Category Archives: News

La guerre n’est pas la réponse.

Pope_Francis_in_March_2013

Pape François

La guerre est une folie «dont l’humanité n’a pas encore appris la leçon». Avec le souvenir encore vif dans son cœur de la visite accomplie le jour précédent à Redipuglia, à l’Angelus du dimanche 14 septembre le Pape a également parlé des conflits «qui aujourd’hui encore sont en cours» dans diverses parties du monde. En se demandant «quand nous apprendrons cette leçon» que l’histoire continue à donner aux hommes sans résultats appréciables, il a invité «à regarder Jésus crucifié pour comprendre que la haine et le mal sont vaincus par le pardon et le bien», et pour comprendre une fois pour toutes «que la réponse de la guerre ne fait qu’augmenter le mal et la mort».

A ce propos, il a cité les « chiffres effrayants» de la Grande guerre — «on parle de près de 8 millions de jeunes soldats tombés et de près de 7 millions de personnes civiles» — et plusieurs drames qui frappent l’humanité en ce moment historique particulier: comme le conflit en cours en République centrafricaine, où aujourd’hui (lundì 15) commence officiellement la mission organisée par les Nations unies pour favoriser la pacification du pays et protéger la population. Le Pape a assuré de «l’engagement et de la prière de l’Eglise catholique» et encouragé «l’effort de la Communauté internationale», en souhaitant que «la violence cède la place au dialogue» et que «les factions opposées laissent de côté les intérêts particuliers et œuvrent afin que chaque citoyen, quelle que soit l’ethnie et la religion à laquelle il appartient, puisse collaborer» au bien commun.

Rappelant la fête liturgique de l’exaltation de la Sainte-Croix, la pensée émue du Pape François est en outre allée aux «nombreux frères et sœurs qui sont poursuivis et tués à cause de leur fidélité au Christ», en particulier «là où la liberté de religion n’est pas encore garantie ou pleinement mise en application».

Enfin, le Pape a confié à la protection de la Vierge Marie les vingt couples d’époux que, peu auparavant, il avait unis en mariage dans la basilique Vaticane.

– See more at: www.osservatoreromano.va

ACQUITTED RWANDAN GENERAL TO GO TO BELGIUM

ALeqM5iO1jWxuSHnqngQLaY5k-0LTHTQ4Q

General Augustin Ndindiliyimana

Belgium has granted a visa to former Rwandan gendarmerie boss Augustin Ndindiliyimana, who was acquitted of genocide by the International Criminal Tribunal for Rwanda (ICTR), Hirondelle learned on Wednesday.

“General Ndindiliyimana has obtained a Belgian visa and is packing his suitcases,” said a source at the ICTR Registry who wished not to be named. This information was confirmed by other acquitted persons who spoke to Hirondelle in the corridors of the Tribunal.

Ndindiliyimana was convicted by a trial court in May 2011 and sentenced to 11 years in jail, but was acquitted by the ICTR Appeals Chamber last February.

He had been charged with crimes committed by his subordinates during the 1994 genocide, but the appeals judges found that he did not have effective control over the gendarmes that were deployed to fight rebels of the Rwandan Patriotic Front (now in power in Kigali) because they came under the command of the army chief of staff.

The judges also found that Ndindiliyimana, an officer from southern Rwanda who was also a Minister of Defence, opposed the massacres.

Relocating ICTR acquitted persons and convicts who have served their sentences is an ongoing headache for the Tribunal. These individuals refuse to return to Rwanda, saying they fear for their security.

As well as Ndindiliyimana, the ICTR houses and feeds eight acquitted persons and three who have served their sentences in the Tanzanian town of Arusha where it is based.

The UN Security Council has already adopted two resolutions calling on member states to host ICTR acquitted persons and convicts who have served their sentences, but these resolutions are not binding.

The ICTR Statute provides that states must cooperate in the arrest and transfer of accused persons, but it makes no mention of what should happen to acquitted persons and those who have served their sentences.

The eight acquitted in search of a host country include three former ministers, a general and a colonel as well as Protais Zigiranyirazo, brother-in-law of former president Juvénal Habyarimana whose assassination on April 6, 1994 triggered the Rwandan genocide.

They all want to join their families in Western countries.

The one who has been waiting the longest is former Transport Minister André Ntagerura who was acquitted in February 2004.

Five acquitted persons have been relocated up to now. France has taken two, while Switzerland, Belgium and Italy have each taken one.

Source:http://www.hirondellenews.com/ictr-rwanda/1038-collaboration-with-states/34827-170914–ictrbelgium–acquitted-rwandan-general-to-go-to-belgium

Dr Ntawukuriryayo yeguye ku mwanya wa sena: yavuganye n’abahagarariye ibihugu byabo mu Rwanda ntiyatanga raporo!

Dr Ntawukuriryayo wari Perezida wa Sena kuva tariki ya 10 Ukwakira 2011, kuri uyu wa Gatatu tariki ya 17 Nzeri nibwo yeguye ku mirimo ye, gusa asaba ko yakomeza kuba umusenateri.

Dr Ntawukuriryayo wari watumiye Inteko rusange ya Sena ngo bazige ku mikorere yayo, yabanje gutangaza ubwegure bwe, avuga ko azakomeza kuba umusenateri, hanyuma ahagurukira Visi Perezida wa Sena, Hon. Bernard Makuza ngo akomeze ayobore inama, ahita (Dr Ntawukuriryayo) ajya kwicara mu bandi basenateri.

Amakuru yizewe agera kuri IGIHE avuga ko abasenateri bagera kuri 15 bari bandikiye ubuyobozi bwa Sena basaba ko haba Inteko rusange idasanzwe ya Sena ngo bige ku mikorere yayo, gusa ngo ku buryo butunguranye, Dr Ntawukuriryayo yahise abatanga yegura ku mirimo ye.

Ni iyihe mpamvu yaba yihishe inyuma y’uku kwegura ?

