Category Archives: News

Ese Padiri Pierre ntiyaba umwe mu bari bagize “éléments avancés” za FPR ?

UBUHAMYA BWA PADIRI Pierre HABARUREMA IGICE CYA 4 :

Guhungira muri Eveché ya CYANGUGU ntibyabujije Padiri  Pierre Habarurema gukomeza kujya kubonana n’abicanyi kabuhariwe buri gitondo, saa kumi n’ebyiri n’igice !

Padiri Pierre Habarurema yavuye ku Muyange taliki ya 12/4/1994.  Kwica Abatutsi muri Paruwasi ya Muyange byasaga n’ibirangiye kuko bishwe kuva taliki ya 9 kugera ku ya 11/4/1994. N’ubwo yavuye ku Muyange taliki ya 12, abari muri Evéché bemeza ko yahageze taliki ya 15/4/1994 !

Dore uko Padiri Pierre Habarurema ubwe yivugira ibyo yakoze mu gihe yari amaze kugera mu nzu y’Umwepiskopi(Eveché) ya Cyangugu :

« Rutanga yari yarishe, yarakoze ibyo ashaka byose…uwo muntu  niwe nakoreshaga…nahuraga nawe buri munsi, buri gitondo saakumi n’ebyiri n’igice…  ndakomeza nkorana na we…»

Uwo mwicanyi RUTANGA, ngo yibwiriye Padiri Pierre Habarurema ko yaryaga imitima y’abatutsi ngo ikamuryohera. Nyamara Padiri Pierre Habarurema araduhishurira ko ari we ubwe « wakoreshaga » uwo mwicanyi , ko ndetse babonanaga buri gitondo, saa kumi n’ebyiri n’igice. Nta bwoba Padiri Pierre Habarurema yigeze aterwa n’uwo mwicanyi ngo waryaga imitima y’abandi batutsi ikamuryohera !

Aha rero niho hateye benshi kwibaza ngo Padiri Pierre Habarurema, umututsi utaratinyaga gukorana /gukoresha abicanyi barimburaga abandi batutsi, yari muntu ki ?

Twibukiranye 

  1. Ubwo Paruwasi ya Muyange yaterwaga taliki ya 9 /4/1994 hishwe abatusi benshi. Abashoboye kurokoka ni abo Padiri Pierre Habarurema ubwe yatoranyije, yumvikana n’Umwicanyi witwa PIMA wari uyoboye igitero, ko atagomba gukora ku ncuti ze. Padiri Pierre Habarurema afatanyije n’umwicanyi PIMA, batoranya incuti za Padiri Pierre bazishyira mu nzu y’abapadiri (Presbytere) yo ku Muyange, kandi koko nta wabariye n’urwara ! Muri bo hari Hyacinthe MUKARUSAGARA, abavandimwe be, umugabo we n’abana be ;  Mzehe Gaetan ZIMURINDA n’umuryango we ;  Celestin MUSABYIMANA, n’abandi.
  2. Taliki ya 13/4/1994 Padiri Pierre Habarurema yagaragaye kuri Bariyeri y’i SHANGI, aha amategeko abari bayiriho kandi bakamwumvira, taliki ya 14/4/1994 Paruwasi ya SHANGI iraterwa, abatutsi baratikizwa karahava.
  3. Bariyeri kabuhariwe yo ku CYAPA i Kamembe, yari iyobowe na Mubyara wa Pierre Habarurema witwa Habimana Vedaste, ubu ni Umuheshawinkiko i Kigali, wawundi mwabonye ateza cyamunara imitungo ya Assinapol Rwigara n’iya Tribert RUJUGIRO…. Iyi Barrière yo ku CYAPA yaguyeho Abatutsi batagira ingabo barimo Padiri Joseph Boneza na Padiri Alphonse Mbuguje.
  4. Padiri Pierre Habarurema ageze muri Evéché yahengeraga Musenyeri n’abandi bapadiri baryasinziriye, akanyarukira kuri barriere yo mu GATANDARA « gukoresha » ba bicanyi yemezako baryaga imitima y’abatutsi!

 

Padiri Pierre Habarurema n’incuti ye

 

Twibaze kandi twisubize

 

  1. Muri Diyosezi ya Cyangugu hari abapadiri bari bafite amakuru y’uko Padiri Pierre Habarurema yajyaga ata Paruwasi yari ashinzwe akajya gukurikira amahugurwa y’Inkotanyi i KINIHIRA. Ibi yabikoze mu myaka ya 1992 /1993.
  2. Nyuma y’uko FPR ifashe ubutegetsi mu 1994, Padiri Pierre Habarurema ntiyongeye gukora muri Diyosezi ya Cyangugu, yewe nta n’indi Diyosezi y’u Rwanda yigeze ashaka gukoramo ubutumwa bwa gisaserdoti. Yikoreraga ibyo yishakiye(Vagus). Yirirwaga agenda n’abasilikari ba FPR ndetse hari n’abamuvugiragaho ko yigize ku ngufu « Aumonier » w’abasilikari ba FPR. Yagendanaga imbunda ebyiri za Revolver mu modoka. Abamuzi ibyo yakoraga muri Kigali bazatange ubuhamya.

 

Kubera izo mpamvu zose dore ibibazo twibaza :

 

  1. Aho Padiri Pierre Habarurema ntiyaba ari muri ba ba « Commandos » FPR yagiye yohereza kuri za Barrières ngo bashyushye imitwe abicanyi maze bashishikarire kwica abatutsi kurushaho ?
  2. Ibyo kuvuga ko abahutu bo mu Rwanda no mu burundi bafite umuco wo kurya imitima y’Abatutsi kugira ngo bagire ububasha bwabo bigamije iki ? Ese ubwo bubasha budasanzwe bw’abatutsi Padiri Pièrre ashaka kuvuga bubaho koko ? Ni ubuhe ?
  3. Aho ibyo Padiri Pierre Habarurema yita UBUHAMYA si umuyoboro wo gukwirakwiza ya INGENGABITEKEREZO y’ibimanuka yemeza ko mu Rwanda hari ubwoko busumba ubundi abatutsi bakaba aribo bantu, naho abahutu bakaba abantu-nyamaswa(sous-hommes) ?
  4. Ese aho ntihaba hari n’abandi bapadiri cyangwa Abasenyeri bitwaye cyangwa bitwara nka Padiri Pierre Habarurema muri Kiliziya y’u Rwanda ?

Murakoze.

Joachim Kabera,

Ubwanditsi bw’urubuga Umuhanuzi.

 

Iyumvire UBUHAMYA budasanzwe bwa Padiri Pierre HABARUREMA :

Post navigation

One thought on “Guhungira muri Eveché ya CYANGUGU ntibyabujije Padiri  Pierre Habarurema gukomeza kujya kubonana n’abicanyi kabuhariwe buri gitondo, saa kumi n’ebyiri n’igice !”

Laisser un commentaire

Votre adresse de messagerie ne sera pas publiée.

Commentaire

Nom

Site web

 Prévenez-moi de tous les nouveaux articles par e-mail.

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.

© 2019 Le Prophète – Umuhanuzi – Tous droits réservés.

Padiri Pierre HABARUREMA, umututsi wahigwaga, ngo yatangaga amabwiriza kuri barrière yicirwagaho abatutsi !

PADIRI PIERRE HABARUREMA

UBUHAMYA BWA PADIRI Pierre HABARUREMA : IGICE CYA 3

Padiri Pierre HABARUREMA, nk’umututsi wahigwaga, yakoraga iki kuri « Barrière » yiciweho Abatutsi, taliki ya 13/4/1994 ?

