take us closer to a lasting, peaceful, and comprehensive solution to the Iranian nuclear program. It is the best opportunity we have to resolve the international community’s concerns about Iran’s nuclear program.
I pledge this, as President Obama has: As we proceed forward in this negotiation, we will continue to consult very closely with Israel as the negotiations resume as well as with our other friends and allies in the region and around the world, because that input is critical to us in the process. And as is known, Security Advisor to Prime Minister Netanyahu Yossi Cohen will travel to the United States next week. We will be engaging in very direct conversations so that we are on the same track going forward. I look forward to speaking in greater detail about the United States partnership with Israel tomorrow when I address the Saban Forum in Washington, D.C.
For now, let me just now reiterate how grateful I am for the courage that both Prime Minister Netanyahu and President Abbas both continue to display against naysayers, against opponents, as they pursue a full exploration of the possibilities of peace. I believe we are closer than we have been in years to bringing about the peace and the prosperity and the security that all of the people of this region deserve and yearn for.
Thank you very much, and I look forward to answering any questions.

“Kagame nasabe imbabazi mu izina ry’abatutsi, banyiciye umwana” Esperance Mukashema

 

BISHE-UMUMALAYIKA-copierNyakubahwa perezida,

Maze kubona gahunda watangije hamwe n’umufasha wawe mwise “Ndi Umunyarwanda”, ndagusaba ibi bikulikira :

Nk’umukuru w’igihugu ni byiza ko watanga urugero rwiza. Urasaba ubwoko bw’abahutu gusaba imbabazi mu izina ry’abahutu kandi ubundi icyaha ni gatozi. 

Ese waba witeguye gusaba imbabazi mu izina ry’abatutsi ko nawe wakoze ubwicanyi?

Urugero :

Nyakubahwa perezida,

Hali ubwicanyi bwakozwe i Gakurazo aho Abihayimana bishwe hamwe n’umwana wange Sheja w’igitambambuga. Ubwo bwicanyi bukaba bwarakozwe na jenerali Ibingira ku mabwiriza wamuhaye.

Ibingira ni umututsi, nawe nyakubahwa perezida uli umututsi nubwo mwabanje kuvuga ko mu Rwana nta moko abaho, aliko kuko ubu alimwe mubigaruye reka twongere tubivugeho.

Kubera ko nk’umukuru w’igihugu ali wowe ugomba gutanga urugero rwiza, nagusabaga kujya imbere y’abanyarwanda ugasaba imbabazi iliya miryango y’abihaye Imana, nange ukansaba imbabazi, izo mbabazi ukazazisaba mu izina ry’abatutsi bakoze ubwicanyi ukabikorana na Ibingira. Ndagukangulira gusaba izo mbabazi kuko nawe ukangulira abahutu gusaba imbabazi mubyo abahutu bagenzi babo bakoze.

Nyakubahwa perezida,

Nutanga urwo rugero uzabarwa mu ntwali. Kandi niteguye kukubabalira kuko ijya gutera uburezi irabwibanza.

Mugire amahoro Y’Imana.

 

Mukashema Esperance.

 

Abataripfana b’Ishyaka Ishema dukwiye gushishikarira kwihugura kugira ngo turusheho guhagarara bwuma.

basasaNk’uko twabyibanzeho mu nama z’ubuyobozi bukuru bw’Ishyaka Ishema zabaye muri aya mezi abiri ashize, kwiyandikisha nk’umurwanashyaka ni byiza cyane ariko ni intambwe ya mbere. Kwinjira mu ishyaka ubwabyo ntibituma umuntu ahita ahinduka umunyapolitiki, agomba no gufata igihe cyo kwihugura kugira ngo ahabwe cyangwa yunguke ubumenyi bumufasha guhangana n’ibibazo bya politiki no gutanga umuganda we mu kubibonera umuti. Iyo ayo mahugurwa adakozwe umuntu yitwa umunyapolitiki ariko agakomeza kwitekerereza nk’umuturage usanzwe. Haba habuze ikintu gikomeye.

Ishyaka ryacu ryakomeje kubisobanura , abiyandikishije mu makipe Ishema ni urubuga bahawe rwo kwitoza ibya politiki. Uwiyemeje kwinjira mu ikipe , yemera no gukora imyitozo ya ngombwa : Gukurikirana amakuru avugwa ku Rwanda no ku Karere k’Ibiyaga bigari ; gukurikirana neza ibiganiro binyuranye bitangwa n’abayobozi b’ishyaka, gusoma inkuru zihita ku rubuga http://ishemaparty.org/ Twibutse ko inkuru zifite icyo zatwungura zisohoka ku rubuga http://leprophete.fr cyangwa ku zindi mbuga, Umunyamabanga ushinzwe itangazamakuru akora uko ashoboye akazishyira ku rubuga rw’ishyaka ryacu kugira ngo muzisome bitabagoye. Nyabune mujye mufata igihe cyo gusoma izo nkuru kuko kenshi ziba zirimo inyigisho.