Amakuru ava muri Sena aravuga ko hari impamvu zirenga zirindwi zatumye Dr Ntawukuriryayo aterwa icyizere, bikaba bigaragaza ko yatatiye indahiro buri muyobozi arahira iyo ahawe imirimo mu nzego za leta.

Abasenateri bavuga ko Dr Ntawukuriryayo Jean Damascene yagaragaweho gukoresha nabi umutungo wa leta yitwaje umwanya we. Basobanura ko Dr Ntawukuriryayo ari kumwe n’abatumirwa be batarenze batatu, bigeze kwiyakira, hanyuma azana (Dr Ntawukuriryayo) fagitire y’amafaranga y’u Rwanda arenga miliyoni ebyiri ngo yishyurwe na Sena.

Dr Ntawukuriryayo wahoze ayobora Sena y’u Rwanda

Dr Ntawukuriryayo kandi aregwa na bamwe muri bagenzi be gushaka kwigwizaho ibikoresho byo mu nzu agenerwa n’amategeko, bifite agaciro k’indengakamere.

Uyu mugabo ukomoka mu ishyaka rya PSD kandi yavuzweho gukorera mu bwiru, aho ngo yagiye abonana n’abahagarariye ibihugu byabo cyangwa imiryango mpuzamahanga mu Rwanda, ibi akabikora abihishe bagenzi be bo muri biro ya sena, ndetse nyuma y’izo nama, ntagaragaze ibyazivuyemo.

Ngo ikindi kigaragaza ko Dr Ntawukuriryayo yakoreraga mu bwiru bikabangamira abakoranaga nawe, ni uko yigeze kugirira uruzinduko rw’akazi mu Bubiligi, hanyuma ajya mu Budage muri gahunda ze kandi abanza kubuza ushinzwe kumurindira umutekano kujyana nawe.

Bamwe mu basenateri banenga Dr Ntawukuriryayo guhonyora ingingo ya 10 y’Itegeko Ngenga no 08/2012/OL ryo kuwa 02/11/2012 rigena imikorere ya Sena, aho ngo yagiye agaragarwaho kudakorana neza na bagenzi be bagize biro ya Sena, ibi bikagira ingaruka ku zindi nzego zose za Sena. Ngo yagiye kandi abangamira imirimo imwe n’imwe ikorerwa muri sena nko gukoresha igitugu mu nama z’abaperezida ba komisiyo za Sena.

Abasenateri bavuga ko Dr Ntawukuriryayo yaterewe icyizere kandi kubera ko yagiye yivanga mu mirimo ishinzwe bagenzi be bo muri Sena, nk’aho yagiye yishyiriraho abakozi bashinzwe imirimo imwe n’imwe.

Hejuru y’izi mpamvu, abasenateri bavuga ko bababajwe cyane no kuba Dr Ntawukuriryayo wari Perezida wabo yaragiye agirwa inama kenshi n’abantu batandukanye harimo n’inzego nkuru z’igihugu ariko ntihagire igihinduka, kandi ngo ibi byari kumufasha kurangiza neza inshingano ze.

Nk’uko biteganywa n’itegeko, uzasimbura Dr Ntawukuriryayo azatorwa n’Inteko rusange ya Sena, hagati aho imirimo yayo ikazajya iyoborwa na Visi Perezida.

Iyi nkuru tuyikesha igihe.com

Kagame might be Rwanda’s Stalin: David Himbara’s analysis

In his most recent post on social media, David Himbara, the former Kagame’s economic adviser portrays Rwanda as  the Soviet Union and Kagame as Rwanda’s Stalin. Using Wendy Goldman’s book “Inventing the Enemy“, Himbara finds an unfortunate similarity between Stalin’s governance model and Kagame’s system. Two main arguments  of Goldman’s book are well and alive in today’s Rwanda:1.Ordinary Soviet citizens participated widely and actively in the terror and 2. the line between victims and perpetrators was very blurred.

The same scene happens in Rwanda on a daily basis where  ordinary people also participate in the terror by speaking against coworkers at meetings, by naming names, and by preemptive attacks on others to demonstrate their own loyalty. Also we see people denouncing others, and then becoming victims themselves of the very political culture they initially helped to create and sustain. And, OMG!..it is unfortunate to realise that Everyone in Rwanda is victimized to one degree or another, and everyone participates in victimization.  No social or political group is left untouched. Very true. I love this piece of analysis. Although, as Himbara puts it, we don’t know how Kagame will end, we have to keep in our minds that we are the change we want to see. .  Admin

Jstalinimages

Paul Kagame(L), a reincarnation of Joseph Stalin(R)?

Following is Himbara’s words:

We are witnessing in Rwanda horrific denunciations and terror whereby relatives denounce relatives, coworkers turn against each other, and friends denounce friends in a frightening frenzy. Outside Rwanda opponents of the regime – real or imagined are hunted down and even assassinated. This is the time to quote the famous phrase – “the only lesson we learn from history is that we do not learn from history.”

This madness we are witnessing in Rwanda is in fact a replay of history many times over in different parts of the world with disastrous consequences for both the perpetrators and victims.

I invite compatriots to read Wendy Goldman’s book “Inventing the Enemy: Denunciation and Terror in Stalin’s Russia.” I promise you that after you read this book you will say “oh my God, this is precisely what is happening in Rwanda.”

In a nutshell, the book “Inventing the Enemy” is about the period known as the “Great Terror” in the Soviet Union. The book demonstrates that at the height of the terror in 1937–38, the Soviet secret police arrested approximately 1.6 million people for “political crimes.” More than 1.3 million were convicted, and about 683,000 executed.