Muri iki cyumweru numvise ubuhamya budasanzwe bwa Padiri Pierre Habarurema, buntera kwibaza byinshi. Nasomye inkuru ebyiri zasohotse ku rubuga www.leprophete.fr zigaruka kuri ubwo buhamya ndetse zigakomeza kwibaza ngo Padiri Pierre Habarurema ni muntu ki ? Ese yitwaye ate muri biriya bihe bikomeye by’intambara , Jenoside ndetse na nyuma yaho ? Izi nkuru nasomye zarantinyuye numva nanjye natanga ubuhamya bw’ahantu nasanze Padiri Pierre Habarurema, ngataha nibaza icyo yahakoraga !

Italiki ndayibuka neza, hari le 13/4/1994.  Ibintu byari bimeze nabi cyane muri Komini ya Gafunzo yose. Twibuke ko igitero kiyobowe n’umwicanyi kabuhariwe witwa PIMA cyari cyagabwe taliki ya 9/4/1994  kuri Paruwasi ya MUYANGE Padiri Pierre Habarurema yakoragamo ubutumwa, hakicwa Abatutsi barenga 100. Hari n’abandi Batutsi batari bake biciwe mu ngo zabo muri ako Karere.

Kuri iyo taliki rero ya 13/4/1994 natakambiye incuti yanjye, S/Lieutenant Gendarme Augustin NDAMUZEYE, wari Komanda (Commandant) wa Kompanyi yacu  musaba ko yampa uruhushya rwo kujya gutabara famille yo kwa Databukwe yari yugarijwe n’igitero cy’abicanyi aho bari batuye i MUKOMA. S/Lieutenant NDAMUZEYE ntabwo yampaye uruhushya gusa rwo gutabara ahubwo yafashe n’icyemezo cyo kumperekeza. Twageze i Mukoma  ahagana saa yine za mu gitondo, dusanga abo twari dutabaye bose baraye bishwe. Twararize turihanagura, dufata inzira turataha.

Dutaha,twongeye kunyura kuri Barrière yari munsi ya Paruwasi SHANGI ahagana saa saba z’amanywa(13h). Twari mu modoka Toyota-Stout, twari kumwe n’aba Basilikari bakurikira : S/Lieutenant Augustin NDAMUZEYE, Kaporali Nsabimana, Kapolari Bugingo na Kaporali Habakurama.

Tugeze kuri iyo Bariyeri twasanze ibintu byahindutse, haje abandi bantu bafite ubukana budasanzwe, tutari twahabonye mu ma saa tatu n’igice. Baraduhagaritse, batumerera nabi cyane, batubaza impamvu ngo twataye urugamba tukaba turi kuzerera mu giturage. S/Lieutenant Ndamuzeye yagerageje gusobanura ko twari muri Patrouille ariko biba iby’ubusa. Twari tuhaguye ni impamo y’Imana ! Twakijijwe n’uko Padiri Pierre Habarurema yabwiye izo Nterahamwe bari kumwe ngo nibagenzure ibyangombwa byacu nibasanga tutari abo muri ako karere batwice, ariko nibasanga ariho dukomoka cyangwa dukora  batureke twigendere !

Twavuye aho twerekeza ku Bitaro bya Bushenge gusura abasilikari babiri ba Kompanyi yacu bari baharwariye . Ibitaro bya BUSHENGE nibyo abasilikari bivurizagamo. Diregiteri w’ibitaro yaboneyeho adusaba serivise yo kumujyanira abakozi batatu b’ibitaro b’abatutsi (abadamu 2 n’umugabo 1) bagombaga guhungishwa bakajyanwa kuri Stade Kamarampaka. Twarabatwaye kandi twabagejeje kuri Stade.

ICYO TWAKOMEJE KWIBAZA

Padiri Pierre HABARUREMA  ni umututsi wagombye kuba yarahigwaga. Nyamara aho kuri Bariyeri twamusanze yari kumwe n’Interahamwe zariye karungu, ukabona nta kibazo abifitemo, bisa n’aho bumvikana, ndetse twabonye ko yari abafiteho ijambo kuko yababujije kutugirira nabi, kandi bakamwumvira. Mu bari kumwe na we ndibuka umugabo wahoze akora ku makamyoneti y’umucuruzi witwa RURANGWA, uwo mugabo nahoraga mubonana  n’Umushoferi wa Rurangwa witwa Martin.

Sinasoza ntavuze ko ku munsi ukurikira kubona Pierre kuri iyo Barrière, ni ukuvuga taliki ya 14/4/1994, aribwo izo Nterahamwe zagabye igitero kuri Paruwasi ya SHANGI, zirimbura Abatutsi batabarika. Aho Padiri Pierre Habarurema ntiyaba afite amakuru arambuye kuri icyo gitero, abagiteguye, n’abakigabye ?  Turasaba ikinyamakuru UMUHANUZI ko cyazamuha ijambo akatubwira icyo yakoranaga n’Interahamwe kuri bariyeri yicirwagaho Abatutsi  munsi ya Paruwasi ya SHANGI yari iraye iri buterwe. Murakoze.

Gashabizi Jonathan

 

BIRACYAZA…..

Iyumvire ubuhamya budasanzwe bwa Padiri Pierre HABARUREMA:

Rwanda : Comment Jean Damascène BIZIMANA a pu être corrompu ?!

Comment un dictateur peut- il corrompre l’intelligence à ce point ?

Paris, le 31 avril 2019

Cher confrère Jean Damascène Bizimana, Secrétaire Exécutif de la CNLG.

Reçois tout d’abord mes sincères salutations.

J’ai  attendu en vain la réponse à ma lettre que je t’ai adressée à la veille de la commémoration 25ème  anniversaire du génocide. Ton silence m’a inquiété, mais pas du tout surpris. J’ai appris à connaître l’environnement dans lequel tu baignes actuellement. Si tu étais en France, je suis sûr que tu serais resté la même personne, que je connaissais sur les bancs de la Fac à Toulouse.  J’ai hésité, je me suis posé des questions, beaucoup de questions. J’ai pesé le pour et le contre,  in fine, j’ai franchi le pas, pour t’exprimer mon (notre) incompréhension.

Toi l’intellectuel avec qui nous avons partagé les connaissances, l’esprit critique, l’analyse, l’objectivité, toi le rwandais, meurtri par la perte des proches, tes amis tutsis et surtout les membres ta famille hutue, comment en es-tu arrivé au point où tu oublies les fondamentaux du droit ?

Je connais quelques fragments de l’histoire du Rwanda grâce à toi. Tu nous as plongés dans la tragédie, lors de tes recherches en vue de ta thèse de  doctorat en droit international, sous la supervision du professeur Jean Marie Crouzatier.

Te souviens-tu  cher ami, quand tu écrivais dans ta thèse (2004), ces mots précieux et pleins de bon sens : « En outre, par ses décisions et jugements, le TPIR accomplit une fonction dissuasive indispensable à la paix et à la sécurité internationales. Ce tribunal a cependant vécu une profonde crise institutionnelle accompagnéede nombreux abus contraires à l’intérêt de la justice » 

Des abus, tu nous en as cités, lorsque tu t’indignais, à juste titre, que ce Tribunal n’avait pas jugé les tutsi du FPR qui avaient massacré les hutu, et qu’en même temps, ce même Tribunal ne voulait pas évoquer l’attentat contre l’avion du Président hutu, commandité par l’actuel chef d’état rwandais Paul Kagame.

Entre temps, que c’est-il passé dans ta tête ? 

Hier, tu critiquais les étudiants intellectuels africains, qui après leurs études en Occident, étaient incapables d’utiliser leurs connaissances et compétences pour développer votre continent. Aujourd’hui, tu fais comme eux, voire pire, parce que toi, tu contribues à la négation du droit !

Revenons un peu sur ton histoire personnelle.

Tu as été orphelin en  très bas âge. Lorsque tu nous en parlais, en toute sincérité et beaucoup de tristesse, on était tous très touchés, quelques fois émus aux larmes. Je ne sais plus si tu étais  hutu ou tutsi, mais je me souviens que  tu as été adopté par une famille hutue. Cette précision s’impose. Tu as été nourri à la mamelle d’une femme hutue. Cette famille formidable t’a élevé, elle t’a éduqué, elle t’a construit pour te faire ce que tu es aujourd’hui. J’espère que tu l’as protégée de la haine des tutsis extrémistes.

