Yuda wa Karegeya yamenyekanye: Appolo Gafaranga alias Kiririsi Ismael

 

 

13905-Apollo

Gafaranga Appolo alias Kiririsi Ismael

Nyuma y’uko uwahoze akuriye iperereza ryo hagati no hanze y’u Rwanda Colonel Patrcik Karegeya yiciwe muri Hotel Michelangelo iri Johannesbourg muri Africa y’epfo, ibinyamakuru bitandukanye ndetse n’imbuga nyinshi zakomeje guhererekanya amakuru ku bijyanye n’urwo rupfu ari nako bagerageza gushakisha ababa bamwishe.

Uza ku murongo wa mbere mu bakekwa ni umugabo wita Appolo Gafaranga ukomoka i Nyamirambo akaba azwi ku mazina ya Appolo Kiririsi Ismael. Uyu mugabo uzwi nk’umu businessman ngo yari asanzwe akorera Col Karegeya amuha amakuru y’ibibera mu gihugu cyane cyane mu migambi mibisha Leta ya Kigali yo guhitana Karegeya.

Nk’uko tubikesha General Kayumba Nyamwasa, ngo uyu Appolo yari inshuti ya Karegeya rwose, ndetse ngo niwe wahamagaye Karegeya ngo bahurire kuri Hotel bagirane inama. Kuba atarahabonetse nyuma biteye ikibazo, ndetse nta washidikanya ko ari we wamugambaniye.

Abazi Appolo bemeza ko akunda ifaranga cyane kandi akaba ari umu criminal wo mu rwego rwo hejuru. Yigeze gufungirwa mu gihugu cy’Ubwongereza azira gucuruza ikiyobyabwenge cya cocaine nyuma aho afunguriwe yaje mu Rwanda cyakora akomeza kugenda akora ubucuruzi budasobanutse, ndetse akenshi niwe watangaga amakuru ku bantu benshi Leta ya Kagame yabaga ishaka biberaga mu mahanga. Aha niho yatangiye gukorana na Karegeya nawe wari ushinzwe iperereza. Ibi kandi ngo Appolo yabikoraga abifatanyije no gukora business yo gucuruza ama visa n’ama passeports y’amahimbano ndetse agakorana n’abashinzwe abinjira n’abasohoka mu bihugu bitandukanye bakabasha kwinjiza abantu mu buryo butemewe n’amategeko.

1526922_1439549639596522_1439995272_n

Appolo afite byinshi agomba gusubiza ku bijyanye n’urupfu rwa Karegeya

Mu mwaka wa 2004 Appolo yafungiwe muri gereza ya Kigali aregwa ibyaha byo gucuruza abana b’abakobwa abakuye mu Rwanda akabajyana hanze y’igihugu. Ikigaragara ni uko Appolo adatinya gukora ibyaha ngo aratinya gereza. Ashobora kwishyikiriza ubushinjacyaha akavuga ko abantu atazi babaguye gitumo bakica Karegeya, ko we nta ruhare na ruto yabigizemo! Baramutse babitekinitse neza ibimenyetso byabura maze Gafaranga ifaranga rye akarikubita ku mufuka akazamuka i Kigali nk’intwari ya FPR. Gusa rero yibuke ko Kagame yavuze ko uzica mu izina rye nawe azamwiyicira. Bwarakeye biraba da!

Chaste Gahunde

Rwandan Ex-Spy Chief Strangled in Johannesburg Hotel Room

_72042008_photo2

Col Patrick Karegeya

Rwanda’s former head of intelligence, Patrick Karegeya, 53, was found dead on a bed in a hotel room in Johannesburg’s affluent Sandton area yesterday, the South African Police Service said.

“Preliminary investigations revealed that his neck was swollen,” the police said in an e-mailed statement today. “A towel with blood and a rope were found in the hotel room safe.”

Karegeya, living in exile in South Africa, was meeting a friend from Rwanda. After searching his home in Roodeport, west of Johannesburg, his nephew came back to the hotel and he was found in one of the rooms, Kayumba Nyamwasa, a founding member of the Rwanda National Congress, an opposition party, said in a mobile phone interview from Pretoria, the capital.

The former director of external intelligence booked into the hotel on Dec. 29, the police said. The investigation has now been handed over to the Hawks, a special investigative unit, the state-owned South African Broadcasting Corp. reported on its website.

Opponents to Rwandan President Paul Kagame “aren’t safe in South Africa and any other place in the world,” said Nyamwasa, a former chief of staff in the Rwandan army. Nyamwasa said he was shot at in June 2010 in a failed assassination attempt, also in Johannesburg.

Three calls to the mobile phone of Rwandan government spokeswoman Louise Mushikiwabo today went unanswered.

Human Rights

Kagame has been the Rwandan President since April 2000. His ruling Rwandan Patriotic Front party won 41 out of 53 seats at the Sept. 16 parliamentary elections. While he has been praised for rebuilding the economy, human rights activists have criticized him for cracking down on civil rights and silencing dissent.

“Rwanda is essentially a hard-line, one-party, secretive police state with a facade of democracy,” according to a 2010 briefing note co-authored by Karegeya, Nyamwasa and two other senior former Rwandan officials. “President Kagame and the ruling party that he leads depend on repression to stay in power.”

Karegeya was found in the Michelangelo Towers hotel, close to the city’s stock exchange, said Michael Rwarinda, vice chairman of the Rwanda National Congress branch in South Africa’s Gauteng province, in an interview. Calls to the hotel weren’t answered.

There are about 3,500 Rwandan political refugees in South Africa, Rwarinda said.

News Reports

Rwandan ambassador to South Africa, Vincent Karega, said he wasn’t aware of the death other than news reports in an interview with Johannesburg-based state radio station SAfm. The embassy doesn’t have the capacity to investigate, he said.

In 2010 the deputy leader of Rwanda’s opposition Democratic Green Party, Andre Kagwa Rwisereka, was found dead with his head almost severed from his body near the Rwandan city of Butare.

Last month Rwanda’s Supreme Court extended a jail sentence for former presidential candidate, Victoire Ingabire, to 15 years from eight years, the Nairobi-based East African newspaper reported, citing a ruling. She had been charged with threatening state security and conspiring against the government.

To contact the reporter on this story: Kamlesh Bhuckory in Johannesburg atkbhuckory@bloomberg.net

Source: http://www.bloomberg.com/news/2014-01-02/rwanda-s-former-spy-chief-found-strangled-in-south-african-hotel.html

Le colonel Mamadou Ndala tué dans une embuscade à Beni

mamadou ndalaLe colonel Mamadou Ndala, commandant de la Brigade Commando URR (Unité de réaction rapide), a été tué ce jeudi 2 janvier dans une embuscade tendue par des hommes armés non encore identifiés dans le village appelé Ngadi, entre l’aéroport de Mavivi et Beni-ville (Nord-Kivu). Joint au téléphone, le porte-parole du gouvernement, Lambert Mende, a confirmé la nouvelle.

Selon des sources militaires, plusieurs membres du convoi ont également été tués. Pour l’instant, les Casques bleus népalais de la Monusco, arrivés sur les lieux, s’activent à éteindre le feu mis par les assaillants à l’un des véhicules du convoi. Celui-ci aurait perdu plusieurs autres de ses membres dont le nombre reste à déterminer.