Goldman’s book, however, does not focus only on numbers. The main task of this shocking account is to reconstruct how ordinary people reacted to the terror and how they were affected by it. The book deals exhaustively with the events that created the poisonous climate of fear and denunciation that soon engulfed the country. The heart of the book is really about the breaking of ties among people at work and at home – and the poisoned/collapse of relations among coworkers, family, friends, and lovers. The book also describes how the terror came to an end as the most ardent proponents of terror were arrested and sent to the camps as “bawlers,” or denouncers of the innocent. The book has a chapter titled “A History without Heroes,” which analyzes all kinds of human behavior during the terror, and shows how ordinary citizens collaborated, participated in, and resisted the denunciations.

What is scary about “Inventing the Enemy” is how terror in Soviet Union introduced extra judicial trials. As more suspects were thrown into prison and subjected to brutal interrogation and torture, Soviet leaders became convinced of a vast conspiracy of the so-called “terrorists,” both potential and real. Soviet rulers soon encouraged ordinary citizens to denounce those they suspected of disloyalty or treason. Many ordinary citizens denounced their neighbors, coworkers, and even family members.

Wendy Goldman’s main argument—and indeed the overriding lesson of her book —is therefore that ordinary “citizens helped to create a political culture that supported the abrogation of civil liberties.”

Yet as more and more people were arrested, many others realized that they, too, might become victims. What began as anti-terror measures…became a true terror.” In other words, the campaign launched by the state soon became “a full blown terror in which one’s fellow citizens become rabid agents of denunciation and no one is safe.”

Reading this book about events that happened that happened some 70 years ago, one would think that the author is describing what is happening in Rwanda today. We of course know how it all ended in Stalin’s Russia. What we don’t know is how the ongoing madness in Rwanda might end.

Kuba umwanzi w’umuntu ku giti cye gusa ntibimugira umwanzi w’igihugu.

                          cropped-cropped-gahunde.jpgKu bakiri mu gisirikare nibibuke ko akazi ka bo ari ukurinda ubusugire bw’igihugu barwanya umwanzi ariko banazirikane ko umuntu urwanira uburenganzira bwe aba atari umwanzi w’igihugu.Ahubwo uwo akwiye gushyigikirwa. Bibuke kandi ko umwanzi w’umuntu ku giti cye aba atari umwanzi w’igihugu”. Chaste Gahunde, September 2014

 

Hashize iminsi mu Rwanda havugwa itabwa muri yombi rya bamwe mu basirikare bakuru bo mu ngabo z’u Rwanda RDF. Ni igikorwa Kagame yatangiye hakaba hagiye gushira imyaka itanu. Iki gikorwa cyaje gikurikiye inyandiko  yo mu mwaka wa 2010 yiswe Rwanda Briefing yanditswe n’abagabo bane (Kayumba Nyamwasa, Patrick Karegeya,  Gerard Gahima na Theogene Rudasingwa) bahoze mu buyobozi bwo hejuru bw’ingabo z’u Rwanda n’ubw’ishyaka FPR.

 

Muri iyi nyandiko, bimwe mu byo aba bagabo binubiraga, harimo ko FPR ikomeje gukandamiza Abanyarwanda ku nyungu za Kagame wenyine n’umuryango we, ariko cyane cyane Abahutu bakaba bakomeje kwigizwayo mu myanya ifatirwamo ibyemezo, bikaba biramutse bidakosowe nta shiti u Rwanda rwazongera rukagwa mu bibazo bya genocide. Aba bagabo ntibarekeye aho kuko bahise bashinga n’ishyaka RNC  rigamije kurwanya ubutegetsi bwa Kagame no kubusimbuza ubunogeye Abanyarwanda bose.

N’ubwo bwose Abanyarwanda bamwe batekereje ko RNC itageza ku Banyarwanda ibyiza,  mu gihe abayishinze batabanje gusaba imbabazi ku byaha  by’indengakamere FPR yakoze dore ko na bo bahoze mu bari mu bayikuriye, Kagame we yabonye RNC nka rimwe mu mashyaka ashobora kumuhungabanya. Ibi byagaragajwe no gutangira gutukana abita isazi, amazirantoki, ibigarasha, n’ibindi bitutsi bigirwa n’abashumba gusa. Ikindi cyakurikiyeho ni icyoba Kagame yatewe no gukeka ko RNC yaba ikorana na bamwe mu basirikare ba RDF bari inkoramutima za Kayumba na Karegeya. Maze ahera ubwo yirara mu basirikare be ntiwareba: Colonel Rugigana murumuna wa Nyamwasa arafungwa,Karegeya anigishwa ikiziriko Rujugiro ibintu bye birafatirwa, Kayumba baramuhusha, none mu minsi ishize mwumvise ibyabaye.

Colonel Byabagamba yarafunzwe, General Rusagara ni uko, David Kabuye umugabo wa Rosa Kabuye arafungwa, ndetse Rosa (umufasha wa Kabuye) na Baine (umufasha wa Byabagamba) bashyirwa mu birura byataye umurongo!

Icyo ibi bisobanuye ni uko Kagame ageze kure aho atagishobora kumenya inkoramutima n’umwanzi we haba mu gisirikare ndetse no muri FPR. Muri politiki ikosa rikomeye kurusha ayandi ni ugufata umwanzi ukamwita umukunzi cyangwa se umukunzi ukamwita umwanzi kuko biganisha ku gutsindwa. Ibi ni byo Kagame yibereyemo kandi yaba abikora abizi, cyangwa se abikora ari amaburakindi ntibizabura kumugaruka. Abakurikiranira hafi ubuzima bwa Paul Kagame n’uburyo afatamo ibyemezo, bakunda gukeka ko afite uburwayi bwitwa psychosis bukaba aribwo butuma nta muntu akizera kandi akiyemera ko ari we wenyine ushoboye gukora ikiri icyiza.