Ensuite, tu as évolué avec tes amis hutus. Tu nous parlais d’un certain  Alexis Twagirayezu, à l’époque  Directeur général au Ministère du Plan et militant du parti de Habyraimana. En plus d’être ton meilleur ami, Alexis Twagirayiezu est devenu ton beau-frère. Tu as épousé sa sœur hutue. Ton beau-père Twagirayezu, était un membre éminent du parti MDR Parmehutu, qui a chassé les tutsis du trône. Pour toi, à l’époque c’était normal que les hutus se libèrent de l’oppression de la monarchie tutsie.  Je me rappelle de ta souffrance, lorsque tu as appris qu’Alexis Twagirayezu avait été tué le soir du  6 avril 1994, juste après l’attentat contre l’avion du Président. Plus tard tu nous as confié que tu connaissais l’auteur de cet assassinat, un certain Karenzi Karaké , chef du bataillon du FPR qui avait son QG à l’hôtel Méridien ! Tu promettais à qui voulait t’entendre que tu lui rendras justice. Où en es-tu ?

Quand tu nous parlais de la guerre dans ton pays, tu nous disais qu’il y avait  des bons hutus mais aussi des criminels hutus dont certains étaient jugés. Tu ne comprenais pas pourquoi la justice internationale devenait aveugle à l’égard des criminels tutsis. D’ailleurs sur ce point on citait l’exemple de la Serbie, mon pays d’origine.  Aujourd’hui, j’apprends avec stupeur que ces criminels présumés t’ont adopté,  que tu es à leur service! N’est-ce pas cela une aliénation intellectuelle?Comment un intellectuel comme toi peut-il succomber aux sirènes de l’argent et d’un pouvoir que tu qualifiais jadis de criminel, et  dont tu dénonçais la radicalisation des esprits. Tu sais bien comme moi que le temps n’efface pas un crime, de surcroît un crime contre l’humanité !

Chers amis, on n’oubliera pas l’admiration que tu portais à l’égard de votre président hutu le Pasteur Bizimungu, son courage, son combat pour faire cohabiter les deux ethnies. En même temps tu fustigeais Paul Kagame et son idéologie  victimaire et revanchard qui s’en prenait aux hutus qu’il réduisait au rang de citoyens de seconde zone! Il semble que Paul Kagame n’a pas bougé d’un iota sur sa politique. Mais toi, tu as renié tes convictions !

Aujourd’hui, j’apprends que ton président préféré le Pasteur Bizimungu est aux arrêts ou mis à l’écart par Paul Kagame. Qu’as-tu fait ? Tu nous parlais souvent des gens de chez toi, à Gikongoro, de tes amis, dont un certain Bernard Makuza dont tu doutais de ses capacités intellectuelles, mais qui était haut placé politiquement. Sa seule qualité était, disais-tu, d’être le cousin du Président. N’est-ce pas cela le despotisme que tu dénonçais avec hargne sur les bancs de la Fac ? Qu’as-tu fait de ton intelligence ?

Qu’est ce qu’il est devenu ton beau-frère Norbert Muhaturukundo ? Un ancien sous préfet du régime hutu. J’espère que tu n’as pas coupé les ponts avec lui. Et tes neveux hutu, ils sont nombreux, tu nous l’as dit. Que sont-ils devenus ? Que pensent-ils de toi et de ta métamorphose politique?

Enfin, j’en termine avec les chiffres. J’ai appris que tu faisais le marketing des chiffres, pour justifier le génocide des tutsis. En tant que juriste, ce génocide n’est pas discutable. Il a été commis, c’est un fait.

Est-ce que ton action n’est-elle pas plutôt une banalisation de ce génocide ? Tout ce qui est excessive est insignifiant disait Charles Maurice. Vous vous fourvoyez dans des chiffres, mais vous oubliez que la réalité est immuable !

J’ai appris que dans ton pays en 1991, la répartition de la population était la suivante, hutus : 6 467 958 (91.1%), Tutsi: 596 387 (8.4%), Twa 35 499 (0,5%).

J’ai découvert également que IBUKA et le CNLG (commission National de lutte contre le génocide) dont tu es le Secrétaire Exécutif National, a recensé sur le territoire national, un total de 1 685 784 tutsis tués, alors que les tutsis étaient en 1991 estimés à  596 387d’après l’ONG américaine USAID. Peut-on tuer plus qu’il y en a ? Dis-moi cher collègue ?

  Population recensée en 1991 Population tuée en 1994 (source officielle du gouvernement) Population rescapée Nombre personnes massacrées recensées sur les sites Mémoriaux (CNLG et IBUKA)
Tutsis 596 387 800 000 400 000  

1 685 784

Hutus 6 467 958 0 0
Twas 35 499 0 0

Deux questions simples aux quelles je souhaite t’entendre.

1° Comment peux-tu expliquer la justesse de cette opération : 596 387 – 800 000 =400 000

2° Ton organisme CNLG, l’Association IBUKA et le Gouvernement ont recensé 1 685 784 personnes massacrées. Qui sont ces victimes sachant que d’après- toi (contrairement à ce que tu disais avant), les hutu et le twa ne sont pas morts ?

Pierre DAC disait que : « Le Droit criminel ne signifie nullement qu’on ait le droit de commettre un crime »

Inutile de te rappeler cher collègue, que dans les affaires de crimes contre l’humanité,  où la compassion victimaire atteint son paroxysme, il suffit d’accuser pour que la vérité de l’accusateur triomphe, mais pour un temps certain !

Cher Jean Damascène,  je te souhaite bon vent, fais attention à la tempête et reviens vite aux fondamentaux du droit.

 

Par Dimitri LUKIC-GONFRIER/ veritasinfo 

Mu kubeshya ko Padiri MBUGUJE yiciwe mu Gatandara Padiri Pierre arahishira nde ?

KUKI PADIRI PIERRE ABESHYA KO PADIRI  ALPHONSE MBUGUJE YICIWE MU GATANDARA ? AGAMIJE GUKINGIRA NDE IKIBABA ?

KUKI PADIRI PIERRE ABESHYA KO PADIRI  ALPHONSE MBUGUJE YICIWE MU GATANDARA ? AGAMIJE GUKINGIRA NDE IKIBABA ?

UBUHAMYA BWA PADIRI Pierre HABARUREMA :  IGICE CYA 2

 

Kuki Padiri Pierre abeshya ko Padiri  Alphonse MBUGUJE yiciwe mu Gatandara ? Agamije gukingira nde ikibaba ?

 


Turi mu yihe si: Abicanyi kabombo nka Vedaste Habimana nibo koko Abanyarwanda bategerejeho ubutabera ?

Nzinduwe no kunganira inkuru Padiri Thomas Nahimana aherutse gutangaza ku rubuga www.leprophete.fr yerekanye ko mu buhamya bwa Padiri Pierre Habarurema harimo byinshi bidahuye n’ukuri. Twibajije niba Padiri Pierre Habarurema yarabeshye nkana cyangwa se niba afite inyungu ashaka kurengera . Twahisemo natwe gutanga ubuhamya tuzi neza bwerekana ko hirya y’ibyo Padiri Pierre Habarurema yatangaje hari ishyamba dukwiye kujagajaga tukamenya ibyaryo ! Uyu munsi turabaganiriza ku byerekeye urupfu rwa Padiri Alphonse MBUGUJE.

Mu buhamya bwe Padiri Pierre Habarurema abeshya ko Padiri Alphonse Mbuguje yiciwe kuri Barrière yo mu Gatandara, imbere y’urugo rwa Faustin, umutima we n’umubiri we bikaba byarariwe, ibisigazwa bigatabwa muri « fosse commune » y’ahongaho.

Mu nkuru iheruka byagaragaye ko ibyo Padiri Pierre HABARUREMA avuga atari ukuri.