Peu avant la confirmation de sa mort, son garde du corps, le caporal Paul Safari, a fait ce témoignage à l’AFP :

« Une roquette est arrivée du côté droit de la route et a atteint notre jeep, surmontée d’une arme lourde. J’ai commencé à tirer jusqu’à terminer toutes mes munitions, mais nos agresseurs avançaient toujours. Quand la roquette a touché la jeep, le colonel était toujours en vie. Quand j’ai fui, je ne l’ai pas vu sortir de la voiture, je ne sais pas s’il est vivant ou pas ».

Le colonel Mamadou Ndala a été au premier plan lors des opérations des Forces armées de la RDC contre le M23. Après avoir délogé les rebelles à Nyiragongo et Rutshuru, des rumeurs avaient annoncé sa relève de Goma pour Kinshasa.

Cette rumeur avait suscité en juillet dernier des vives protestations dans les rues de Goma (Nord-Kivu) où des jeunes avaient manifesté pour demander le maintien en fonction de cet officier militaire.

Mamadou Ndala était obligé de démentir cette rumeur en déclarant : « Ce n’est pas vrai, c’est une rumeur. Une manipulation des rebelles qui veulent déstabiliser le moral de la population et des troupes engagées au sol ».

Le colonel Mamadou Ndala menait une autre opération contre des rebelles ougandais de l’Adf-Nalu. L’armée avait déjà réussi à récupérer la localité de KamangoKisiki et le pont de Semliki, jadis occupé par des rebelles.

C’est lorsque le convoi des FARDC est arrivé dans le village appelé Ngadi, qu’il a été ciblé par des rebelles qui ont tué le colonel Mamadou Ndala.

Source : Radio Okapi

“Be warned in 2014 we will face many challenges…I want you to stay disciplined, we shall win” President Kagame

_48120625_ranks466afp

Paul Kagame in front of ranks

While other numerous leaders have wished the best to their constituencies, President Kagame seems to have a different vision.

In his message to the army and police, Kagame has warned his forces to stay standby because 2014 will bring so many challenges, but he relies on their discipline and determination in order to win.

Many people are wondering what this man is planning or what kind of information he has that makes him prophetize the doom. The message does nothing but scare more the people of Rwanda who since years have been fleeing the country because the danger seems unavoidable as long as Kagame’s regime remains.

Kagame who is well know for his warlike spirit, never says anything without pursuing it. In 1995, he said he was going to attack Hutu refugee camps in Congo, one year after so many refugees were killed in camps supposedly to be under protection of the UN high Commission for Refugees. It was the first open attack against civilian population in history but the UN remained dumb. Even the so called international human rights groups did very little to condemn such atrocities. Afterwards, Kagame cried tears in front of the national assembly regretting that he was not able to exterminate the Hutu refugees.

In 2010 after the foundation of Rwanda National Congress, an opposition created and led by four main former allies of Kagame’s, namely General Kayumba Nyamwasa, Colonel Patrick Karegeya (RIP), Major Dr Theogene Rudasingwa, and Dr Gerald Gahima, Kagame pledged to kill them. Yesterday Col Karegeya was found in Michelangelo Towers Hotel in Johannesbourg, fulfilling Kagame’s promise. Other opponents to Kagame live in extreme caution asking countries that granted them hospitality to stay watchful since the strong man of Kigali has no jokes. General Kayumba Nyamwasa survived two assassination attempts in South Africa cases in which the police has found eminent involvement of Rwandan intelligence operatives.

As the man said, let us stay standby.

Chaste Gahunde

Patrick Karegeya: Rwanda exile ‘murdered’ in Johannesburg

 

_72042008_photo2

Patrick Karegeya formed an opposition party in 2010

Exiled former Rwandan intelligence chief Patrick Karegeya has been apparently murdered in a Johannesburg hotel room, South African police say.

They say the dissident might have been strangled, with a rope and bloodied towel found in the hotel room safe.

Mr Karegeya was stripped of the rank of colonel after falling out with his former ally, President Paul Kagame.

President Kagame’s allies have previously denied accusations of links to a series of dissident attacks.

Mr Karegeya, 53, formerly head of Rwanda’s foreign intelligence service, had lived for the past six years in South Africa, where he had been granted political asylum.

A fellow exiled dissident, former army chief Faustin Kayumba Nyamwasa, has survived two assassination attempts since fleeing to South Africa in 2010.

The pair formed a new opposition party – the Rwanda National Congress – in 2010.

Gen Nyamwasa told the BBC that Mr Karegeya had gone to the upmarket Michelangelo Towers hotel to meet “somebody he knew very well, somebody who had come from Kigali”.

He accused the Rwandan government of being behind the killing.

_72036984_rwanda464afp

Patrick Karegeya’s ally, Lt Gen Faustin Kayumba Nyamwasa, has survived two assassination attempts in South Africa

Rwanda’s ambassador to South Africa, Vincent Karega, dismissed this as an “emotional reaction and opportunistic way of playing politics”, reports The Associated Press news agency.

“We encourage the authorities to really look into the matter so that we know exactly what happened,” the Reuters news agency quotes him as telling local radio.

A police statement on Mr Karegeya’s death said: “Preliminary investigations revealed that his neck [was] swollen – there is a possibility that he might have been strangled.”

He leaves a widow and three children.

Rwandan exiles in several Western countries including the UK and US say local security agents have warned them of plots to kill them.

The Rwandan government has denied trying to kill its opponents.

Mr Karegeya and Gen Nyamwasa were among four exiled former top officials for whom Rwanda issued international arrest warrants in 2011.

A military court earlier sentenced them to long jail terms in absentia for threatening state security and promoting ethnic divisions.

Both men were part of Mr Kagame’s rebel forces which came to power in 1994, ending the genocide of their fellow ethnic Tutsis.

Mr Kagame has been accused of not tolerating opposition.

He maintains that Rwanda needs a strong government to prevent a return to ethnic conflict.

Source: BBC News

 

Rwanda: a key opponent assassinated, Rwandan intelligence operatives involved.

 

karegeya

Like other political opponents, Col Patrick Karegeya was targeted by Kagame’s operatives

The Rwandan opposition is deeply saddened to announce the assassination of Colonel Patrick Karegeya today in Johannesburg, South Africa. His body was found in a Hotel where he went for a meeting. The South African authorities are investigating the murder. Colonel Patrick Karegeya was a key figure in the Rwandan opposition and a founding member of the Rwanda National Congress.

Rwandan opposition key figures have been a target in South Africa and other parts of the world. We all remember our colleague General Kayumba Nyamwasa who survived two assassination attempts in Johannesburg on June 18, 2010 and June 20, 2010. Investigations have found overwhelming evidence of the involvement of Rwandan Intelligence operatives in those attempts.

By killing its opponents, the criminal regime in Kigali seeks to intimidate and silence the Rwandan people into submission. The regime is hugely mistaken. Such criminal activities make Rwandan people more emboldened to struggle to remove the dictatorship.

Colonel Patrick Karegeya was a courageous soldier who died on the battlefield. We are determined more than ever before to carry the torch of struggling for freedom, for which he died. We shall win. We extend our condolences to Mrs. Leah Karegeya and the children, and pray that they find strength in these difficult times.

May the Almighty God grant his soul to rest in peace.

Further details will be communicated later.

On behalf of the opposition Platform RNC, FDU-INKINGI and Amahoro People’s Congress.