Indi nama nagira abayobozi b’amakipe Ishema ni uko batatinya gufata za « Initiatives » , bagahuza Abarwanashyaka kenshi, bakajya impaka ku makuru agezweho , bagafata ingamba zo gushyigikira Ishyaka muri gahunda ribagezaho, ari izihutirwa , ari n’izizashyirwa mu bikorwa mu gihe kiri imbere. Bagomba no gutinyuka kugenderera abatari mu ishyaka ryacu bakarimenyekanisha mu bwubuhane. N’ubwo gukora politiki bifitiye igihugu cyose akamaro, si urugamba rworoshye :ababyiyemeje ntibakwiye kwiryamira ngo bagone.

Muri make dore ingingo eshatu dukunze kuvuga ko zihatse ibikorwa bya politiki by’ishyaka ryacu :

1.Kumenya umwanzi duhanganye :

Nta na rimwe umurwanashyaka w’Ishyaka Ishema agomba kwibagirwa ko, muri iki gihe, nta wundi mwanzi (adversaire) duhanganye utari Agatsiko kayobowe na Paul Kagame kigaruriye FPR. Ibyo bituma Ishyaka FPR ariryo tugomba guhozaho ijisho kuko ariryo rifite ubutegetsi kandi rikaba ribukoresha nabi mu guhonyora uburenganzira shingiro bwa rubanda. Aka Gatsiko kibwira ko ubutegetsi ari umwihariko wako tugomba kukarwanya mu buryo bwose bushoboka. Nanone ariko n’andi mashyaka bigaragara ko afitanye ibanga cyangwa akaba ashyigikiye FPR ntidushobora kuyafata nk’incuti, bibaye ngombwa nayo twayatsaho umuriro.

2.Guhitamo urugamba turwana

Burya muri politiki habamo ingamba(combat) nyinshi . Zose ntiziterurirwa rimwe. Muri iki gihe Ishyaka Ishema rishyize imbere urugamba rwo guhangana n’Iterabwoba rya FPR-Kagame, Ikinyoma gikwirakwiza IMPUHA n’Ingeso yo kwikubira ibyiza byose by’igihugu hashingiwe ahanini ku irondakoko. Gahunda z’urukozasoni nka « Ndi Umunyarwanda » ivangura abana b’u Rwanda igamije guheza mu ipfunwe Gahutu ntituzahwema kuyamagana no kuyirwanya kugeza isenyaguritse burundu igakoza isoni abayitangije n’abayishyigikiye.

3.Indangagaciro turwanira ishyaka

Ntabwo Ishyaka Ishema rirwana intambara ritazi uko zashojwe kandi ntirizigera rirwanira ubusa .Icyo tugamije ni uko indangagaciro z’Ukuri(Vérité) , Ubutwari (Intrépidité) n’Ugusaranganya ibyiza by’igihugu(Justice Sociale) zahabwa intebe mu migenzereze y’abenegihugu bose, Ishuri rya Repubulika rikifashishwa kugira ngo zirusheho gucengezwa mu mitima no mu mitwe y’abana bacu .

Niyo mpamvu Demokarasi y’Impanga tuzakomeza kuyitekerezaho, kuyinoza no kuyiganiraho n’abenegihu b’amoko anyuranye kugira ngo turebe uko yazashyirwa mu bikorwa hagamijwe guca burundu umuco wo kwikubira ibyiza by’igihugu hashingiwe ku irondakoko cyangwa irondakarere.

Inzira y’amahoro dushyize imbere ni indangagaciro yerekana ko rwose kubaha ubuzima bwa buri mwenegihugu ariyo ntego yacu. Ariko byumvikane neza, kuvuga ko dushyize imbere inzira y’amahoro ntibivuga ko twakwicara gusa tukarebeera abafite uburambe mu kumena amaraso ya rubanda ! Uko byamera kose abo bo bazabibazwa kandi bazagira uko babiryora.

Umwanzuro

Mu gihe Ishyaka Ishema ryiteguye bidasubirwaho gutera intambwe yo kuba ryafatanya urugamba n’andi mashyaka tureba mu cyerekezo kimwe, birakwiye ko inzego z’ishyaka ryacu zarushaho kunozwa, abarwanashyaka bacu bakamenya neza « Ikipe bakinamo » iyo ariyo.