Mu by’ukuri, taliki ya 6/4/1994, Padiri Alphonse Mbuguje w’Umunyagitarama yari muri Cyangugu yaraje gusura incuti ze.  Ubwicanyi butangiye yihishe mu nzu yo kwa Musenyeri wa Cyangugu (Evêché)  kugeza ku munsi Padiri witwa Innocent GASHUGI alias RUMANYURA yapfuyeho azize kubura imiti ya Diyabete. Mu gihe cyo ku mushyingura, Padiri Alphonse Mbuguje yasabwe kudasohoka akaguma mu bwihisho muri Evéché i Cyangugu. Yanze kumvira, arasohoka ajyana n’abandi bapadiri gushyingura. Aho niho Maneko zamuboneye. Bwagiye gucya gendarmerie izana Mandat d’arrêt officieliturutse i Gitarama, ngo uwo mupadiri yarashakishwaga ashinjwa gukorera FPR-INKOTANYI . Ubwo rero bahise bamujyana kuri Gendarmerie ya Cyangugu ngo agiye kubazwa, basezeranya Musenyeri Thadeyo ko bamumugarurira amaze kubazwa. Musenyeri Tadeyo yakomeje gukurikirana iby’uwo mupadiri. Yagiye kumusura kabiri kose, bakamumuha bakavugana. Agiyeyo ubwagatatu aramubura.

Amakuru dufite ni uko Padiri Alphonse Mbuguje yiciwe kuri « Barrière » kabuhariwe yari i Kamembe ahitwa ku CYAPA. Uko yavuye kuri Gendarmerie akagezwa ku CYAPA byasobanurwa n’uwari umuyobozi w’iyo barriere kuko azwi neza. Umurambo we watabitswe hafi aho. Kuko yakomokaga muri Diyosezi ya Kabgayi yaje gutabururwa, ajya gushyingurwa mu cyubahiro iwabo.

Ninde watanga amakuru y’impamo y’Urupfu rwa Padiri Alphonse MBUGUJE ?

Umwicanyi wiyitaga TURUNE, yarafashwe arafungwa. Yemeye icyaha atanga n’amakuru yose yerekeye urwo rupfu rwa Padiri Alphonse MBUGUJE.  Reka twibutse ko iyo barrière yo ku CYAPA ari nayo yiciweho n’undi mupadiri wakundwaga cyane muri Cyangugu yose witwaga Joseph BONEZA, abitwa MUSAMBI, Albert, MAFUTA…n’abandi Batutsi batagira ingano. TURUNE rero yavuze amataliki, yerekana uko byakozwe ndetse anarondora amazina y’ ababigizemo uruhare.

Barrière yo ku CYAPA yari ifite UMUYOBOZI wayo kabuhariwe  watangaga amategeko kandi agakurikizwa. Izina rye ni HABIMANA Vedastemwene Mategeko. Yafatanyaga bya hafi n’abandi bicanyi nka we bakurikira : BAVUGAMENSHI Manase mwene Rukubanya ; HABANAKWABO David alias Vicky mwene Nsekambabaye ; HABIRORA Nehemiya mwene Bitwayiki ;  NSENGIYUMVA Patrick mwene Mudeyi, HAVUGIMANA Alphonse mwene Alimas ; KAYUMBA Jean Berchmans mwene KAYUMBA, NDORIMANA Martin mwene HABIYAMBERE na   TURUNE amazina ye y’ukuri akaba ari Vincent MVUYEKURE mwene KABAYA Philipe.

Vedaste HABIMANA uyu yahoze ari Umushinjacyaha (Subtitut du Procuraire)  mu 1994, nyuma aza guhabwa kuba umucamanza i GITARAMA. Urukiko GAGAGA rwaramufashe ruramufunga mu gihe yakoraga akazi k’ Umucamanza . Amaze kubona ko TURUNE atangiye kumushinja no gushyira ahagaragara amabanga y’amabi bakoze yose, yaramugambaniye bamwicira muri Gereza kimwe n’abandi bose bamushinjaga ! Amakuru azwi ni uko yatanze ruswa abacamanza bagenzi be b’i Kigali bakamugira umwere !

Igihe cyo guharanira ko ukuri gutsinsura ikinyoma, ngiki cyageze ! Ntabwo tuzakomeza guceceka, ngo twemere ko ikinyoma n’akarengane bikomeza guhabwa intebe mu Rwanda.

 

Uyu Vedaste HABIMANA ubu akora iki ?

Ubu yibereye i Kigali, adamaraye mu munyenga wo kuba UMUHESHA w ‘INKIKO….niwe muSTAR tujya tubona agurisha imitungo y’abandi « nta sentiments », nk’iyo kwa RWIGARA ASINAPOL, Tribert Rujugiro …..

Uyu Vedaste HABIMANA apfana iki na Padiri Pierre HABARUREMA ?

 

Igitangaza kiragwira !  Nimwipfuke mu maso mudatungurwa : Padiri Pierre Habarurema na Vedaste HABIMANA ni ABABYARA…..ngaho nimusubire i Cyangugu, iyo bakomoka, mubaze neza icyo bapfana…. !

Uwashaka kumva neza icyo Padiri Pierre Habarurema ashya  yarura,  yahera n’aho…

Ahisemo kwambika ibara Abanyacyangugu bose abita « Abaryi b’imitima y’Abatutsi »…agamije gusa kurengera mubyara we ngo ahanagurweho urupfu rwa Padiri Alphonse Mbuguje… !

 

UMWANZURO

Umunyarwanda yarivugiye ngo : « Biza tubireba tugaceceka, byamara kuba urukonda tukabogoza » !

Imyaka 25 irashize Abanyarwanda bagerageza guhangana n’ibibazo uruhuri byaturutse ku Itsembabwoko ryaherekeje intambara yatangiye taliki ya 1/10/1990.

Muri iyi myaka 25 ishije byagaragaye cyane ko kwimika IKINYOMA, byahaye rugari AKARENGANE kakururiye ishyano abenegihugu batagira ingano.

Ndahamagarira abanyarwanda kubura umutwe maze imyaka 25 itaha tukazayimara turwanya twivuye inyuma ikinyoma n’akarengane, duharanira kwimika UKURI n’Ubutabera.

 

Kalisa Martin,

Umukunzi w’Ikinyamakuru UMUHANUZI .

 

BIRACYAZA…

 

Ngaho iyumvire nawe ubuhamya budasanzwe bwa Padiri Pierre Habarurema:

 

 

Post navigation

One thought on “Kuki Padiri Pierre abeshya ko Padiri  Alphonse MBUGUJE yiciwe mu Gatandara ? Agamije gukingira nde ikibaba ?”

Laisser un commentaire

Votre adresse de messagerie ne sera pas publiée.

Commentaire

Nom

Site web

 Prévenez-moi de tous les nouveaux articles par e-mail.

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.

© 2019 Le Prophète – Umuhanuzi – Tous droits réservés.

Padiri PETERO HABARUREMA ngo yakoranaga n’interahamwe zaryaga imitima y’abatutsi !

Muri iki gihe cyo kwibuka abana b’u Rwanda batagira ingano bishwe bazira akamama, birakwiye rwose ko abatanga ubuhamya bakwitondera imvugo bakoresha zisesereza cyangwa zuzuye ikinyoma zitabura gukomeretsa imitima no gutoneka inkovu z’abarokotse. Ubuhamya nk’ubwa Padiri Pierre Habarurema ntibwubaka , burasenya.

I. UBUHAMYA bwa Padiri Pierre HABARUREMA

Padiri Pierre HABARUREMA ni No 473 ku rutonde rw’abasaseridoti b’Abanyarwanda. Yavukiye i Nyamasheke, akora ubutumwa nk’umupadiri wa Diyosezi ya CYANGUGU. Ubu yasuhukiye (cyangwa yahungiye !)  muri LUXEMBOURG.