Dr. Theogene Rudasingwa
Coordinator
Rwanda National Congress.
ngombwa@gmail.com

KOLONELI PATRICK KAREGEYA KIGALI IRAMUHITANYE !

karegeya

Tubabajwe no kumenya no kumenyesha inkuru y’incamugongo y’urupfu rwa Koloneli Patrick Karegeya, wazize abagizi ba nabi kuri uyu wa gatatu , taliki ya 1 Mutarama 2014, akaba yaguye mu gihugu cya Afurika y’Epfo aho yari atuye nk’impunzi . Mu gihe tugitegereje kumenya inkuru irambuye y’uko byagenze, twabashije kumenya ko Koloneli Karegeya yari muzima adataka n’igicurane. Yavuye iwe ahamagawe kuri telefoni n’umuntu w’umunyarwanda basanzwe baziranye cyane ngo naze kuri Hoteli basangire agacupa ko kwizihiza umwaka mushya w’2014.

Icyakora ngo Partick Karegeya yavuye mu rugo ariko asiga avuze aho agiye n’uwo baraba bari kumwe. Ubwo abo mu rugo babonye atinze gutaha bamuhamagara kuri telefoni ye igendanwa baramuheba, batangira ibyo gushakisha baza kugera kuri iyo Hoteli, bamubona byarangiye, yashizemo umwuka. Impamvu z’uko guhotorwa n’uko byagenze ntibirasobanuka.

Hagati aho twifurije umuryango wa Partick Karegeya kwihangana , kandi twifurije Abayobozi n’abakunzi b’Ihuriro RNC gukomera no kudacika intege ku rugamba rwo guhashya umutwe w’iterabwoba ukomeje kwivugana Abanyarwanda.

Turakomeza kubakurikiranira iby’iyo nkuru ibabaje.

Ubwanditsi bw’Urubuga Umuhanuzi

 

Sinzasabira imbabazi Abahutu barahibereye…Rucagu Boniface

Boniface-Rucagu     “Barambeshyeye sinigeze nsaba imbabazi mu izina ry’Abahutu” – Rucagu

Rucagu Boniface, Umuyobozi mukuru w’itorero ry’Igihugu yavuze ko abavuga ko yaba yarasabye imbabazi mu izina ry’abahutu kubera uruhare bagize muri Jenoside yakorewe Abatutsi ari ukubeshya kuko atigeze azisaba ariko ateganya kuzisaba mu izina rye bwite.

Mu kiganiro yagiranye na IGIHE, Rugacu yavuze ko abavuga ko yasabye imbabazi babeshya, ahubwo ko ateganya kuzisaba mu minsi iri imbere.

Yagize ati “Barambeshyera sinigeze nsaba imbabazi mu izina ry’Abahutu. Ndateganya kuzisaba ariko ntazisaba mu izina ry’ Abahutu kuko bazazisabira.”

Iki kiganiro Rucagu yakigiranye na IGIHE mu gihe abantu batandukanye hirya no hino mu Rwanda bavugaga ko we na Depite Bamporiki Edouard bamaze gusaba imbabazi mu izina ry’Abahutu.

Rucagu yahakanye ko yasabye imbabazi yivuye inyuma, ati “Ababivuga bumvise nabi, navuze ko iyo gahunda ari nziza nzasaba imbabazi Abanyarwanda mbibakangurire n’abayobozi twari kumwe mu ngoma yariho Jenoside iba ariko sinigeze nsaba imbabazi.”

Kimwe mu bizatuma akangurira aba bayobozi gusaba imbabazi ngo ni uko yari mu butegetsi bwakoze Jenoside, gusa ngo nubwo waba utarayikoze nk’ibyo ubwo butegetsi bwakoze, icyaha cyakozwe ntikibura kukwambika isura mbi.

Yarakomeje ati “Nzabashishikirariza ko ubutegeti twarimo bwakoze amarorerwa [Jenoside] muze dusabe imbabazi Abanyarwanda.”

Mu gihe gahunda ya Ndi Umunyarwanda yageraga mu bigo bitandukanye bya leta, hari bamwe basabye imbabazi, bakavuga ko ubwoko bakomokamo bwakoze Jenoside, bagasaba imbabazi mu izina ryabwo. Kuri Rucagu we ngo azasaba imbabazi ku giti cye atari mu izina ry’ubwoko.

Yagize ati “Sinzazisaba mu izina ry’abahutu, barahibereye, njyewe nzasaba imbabazi nka Rucagu nk’uwabaye mu buyobozi bubi n’uwagize ibyago nkagira uruhare mu gushinga radiyo RTLM.”

Rucagu yavuze ko umuntu wese bikwiye ko yegera uwo yahemukiye akamusaba imbabazi. Yakomeje avuga ko abavuga ko yasabye imbabazi atari byo, ko igihe kitaragera.

Yarababwiye ati “Abo bantu bakurikire inkuru neza bumve amaradiyo neza nta radiyo yigeze itangaza ko nasabye imbabazi mu izina ry’Abahutu, birinde kugendera mu biguruka, abanyapolitiki bashobora kuba barabigendeyeho, hanze ni uko babizi, ko twasabye imbabazi mu izina ry’Abahutu kandi ibyo bitarigeze biba ari ugukurikira ibiguruka, Umunyarwanda akwiye kujya ashaka amakuru ahagije akirinda ibimugusha mu mutego. Ntibyigeze biba, bashishoze maze buri wese ajye asohora ijambo amaze kuripima neza, yanashatse amakuru ahagije yirinde atazagwa mu mutego.”

Ku bijyanye no gusaba imbabazi mu izina ry’ubwoko, Rucagu yavuze ko hariho gusaba imbabazi atari mu izina ry’ubwoko ahubwo kwitandukanya n’ibyo abantu bakoze mu izina ry’ubwoko.

Yagize ati “Umuntu ashobora kubwira mugenzi we ati “Umva umwana wanjye yarakwiciye twabanaga, twari inshuti, nitanduknayije n’icyaha umwana wanjye yagukoreye ntuzambone mu isura ye kuko nitandukanyije n’icyaha yagukoreye.”

Kimwe n’uko no gusaba imbabazi ku ruhare yagize mu gushinga radiyo ya RTLM, yahamagariye Abahutu kwica Abatutsi, Rucagu azongeraho n’izi mbabazi azasaba Minisiteri abarizwamo y’Ubutegetsi bw’igihugu izaba yateraniye muri gahunda ya ndi Umunyarwanda, ahazabera igikorwa cyo gusasa inzobe giteganyijwe muri uyu mwaka.

Rucagu yamaganye abantu bafata gahunda ya Ndi Umunyarwanda bakayimwitirira we na Depite Bamporiki, ko ari gahunda ya Leta, kuyimwitirira ari ukuyipfobya.

Source: igihe.com

 

IMINSI 1075 IGIHUMBI NA MIRONGO IRINDWI N’ITANU MU BUROKO

Muri Gereza ya Nyarugenge aho  bita muri 1930 hagati y’inkuta enye z’amatafari, aho witegeye ijiuru  ririmo inyenyeri, n’umusozi wa jari, namazemo iminsi 1075.

Rwandan-journalists-Agnes-Uwimana-Nkusi-Saidati-Mukakibibi-at-Supreme-Court-Kigali-013012-cropped_0

Yari iminsi ikomeye  cyane m’ubuzima, bugitangira byarangoye kubyakira cyane ko ntatekerezaga ko nshobora gufungwa n’itangazamakuru  mu gihugu kigendera ku mategeko, cyemeza ko gifite  itegeko nshinga rya Repubulika rihamya neza ko umunyarwanda afite ubwisanzure  mu bitekerezo, n’ubwisanzure bw’itangazamakuru.