Turasaba Abanyarwanda bose bibona mu bitekerezo by’Ishyaka Ishema ko bagerageza kudushyigikira bihutira kugura Ikarita y’Umurwanashyaka . Muzayisanga ku bayobozi bakuru b’Ishyaka no kubayobozi b’Amakipe Ishema. Iyo Carte igura amayero 25 gusa (25€).

Bantu bacu b’i Buruseli,Mons, Charleroi,Liège… ni ukwigomwa ikidali kimwe gusa maze mugasunika ubwato bw’inyabutatu kugeza twambutse inkombe, kandi abasaare babwo babasezeranyije kutabatenguha mu gukura igihugu cyacu mu muhengeri w’amaganya cyashyizwemo na FPR inkotanyi guhera mu kwakira 1990. Uyu mwaka w’i 2014 ntuzarangire Abanyarwanda badashubijwe ishema ryabo. Ngiyo intego twihaye kandi insinzi ni mwe.

Mboneyeho gushimira byimazeyo abakunzi b’Ishema barishyigikiye kuva rivuka ku italiki ya 28/01/2013 kugeza ubu ;ibyo twagezeho birashimishije kandi ngo « nyir’amaso yerekwa bike ibindi akibonera !».

Reka twibwirire na babandi bakunze kwivugira ngo« Nikundira Ishyaka Ishema » ariko akaba ntacyo bakora ngo batere inkunga gahunda zaryo. Inkunga yabo irakenewe, ubu kurusha ejo hashize.

Ababishoboye bagura amakarita bakoresheje virement banquaire kuri konti : IBAN-BE72-063448409716. Igihe muzaba mwashyizeho umwirondoro wanyu wose na adresse, ikizakurikiraho ni ukuboherereza ikarita.

Abo bidashobokeye bashobora kumpamagara kuri Tél 0032/(0)489440353 bagasiga message,ubwo nazakora ibishoboka byose ngo tubone umwanzuro.

Umusaruro w’iki gikorwa n’iteganyabikorwa rigamije kwihutisha gahunda yacu yo gushushubikanya Agatsiko gakomeje kuyobora Abanyarwanda nk’amatungo bizagezwa ku barwanashyaka bose n’abaterankunga bacu nyuma ya congrès idasanzwe y’ishyaka izaba mu kwezi kwa Mutarama 2014 mu kwizihiza isabukuru y’umwaka ushize Ishyaka Ishema ry’u Rwanda ritangijwe ku mugaragaro.

Mbifurije mwese kugira ishema ryo guhaguruka mugaharanira kuba Abenegihugu bareshya mu gihugu cy’u Rwanda.

Imana ibahe kuramba.

Déogratias Basesayabo,

Umunyamabanga mukuru wungirije

Ushinzwe Umutungo, 

Intara y’Amajyaruguru n’Ububiligi.

“Interahamwe zirica ariko Inkotanyi zirabaga” Mgr Simaragde Mbonyintege wa Diocese ya Kabgayi.