Benshi batangajwe n’ubuhamya Padiri Pierre HABARUREMA  aherutse gutambutsa mu bitangazamakuru byo muri uku kwezi kwa Mata(4) 2019, aho yemeza ahagaze ku maguru yombi ko mu gihe cya Jenoside yo mu 1994, muri CYANGUGU,  hari  abantu (Abahutu !) bashinze IZIKO maze si ukotsa no kurya imitima n’amaroti y’imibiri y’Abatutsi, biva inyuma !

By’umwihariko , Padiri Pierre HABARUREMA yiyemerera ko :

  • Yakoranaga bya hafi n’Interahamwe yitwa RUTANGA ngo yamwibwiriye ko yariye imitima y’Abatutsi Gapfumu, Trojan na Padiri Alphonse MUBUGUJE.
  • Ngo abo bose biciwe kuri Bariyeri yo mu Gatandara, imbere y’urugo rwa Faustin, imibiri yabo itabwa mu gisimu rusange (fosse commune) cy’aho nyine.
  • We ubwe yafatanyije bya hafi n’iyo nterahamwe yitwa RUTANGA, ngo babonanaga buri gitondo saa kumi n’ebyiri,  muri gahunda yo kwambutsa Abatutsi !
  • Iyo nterahamwe y’incuti ye ngo yaje kugirana amakimbirane n’abandi bicanyi bituma ihunga u Rwanda ngo iticwa.

II. Hirya y’amagambo adasanzwe ya Padiri Pierre HABARUREMA, twibukiranye, twibaze kandi twisubize :

 

  • Taliki ya 6/4/1994, Pierre HABARUREMA yari Padiri wungirije (Vicaire) muri Paruwasi ya Muyange (Nyamirundi), Diyosezi ya Cyangugu. Yabanaga na Padiri Fabien KABANDA wari Padiri mukuru. Abo bapadiri bombi bari bazwi nk’abakomoka mu bwoko bw’Abatutsi.
  • Paruwasi ya MUYANGE yagabweho igitero taliki ya 9/4/1994 ku manywa y’ihangu, hicwa Abatutsi barenga 100. Padiri Fabien KABANDA na Padiri Pierre HABARUREMA nta wabariye n’urwara. Ahubwo Padiri Pierre Habarurema yafataga amafoto y’ubwo bwicanyi ndetse ntawe uyobewe ko yari afitanye ubucuti bwihariye n’Intarahamwe kabuhariwe yitwa PIMA, yayoboye igitero cyarimbuye imbaga aho ku Muyange ndetse n’ibindi bitero byinshi binyuranye byatikije benshi.
  • Bizwi kandi ko Padiri Pierre HABARUREMA yavuye ku Muyange taliki ya 11/4 /1994, ajya kuba kwa Musenyeri i Cyangugu aho yahisemo kujya ajya kureba undi mwicanyi kabuhariwe yita RUTANGA , ngo babonanaga «  buri gitondo, saa kumi n’ebyiri » !
  • Icyakora ba Nyakwigendera GAPFUMU na BENOIT Padiri Pierre HABARUREMA avuga ko biciwe mu Gatandara bakajugunywa mu gisimu cyaho, siko byagenze. Bizwi neza ko biciwe ku Rusizi, hirya gato ya Home Saint Francois, ahitwa mu IBANGA, imibiri yabo irapakirwa ijya kujugunywa i Mururu,  mu musarani wo kwa Gapfumu, mu rugo. Iyo mibiri yaje gutabururwa ishyingurwa mu cyubahiro kandi ntabwo yashyinguwe kuri Stade i Cyangugu. Ahubwo yashyinguwe mu CYIMBOGO, ahahoze ibiro bya Komini. Imiryango yabo yahamya ko batariwe imitima nk’uko Padiri Pierre HABARUREMA ashaka kubyemeza isi yose !
  • Nanone kandi bizwi neza ko Padiri Alphonse  MBUGUJE aticiwe  mu Gatandara ngo aribwe umutima n’amaroti, hanyuma atabwe mu gisimu cyaho. Ahubwo yiciwe i Kamembe ahitwa ku CYAPA, ajugunywa mu gisimu hafi aho. Abaje gutwara umurambo we ngo ushyingurwe mu cyubahiro i Kabgayi, bashobora guhamya ko batamusanze mu gisimu cyo mu Gatandara. Umwicanyi wari uzwi ku izina rya TURUNE, wamaze imyaka itari mike afungiwe muri Gereza ya Rusizi, yiyemereye iby’urwo rupfu, aruvuga rwose uko rwagenze, kandi nta wari warigeze avuga ko Padiri Alphonse Mbuguje yaba yarariwe umutima cyangwa ngo akebwemo amaroti !

UMWANZURO : Padiri Pierre HABARUREMA afite nyungu ki mu gutanga ubuhamya bw’impuha zikabije nk’izi?

1) Ubwicanyi bwakorewe inzirakarengane mu Rwanda burakabije, kubukabiriza ntibikenewe, yewe nta n’icyo bimariye ababurokotse n’abanyarwanda muri rusange.

2) Niba koko Padiri Pierre HABARUREMA yari afite amakuru adasanzwe nk’aya , we ubwe yahagazeho, kuki yayahishe imyaka isaga 25, ntayatange muri Gacaca, ngo amurikire ubutabera ?  Icyo si icyaha gihanwa n’amategeko ?

3) Niba Padiri Pierre HABARUREMA yiyemerera ko yakoranye bya hafi n’Interahamwe zaryaga imitima y’Abatutsi, ariko akaba atavuga mu by’ukuri amazina nyayo y’abariwe iyo mitima, ahubwo agatangaza amazina y’abataragize icyo kibazo , aho ntacyo ashaka guhishira ? Aho nta banga afitanye n’izo nterahamwe, ahubwo muri abo batutsi avuga « bambukijwe » hakaba hari abariwe koko imitima ariko Padiri Pierre HABARUREMA atashatse gutangaza, mu rwego rwo guhisha ukuri ? Ese ubundi yaba atandukiriye, uwakwibaza icyo ubwo bucuti yari afitanye n’abo bicanyi kabuhariwe, PIMA, RUTANGA…. bicaga abandi Batutsi « bakabarya imitima » ariko we ntibamukoreho  ahubwo bakaza kubimuganiriza ndetse ntibimubuze gukomeza gukorana nabo ? Hakenewe Anketi yimbitse y’inzego z’ubutabera kuri iki kibazo.

4) Nta we utabona ko  iki cyiswe « ubuhamya bwa Padiri Pierre HABARUREMA » cyagombye gutegereza imyaka isaga 25 kugira ngo gitangazwe, kigamije intego nyinshi zirimo izi eshatu zikurikira:

  • Gukomeretsa imitima, gushinyagura no gukina ku mubyimba abo mu miryango ya GAPFUMU (Jean Marie Vianney HABIMANA), TROJAN (wari umucuruzi i Kamembe)  na Padiri Alphonse MBUGUJE, bazi neza ko abantu babo batariwe imitima n’amaroti, maze iyi nkuru ikaba ije ibituraho isa n’igamije gukinisha no guharabika ba nyakwigendera hagamijwe inyungu zidasobanutse .
  • Guteza urwikekwe no kwenyegeza amacakubiri hagati y’Abahutu n’Abatutsi badafite uruhare na ruto mu byabaye kuva 1990 kugeza 1994.
  • Gusebya no kwambika isura ruvumwa CYANGUGU yose n’abayikomokamo twese tugiye kujya twitwa « Abaryi b’imitima n’imibiri y’Abatutsi » !

Muri make iby’uyu mupadiri si ibyo gukinishwa. Bikwiye kwitabwaho n’inzego zose, ariko cyane cyane abashinzwe itangazamakuru kimwe n’abo mu nzego z’ubutabera bakwiye kumukoraho anketi, bakazatangariza rubanda ukuri ku « nkuru yo kurya imitima y’Abatutsi » yadukanywe na Padiri Pierre HABARUREMA.