Ntanubwo nari niteze gufungwa kuko nahamyaga ko niyo nakora ikosa mu bijyanye n’umwuga hariho Inama nkuru y’Itangazamakuru ifite amategeko ayigenga , ko iyo wabaga wakoze ikosa yagutumizaga ukisobanura ugakosora iyo nkuru mu gihe cyateganyijwe, ndetse hakiyongeraho n’Umuryango uhuza abanyamakuru , n’Inzu y’abanyamakuru, hejuru y’ibbyo byose nari ntarahamagarwa na rimwe ngo nisobanure ku makosa yakorewe mu mwuga, nkuko byagiye bigenda kubandi banyamakuru .

Tumaze gushyikirizwa inyandiko ikubiyemo ikirego, nabonye ko  hari urwego ruba rutubahiriza inshingano zarwo kuko mu nkuru Nkusi Uwimana Agnes yaregwaga harimo izo yari yarahamagajwe n’Inama nkuru y’Itangazamakuru, azisabira imbabazi yemera no kuzikosora, ariko ibyo byose ntacyo byamaze nahise ncika intege, ahubwo ibyabaye agahoma munwa nuko izo nkuru  yanaziburanye m’urukiko akazigirwaho umwere, ibyo kwiringira urwo rwego byari nk’inzozi.

Ikindi cyari kimaze kuduca intege kurushaho nuko inzego Nkuru (HCM) n’imiryango y’abanyamakuru yari yatugize ibicibwa twarinze tujya kuburana ntawudusuye  ngo aduhumurize, ndinze mva muri gereza  izo nzego ntanarumwe rurahagera,gusa bamwe muri bagenzi bacu bari basanzwe  ari inshuti batugezeho kandi batubaye hafi turabashima Imana izabaduhere Umugisha.

Icya kabiri : Ntihanganiye muri kamere yanjye numvaga nta byaha bisa nibyo banshinje nashoboraga gukora mpereye ku mateka yanjye bwite ndetse n’umuryango wanjye, abanzi neza bo babaye nkabakubiswe n’inkuba iyo nkuru igitambuka mu bitangazamakuru, buri wese  ku giti cye yarashidikanyije yibaza niba ari ukumvirana ariko nyuma bumva inkuru ni kimomo ko nafunzwe nzira ibyaha byo Kuvutsa igihugu umudendezo n’amacakubiri, hakiyongeraho Ingengabitekerezo no gusebya Umukuru w’Igihugu. Ubwo by’ari bigitangira ,abantu bacitse umugongo mbese tekereza ukuntu umuryango wanjye wahungabanye , utekereje ko Jenoside yakorewe abatutsi 1994  yawusize ari inkehwe abasigaye araho navutse ndetse naho nashatse  babarirwa ku ntoki.

Musaza wanjye Kayinamura Bedwa we yari ataranashyingurwa dore ko yashyinguwe kuya 18/04/2012  kubufatanye bw’Inama Nkuru y’Itangazamakuru mu Rwanda, nkaba mboneyeho no kubashimira by’umwihariko  mbikuye k’umutima. Kuko yari umunyamakuru  muri  Kinyamateka.

Sinabashaga kwihangana mu ntangiro y’uburoko kuko nageze muri gereza ngasangamo abafungiye umuryango wanjye  iwacu kwa data , aho mama akomoka ndetse naho nashatse, harimo ababyemera, harimo nabafite ingononwa k’umutima ko barenganyijwe, aba bose  twagombaga kubana kandi tukihanganirana muri urwo rugendo rukomeye nari ntangiye mu gihe twari dutegereje kuburana  ngo twisobanure kubyo turegwa, tukarenganurwa.

Ntanubwo bya nyoroheye kuko nagiye mpura n’abantu b’ingeri zose bafungiye ibyaha bitandukanye kandi buri wese afite uburyo y’iyumva mu mibereho ya buri munsi ,  byari bigoye kubana  n’abantu bagifite ihungabana ry’ibyabayeho bafungiwe kwihekura, bari kumwe n’abishe  cyangwa bagize uruhare muri jenoside yakorewe abatutsi 1994 ku miryango yabo,bahoraga bahangayikishiijwe nuko bamwe mu bo bagiranye ibibazo baba kwena  ko ari abicanyi  kimwe nabo hakiyongeraho ko bishe abana babyaye, byose  bikaba  ingararuka za jenoside yakorewe abatutsi 1994.

Kuko mu gihe cyo hambere umwana yatwaraga inda  yagira ubwoba  agahungira kwa nyirasenge no nyina wabo, aho hose ugasanga ntaho akigira agafata icyamezo cy’ubugome cyo kwihekura.

Ha kiyongeraho abana baba baraje gukorera amafaranga i Kigali, yahagera umukozi bakorana akamutera inda akabura aho ayerekeza,  SIDA iri guca ibintu  yakwiheba akayikuramo bikarangira ari muri gereza.

Muri rwo ruhurirane rw’ibabazo  ihohoterwa ry’abakozi bo murugo Boss akamwihererena,aka mukorera ibya mfura mbi Nyirabuja yagiye ku kazi akaba arayimudometse, yatangira kugaragara bati vuga uvuyaha bakamushyikiriza police bati ya dufatiye umwana ku ngufu ,  leta ikaba ibonye umutwaro  wo kurera no gufunga  inzira karengane ,inkiko zikaba iyooo , yaburana akaba umwere amazemo igihe kirekire  umwaku wamusingira bakamukatira kubera kubura abunganizi mu mategeko.

Ubuzima bwari bukomeye kubana n’abantu nkabo bibabariye, hakiyongeraho abacuruzaga ibiyobyabwenge , bagatirwa amezi 3,4 barafatanwe amakamyo , uwafashwe arinywa, cyangwa afite udutabi dutanu akatiye imyaka itatu cyangwa se n’ibiri, icyabaga gikomeye kuruta ibindi nuko yumvaga atazareka ku bicuruza kuko ubuzima bwabaga bwaramunaniye , yaracuruje agataro buri munsi bikaba ari i Gikondo kwa Kabuga, byakwanga akishora mu buraya akavanayo Sida, akaba afite umwana ku mugongo inda atazi uwayimuteye, niyo ya mu menya i se akaba atemera uwo mwana, mu gihe babaga bahangayitse  kuko utundi twana twabaga twarasigaye mu nzu z’inkodeshanyo bene zo badasiba kuri gereza  kuba  gusaba ko bagumana  na mama wabo, barushagaho guhangayika kuko abo baricuririzaga aribo bari bashinzwe kubafata, kandi ugasanga  bene imari ari simbibazwa.