 
umwicanyi
Iyi ni ifoto yakozwe(montage) yerekana ko Kagame ari umwicanyi kabuhariwe.
Gusubiza Tom Ndahiro ni “uguta inyuma ya Huye” ; ariko reka dupfe kumusubiza kuko “Ntawe uvuma iritararenga”, ahari yagira icyo yitoreramo. Turamusubiza tumwibutsa we ubwe, twibutsa abasomyi n’abakunzi b’urubuga Leprophete-Umuhanuzi ibi bikurikira :
1. Nk’uko Padiri Thomas Nahimana yabyanditse mu nyandiko ye yise N’ububasha bw’ikuzimu ntibuteze gutsinda Kiliziya…. (Mt 16,18)” yasohotse ku urubuga Leprophete ku italiki ya 05 Gicurasi 2011, dore icyo Tom Ndahiro apfa na Kiliziya Gatolika :
“Tom Ndahiro afite aho yavomye urwango afitiye Abapadiri. Ibya Tom Ndahiro ubyumvise wese ntibyabura kumubabaza. Ni inkuru itazwi na benshi, reka tuyitangaze, ubwo igihe cyayo kirageze. Umuryango we ukomoka muri Diyosezi ya Kibungo. Ababyeyi be bari abakirisitu gatolika b’imena. Ndetse se umubyara yakoraga kuri paruwasi bikamufasha kubona udufaranga two gutunga umuryango we. Gusa rero uwo musaza yaje kugira igishuko aterura amafaranga ya paruwasi yari agenewe gufasha abakene. Padiri mukuru byaramubabaje cyane kuko yakundaga uwo musaza ariko kubera ko uwo musaza atashatse gusubiza amafaranga y’abakene yibye, Padiri mukuru yafashe icyemezo cyo kumusezerera ku kazi. Icyakurikiyeho ni uko uwo muryango wagize ibibazo by’ubukungu, maze si ugukena uratindahara ! Icyo kimwaro cyateye abo muri uwo muryango guhindura idini no kwanga kiliziya gatolika urunuka, bagahora bayivuga nabi mbese mu buryo bwo kwikura mu isoni. Ushaka kumva aho Tom Ndahiro akomora ubukana atahwemye kugaragariza Kiliziya gatolika yahera aho. Sijye wahera.
Icyitonderwa: Ntitwiriwe tuvuga utuntu twose (détails) nk’amazina y’abantu n’ay’ahantu kugira ngo hatagira uwo bibangamira. Ariko ushaka kubimenya neza azabibaze Tom Ndahiro cyangwa se natwe twazabimugezaho”.
Nta cyiza rero Tom Ndahiro ashobora kwifuriza Kiliziya Gatolika. Abonye uburyo ateranya abayigize, cyane cyane abayayiyobora, yaba ari hafi kugera ku ntego ye yo kuyisenya. Amahirwe yose ni uko atazabishobora.
2. “Interahamwe zirica, ariko Inkotanyi zo zikabaga”. Ibi ni ibyanditswe ku buryo budashidikanywa na Musenyeri Smaragde Mbonyintege, umwepiskopi wa diyosezi ya Kabgayi. Kuki tutigeze twumva Tom Ndahiro amwagana na rimwe ? Ibyo Padiri Fortunatus Rudakemwa yaba yaranditse birusha biriya ingufu ni ibihe ? Ngibi :
“Ikibazo cyo mu Rwanda si Abahutu, ikibazo ni Interahamwe. Kandi Abahutu bose si Interahamwe. Ikibazo si Abatutsi, ikibazo ni imburagasani z’Inyenzi-Inkontanyi. Kandi Abatutsi bose si Inkotanyi. Mu mateka ya vuba aha y’Urwanda, Interahamwe zishe Abatutsi benshi zitaretse n’Abahutu. Ariko rero, Inkotanyi nazo zishe Abahutu benshi b’inzirakarengane, zitaretse n’Abatutsi bamwe na bamwe. Niba utabizi, amateka ya vuba aha y’Urwanda yarakwihishe”.
Tom Ndahiro, umuhakanyi w’inzobere mu kuvanga amasaka n’amasakaramentu, ahamya ko Padiri Rudakemwa yanditse ziriya nteruro muri Dusangirijambo yitwa“Uhoraho Imana arababarira bitavugwa” ku wa 20 Gashyantare 2012. Arigiza nkana abeshya kugirango abasomyi bakeke ko hari icyo Ijambo ry’Imana rimubwiye. Rubanda bakinisha byinshi. Ntayobewe ko Padiri Rudakemwa yanditse biriya muri Gicurasi 2011, ubwo yatangazaga mu byiciro 3 inyandiko yise Nganire na Yohani Ndorimana. Ukomye urusyo akoma n’ingasire”. Icyo gihe Ndorimana yari akiri padiri, ariko ari mu marembera yenda kuvamo, kandi agashaka gusiga yanduranije.
Igitekerezo nyamukuru cya padiri Rudakemwa cyari uko abicanyi bose bagomba guhanwa cyangwa se bakagirirwa imbabazi, bamaze kwemera icyaha cyabo no gusaba izo mbabazi nyine.
Tom natubwire niba umuntu yise Interahamwe “Imburagasani” yaba aciye igihugu umugongo cyangwa inka amabere. Narangiza, adusobanurire niba umwicanyi atari nk’undi. Kireka ahari icyaha cyaba ari ukwica Umutusti gusa, naho kwica Umuhutu, Umutwa, Umuzungu cyangwa umunyamahanga bikaba “ubutwari no gukunda igihugu”.
Ubwanditsi bwa Leprophete-Umuhanuzi
Byakuwe ku Rubuga Leprophete-Umuhanuzi

 

Tariki 30 Ugushyingo 2014, Jakaya Mrisho Kikwete arava ku buyobozi, ese azemera kubusigaho Paulo Kagame?

Perezida Jakaya Mrisho Kikwete yitegereza neza ingabo z’u Rwanda

Perezida Jakaya Mrisho Kikwete yitegereza neza ingabo z’u Rwanda

“Tanzania, twiteguye neza icyaza cyose kandi niyibesha [Paulo Kagame] tuzamukubita nk’ukubita umwana…..Nagerageza kudutera tuzasubiza n’imbaraga zacu zose kandi twemeze ko tumushegeshe”
-Byavuzwe n’umuvugizi wa minisiteri y’Ububanyi n’amahanga ya Tanzania, Ally MKUBWA, tariki 12 Nyakanga 2013

“Birazwi, hari umurongo udashobora kuregwa, ntibishoboka……Nzamutegereza [Jakaya Mrisho Kikwete] ahantu hakwiriye kandi mukubite”
-Byavuzwe na Perezida, Paulo KAGAME, tariki 30 Kamena 2013.