Icyo byakwigisha Abanyarwanda cyane cyane abakihambiriye kuri FPR ni uko uhishira umurozi akakumara ku rubyaro. Gukomeza kurebera Kagame akumaraho abantu ukibwira ko wowe uzasigara amahoro waba utazi igisobanuro cy’amahoro. Ku bakiri mu gisirikare nibibuke ko akazi kabo ari ukurinda ubusugire bw’igihugu barwanya umwanzi ariko banazirikane ko umuntu urwanira uburenganzira bwe aba atari umwanzi w’igihugu.Ahubwo uwo akwiye gushyigikirwa. Bibuke kandi ko umwanzi w’umuntu ku giti cye aba atari umwanzi w’igihugu.

Sinasoza ntasabye abahagurukiye kwitangira umurimo wa politiki ko ibiba byababera impamvu yo kongera gutekereza no kwegerana ngo igikwiye gikorwe amazi atararenga inkombe.

Mugire ubutwari kandi ukuri kuzatsinda.

Chaste Gahunde,

ISHEMA Party

Wowe ukiziritse kuri Paul Kagame urusha ubuhe bumanzi abavandimwe be?

Nyuma yo kuzirikana ibyavugiwe mu nteko y’ubuyobozi bukuru bwa FPR yateranye ku cyumweru taliki ya 31/8/2014, nkitegereza n’uko Kagame akomeje umurego mu kugaraguza agati abavandimwe be , byanteye kwibuka. Nibutse inkuru ibabaje kandi yabaho n’ubwo yenda yaba izwi na bake.

Nyuma ya COUP D’ETAT yo mu 1973, Perezida Kayibanda yagejejwe imbere y’urukiko ngo acirwe urubanza. Nuko nk’uko bisanzwe bigenda umucamanza abwira Kayibanda ati:

-Vuga amazina yawe n’ay’ababyeyi bawe

Kayibanda ati :

-Ugize ngo mvuge amazina yanjye n’ayababyeyi banjye ? Harya sha, ntiwitwa NTIBITURA(majoro), mwene NTIBITURA hariya i Rwaza ?

Undi ati yego .

Kayibanda arakomeza:

-Harya sha, aho wicaye aho si ku bwanjye ? Ejobundi ntibari bafashe icyemezo cyo kukwirukana mu gisilikari kubera ko wari wakomeretse ngasaba ko batagusezerera ahubwo bakakugira Officier d’ordonnance wanjye kuko byo bidasaba imyitozo ya gisilikari ihanitse ?

Undi araceceka.

Kayibanda aranzura :

-Muri ba  NTI-BII-TUU-RA koko.

Uko byagenze ibara umupfu .Sinjye wahera !

Iyo ubonye uko muri iyi minsi Paul Kagame ashishikariye kugaraguza agati bagenzi be babanye, bagasangira uguhangayika,amarira n’ibyago iyo mu buhungiro, ku rugamba …Uribwira uti uyu na we ubanza ari mwene Ntibiituura!

[…

karegeya

 

 

ob_f4930c_capt-kabuye

GapfiziMARY BAINEjohn_sengati kagame_kabuye imagestéléchargement

 

Abo bose ni abavandimwe ba Kagame bamufashije urugamba akaba asigaye abita ibirura.

Uhereye ku ifoto ibanza:

  • Col Patrick Karegeya wari ushinzwe iperereza yanigishijwe ikiziriko
  • Capt David Kabuye na Gen Frank Rusagara bari mu buroko
  • Gen Dan Gapfizi bamutsinze mu Mutara
  • Mary Baine arazira umugabo we Colonel Byabagamba
  • Maj Sengati yarasiwe muri Muhanga
  • Lt Col Rose Kabuye yashyizwe ku gatebe
  • Gen Kayumba Nyamwasa yagizwe ikimuga n’amasasu yarashwe kabiri kose arusimbuka
  • Col Tom Byabagamba yahoze arinda Paul Kagame ubu ari mu buroko

N’abandi benshi tutarondoye.

Ese wowe ukiziritse kuri Kagame ubarusha ubuhe bumanzi? Ubwo revolisiyo igiye gutangira uzafate icyemezo cya kigabo: Kwifatanya na rubanda aho gukorera intashima. ] Byongeweho n’ubwanditsi bwa blog.

Iyo urebye uko Kagame yitura inabi abantu bamufashije , bakamurwanaho, bakamurindira ubuzima, guhera iyo mu mashyamba kugera n’ubu….ntiwabura kwiyamira uti ba Ntibiituura ni benshi.

Nk’ubu koko kunigisha  Patrick Karegeya ikiziriko byari ngombwa ? Nta kindi gisubizo yabonera amakimbirane afitanye n’icuti ze magara za kera kitari ukurasa Kayumba Nyamwasa, incuro zirenze ebyeri ? Tom Byabagamba wamurinze nta yindi ngororano yahabwa uretse kuba agiye guhambirirwa amaboko mu mugongo akoherwa mu Kiyaga cya Rweru ? Urupfu rwa Inyumba Aloyiziya nta wakwirirwa arugarukaho ariko narwo rwerekanye inyiturano abafasha ba Kagame bagomba kumutegerezaho. Ibyo Abaswahili bavuze biranze birujujwe ngo “Shukrani ya Punda ni teke”!(Inyiturano y’indogobe ni umugeri).

Twibuke abagore bitangiye FPR-Inkotanyi kuva kera nka Roza Kabuye,Mary Baine… none bakaba bagororewe gusoza amateka yabo bandaritswe, biswe ABAGAMBANYI kugeza ubwo bahabwa akazina k’IBIRURA !

Niba koko izi Nkotanyi z’ikubitiro zose ari IBIRURA nk’uko Kagame abyemeza, umukuru muri bo we ubumalayika n’ubunyangamugayo bye byaba bishingiye kuki ? Yabura ate kwitwa IKIRURA GIKURU ?

Ibyo Abanyarwanda bashinja Inkotanyi ni byinshi cyane,ariko si Kagame ukwiye guhinduka bagenzi be ngo ababere umucamanza, we yishyira aheza. Ndetse ahubwo benshi muri bariya Kagame yita IBIRURA usanga ibyaha by’ubuhotozi n’ubusahuzi babarwaho bishobora no kubazwa Kagame kuko ariwe wabategekaga,hakaba n’ubwo abibashoramo ku gahato yenda batanabyemera.