Uburoko bwa ndyaga kurushaho iyo natekerezaga ko abana twasize  bashobora kuba baryiyahuza  ,wasubiza amaso inyuma ugasanga ari ikibazo gikomeye ku miryango ifunzwe  kuko buri gihe wahuraga n’ababyeyi bataka ko abana babo banze ishuri, abandi babuze amafaranga yo kwishyura   n’ibindi bisa nabyo , kuko bahitaga biheba bakigira mu muhanda,hakiyongera agahinda k’abana batazi ibyo ababyeyi babo bakoze basabwaga kwishyura ibyo ba se cyangwa ba nyina bangije,mu  muri jenoside yakorewe abatutsi 1994, abenhi bari bakiri incuke.hakabamo n’ababyeyi bazi neza ibyo bakoze, bakigira ntibindeba, gusa bagashima  Imana  ko bakiriho ari impuhwe bagiriwe na FPR  ubundi nabo bagombaga kuba barapfuye, bitewe n’ amarorerwa bakoze., aba kandi ntabwo bari bahangayitse cyane kuko nibo bari mu nzego z’ubuyobozi za gereza , ibyo bakeneye byose babibonera igihe bashakiye kuko bavuga rikijyana, abenshi barasurwa buri saa sita n’imiryango yabo, abana babo baba sura buri wa gatandatu wa mbere  w’ukwezi , abari mu Burayi baba gezaho ku ma devize.

Hakagorwa abatazi ururo n’icyatsi bagomba kuryozwa ibyo batakoze, Ibi byiciro byose twagombaga kubana kandi buri wese tukamutega amatwi kugirango dusesengure neza ibibazo byari muri gereza cyane ko njye no mubyo nashinjwaga ko navuvuze ko abantu barengana,  nagombaga gutegura urubanza nshingiye kubimenyetso narinsanganwe n’ibyo nari gukura kubo turi kumwe.

Muri iyo minsi yo guhangayika twagombaga no gutegura urubanza  ,twatangiye kubazwa n’Urwego Rukuru rw’Ubushinjacyaha , nyuma naje guhanagurwaho icyaha cy’Ingabitekerezo, gusebya Umukuru w’Igihugu, kuko Ubushinjacyaha Bukuru bwasanze bitampama, runsigira icyaha cyo Gukurura Amacakubiri, nabyo btarangiye mbibayeho umwere nkuko bigaragara k’urupapauro rumfunga rwanditswe na polise kw’itariki ya 10/07/2010, nabyo birangira nta na kimwe kimpamye, ahubwo bazana ikirego gishya ngo cyo kuvutsa igihugu umudendezo.

Ubutabera

Mu Rukiko Rukuru rwa Kigali na gombaga kwisobanura ku byaha bibiri, Mpagaze imbere y’Urukiko nisobanuye ku cyaha cyo Gukurura macakubiri byari bimpangayikishije  nubwo  umutima wanjye utanciraga urubanza kandi ntashoboraga no kurota mu nzozi mbikora nkurikije uko nari niyizi, ndetse n’abasanzwe bazi imyitwarire yanjye gusa nisanzuye aho bidashoboka ntanga igitekerezo mu bihe bidakwiye kuko twari twegereje amatora  nkurikije ibyo nagiye mbwirwa nyuma yuko tumaze gukatirwa.

Urubanza rwarasomwe  mba umwere ku byaha byose naregwaga ,Urukiko rumpamya icyaha cyo kuvutsa igihugu Umudedenzo negetsweho n’ubushinjacyaha Bukuru, bampa igihihano kigifungo cy’imyaka irindwi narumiwe , kuko buri wese ntiyasobanukiwe ,mu gihe  abo twaregwaga icyaha kimwe duhanwa n’itegeko rimwe , kandi twaburanishijwe n’Inteko imwe yari iyo bowe n’Umucamanza Pio Mugabo yari imaze guhanisha Ntaganda Bernard imyaka itatu, ihanisha Nkusi Uwimana Agnès imyaka itanu ,iyo nteko irihanukira indwinga imyaka irindwi yose  myiza myiza mw’ijambo rimwe yantsindangiye ingana na Mandat y’Umukuru w’igihugu, narabitekereje biransiga si ukubeshya.

Muri rusange urwo rubanza rwarangiye Nkusi Uwimana Agnès bamuhanishije  imyaka myinshi 17  ijya gusingira iya Madiba  n’amahazabu y’amafaranga y’u Rwanda 250000frw, bampanisha igihano navuze haruguru no gufatanya kwishyura amagarama y’urubanza, twahise tujuririra Urukiko rw’ikirenga, urubanza ruburanishwa umwaka wakurikiyeho , rucibwa  kuwa 06/4/2012 bagabanyiriza Nkusi Uwimana Agnès igihano bamuhanisha imyaka ine,bamuhamije icyaha cyo kuvutsa Igihugu umudendezo bakimukatiraho imyaka itatu, n’umwaka umwe  wo gutuka Umukuru w’Igihugu, amahazabu akurwaho, nanjye bampanisha igifungo cy’imyaka itatu bampamije icyaha cyo kuvutsa Igihugu Umudendezo, nubwo bari baturenganyije ariko twariruhukije kuko twumvaga iyo myaka yo ibarika tuzayirangiza Imana idutije ubuzima, kuko yaba Nkusi Uwimana Agnès yari afite ikibazo cy’uburwayi budakira, nari maze kuzahazwa n’indwara y’umutima hikubisemo na diyabete, urumva ko twari tumaze kuremererwa n’ibibazo by’igifungo cya gaherere, imiryango yacu twasize dore ko twembi twari abapfakazi abana bagomba no kwiga.

Hakiyongeraho naho twari turi buri wese agucaho agacinya undi urwara ati :dore, ba bagore b’ibyihebe, kandi biyibagije ibyabo, raporo  z’urudaca   wakorora wacira, tugatumizwa m’ubuyobozi. Hari uwadusekeje rimwe sinzabyibagirwa: yaradutumije ari mugitondo, tugenda twibwira ko ari agakuru keza agiye kutubwira dore ko  hari hashize iminsi twandikiye Umukuru w’Igihugu tumusaba ko yakoresha ububasha ahabwa n’itegeko, tunashingiye ku mvugo yari yivugiye ubwo yabazwaga n’abanyamakuru Kampala, ko atamenye ibyifungwa ryacu ngo  iyo abimenya  tutari dukwiye gufungwa , nuko tuti umenya harimo akajambo,ntitugezeyo  imbere y’Umuyobozi wa gereza ati :”niko mwa bagore mwe ngo harya muzazunguza gereza mu kureho  amatafari ? cyangwa muzurira  mwirenge  ? ko tubafiteho ububasha mwa kwemeye mu gafungwa ?”

Ubwo atubwira ibyo bamuturegeye  ararangiza, natwe turaruca turarumira habe niyo mu nda ngo irajorora, turumirwa amaze kutubwira icyo atekereza ati : ni munsohokere mu biro, natwe dukizwa nayo twameze ijambo ryiza twari twiteze rirabura tujumarirwa tujya gukora uburoko na Morale nyinshi. Reka mbamare amatsiko y’ukuntu twakuruye uburoko.

TUMAZE GUKATIRWA

Twabayeho ubuzima bugoye birumvikana kuko ntakindi kizere twari dufite cyo kuva muri gereza uretse kurangiza ibihano, ubuzima bw’umufungwa bwari burangiye tubaye abagororwa. Nsobanure ko umufungwa nuba atarakatirwa, umugororwa aba yaramaze kugenerwa ibihano n’inkiko, twagombaga kubahiriza amabwiriza ya gereza uko yakabaye,uhereye m’Umudugugu aho utuye, Akagali no k’Umurenge dore ko haba ubuyobozi nkubwo mu nzego zose zo mu gihugu, gukora isuku, aho utuye ndavuga muri bloc ubamo ariwo mudugudu, ikibuga, urwiyuhagiriro, ubwiherero , mbese byaterwaga naho bagupanze akazi,ariko mu by’ukuri byarashobokaga ko wabonaga umuntu  akagusayidira  bitewe nuko akubashye, kuko nubwo muri gereza harimo abantu bafunzwe hari abana n’ababyeyi bagifite uburere gusa bahangayikishijwe n’uburemere bw’ibihano bahawe, abategereje kuburana, n’abandi bagifite icyizere cyuko imanza zabo zizasubirwamo.