Kubera izo mpamvu zose, abakeneye amakuru arambuye ku buzima n’imibereho bya Padiri Pierre HABARUREMA, tuzayabagezaho mu nkuru yacu itaha.

Ngaho nawe iyumvire ubwo buhamya budasanzwe :

 

 

BIRACYAZA….

Padiri Thomas Nahimana.

 

Tariki ya 15 kugeza 25 Mata 1994

Ubwo Duherukana nababwiye uko tariki ya 14 Mata 1994 byiriwe byifashe aho mvuka. Nanabasezeranyije kuzakomeza ubuhamya bwanjye ku byo nzi, nabonye cyangwa byavugwaga muri icyo gihe. Abenshi babizi ntibashobora kubivuga abandi ntibakiriho. Reka dukomeze rero.

Hagati ya 14 na 25 Mata 1994 i Mushubati hazwi ubwicanyi bwakorewe umuryango wa Bizimungu warariraga amashuri ya Mushubati. Umugore we n’abana bari bahishwe na Rugerinyange. Abicanyi baje kubavumbura barabica. Hazwi kandi ibitero byagabwe kwa Muhindi nababwiye mu nkuru zibanza. Muhindi yari umu juge mu rukiko rwa Kanto ya Rubengera akaba na muramu wa papa (Yari yararongoye Masenge witwaga Tereza babyarana abana batatu, abahungu babiri n’umukobwa umwe).

Indege ya Habyarimana imaze guhanurwa, Muhindi yashatse abasore b’abahutu ngo bamurinde abasezeranya ko umutekano nugaruka azabagenera ibihembo. Abo basore bari bayobowe n’uwitwa Rwanyindo. Abandi batutsi bamaze kuva i Mushubati, hashize igihe gitoya (icyumweru ) ibitero byerekeza kwa Muhindi. Twamenye ko igitero cya mbere cyagiye cyashaka kwinjira mu rugo kigakubitwa inshuro. Abakigize basubiye inyuma baza kugaruka bafite imbunda na grenades, bararasa abari barinze urugo baratatana. Barafashwe barakubitwa cyane bazira ko ngo babangamiye umutekano w’igihugu.
Abana ba Muhindi batanu barishwe Muhindi n’umugore we barabashorera babicira mu rutoki rwo kwa Sedesiya hafi yo kwa Baranywa.

Muri icyo gihe no mu minsi yakurikiyeho hagaragaye imodoka zanyuraga i Mushubati zihamagarira abantu kujya “gutabara “igihugu zigatwara abantu ku Kibuye cyangwa mu Bisesero ahavugwaga Inkotanyi zivanze n’abatutsi bari bahunze baturutse impande zose.
Havuzwe kandi igitero cyagabwe i Nyamagumba. Nk’uko nabyanditse ubushize, Nyamagumba ya Mabanza, ni agasozi gaherereye ahahoze hitwa Kibingo hakurya y’amashuri ya Bumba.

Abazi iby’intambara ya FPR INKOTANYI ubwo zagabaga igitero mu Ruhengeri zigafungura imfungwa za politiki harimo Lizinde, Biseruka, Muvunanyambo, n’abandi. Bazi kandi igihe Inkotanyi zasakiranye n’Inzirabwoba bakarwanira bikomeye ku musozi wa Nyamagumba.
Agasozi ko muri Mabanza kitiriwe Nyamagumba, bishushanya intambara hagati y’Inzirabwoba n’Inkotanyi.
Ubutaha tuzarebera hamwe uko byagenze i Nyamagumba.
Biracyaza…

14 Mata 1994.

Nari naraye ntasinziriye neza. Naraye nsimbagurika buri kanya,nkarota nsimbuka umukingo muremure ngashidukira hejuru ntaragera mu kabande!
Ariko nari naraye nsezeranyije Freddy na Petero ko nzajya kubareba ngo menye ko bageze mu rugo amahoro. Nahagurutse iwacu nka saa tatu za mu gitondo njya i Rushikiri. Ngezeyo naganiriye na Muhindi na Doroteya baranshimira bambwira ko abahungu bahageze amahoro. Cyakora bampishuriye ko bagenda batakaza icyizere. Ni muri uro rwego bari bahishe Petero na Freddy kwa Mariya, mushiki wa Petero wari yarashatse umugabo w’umuhutu. Uyu Mugabo yakoze uko ashoboye arinda umugore we, Imana ibimufashamo ararokoka. Narahavuye nyura kwa Mariya ndamusuhuza dusangira ibya saa sita ndakomeza ndataha. Nihutiye kugera mu rugo. 

Guhera uwo munsi twakomeje kugira ubwoba bwinshi mu rugo kubera impamvu ebyiri.
Byakomezaga kugaruka mu magambo y’abantu ko abatutsi b’abagabo bagomba gupfa, hagakurikiraho abatutsikazi barongowe n’abahutu ariko hamwe na hamwe hari abataratinyaga kuvuga ko hazasoza abashambo kuko nabo ari abatutsi. Kuri ibi hakiyongeraho ikimasa umututsi witwa Bwanakweri ari yari yarohereje iwacu giherekeje inka yaduhaye mbere gatoya y’uko indege ihanurwa.
Nta mututsi wari ukigaragara. Ubusanzwe Mushubati yari ituwe n’abatutsi benshi rwose ariko byageze kuri iyi tariki baragiye , harishwe abo kwa Murari, kwa Sakindi, Andereya, Nzogera na Musesarugamba bene Rutanga.
Umuryango wa Muhindi wari ukirinzwe n’abasore b’abahutu bari bayobowe na Rwanyindo.

Iminsi yakurikiyeho sinigeze mva mu rugo uretse nko kujyana n’umukozi gukura ibijumba cyangwa kuvoma.
Uretse Freddy na Petero nta wundi muntu wigeze aza kwihisha iwacu. N’ubwo twari dufite ubwoba ariko twakoze uko dushoboye ngo tubarinde risques. Twahoraga dutegereje ko abana Papa na Mama bari barabyaye muri batisimu b’abatutsi cyangwa ababyeyi babo baza kwihisha iwacu cyakora nta waje. Hari icyizere ko kujya ku Kibuye byari gutanga amahirwe yo kurokoka ku batutsi. Imindi yakurikiyeho hagiye haba ibikorwa by’ubwicanyi n’ubusahuzi hirya no hino ariko ibizwi cyane akaba ari igitero cyagabwe kwa Muhindi kikabanza kunanirwa ariko nyuma kikaza gutsemba umuryango wose. Tuzabiharira umwanya wabyo.

Uvuye i Mushubati werekeza iya Rutsiro , hakurya ya Bumba hari agasozi kari kihindiyeho abatutsi mu rwego rwo kwegerana. Mu minsi yakurikiyeho baje kugabwaho igitero bicwamo benshi cyane. Ako gasozi kitiriwe Nyamagumba biturutse ku ntambara yahabereye.
Biracyaza.

13 Mata 1994 (ibikurikira)

Natangiye mbabwira ko tariki 13Mata 1994 awabaye umunsi mubi mu mateka ya Mushubati. Nababwiye kandi ko aribwo umuryango wa Sakindi wishwe wose hagasigara umugore we w’umuhutukazi. Kwa Muhindi, twapanze gahunda yo kuza gukura Freddy na Petero iwacu tukabazana iwabo muri iryo joro. Dore uko umugambi wari uteye.

Jye nari gutegereza ko buhumana maze ngaherekeza abo basore nkabageza ku ivomero ryo mu Kunini. Iri vomero twitaga Kano (bituruka kuri canaux ) ryari riherereye hepfo yo kwa Pascal Gapyisi unyuze iruhande rwa kawa y’ishuri rya primaire rya Mushubati. Aha niho nari guhurira na Rwanyindo akabaherekeza akabageza mu rugo i Rushikiri. Isaha twahanye iya saa moya z’umugoroba. Nta téléphones zabagaho ngo duhamagarane tubwirane aho tugeze. Umugambi tumaze kuwunoza ndasezera ndataha.