 

Umwanzuro.

Mu gihe Kagame yita bagenzi be IBIRURA , we nimumworohere ntimumwite IKIRURA GIKURU ahubwo mumwihere akazina kajyanye n’imikorere ye : nimumwite NTIBIITUURA, birahagije. Umuntu utibuka abamugiriye neza, bakamufasha, bakamugira icyo aricyo, akwiye kubatizwa akitwaNTIBIBUKA.

Kagame namenye neza ko atabaye icyo aricyo kubera ubwenge bwinshi yarushaga bagenzi be, ntiyabikesheje ubutwari budasanzwe , ubutungane cyangwa ubunyangamugayo buzira amakemwa.Uko ari kose ni impano yahawe kandi yabifashijwemo n’abo ariho agaraguza agati ubungubu.

Muri iki gihe Abanyarwanda bifitiye ibibazo bikomeye bakomeje guterwa na Kagame n’ubutegetsi bwe butita ku neza ya rubanda ahubwo bukaba bushyira imbere inyungu z’umuryango we gusa. Igihugu cyose agifata nk’urugo rwe, kandi ntibikwiye. Uteshutse ku nshingano yo gukorera inyungu z’urugo rwa Kagame niwe witwaga IKIGARASHA, ISAZI, IGIPINGA, guhera ubu ngo azajya yitwaIKIRURA (kigambiriye kwiba Kagame ubutegetsi)!

Iyi myumvire y’igihugu n’ubutegetsi  Kagame yifitemo isa neza neza n’iy’ingoma ya cyami yubakiye kuri gihake, aho ibyiza  byose by’igihugu byari iby’Umwami abenegihugu bose bakaba ABAGARAGU be. Iyi mitegekere niyo rubanda yanze mu 1959, ikora Revolusiyo, isezerera Karinga n’izayo zose, u Rwanda rugirwa Repubulika.

Nyamara dore nyuma y’imyaka isaga 50 Kagame atugaruye muri “systeme’ ya cyami na giheke, yitwikiriye ishusho ya Repubulika yubakiye ku iterabwoba.

Banyarwanda, Banyarwandakazi; Batwa , Batutsi namwe Bahutu, iyi “Gihake ya Kagame”muzakomeza muyireebeere kugeza mwese ibafashe, umwe umwe, ikababika mu mifuka ifunze, muboheye amaboko mu mugongo, ikabohereza koga mu kiyaga cya RWERU ?

Niba ntagikozwe ngo ibintu bihinduke bwangu, Kagame ntazaba yarabavuze ukuri, we ubita ISENENI bafata bakaziterera mu gitebo, zikajya zifatana amaguru ngo hatagira isohoka ikihungira, nyirukuzifata agashyushya amazi ZIREBA, akazitereramo zikanuye, kugeza zihiye, akazirya ziturumbuye amaso !

Bazumva ryari ni umwana w’umunyarwanda.

 

Padiri Thomas Nahimana

Ishema Party 

HABYARIMANA YAZANYE AMAJYAMBERE : AMATEKA Y’AMAJYAMBERE Y’U RWANDA N’ABABIGIZEMO URUHARE.

 Par:Jean de Dieu Musemakweli

Intego nyamukuru y’ingoma ya Habyarimana (1973-1994) yari amajyambere. Ishyaka rye rimwe rukumbi ryari Muvoma revolisiyonei iharanira amajyambere y’u Rwanda (MRND). Intego ishinga amategeko yitwaga Inama y’igihugu iharanira amajyambere (Conseil National de développement – CND -). Ministeri y’ubutegetsi bw’igihugu yari kandi na ministeri y’amajyambere ya komini (intérieur et développement communal). Ikigega cyari gihuriweho n’amakomini, kikagoboka arushije andi kugira ibibazo cyitwaga “isandugu mpuzamakomini igamije amajyambere” (Caisse intercommunale de développement – CID -). Uko buri mwaka utangiye, umukuru w’igihugu yabwiraga Abanyarwanda intego izitabwaho kurusha izindi mu rwego rwo gutsura amajyambere (gutura heza, ubuhinzi n’ubworozi, amazi meza mu cyaro  -hydrolique rurale- …..). Habaga kandi mu cyi rya buri mwaka icyumweru cyo gutaha no gutangiza imishinga. Hari ubwo icyo cyumweru cyamaraga iminsi 15 cyangwa 21.

Ntibyari amagambo cyangwa indirimbo gusa, ku ngoma ya Habyarimana amajyambere mu Rwanda yariyongereye koko ku buryo bugaragara cyane cyane ayo mu cyaro. Impamvu zatumye ayo majyambere agerwaho ni nyinshi, ariko twavuga nk’eshatu : ubushake (volonté politique), umuganda (Travaux communautaires de développement), imfashanyo z’amahanga n’imishinga y’amajyambere y’icyaro (projets de développement rural). “Ntawe ushimwa na bose”, ibyo birasanzwe, hari n’abatanyurwa na rimwe. Umuntu ntiyabura icyo anegura ku umuganda. Na FPR yawuvugaga nabi yarawugaruye. Ntawabura icyo anenga ku micungire (gestion financière) y’imishinga y’amajyambere yaterwaga inkunga n’imfashanyo z’amahanga ; ariko muri rusange amajyambere yariyongereye cyane mu Rwanda ku ngoma ya Habyarimana, amajyambere y’icyaro utaretse n’ayo mu migi.