Aha ariko sinabura kuvuga ko hari abandi batuje bemeye icyaha bagasaba imbabazi ku byaha bakoze muri Jenoside yakorewe abatutsi 1994, bari mu nzego z’ubuyobozi runaka bwa gereza ,aba nabo bafite inshingano zitandukanye barigisha ubumwe n’ubwiyunge usanga bafata iya mbere igihe cy’icyunamo mu gutanga ubuhamya ku byabaye ,bamwe muri bo bagatanga amakuru bigafasha abatarabona imibiri y’abavandimwe babo aho ikijugunwe hirya no hino.bigisha gusoma no kwa ndika, indimi, bakora imilimo inyuranye kuboha, gufuma, abandi nabo bafungiye ibyaha bisanzwe ubasanga mu nzego zunganira abandi mu butabera, imibereho myiza, n’ahandi bakenewe. Aba nabo nubwo bemeye ibyaha bahora mu masengesho y’urudaca ngo Imana izakoreshe Umukuru w’Igihugu adohore atange imbabazi nk’izigeze kubaho , kandi bakifuza ko rya tegeko rya EAC ryo kubara ijoro n’amanywa riramutse rigiyeho ryakorosha ibihano, dore ko itegeko rishya rivuga ko ukatiye burundu yahabwa imbabazi arangije imyaka 20, harimo  rero muri abo abakatiye  hagati ya 17 na 30 bamaze kurangiza 18 bifuza ko haricyo Uwiteka yabakorera agasubiza amasengesho yabo .

Nkiri mu butabera harimo ya nkuru ya ¼  cyabaye nkaya mabati bategereje amaso ahera mu kirere dore ko abahanga gutanga morale baza bati ni mwandike kuko noneho kizajya gitangwa buri gihembwe, iyo bigeze aho impungure (inkoko) ntizirara  kubera morale mbese buri wese ukwije ibyangombwa arara azinga utwangushye, ubwo bwacya bati abakecuru n’abasaza, abarwayi,n’utabashaga kweguka  bucya asindagira  ngo adasigara abandi bagiye mu ngando bagategereza weeeee …… umwaka ugashira undi ugataha, abapfa bagashyingurwa mu Gatenga .abandi ibihano bikarangira bagataha . ukibaza ya nkuru y’imvugo ngo niyo ngiro ukumirwa .

Hari n’abandi bireze  bakemera ibyaha  bya nyirareshwa, bakaba bagihishiriye abakoze ibyaha, iyo muganiriye akenshi bakubwira  ko banganga kwiteranya n’imiryango yabo, aba ubasanga mu byiciro bibiri :

Iyo yabaga  yarashatse mu muryango wahigwaga, maze aho akomoka bakagira uruhare  mw’iyicwa ry’umuryango yashatsemo  ntiyari kubasha gushinja basaza be na ba se wabo. Hakaba nubwo we aba yarahigwaga  agashaka mu muryango wakoze Jenoside 1994 ntiyashoboraga gushinja abo yashatse ngo abana be bataza mwanga ndetse na bene wabo w’umugabo akaba inzigo ariko akirengagiza ko nubwo we bamuhishe ariko hari abandi bahemukiye.Bagiye bayandikira amaso yaheze mu kirere kuko kubona amarangiza rubanza ari ikibazo kingora bahizi ngo hakurikijwe uburyo byashyizwe mu bubiko.

Abandi nabo bahuye n’ikibazo n’abafite abantu benshi bagiye babashinjura , bireze ibyaha bakabisabira imbabazi ariko mu byukuri abo bashinjuye  ntibafungurwe kandi nta rundi rubanza baregwamo, ugasanga guhuza ayo madosiye ngo abantu barenganurwe bigoye kuko baba bari mu ma Gereza atandukanye, bityo bakaba bafite inyota yo kurenganurwa,iki kibazo kandi kigora inzego z’ubuyobozi bwa Gereza kuko kigaruka buri munsi , abafungwa basaba Gereza ibidashoboka kuko baba bifuza ko gereza ibakorerea kopi za madosiye kandi yo ifite agapapuro gafunga umuntu gusa, idashobora no kujya kubisaba mu zindi Gereza ngo izo dosiye zihuzwe.

Hakabamo rero n’abinangiye imitima ukaba ufunganye n’umuntu wabeshyeye ubizi neza, akaba atamubohora, ahubwo ugasanga mu gitondo cya kare bazindutse iya rubika bafashe Bibiriya, amapendo n’amashapure barahimbaje birakomeye ,ishapure amasaro bayavuye imizi, kandi uri kumwe n’umuntu afungishije azi neza ko arengana, abo iyo muganiriye ahita akubwira ati : nawe nafungwe yantanzeho amakuru  yibwira ko nzafungwa agasigara ,ati nantwaze agatimba, nawe abana be babe impfubyi, ati burundu yanjye agomba kuyimfasha.

Muri uruwo rusobe rw’ibibazo hakiyongeraho abantu bakatiwe n’inkiko bagakora ibihano byabo bakabirangiza imyaka 15,17, n’iri munsi yayo igihe cyo gutaha cyagera dosiye zabo zikabura,ubundi ngo ntizuzuye, ubu bakaba baraheze mu gihirahiro.

  ICYAMFASHIJE GUKORA UBUROKO

Ntakindi kintu cyatumaga ndega urugi rwa Gereza uretse kujya gusurwa, kwivuza, ariko abasukuti bonyine iyo habaga hari ibikorwa byabo igihe cyose bishoboka  narasohokaga, nkifatanya nabo, kubera ko nararewe mu mu ryango w’abagide b’u Rwanda, mba n’umwe mu bawushinze, muri uwo muryango kandi naha herewe inyigisho zitandukanye , nzamfashaga buri munsi guharanira guhindura isi nziza  kuruta uko twayisanze, iyo nabaga ndikumwe n’abasukuti numvaga nezerewe kuruta iminsi yose mba ndikumwe n’abandi bafungwa, ikindi cya nshimishaga nuko mu ba sukuti  ntawarebaga kuri mugenzi  we, uretse kureba ku kiduhuje, kandi wari umuryango uhuza abasore n’abakobwa bafite ibibazo bitandukanye, ukora mu buryo buwugoye kubera iubukene bw’ibikoresho mu yindi miryango harimo abaterankunga benshi, ariko umuryango w’abasukuti bagombaga kwirwanaho,usibye inkunga bahabwaga na Mgr Aumonier wa Kiriziya Gatorika ukwiye gushimirwa ku bwitange yagaragazaga muri byose, cyane ko rimwe na rimwe ku minsi mikuru yatwiheraga n’umuceri.