Nigiriye inama yo kudaca inzira nanyuze nza mu rwego rwo kwirinda ko hari uwambaza byinshi. Nabanje ariko gusuhuza Mubyara wanjye (mushiki wa Petero ) wari yarashatse hafi aho ku mugabo w’umuhutu.
Ndangije manuka ku Gitega nsha mu ma kawa mpinguka mu muhanda wa Leta nywuvamo nerekeza kuri ya kano twagombaga guhuriraho nzamuka kwa Gapyisi Pascal mpinguka ku nzu mberabyombi ya Paroisse yitwaga “Mubyiruke”. Nta muntu twahuriye muri iyo nzira yose.

Ngeze kuri Paroisse nashatse kujya gusuhuza Umudiyakoni wahabaga mpageze Sergent gendarme ambwira ko Diyakoni adahari ko yerekeje ku ivuriro. Yari yajyanye n’aba gendarmes babiri aho hasigaye babiri.
Nagumye kwa Padiri ntegereje Diyakoni nk’amasaha 2 ari nako nganira na Sergent.

Mbonye atinze kandi ndambiwe kuguma aho ndasezera ndazamuka nerekeza muri Jebeka (GBK).
Mpageze nagiye muri Boutique ya Datawacu Benoît Bayahore ndahaguma. Icyo nari ngamije kwari ukwanga kujya mu rugo ngo hatagira ushaka kwinjira mu cyumba cyanjye kuko ari cyo cyarimo Petero na Freddy. Nifuzaga kuza kugera mu rugo bitinze rwose.
Twicaye aho turaganira hahoraga abantu benshi buri gihe. Ndibuka ko twaganiriye ku byerekeranye n’igisirikari tujya impaka bamwe bavuga ko FPR igeze i Gitarama abandi bahakana.

Hashize umwanya hafi y’isaha n’isaha n’igice, havuze amasasu ku muhanda ujya ku Mashuri ya primaire ahari ishusho rya Bikira Mariya. Kubera ko twarimo tuvuga ibya gisirikare, twagize ubwoba ariko abari aho twese turasohoka ngo turebe. Twabonye imodoka ya Daihatsu y’ubururu yari imaze kuhanyura ivuye ku ivuriro. Ngereranyije bari nka 20. Twamanutse ngo turebe ikibaye tuhageze dusanga aba gendarmes babiri tubona abantu benshi bakurura imirambo bayita mu byobo byari aho. Negereye Diyakoni ngo mubwire ko nari nagiye kumusuhuza nkamubura. Ibintu ntibyari byoroshye. No mu kubyandika si icyoroshye kuko umutima uratera birenze .

Mu modoka imbere harimo Véronique Mukankwiro nababwiye mu bice byashize. Yari afite umwana we muto ku bibero. Yari yicaye hagati ya Diyakoni n’umushoferi. Hanze hari umugabo ufite inkota abwira Diyakoni ngo nabahe iyo nyenzi. Diyakoni yanga gusohoka. Ku ruhande haje abantu benshi mu bo twari tuzanye binginga abari bateze iyo modoka ngo bayireke ikomeze. Wa mugabo wari ufite inkota twaje kumenya ko yaturukaga i Rarankuba ngo akaba yari yarirukanywe mu gisirikare.

Kugira ngo bareke imodoka igende, umwe mu bo twari tuzanye yatanze mafaranga 5000 maze Véronique ahava ntacyo abaye n’uruhinja yari ateruye. Aba gendarmes bari babanje kurasa masasu ariko abicanyi babarusha ubwinshi barabagota mu gihe abandi bicaga. Nyuma twaje kumenya ko mu bahaguye harimo abana ba Véronique, muramukazi we n’abana be. Harimo kandi umusore witwaga Yozefu wari u neveu wa Padiri Clément Kanyabusozo. Mu bari batawe mu byobo harimo umugore witwa Agata wo kwa Munyansanga. We yaje kuvamo ndetse aza kurokoka, Imana ishimwe.
Abapfuye bose Imana ibahe iruhuko ridashira.

Muri abo bahaguye nta n’umwe wari utuye i Mushubati, bose bakomokaga za Buhinga, secteur twari duturanye mu majyaruguru yacu. Abaturage benshi bari baje kureba ibibaye ni nabo batakambye ngo Véronique aticwa. Ni we wari ukiriho. Sinshidikanya ko iyo tuza kuhagera mbere wenda nta wari kwicwa.

Twavuye aho dusubira haruguru muri Jebeka ariko sinahatinda mpita ntaha, ubwoba bwanyishe.
Nambutse Nyakiriba ngera iwacu. Nabwiye ababyeyi amagenzi yanjye na gahunda twafashe yo guherekeza Freddy na Petero. Aba basore nabo nababwiye iby’iyicwa ry’aba bantu.
Isaha yo kubaherekeza iregereza ariko mbona hakibona. Nibwo twiyemeza kuryama gatoya. Nakangutse haciye akanya ndababyutsa ngo tugende. Twarabyutse turambara tugeze hanze ubwoba buramfata. Natekereza ibyari byabaye ku manywa nkumva birandangiranye. Nigiriye inama yo kubyutsa umukozi wacu w’umusore ngo aduherekeze. Ntiyari azi ko Freddy na Petero bahari. Ariko yemeye ko tujyana.
Tugenda tugwa mu migende ya Nyakiriba twomoka ku kibuga cy’amashuri i Mushubati haruguru yo kwa Ngarukiye. Freddy na Petero dusezeranaho, mbizeza ko nzaza kubasura.
Tariki ya 13 Mata 1994 wari umunsi mubi cyane.

Rick Warren’s Saddleback Church hosts Rwandan President, Spurring Outcry

By ANH DO

Rick Warren’s Saddleback Church hosts Rwandan president, spurring outcry
Rick Warren is pastor at Saddleback Church. (Stan Hope / AFP/Getty Images)

Activists are upset that Pastor Rick Warren’s Saddleback Church in Orange County is hosting Rwandan President Paul Kagame at Sunday’s service in remembrance of the 1994 genocide in the east African country, blaming the country’s leader for brutally suppressing his opponents “to save his dictatorship.”

 

Warren invited Kagame to speak “as we join our Rwandan brothers and sisters in remembering the 1994 genocide against the Tutsi and thank God together for the renewal the country has experienced over the last 25 years,” according to an announcement of the event. The president was scheduled to speak at morning services and then a reception afterward.

 

Warren, bestselling author of “The Purpose Driven Life” who has hosted presidents at his Christian megachurch in Lake Forest, was scheduled to interview Kagame on stage.

“Why would he give attention to someone who has closed thousands of churches and who has consistently denied human rights to his own people?” questioned Aristide Rwigara, the younger brother of Diane Rwigara, who ran against Kagame for president and whom he imprisoned along with her mother and sister after he came to power, according to her family.

 

“This cannot go unchallenged. Warren is a global figure, and if you want to wear the mantle of spiritual leadership, why would you do this? I used to think he was the real deal, and then I found out that he backed the government — a government that stifles all manner of opposition, that has no humanity,” said Rwigara, who lives in Los Angeles where he works as a translator.

A spokesperson for the church could not be reached for comment.

 

Kagame has ruled Rwanda since 2000. He led the Rwandan Patriotic Front, a rebel force that took control of the capital, Kigali, during the 1994 genocide and ended the massacre in which 800,000 people were killed by dominant Hutu forces over a three-month period.

Kagame has been credited with revitalizing his country’s economy, boosting access to healthcare and education and pushing for more women to get involved in politics — 64% of Rwandan legislators are women, the highest around the world.

 

But critics say he is also the driver of an authoritarian regime where opponents are routinely jailed or killed under mysterious circumstances. In 2016, Kagame announced to the nation that he would seek a third presidential term after Rwanda’s parliament voted in favor of changes to the constitution that could allow him to seek additional terms and stay in power until 2034.