Hari uwaherako atera hejuru ngo “naho se ku ngoma ya Kagame na FPR amajyambere ntari kwiyongera ?” Ari kwiyongera, ariko ntabwo ari kimwe. Amajyambere yo ku ngoma ya Kagame ni ibintu by’inkaburamatsiko, biturutse hejuru, ndetse uwashaka yanavuga ko biturutse hanze (exogène). Bizafata igihe kirekire ngo bizagere ku muturage, bishobora no kutazamugeraho na rimwe. Amajyambere yo ku ngoma ya Habyarimana yari amajyambere ahereye hasi (endogène). Yego, no ku ngoma ya Habyarimana u Rwanda rwari igihugu gikennye, ariko mu cyaro hari amafaranga aruta ahari ubungubu. Ubu mu cyaro nta n’ifaranga rihari, abaturage “bararirira mu myotsi”. Impamvu nyamukuru ibitera ni ikinyuranyo kiri hagati ya Habyarimana na Kagame, n’uburyo bwabo bunyuranye bwo gutegeka no gukora umurimo wa politiki.

Abakurambere barabivuze koko ngo “Ntayima nyina akabara” bakongera bati “isuku igira isoko, …..”. Habyarimana yari mwene Rubanda. Ise yari umwarimu wa gatigisimu. Yari azi ubukene buba mu cyaro, akamenya ko umuhinzi mworozi abona icyo kurya yiyushye akuya. Kagame we akomoka mu muryango w’Abatutsi bahunze kubera ko batashakaga gutegekwa n’Abahutu. Kuri bo u Rwanda n’ibyiza byarwo byose byari umwihariko w’Abatutsi ; Abahutu n’Abatwa bakagomba kubabera abagaragu n’abacakara.Yakuriye mu nkambi z’impunzi, bamucengezamo umunsi n’ijoro (endoctrinement) ko Abahutu bigobotoye ingoma  ya cyami, gihake na gikolonize ari abantu babi, kandi ko mu cyaro cyo mu Rwanda abahatuye benshi, hafi 98%  ari Abahutu. Ngibyo nguko, “impamvu ingana ururo”.

Abo bagabo bombi (Habyarimana na Kagame) banyuranye nanone mu buryo bwo kumva imitegekere y’igihugu n’icyo umurimo wa politiki ugamije. Nta gushidikanya, bombi bakunda ubutegetsi. Iyo intambara idatera, ntawamenya igihe Habyarimana yari kuzasezerera. Ubu Kagame nawe arahomereye, ubanza ahari ntakizamuvana mu Urugwiro. Icyo bataniyeho ni iki : igihe cyose utabaga ubangamiye ubutegetsi bwe, Habyarimana yarakurekaga ukikorera ku giti cyawe. N’Abatutsi bavuga ngo barakandamizwaga ku ngoma ya Habyarimana, yabahaga rugari bakicururiza, bagashinga nabo inganda nini, iziciriritse n’intoya. Kagame we si uko abyumva. We agendera ku ihame rivuga ko “iyo umuntu afite ubutegetsi, ashaka n’amafaranga ; yaba afite amafaranga, agashaka n’ubutegetsi”. Kubera rero ko amafaranga atuma uyafite ashaka ubutegetsi, kandi koko akaba yamufasha kubugeraho, birakwiye gukora ibishoboka byose kugirango Abahutu batagira amafaranga.

Umuturage yakuraga ifaranga mu bihingwa ngandurarugo. Politiki yo guhuza ubutaka n’iy’igihingwa kimwe rukumbi yasubije Abanyarwanda inyuma cyane. Kugirango bazaveyo bizafata igihe. Hejuru y’ibyo kandi, abaturage benshi bambuwe amasambu yabo, aha ngo ni politiki yo gusaranganya. Ko tudasaranganya se imiturirwa, imishahara, amamodoka n’ibindi byose abantu bo mu gatsiko n’abambari babo bafite ? Umuturage yavanaga ifaranga mu buhinzi bw’ibihingwa ngengabukungu (ikawa, icyayi, ikinini, pireteri n’ibindi). FPR yamaze imyaka myinshi ica intege abaturage ngo badakomeza kubihinga. Kugirango bizongere kugoboka umuhinzi nk’uko byamugobokaga ku ngoma ya Habyarimana bizafata imyaka myinshi. Umuturage yavanaga ifaranga mu bushoramari. Ubu abacuruzi boroherezwa mu kugurizwa n’amabanki, mu gutumiza ibintu no kubicuruza, ahanini ni abantu bo mu gatsiko cyangwa abemeye kujya mu kwaha kwako. Abandi bo bamburwa ubucuruzi bwabo, bagahombywa, ndetse bamwe bakahasiga n’ubuzima bwabo. Umuturage yakuraga ifaranga ku umwana we wize, akabona akazi, akagira icyo yimarira, akakimarira n’umuryango we. Ubu kugirango umwana w’umuhutu azabone amafaranga y’ishuri ni ingorabahizi. Niba abashije kwiga, kugirango azabone akazi biragoye, azira gusa “icyaha cy’inkomoko” (kuberako akomoka mu bwoko bw’Abahutu).

Umwanzuro

Hari umugani wa kinyarwanda uvuga ngo “gutwara (gutegeka) ntawe byananiye kireka uwo batabihaye”. Gutwara Abanyarwanda ntibyagombye kuba ikintu gikomeye, kuko nta kindi basaba kitari uko ubareka bakikorera imirimo ibateza imbere. Kandi amajyambere nyakuri ni ahereye hasi mu baturage, igihugu kikagenda kizamuka buhoro buhoro. Habyarimana muri rusange yarabarekaga bakikorera, hafi buri wese agatungwa mu mahoro n’utwo yiyuhiye akuya. Ingoma ya Kagame yo ihoza Abanyarwanda, cyane abo mu bwoko bw’Abahutu ku nkeke. Ikabita abicanyi, ibisambo, ibipinga n’ibindi bitutsi byinshi. Nta burenganzira bafite bwo gutera imbere kubera ko, uko Kagame abyumva, “iyo umuntu afite ubutegetsi, ashaka n’amafaranga ; yaba afite amafaranga, agashaka n’ubutegetsi”.