Mu bi bikorwa byanshimishije kuruta ibindi n’ingando y’umwaka wa’2013 kuko twakoze mu milima y’imboga za Gereza, kandi tukifatanya  n’abamwe mu bemeye icyaha, bagasaba imbabazi,cyabaye igikorwa cy’ubumwe n’ubwiyunge kuko abenshi mu basukuti harimo abakobwa n’abadamu bagizweho ingaruka na jenoside yakorewe abatutsi 1994.aha kandi ndashima ubutwali bwa Mujawamaliya Immaculée  kuko atagiraga ipfunwe ryo guca bugufi kubw’icyaha yakoze cya Jenoside yakorewe abatutsi 1994. Ni habaho kudohora imbabazi ziza mugereho.

Ikindi cyamfashaga  nugutega amatwi abo turi kumwe, nkagira inshuti nyinshi, kandi nkabana n’abaturage b’ingeri zose nagendanaga kenshi n’aboroheje ndetse n’abarwayi bo mu mutwe, nishimiraga kugira icyo mfasha abandi nubwo bitanshobokeraga kuri byose, ariko hari nanjye n’abamfashaga  cyane mu kunkomeza no mu rwego rw’isana mutima, mwumve neza ko ikitwa isengesho sinifuzaga no kumva abasenga kuko natekereza ga iyo Imana basenga , yemeye ko bafunga ndengana ngata abana banjye ngasiga  Mama afite imyaka 87, ikemera ko abantu  b’abana n’abicanyi babyemera, ikemera gufunga abarengana ababikoze bidegembya, amasengesho rwose yarancumuzaga,  hari umu maman wambaye hafi cyane Hon Nirere Béatrice, na Marc Kabandana  yampaye Bibiliya  Imana izabampere Umugisha , bageze nubwo bampa   ibitabo byo gusoma by’Imana,  aba nyabwenge bingeri zose,  akanganiriza bigeraho bigenda bishira,   nkajya nsoma  bose ndabashimira, ariko ubwo nari ntandukanye cyane na Nkusi Uwimana Agnès yaramenyereye ajya gusengera mu b’adivantisiti b’umunsi wa karindwi ariga arabatizwa , aba n’umwalimu w’ishuri ry’isabato,  saa kumi n’imwe yabaga yageze kw’ihema. Nyuma yaje guhura n’intamabara z’urudaca yari yinjiye ari umunyabwenge agiye gukorana n’aba bandi bavuga ngo yadusanze aha, maze bamunywesha amazi, ibyari amasengesho bihinduka inzangano yakwinjira mw’ihema ba mwe bakisohokera cyakora ahaba intwali abereka ko asenga Imana atari umwana w’umuntu, nubu nasize rwose asenga  iminsi irindwi.

 Ntitwaretse Itangazamakuru

 

jari.png

Twafataga igihe cyacu tukiyumvira Radio kuva saa kumi n’ebyiri z’umugoroba tukarangiza saa tatu z’ijoro, twakundaga kumva Isango STAR ,Radio 10 ,K.FM,BBC.V.O.A. R.F.I. ,mu gitondo tukiyumvira GOOD MOORNING RWANDA, ndetse tukumva FLASH na SALUS mbese twagabanaga amaradio turi bwumve kugirango hatagira iducika. Ku manywa twumvaga Radio Rwanda Inteko, ntabwo twagiraga amahirwe yo kubona ibinyamakuru byo gusoma kuko bata tumaga by’injira muri Gereza bya ri induru,  ibyabonekaga mw’isomero rya Gererza n’INkiko Gacaca gusa, bagirana ishyari bakana himbirana ibitabayeho, iyo babona uzavuga amanyanga yabo barakubeshyera ugasubizwa mu gipangu , waba ubarusha ubumenyi  mu byo bakora ho ubwo nyine  baragutambika.

MU GUSOZA IMINSI YANJYE IGIHUMBI NA MIRONGO IRINDWI    N’ITANU

Ndashimira cyane ababyeyi bambaye hafi, bamwe mu bayobozi  ba Gereza ba mfashije igihe n’abaga mfite ibibazo by’uburwayi, urubanza, by’ari bigoye  kubona ugutega amatwi kuko  hari abaduhutazaga batubwira ko turi ibipinga, twigize akaraha kajya he.

Ndashimira mbikuye k’umutima Umuyobozi ndashatse kuvuga izina ariko narabimubwiye arabizi ku mpamvu z’umutekano we yanyeretse ko yarezwe , kandi ari umuyobozi koko ugorora ariko afite n’ubumuntu muri we .Groupe Impessa  yo muri Gereza ndabazirikana kandi nzabakorera ubuvugizi aho ijwi ryanjye rizagera.

Ndihanganisha by’umwihariko ababyeyi bagitegereje ko imanza zisubirwamo,ndashima abantu bose babaye intwali bakemera icyaha bagasaba imbabazi babikuye ku mutima kandi bakaba barazihawe n’ubutabera n’imiryango bahemukiye bakaba bakwiye kuyisa ba imbabazi nabo bakazihabwa Perezida wa Repubuika nawe akadohora kuko afite ububasha buseseye ahabwa n’itegeko  Nshinga.

Abategereje gusubira mu miryango  yabo barangije ibihano Gereza ikwiye gukora ibishoboka ,ikarangiza inshingano zayo kuko gukomeza gufunga igihe kirenze imyaka ibiri n’imisago umuntu warangije ibihano bye binyuranyije n’itegeko, ibi bikajyana n’abo inkiko zahanishije TIG haba  ku byaha bya jenoside kimwe n’ibyaha bisanzwe kuko ngo ntahateganyijwe, kandi icyemezo cy’urukiko gisimburwa n’ikindi.

Mu gusoza urugendo rwanjye ndashima ubutwari bwa Nkusi Uwimana Agnès yagaragaje mu burwayi bwe, mu bikorwa bye bya buri munsi, yitangira abandi, kandi ndifuza ko Imana yagira icyo ikora agataha muri cya  kane  kitagira umunsi   n’isaha ,abantu bahora bategerej kuko icyaha gikomeye twaregwaga twakirangije igisigaye ¼ acyemererwa n’itegeko,  ndabatashya mwese kandi ndabakumbuye abo twasangiye umuruho, amajoro y’imperi nyinshi, umubabaro wo  gutana n’imiryango yacu, ariko mwihangane kandi mukomere nta joro ridacya, n’imvura yo kubwa Nowa yarahise. Hari igihe Imana izaseka mu kumva ngo n’umunsi w’imbabazi inzugi zigakinguka. Hobeee  mwese. Kandi ndagusuhuza Sawuli nda kwibuka iyo wa munsi w’ubukwe wageraga.

 Imana ibarinde kuko itahe ari ubusa.

 MUKAKIBIBI Sayidati

 Source : montjali.com

Kagame akomeje gushakisha uburyo yakwizirika ku butegetsi.

kagame-2-ed

Perezida Paul Kagame ashaka kwiha indi manda

Nk’uko babihawemo inshingano, abacurabwenge n’abajyanama bakuru ba FPR nta buye na rimwe bazasiga ridahiritwse kugira ngo Kagame abone inguni ameneramo ategeke indi manda kuva mu mwaka wa 2017. Ishyaka rya PDI riyobowe na Ministri w’umutekano mu gihugu niryo ryateye iyo ntero mbere na nyuma y’amatora aheruka kuba mu Rwanda mu mwaka wa 2010. Iri shyaka aho kugira ngo naryo ritange umukandida ku mwanya wa Perezida wa Repubulika, ryahisemo kwibera inkomamashyi n’abakombambehe kugira ngo rijye rihabwa utuvungukira tw’umugati wa FPR!