Aya magambo nubwo amaze iminsi avuzweho byinshi, jye ndacyayibazaho byinshi cyane ko kugeza ubu twayobewe mu by’ukuri uwaba yaravuze ibyo yashobora gukora. Iyi nyandiko nagerageje kujya mububiko bw’amakuru kugira ngo ncukumbure menye uwaba yaravuze amagambo yo gukangata gusa ntabushobozi afite.
Turabaza tugereranye amateka n’igisirikare by’ibihugu byombi hanyuma tuze gusoza tugereranya abaperezida babili aribo Paulo Kagame w’u Rwanda na Jakaya Mrisho Kikwete wa Tanzania; kuburyo turangiza iyi nkuru buri wese wayisomye yabashije kumenya uwabeshaga abaturage be nawe yibeshya.

Reka duhere kuri Tanzania

Dukurikije ibarura rusange ry’abaturage ryabaye muri Tanzania mu 2012, iki gihugu kigizwe n’ abaturage 44,928,923, kimaze gutegekwa n’abaperezida 4 gusa kuva cyabona ubwigenge mu mwaka wa 1961. Tanzania ifatwa nka kimwe mubihugu bifite imiyoborere myiza ishingiye kuri demokarasi ndetse perezida Barack Obama yarabigaragaje ubwo aherutse gusura Afrika.
Mu gisirikare Tanzania irazwi cyane, aho abantu batajya bibagirwa ni mu kwezi k’Ukwakira 1978, abaturage bo mu majyepfo y’igihugu cya Uganda barivumbuye , bamwe mu basilikari bahungira muri Tanzania. Libiya iha Idi Amini imfashanyo n’abasilikari ibihumbi bitatu(3000) kugira ngo batere Tanzaniya bigarurire Akarere k’Akagera. Perezida Julius Nyerere yahise atangaza ko igihugu cye cyinjiye mu ntambara na Uganda, urugamba arufatanya n’abaganda bari barahungiye muri Tanzaniya.
Taliki ya 11/4/1978 ingabo za Tanzaniya (The Tanzania Peoples’ Defence Force -TPDF) zafashe Kampala zifatanyije n’inyeshyamba z’Abagande n’Abanyarwanda. Idi Amini ahunga ubwo , anyura muri Libiya aza kwakirwa muri Arabi sawudite , atuzwa mu mujyi wa Djeddah ari naho yaje kugwa taliki ya 16/8/2003.

Si muri Uganda gusa Ingabo za Tanzania zakoze agashya ahubwo abenshi baribuka iby’umukoloneli witwa Mohamed Bacar wari warigaruriye ikirwa cya Anjouan nyuma yo kukibera umuyobozi, kimwe mubigize igihugu cya Comore, tariki 10 Kamena 2007 atangaza ko cyigenze.
Tariki 20 Werurwe 2008, Tanzania yohereje ingabo 924 gufasha ingabo za Comores gukubita Colonel Bacar, yabanje kwihagararaho ariko nyuma y’iminsi itanu gusa uyu mukoloneli yiyambitse ibitenge nk’umugore ahungira mu kirwa cya Mayotte kibarizwa ku gihugu cy’ubufaransa. Ubu uyu mugabo Bacar akaba yibera mubuhungiro muri Benin niba ataratashye tariki 26 Mata uyu mwaka nk’uko byari byitezwe.

Muri Afrika, bamwe mubashakashatsi bashira igisirikare cya Tanzania ku mwanya wa gatanu (cyari icya 6 Libya ikiyoborwa na Kadafi kuko igisirikare cya Libya cyasubiye inyuma ubu Tanzania yafashe umwanya wa 5) mugukomera, kikaba kiri ku mwanya wa gatatu mu kugira abasirikare benshi nyuma ya Ethiopia na Eritrea; abahanga bemeza ko ifite igisirikare cyatojwe cyane (more well trained troops) kandi kikaba ari icya kabili nyuma ya Kenya kuba gifite ibikoresho byinshi bya gisirikare.