Twagereranije amajyambere yo ku gihe cya Habyarimana n’ayo kuri iyi ngoma ya Kagame na FPR. Kayibanda se we nta majyambere yazanye ? Ingoma ya cyami se yo nta mayambere yasize ? Abakoloni se bo nta majyambere bazanye ?

Niba Abakoloni se barazanye amajyambere, kuki ibihugu byahoze bikolonijwe byifuje kwigenga ? Niba ingoma ya cyami yarazanye amajyambere, kuki Abanyarwanda bahisemo repubulika ? Kuki se havugwa amajyambere Habyarimana yazanye, ayo ku ngoma ya Kayibanda ntavugwe cyane ?  Kuki Kagame na FPR ye birirwa bavuza iya bahanda ngo mu Rwanda hari amajyambere, ariko mu cyaro (ndetse no mu migi) inzara ikaba ivuza ubuhuha, abaturage ibihumbi mirongo na mirongo bakaburirwa irengero, mu kiyaga cya Rweru hakaboneka imirambo y’abantu 40 bishwe (na leta ?) baboheye amaboko inyuma kandi  bazingiye mu mifuka ? Mu rwego rwo gusubiza ibyo bibazo, tuzatangira kubagezaho ubutaha icyo twakwita “Amateka y’amajyambere mu Rwanda kuva ku mwaduko w’Abazungu kugeza ubu”.

 

Banyarwanda, Banyarwandakazi, basomyi namwe bakunzi b’urubuga Umuhanuzi-leprophete, mugire amahoro kandi Imana y’i Rwanda ikomeze ibarinde.

BIRACYAZA….

 

Jean de Dieu Musemakweli

IMF chief Christine Lagarde “under investigation” by French court

Christine Lagarde
Christine Lagarde has been placed under “formal investigation” by a French court

International Monetary Fund chief Christine Lagarde has been put under “formal investigation” on suspicion of negligence by a French court. 

The case stems back to 2008, when Lagarde was the French finance minister, when businessman Bernard Tapie was awarded €400m to settle a commercial dispute with the government.

The court alleges the settlement was rigged because of Tapie’s support of Nicolas Sarkozy, who was president at the time. 

Lagarde has said she is innocent of the accusations that she played an “improper” role in the arbitration process.

She was questioned for 15 hours on Tuesday by the Court of Justice of the Republic. If she is found guilty of “simple negligence”, she could face a fine of up to €15,000 and a year in prison. 

A spokesperson for Lagarde emphasised she had not been charged.

Source: http://www.cityam.com/1409133206/imf-chief-christine-lagarde-under-investigation-french-court

 

 

KURIGISWA NO KWICWA KW’ABATURAGE : ACP BADEGE yasetsa n’uvuye guta nyina !

Biratangaje ariko biranababaje kubona umubare munini w’abaturage ukomeje kurigiswa no kwicwa rubi ! Wagira ngo ntayindi nshingano FPR yihaye uretse KWICA abaturage, kubarasa izuba riva no kurigisa imirambo. Muri iyi minsi hakomeje kuvugwa abenegihugu benshi baburirwa irengero, imiryango yabo ikarira, ikahanagura, igatakamba, igahogora. None aho bigaragariye ko hari imirambo iri gutumburuka mu nzuzi n’ibiyaga, Umuyobozi w’Ishami ry’Ubugenzacyaha muri Polisi y’Igihugu, ACP Theos Badege, yihaye amenyo y’abasetsi mu kwihandagaza agahakana ukuri kugaragarira bose: ngo imirambo si iy’abanyarwanda !

Baravuga ko haturumbutse imirambo 40 we akavuga ko yabonye 2 gusa ! Yabujijwe se nande kureba n’iyo yindi abaturage babona kandi bo badahemberwa kuba abagenzacyaha ???!!!!  

Ariko igiteye isoni kurushaho, ni impamvu cyangwa ingingo (argument) Theos Badege ashingiraho yihakana imirambo y’abenegihugu, akayishinyagurira ngo si iy’abanyarwanda !!!! Ikimenyetso rukumbi ngo cyerekana ko iyo mirambo atari iy’Abanyarwanda , ngo ni uko : “nta muntu n’umwe uhaturiye watatse ko umuntu we yaburiwe irengero !!!”   Namwe munyumvire mwo kagira imana mwe!

Uyu mugenzacyaha rwose ateye amatsiko ! Ariko nyine hagati aho ateye n’ubute ! Ibi se yaba yabivuze kubera ubuswa ? Kubera se gushinyagura? Ahari ni mu rwego  rwo gusisibiranya no kuyobya uburari !

Uretse n’umugenzacyaha wize uko uyu murimo ukorwa, n’umwana w’imyaka 8 yannyega iyi ngingo (argument) ya Badege ! Niba  ntawe uturiye inkengero z’ikiyaga cya Rweru uvuga ko yabuze umuntu we (niba ataracecekeshejwe!) birashoboka ko abishwe baba bakomoka mu zindi ntara z’u Rwanda. Abamaze iminsi barigiswa mu Ruhengeri, Gisenyi, Kigali….uwata imirambo yabo mu kiyaga cya Rweru yakwanga kujyamo ngo ni uko batari batuye hafi yacyo ?

Ahubwo tuboneyeho akanya ko gusaba abamaze iminsi babura benewabo, begere icyo kiyaga barebe ko FPR atariho yabatabye ibanje kubahambirira amabuye ku mugongo, mbese nka kwa kundi yagombye kujya guta ibisigazwa bya Musenyeri Focasi Nikwigize mu kiyaga cya Lac Vert kiri hirya ya Goma. Iyo ngeso barayisanganywe, si ubwa mbere babikoze si nabwo bwa nyuma !!! Imana ikwiye gutabara bwangu umuryango wayo ikawukiza aba bicanyi . Ariko baribeshya tu,  umunsi uzaba umwe , baryozwe ubugome bakoreye rubanda!