Mu minsi yashize kandi Kagame yazengurutse igihugu cyose asura abaturage, hakaba hari hateganyijwe ko aho akoresha inama hose hagombaga kuboneka umuturage umubwira ko agomba gufata indi manda ya gatatu akayobora Abanyarwanda ngo kuko nta wundi wabishobora. Nawe akicinya icyara ngo ikinamico ryacengeye Abanyarwanda byahe byo kajya. Icyo nkundira Abanyarwanda barakwihorera ukikirigita ugaseka nabo baguhema, igihe cyagera ukibaza aho ubazi bikakuyobera!

Kuri uyu wa kabiri tariki 31 Ukuboza, urubyiruko rw’abashomeri rwabonye ntaho ruzanyura ubukene burwugarije maze rwibumbira mu muryango w’abakorerabushake witwa Rwanda Volunteers Organization rwavumbuye uburyo bwo kwibonera akazi. Rwatekereje ko nirusaba ko Kagame akomeza gutegeka u Rwanda nta kabuza umwe cyangwa babiri mu baruyoboye bazahabwa umwanya. None se Bamporiki we ntiyabaye depite?!  Gusa uru rubyiruko ngo rurasaba ko manda yaba imyaka itanu gusa ariko umuntu akajya akomeza kwiyamamaza kugeza iighe abaturage batakimushaka. Uru rubyiruko kubera ubushomeri rushobora kuba rwirengagiza cyangwa se rudasobanukiwe neza( dore ko amatwi arimo inzara atumva neza) amahame yo gusimburana ku butegetsi ajyana na demokarasi.

Mutangana-uyobora-umuryango-wAbakorerabushake-mu-Rwanda

Mutangana Yohani Bosiko iyo avuga uhita ubona ko yishakira umuriro 

Rubinyujije mu ijwi ry’umuyobozi Bwana Mutangana Yohani Bosiko, urubyiruko ruvuga ko Perezida Kagame yabagejeje kuri byinshi bakaba babona adakwiye gukoreshwa ibindi ngo kuko cyaba ari igihombo gikomeye. Reka nibutse Mutangana na we azabwire abo ayoboye utuntu dukeya :

  1. Gusimburwa ku butegetsi si uko umuntu aba anenzwe ko atayoboye neza gusa, kuko n’uwayobora neza akenera kuruhuka.
  2. Kumara ku butegetsi imyaka ingana n’iyo Kagame amaze ukaba udashobora kubona umuntu wujuje ibikenewe ngo abe yagusimbura, ubwabyo ni ikimenyetso cy’uko wayoboye nabi. So you have to go either way.
  3. Iyo umuntu agumye ku butegetsi(kimwe n’indi mirimo) agira igihe maximum cyo gutanga umusaruro ubundi agatangira icyo twagereranya na “diminishing marginal returns law”. Ni ukuvuga ko umusaruro yatangaga ugenda ugabanuka buri saha akomeje gukora. Ibi nibyo Kagame yibereyemo, Ingero zirahari: tekereza Kagame wakoranye n’abagabo nka ba Nyamwasa none ubu akaba akorana na Bamporiki ufite ipfunwe ryo kuba uko yavutse!!!! Uzumve speeches Kagame asigaye avuga uzasanga atagitanga umusaruro nk’uwa mbere.
  4. N’ubwo muvuga ko Kagame yahagaritse jenoside abandi bakavuga ko ari nawe wayitangije, imbaraga yari afite icyo gihe sizo afite ubu ndetse n’uburyo yatekerezaga byarahindutse. Kagame wa za 90 yari umuntu ufite amaraso ya gisore none ubu ni umubyeyi utekereza kucyo Cyomoro na Ange bazarya ejo, ndetse n’uko umutekano wabo uzaba umeze. Ibi byose ni ibimwongerera akazi bityo akaba akeneye uwanya wo kuruhuka. Ikindi ni uko nta yindi jenoside iteze kuzongera kubaho ngo abe ategereje kuyihagarika, keretse niba hari iyo arimo gutegura kuko nyine bamwe bavuga ko ariwe watangije iyo muri 1994.
  5. Ese ko Mandela yayoboye manda imwe gusa ukeka ko Abanyafurika y’epfo batari bakimukunze?
  6. Kagame afite ibyaha akurikiranyweho by’intambara ku buryo nta kintu na kimwe gishobora kumukiza uretse kwemera ko Abanyarwanda bagira ibiganiro bagateganya uko bamuha imbabazi cyangwa se igihano giciriritse. Ibi ariko byabaho ariko aretse gukomeza kunangira. Amenshi mu mashyaka ya politiki atavuga rumwe na Kagame abona ko mu gihe Kagame yakworoshya agatanga agahenge, Abanyarwanda bagira uko bamubabarira. Gukomeza kuba ku butegetsi yibwira ngo nibwo bumukingiye bishobora kutamuhira kuko byo bijyana na politiki mpuzamahanga. Uzabaze uko Charles Taylor yabwambuwe uzasobanukirwa.

Umwanzuro:

Perezida Kagame yagaragaje ko afite inyota yo kuguma ku butegetsi. Ibi kandi afite aho abikomora kuko ise muri batisimu Bwana Yoweri Museveni wa Uganda yabikoze. Gusa we mu itegeko nshi nga yahinduye yavuze ko nta wakwiyamamaza afite cyangwa arengeje imyaka 75. Ni muri urwo rwego ubu mUseveni avuga ngo mu mwaka wa 2016 mu gihe cy’amatora azaba afite imyaka 74!!!

Umuryango-wabakorerabushake-mu-Rwanda-ugizwe-ahanini-nurubyiruko-rwiga-mu-makaminuza-yose-yu-Rwanda-rugera-ku-bihumbi-bine

Kubera gutinya ubushomeri, urubyiruko rw’u Rwanda rutegekwa gushyigikira amafuti ngo rushyirwe mu gitabo cy’abafite icyizere.

Mutangana we hamwe n’abandi batekereza nka we, ngo Kagame yagombye kuyobora kugeza igihe Abanyarwanda bazaba batakimushaka. Iyi mvugo na yo igomba gusobanuka. Kuvuga ngo Abanyarwanda batakimushaka ni bande? Njyewe n’abo dufanyije Ishyaka ntitumushaka ndetse n’andi mashyaka ya politiki ntamushaka. Abo ni Abanyarwanda batamushaka. Ni ukuvuga kugeza nonaha ntiyagombye kuba ayobora kuko Abanyarwanda batamushaka. Ikindi ni uko binyuze mu matora Abanyarwanda benshi bamaze kugaragaza ko batamushaka kuva mu mwaka wa 2003 ubwo Twagiramungu yamwanikiraga mu majwi agakizw no kwiba. Ibi niko byongeye kuba mu mwaka wa 2010 aho Kagame yagize ubwoba yanga ko umutegarugori Ingabira Victoire yiyamamaza ngo amwereke igihandure. Nabyo ariko ntibyabujije Abanyarwanda kugaragaza ko Kagame batamushaka, ni uko habaye abasirikare bafite ibikumwe bikomeye bagatora Afande ku bwinshi. It must change.

Umwaka w’ISHEMA ni uyu wa 2014. Mbifurije kuzawurangiza twumva neza ko Kagame atagomba kwizirika ku butegetsi nk’aho ari bwa bundi bwa kera bwari bushingiye ku nkomoko.

Chaste Gahunde