Ese Jakaya Mrisho Kikwete we ni muntu ki?

safe_image.php

Uyu mugabo wavutse tariki 07 Ukwakira 1950 akaba afite impamyabumenyi m’Ubukungu (Degree in Economics) si umwana muri politike kuko uyu mugabo yagiye ayobora ahantu hatandukanye mbere y’uko aba perezida wa Tanzania. Muri iyo twavuga kuba yarabaye ministri wa finance 1994 akaba yariwe muministri muto mumyaka kuva Tanzania yabaho. Ukuboza 1995 yabaye ministry w’ububanyi n’amahanga, umwanya yamazeho imyaka 10 yose kugeza abaye perezida wa repubulika.
Mubihereranye n’igisirikare si umwana kuko yabonye ipete rya Lieutenant 1976 azamuka mumapete kugeza ku ipete rya Lieutenant-Colonel akaba ariryo yagarukiyeho. Mugisirikare azwi cyane nk’umwarimu wa politike mumashyuli ya gisirikare (Chief Political Instructor and Political Commissar at the Military Academy).

N’iki twavuga ku Rwanda?

U Rwanda ntabwo turuvugaho byinshi. Dukurikije ibarura rusange ry’abaturage ryabaye mu 2012, u Rwanda rugizwe n’ abaturage 11,689,696 demokarasi ikaba igikemangwa. Mu gisirikare ntawutazi amateka y’u Rwanda n’intambara zo gukurahoHabyarimana Juvenal mu Rwanda, Mobutu Sese Seko na Laurent Desiré Kabila muri DRC ndetse nizindi zakurikiyeho. Abahanga bemeza ko igisirikare cy’u Rwanda cyubakitse cyane muri discipline.
Ntawutibuka intambara zabaye Pweto na Kitona muri DRC aho igisirikare cy’u Rwanda cyahanganye n’ibihugu byinshi bya Afrika bikagwa miswi ntanuwakwibagirwa uburyo igisirikare cy’u Rwanda cyatsinze igisirikare cya Uganda mu ntambara zabereye I Kisangani muri DRC.
Ariko ugereranije na Tanzania abahanga bemeza ko Tanzania irusha u Rwanda ibikoresho bikomeye byagisirikare.

Ariko kandi bakemeza ko muri Afrika Paulo Kagame ari umwe mubahanga muby’intambara Afrika itigeze igira kugeza ubu.
Reka dusubire kukibazo twahereyeho: Tariki 30 Ugushyingo 2014, Jakaya Mrisho Kikwete arava k’ubuyobozi, ese azemera kubusigaho Paulo Kagame?
Perezida Kikwete yatinyutse kuvuga ijambo ryari rimaze imyaka myinshi ryaragizwe kirazira ariryo gusaba leta iyobowe na Paulo Kagame gushikirana n’abarwanyi ba FDLR bari mumashyamba ya Kongo. Nyuma yo kuvuga ayo magambo Leta y’Ububiligi nayo yahise ishimangira ko ayo magambo ya Kikwete akwiriye ko u Rwanda rugomba gushyikirana na FDLR! Leta Zunze Ubumwe z’Amerika n’Ubwongereza byararuciye birarumira ariko Barack Obama yahise asura Tanzania nk’ikimetso ko mubiyaga bigali bya Afrika yemera Kikwete kurusha abandi.

Abakurikirana ibintu n’ibindi bemeza ko amagambo Kikwete yavuze yayatumwe na bimwe mubihugu by’ibihangange bitashatse guhita byiteranya na Paulo Kagame kubera ko byishinja kuba byararebereye Jenoside ikorwa ntibitabare ubwoko bwa Paulo Kagame.
Nyuma y’ayo magambo mu Rwanda habaye kwinjiza abasore mu gisirikare ku bwinshi muri buri Karere mu gihe muri Tanzania bivugwa ko abasirikari bari mubiruhuko cyizabukuru ndetse n’abari mubiruhuko bisanzwe bahise bahamagarirwa gusubira mubigo byagisirikare.
Ayo magambo yateye intambara hagati y’u Rwanda na Tanzania (Guerre mediatique et diplomatique) kuburyo abenshi bemeza ko habura imbarutso gusa ngo ibyo bihugu byombi byerekane ububasha bwabyo. Ndasanga Tanzania yarabashije gushaka inzira DRC ndetse ikaba ifite indi ifunguye Rusumo aho bihana umupaka hose n’u Rwanda.

Ubwinshi bw’abaturage, ubwinshi bw’ingabo n’ibikoresho, ubwinshi bw’inzira igihugu kimwe gifitanye n’ikindi, uko igihugu gisanzwe kizwi muruhando mpuzamahanga nsanga aribyo bizagena itsinzi muri iyi ntamabara (iramutse ibaye).
Igihugu cya Mwalimu Nyerere nigihura n’igihugu cya Gregoire Kayibanda Afrika izashyigikira ikihe? Izashyigikira ikizwi nk’igihugu cy’amahoro kidashotorana!
Ntibizabe simbyifuza na gake!