Ngaho isomere ayo magambo y’urukozasoni yatangajwe n’Igihe.com, y’umuntu ngo ushinzwe ubugenzacyaha bw’igihugu cyose! (Ubwanditsi )

 

Imirambo yabonetse muri Rweru si iy’Abanyarwanda- ACP Badege

Ubugenzacyaha bw’u Rwanda bwatangaje ko nta imirambo y’abantu yatahuwe mu Kiyaga cya Rweru kiri ku mbibi z’u Rwanda n’u Burundi atari iy’abaturarwanda.

Mu mpera z’icyumweru gishize, Abarundi batuye mu Ntara ya Muyinga baroba mu Kiyaga cya Rweru bagaragaje ko babonye imirambo ireremba mu kiyaga, ariko ntibashobora kumenya niba abapfuye ari abaturage bo ku ruhande rw’u Rwanda cyangwa u Burundi.

Umuyobozi w’Ishami ry’Ubugenzacyaha muri Polisi y’Igihugu, ACP Theos Badege, yabwiye IGIHE ko nyuma yo kumenya aya makuru, Polisi y’u Rwanda yafatanyije n’iy’u Burundi mu gukurikirana iby’iyo mirambo, babona ibiri yangiritse.

ACP Badege yasobanuye ko nubwo iperereza rigikomeje, ibyakozwe bigaragaza ko abapfuye atari abo ku ruhande rw’u Rwanda kuko nta muntu n’umwe uhaturiye watatse ko umuntu we yaburiwe irengero.

Umuyobozi w’Ubugenzacyaha bw’u Rwanda, ACP Theos Badege

Yagize ati “Kugeza ubu nta nkuru n’imwe y’umuturarwanda waba waraburiwe irengero muri ako gace, yaba umuzima cyangwa se umurambo wabuze.”

Usibye iyo mirambo ibiri, abo barobyi babwiye RFI ko mu cyumweru kimwe babonye imirambo itanu, naho kuva mu kwezi kwa karindwi bamaze kubona imirambo igera kuri 40. Bavuga ko bagiye bayibona ireremba mu kiyaga iboshye.

ACP Badege we yasobanuye ko nubwo hari abavuga ko babonye imirambo 40, Polisi y’u Rwanda yeretswe ibiri gusa ari nayo yatangira amakuru.

Yagize ati“Hari ibyavuzwe, hari n’ibyo twebwe tweretswe. Aho Umupolisi agiriyeyo bamweretse imirambo ibiri.”

Mu itangazo ryashyizwe ahagaragara na Polisi y’Igihugu, ACP Badege yagize ati “Turemeza ko nta Banyarwanda babuze baba babonetse muri iyo mirambo”.

Abayobozi b’uturere twa Ngoma na Kirehe ku ruhande rw’u Rwanda nabo bemeje ko nta baturage babo baburiwe irengero.

ACP Theos Badege yavuze ko binyuze mu mikoranire myiza isanzwe hagati y’igipolisi cy’u Rwanda n’u Burundi, Umuyobozi wa Polisi y’Igihugu mu Ntara y’Iburasirazuba yambutse akajya gukomeza iperereza i Burundi, ndetse no kumenyesha bagenzi be b’Abarundi ko nta bantu baburiwe irengero ku buryo wenda hakekwa ko imirambo yabonetse mu kiyaga yaba ari iy’Abanyarwanda.

fabricefils@igihe.com

Source :http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/u-rwanda-rwagize-icyo-ruvuga-ku

Arrestations de deux ex-officiers rwandais: l’armée s’explique

ob_f4930c_capt-kabuye

 

David Kabuye et Frank Rusagara (et leurs familles et amis bien sûr) vont agrandir le nombre des opposants farouches à Paul Kagame

Cette semaine, coup sur coup, l’armée rwandaise a annoncé l’arrestation de deux de ses anciens officiers, le général Frank Rusagara et le capitaine David Kabuye, tous deux à la retraite. Ils seraient soupçonnés de crimes mettant en cause la sécurité de l’Etat, a indiqué le général Joseph Nzabamwita, porte-parole de l’armée, à des journaux locaux, insistant sur le fait que les deux hommes étaient innocents jusqu’à ce que leur culpabilité soit prouvée.

Plus que sur le motif des arrestations de Frank Rusagara et David Kabuye – des enquêtes seraient toujours en cours – le porte-parole de l’armée rwandaise a insisté auprès de la presse locale sur le fait que la procédure a été respectée, que les familles ont été dûment notifiées.

« Aucun membre de famille ne s’est plaint des arrestations », leur a assuré le général Joseph Nzabamwita ajoutant qu’« ils n’ont aucun problème avec les préoccupations de nos institutions ». Toujours dans l’entretien publié par la presse locale, le porte-parole de l’armée a conclu sur ce point : « ils sont nos frères et nos soeurs. »

« C’est assez cynique, commente un militant rwandais des droits de l’homme en exil, on ne peut pas se plaindre au Rwanda, surtout pas quand un proche est arrêté, on risque de lui causer davantage d’ennuis, voire même de suivre le même chemin. » Jusqu’à présent, effectivement, seul David Himbara qui avait refusé dans un premier temps de s’exprimer, a posté un commentaire indigné sur le réseau social Facebook : « Pourquoi Frank Rusagara est-il en prison ? Parce que la révolution mange ses enfants », écrit cet ancien conseiller du président Kagame, aujourd’hui en exil, prédisant que d’ici à la présidentielle de 2017, d’autres arrestations du même type auront lieu.

« Nous avons des préoccupations de sécurité nationale comme n’importe quel autre pays », explique une source officielle rwandaise ajoutant que « ce n’était pas à la communauté internationale – qui a fermé les yeux en 94 – ou à David Himbara d’expliquer au gouvernement ce qu’il doit faire pour assurer la sécurité de ses concitoyens. »

Source: http://www.rfi.fr/afrique/20140824-arrestations-deux-ex-officiers-rwandais-rusagara-kabuye-kagame-armee-s-explique/