Critics say Warren serves as a personal advisor to Kagame, noting that his own son lived and was educated in Rwanda.

“They think this guy is a savior, but they’re wrong. To invite him is like inviting Hitler to a Holocaust remembrance event,” said Christine Coleman, a pastor and human rights activist from Rwanda who now leads the Blazing Holy Fire Church in suburban Denver.

 

Coleman had been organizing opposition against the Saddleback gathering and said she didn’t believe “a pastor should invite such a wicked person into his church. Why should people listen to a man who does not even allow his own citizens to dissent freely?”

 

13 Mata 1994

Uyu munsi wabaye mubi cyane mu mateka ya Mushubati.
Nababwiye ko ku mugoroba wa tariki 12 mperekeje umusore w’umuturanyi hagati ya saa moya n’igice na saa mbiri z’ijoro, twabonye umuntu wububa ashaka kwinjira mu rugo iwacu. Twamubajije uwo ari we ? Agira ubwoba ntiyavuga ahubwo atangira gusunika urugi rwo ku irembo ngo yinjire. Twamubwiye ko nativuga tuvuza induru, aratubwira ati muhumure ni jyewe . Wowe nde ? Petero. Petero wuhe? Mubyara wawe.

Ubushize nababwiye ko Masenge witwaga Tereza yari yarashakanye n’umugabo w’umututsi, Muhindi Visenti bakabyarana abana batatu harimo abahungu n’umukobwa umwe. Petero Mutuyeyezu ni umwe muri abo bahungu. Twaramwegereye atubwira ko atari wenyine ahubwo ko azanye na Freddy Mutanguha, murumuna we (yari yarazanywe na nyina Doroteya aje gushakana na Muhindi nyuma y’urupfu rwa Masenge Tereza). Freddy abenshi bitaga Ferdinand yari yasigaye mu nsi y’urugo nawe tujya kumuzana tumwinjiza mu rugo. Nahise mbinjiza mu cyumba cyanjye muri annexe. Nangaga ko hari ubabona. Twari dufite abakozi bo mu rugo babiri, umusore n’umukobwa. Naribwiye nti bamenye ko aba bantu bari hano, bashobora kwibeshya bakagira uwo babibwira bikaba byaba nabi.

Bamaze kwinjira mu nzu nakubiseho urugi ninjira mu nzu nini kubibwira ababyeyi. Nabanje kubibwira Mama nawe ati ngwino tujya muri chambre kubwira Papa. Papa yaranyihanangirije ngo ntihagire n’umwe umenya ko bahari. Yahise ahamagara barumuna banjye babiri nabo bararaga muri annexe abaha itegeko ko batangira kurara mu nzu nini kugeza igihe azababwirira. Nta mwana ujya impaka na se, bahise bemera nta kuzuyaza bajya mu cyumba cy’abashyitsi.
Najyanye na Mama tuganira na Freddy na Petero. Batubwiye ko Muhindi afite abasore yemereye kuzahemba intambara irangiye bakaba aribo bamurinze n’umuryango we. Gusa ngo mu rwego rwo kwiteganyiriza, yari yohereje abahungu ngo baze babe bari iwacu, ntawamenya!

Mu gihe Muhindi yatekerezaga ko iwacu hari umutekano si ko byari bimeze. Mbere gato y’ihanurwa ry ‘indege umututsi w’inshuti ya Papa witwaga Bwanakweri akaba na secrétaire wa paroisse Mushubati yari yaduhaye inka iza iherekejwe n’ikimasa. Ngo wari umuco. Ariko ngo icyo kimasa cyagombaga gusubirayo inka imaze kumenyera.
Icyo kimasa rero cyaduteje umutekano mukeya. Insoresore zinyuzaga hafi aho binavugwa ko tugomba kugitanga bakakirya kuko ari icy’abatutsi. Twari twiteze ko isaha iyo ariyo yose baza bakagitwara. Hahise hazamo ko ikimasa bazaza kugitwara bagasanga si ikimasa gusa ahubwo hari n’abantu!
Byihuse hari hakwiye kuvugana na Muhindi tukamubwira uko ikibazo giteye ndetse tukareba icyakorwa. Ubwo nahawe ubutumwa bwo kujya i Rushikiri kwa Muhindi kugira ngo ntange ubwo butumwa. Nari umwana ku buryo byari binyoroheye kuvuga ko bantumye. Bwari ubutumwa bw’ibanga nakwita “top secret”.

Nararanye na Freddy na Petero ku gitanda kimwe. Bukeye nafashe inzira ngo ngende ariko ngira igitekerezo cyo kuvugana na Masenge Agnès mu rusisiro rwa Gafumba. Naragiye ngezeyo nibuka ko Papa yambujije kugira uwo mbibwira, umutima urandya,…mbwira Agnès ko nari nje kumusuhuza. Nahageze ambwira ko hari igitero cyaje mu gitondo gusaka kwa Kayibanda abatutsi bari bahihishe bagasimbuka urugo.
Umwe muri bo yari azwi ku izina rya Nzogera rimwe na rimwe akiyita caporal. Yaje kwicwa n’abari baturutse mu rutoki agana ku Kinombe.
Nahise numva ko ibintu bitoroshye noneho. Nazamutse nyura mu Kagari ahari aga centre gatoya kagizwe n’utubari. Nta muntu wari uhari.
Nakomeje hirya ku muyoboro w’amazi ngeze kwa Sakindi nsanga umugore yicaye ku irembo.
Sakindi ni umututsi wavaga inda imwe na Murari wishwe rugikubita. Sakindi yari afite umugore w’umuhutukazi twakekaga ko wenda ntacyo abicanyi bazamutwara. Mu gihe namusuhuzaga, yaranyihoreye ngira ngo ntiyumvise ndongera ahita akubita amarira. Arandeba mbura icyo mvuga nkomeza urugendo. Nyuma twaje kumenya ko igitero cyari cyahagabwe mu rukerera kikamwicira umugabo n’abana bose. Wari umuryango mugari nkeka barageraga mu icumi (10) bose hamwe.

Narakomeje nyura ku kagezi kitwa Kazibaziba ngeze ku mugabo bitaga Baranywa hafi yo kwa Murengerantwari Alexis mpasanga abantu benshi bafite intwaro gakondo zitandukanye. Bambajije aho ngiye mbabeshya ko Papa antumye kwa Deo. Uyu Deo Hakizimana yari secrétaire wa Commune Mabanza akaba yari atuye imbere y’ibiro bya secteur Mushubati ahitwaga kuri Foyer. Abo bantu twageranye kuri Foyer mpita nzamuka njya kwa Deo ngo ndeke bagende. Kwa Deo mpageze nabwo byambereye ihurizo rikomeye. Bambajije aho njya mu gihe bitari byiza kugendagenda, mbura icyo mvuga, sinzi ibyo nabeshyabeshye mbona ntibambajije byinshi. Deo arambwira ngo arandega kuri Papa. Hashize akanya mbonye ba bantu bagiye mfata inzira nerekeza kwa Muhindi.

Ngezeyo umwe mu basore bari baharinze afora umuheto agiye kundasa ndatabaza. Yitwa Nzabonimpa yari yarigeze kuba umushumba w’inka iwacu. Yambajije ikingenza mubwira ko Mama antumye kuri Doroteya ,ajya kubaza aragaruka arandeka ninjira mu rugo. Bari bafite ubwoba bwinshi, batonora ibishyimbo byo guteka, anyinjiza mu cyumba ahamagara Muhindi mbagezaho ubutumwa.
Muhindi yafashe icyemezo ko Freddy na Petero bava iwacu bakagaruka iwabo. Dukora na gahunda yo kubagarura mu ijoro. Byabaye ngombwa kwinjiza mu mugambi uwitwa Rwanyindo wari uyoboye abarindaga kwa Muhindi.
Biracyaza…