KANUMA Christophe

Byakuwe ku Urubuga

http://ijwiryarubanda.com/urubuga/2013/11/22/tariki-30-ugushyingo-2014-jakaya-mrisho-kikwete-arava-ku-buyobozi-ese-azemera-kubusigaho-paulo-kagame/

Court Quashes Lukwago Impeachment

Lord-mayor-Lukwago

Lord Mayor Erias Lukwago

The High Court in Kampala has ruled that embattled Kampala City Lord Mayor Erias Lukwago be reinstated at City Hall pending determination of main application.

The ruling quashes Monday’s action by Kampala Capital City Authority (KCCA) councilors to impeach the Mayor after the tribunal found him guilty of abuse of office, misconduct and incompetence.

Lukwago went to court to overturn the KCCA tribunal report which found him guilty saying that it contravened the fundamental principles of the Constitution.

High Court Judge Yassin Nyanza said that the Minister in charge of Kampala Hon Frank Tumwebaze was duly served a court order staying the proces by an authority member.

Justice Yasin Nyanzi also ordered government to pay damages to Erias Lukwago’s legal team.

In a special council meeting chaired by Frank Tumwebaze the minister in charge of the Presidency and Kampala Capital City Authority (KCCA), 29 councillors voted in favour of removing Mr Lukwago. Three councillors opposed the motion.

Monday’s meeting was marred with dramatic scenes that saw Lukwago’s lawyer Abudullah Kiwanuka who had gone to KCCA to serve the minister with a court injunction that had blocked his censure, beaten up by plain-clothed police before he was bundled onto a police van that whisked him to Central Police Station.

Thursday’s ruling also means that Lukwago is still the Mayor of Kampala City until his petition challenging the proceedings of the commission of inquiry that recommended for his removal from office is disposed of.

Source: Redpepper

To read all you need to understand Lukwago’s case, click

http://www.redpepper.co.ug/lukwago-impeachment-ministers-full-statement/

http://www.redpepper.co.ug/kcca-tribunal-report-opposition-mps-to-appeal/

Abantu bakomeje gutangazwa n’ibyo Murekezi yavuze…mu butegetsi bwa FPR haracyarimo ba Murekezi bangahe?

Murekezi-Anastase.png

“Mu Rwanda niho haba political space kurusha ahandi hose,ntabwo mpfa kubivuga gusa ndababwira impamvu; u Rwanda rubana n’abarwishe,tolerance…space, space, space duha naaaba genocideri !Waha space umu jenosideri, space abantu baba babaza ni iyihe usibye gushinyagura gusa?democracy, democracy , human right , freedoms…ahubwo twarengeje igipimo!! Space n’abajenosideri babonamo bakisangamo?… (Paul Kagame kuwa 30/06/2013)”

Abanyarwanda baragowe! Nibwo bwa mbere mu mateka y’isi igihugu cyiyobowe na leta  y’abajenosideri , babyiyemerera kandi babishyira mu bikorwa isi yose irebera ikicecekera! Ubwo Kagame Paul yavugaga aya magambo nta muyobozi numwe muri leta  ye wateye agatoki hejuru ngo agaragaze ko Atari umujenosideri! Abantu benshi batekereje ko abo bayobozi bacecetse babitewe ni ubwoba , ariko muri iki gikorwa cya “NDI UMUNYARWANDA” nibwo abanyarwanda batangiye kubona ko Kagame Paul yavuze ukuri! Abayobozi b’u Rwanda bose yabatoranyije akurikije ko ari abajenosideri kugira ngo hatazagira numwe muribo umutunga agatoki!

Kuri uyu wa mbere taliki ya 25/11/2013 , mu murenge wa Kabacuzi, mu Karere ka Muhanga (Gitarama), umujenosideri wiyoberanyije igihe kirekire nk’uruvu , akaba ari umututsi wihinduye umuhutu yishyize ahagaragara ,yatura ibyaha bye ! Uwo mujenosideri nta wundi ni Ministre w’abakozi ba leta y’ abajenosideri ya Kagame Paul Bwana MUREKEZI Anastase ! Kuri uyu wa mbere ari imbere yabaturage ,ubujenosideri bwe yabuvuze muri aya magambo :”Mu mwaka w’1973, ubwo nigaga mu gihugu cy’Ububiligi, negereye abanyeshuri b’abanyarwanda bo mu bwoko bw’abahutu bigaga muri icyo gihugu maze twandikira ibaruwa leta  y’u Rwanda y’icyo gihe tuyisaba kugabanya umubare w’abatutsi mu mashuri no mu bucuruzi kuko icyo gihe twabonaga umubare wabo urimo wiyongera!Ndasaba abanyarwanda imbabazi ,ibyo nanditse nabyanditse ndi umuntu mukuru uzi ubwenge kuko narimfite imyaka 21 y’amavuko”.

Dore umujenosideri rero ! Uyu Murekezi Anastase ni umujenosideri wuzuye nkuko abyivugira kandi ubwo bujenosideri bwe nibwo Kagame yashimye amuhemba kuba ministre muri leta  y’abajenosideri! Abahutu bazima ,batanditse ibaruwa nk’uyu Murekezi yo gutoteza abatutsi ariko bakaba bajijutse cyangwa bafite imibereho myiza Leta  y’abajenosideri ya Kagame Paul yabamariye ku icumu kuko badafite icyo bishinja!! None u Rwanda ruyobowe n’abajenosideri nk’aba murumva rwagira amahoro rute? None se Mugesera Léon arazira iki ko atanditse ibaruwa nk’iyi? Abana b’abahutu batagize icyo bakora nk’ibi bya Murekezi barabigisha gusaba imbabazi z’iki bakoze? None se Murekezi yiteguye ko abana be bazabazwa ubwicanyi leta ya Kagame Paul irimo ikorera abahutu mu Rwanda? Ntazavuge ko ntacyo yakoze cyangwa yamenye mu gihe muri iyi minsi leta  ya Kagame iri gufata uwitwa umugabo wese mu karere ka Gisenyi ikamunyereza!

http://sunnyntayombya.files.wordpress.com/2013/01/diaspora-students-during-ingando-at-rwanda-millitary-academy-gako-photo-s-nkurunziza.jpg

Abajenosideri ariko bapfuye bahagaze kuburyo basigaye barushwa ubwenge n’umwana w’imyaka 3! Murekezi wize amateka y’u Rwanda akanayagiramo uruhare ntazi ko amazina y’amoko y’abanyarwanda atahimbwe n’abazungu! Arabeshya ajijisha avuga ko abazungu aribo bazanye amazina y’amoko : umutwa, Umuhutu n’umututsi!! None se ko u Rwanda rwakoronijwe n’ibihugu by’Ubudage n’Ububiligi , ariya mazina ya Hutu , Twa na Tutsi aba mu ndimi za bariya bazungu bakolonije u Rwanda? Ntibitangaje ko ubona muri iyi leta  y’abajenosideri usanga abantu bize nkaba Murekezi bicazwa mu mukungugu bambaye imyenda ya gisilikare bakigishwa amateka y’u Rwanda kuko bibagiwe ibyo bize ubwonko FPR yarabuhanaguye) ! Amasomo nkayo y’amateka akaba ari guhabwa abitwa ngo n’intumwa za Rubanda bigishwa ayo mateka n’abavukiye mu mahanga kandi batize ayo mateka!

Uyu mujenosideri Murekezi Anastase yagaragaje ko ahora ahindagurika mu moko nk’uruvu akurikije ubwoko bw’umutegetsi uri ku ngoma, akaba yarabivuze muri aya magambo :”kera iwacu twahoze twitwa abatutsi,ariko byaje kugera igihe ba sogokuruza bacu bahakwa n’abahutu , guhera ubwo twahise duhindura dutangira kwitwa abahutu”! Ngaho namwe nimutekereze ku mvugo y’uyu mu jenosideri ! Mfite ubwoba ko Kagame amukubita inshyi!! Kumva atinyuka akavuga ko abahutu bigeze bahaka abatutsi! Muri uku gusaba imbabazi kwe akaba yerekanye ko n’abatutsi bagize uruhare muguhohotera abandi batutsi! Ibi ntabwo arabikira pee!!  None se niba Murekezi Anastase yari azi ko ari umututsi, maze akandika ibaruwa asaba ko abatutsi bahohoterwa , twakwemezwa ni iki ko ejo zihinduye imirishyo atazivuguruza akavuga ko ari umuhutu n’ubwo yahohoteye abahutu maze nabyo akabisabira imbabazi?  Amenye ko naramuka atabikoze ,umwana we azabikora nk’uko nawe ari kubikora mu izina ry’ababyeyi be bahinduye ubwoko !

Iyi gahunda ya leta  y’abajenosideri bise ngo “NDI UMUNYARWANDA” irasiga abayigize barushijeho guhahamuka ! N’ubwo aba bajenosideri bahuzagurika muri za gahunda zabo ,ibyabo bigiye guhumira ku ishongo kuko no kubeshya bitangiye kubananira; none se abaturage bazategereza iki cyiza kubicanyi nkaba ?

 Kalimunda ,umusomyi wa veritasinfo

Source: veritasinfo