Category Archives: News

When the French clock off at 6pm, they really mean it

A new labour agreement in France means that employees must ignore their bosses’ work emails once they are out of the office and relaxing at home – even on their smartphones

Relaxing in a French cafe

Relaxing in a French cafe, untroubled by work emails. Photograph: Sipa Press/Rex Features

Just in case you weren’t jealous enough of the French already, what with their effortless style, lovely accents and collective will to calorie control, they have now just banned bosses from bothering them once the working day is done.

Well, sort of. Après noticing that the ability of bosses to invade their employees’ home lives via smartphone at any heure of the day or night was enabling real work hours to extend further and further beyond the 35-hour week the country famously introduced in 1999, workers’ unions have been fighting back. Now employers’ federations and unions have signed a new, legally binding labour agreement that will require employers to make sure staff “disconnect” outside of working hours.

Under the deal, which affects around 250,000 employees in the technology and consultancy sectors (including the French arms of Google, Facebook, Deloitte and PwC), employees will also have to resist the temptation to look at work-related material on their computers orsmartphones – or any other kind of malevolent intrusion into the time they have been nationally mandated to spend on whatever the French call la dolce vita. And companies must ensure that their employees come under no pressure to do so. Thus the spirit of the law – and of France – as well as the letter shall be observed.

That’s right. While we poor, pallid, cowering Brits scurry about, increasingly cowed by the threat of recession-based redundancy and government measures that privilege bosses’ and shareholder comfort over workers’ rights, the continentals are clocking off. While we’re staring down the barrel of another late one/extra shift/all-nighter, across the Channel they’re sipping sancerre and contemplating at least the second half of a cinq à sept before going home to enjoy the rest of that lovely “work/133-hours-per-week-of-life” balance.

C’est all right pour some, quoi?

• This article was amended on 11 April 2014. An earlier version stated that the labour deal would affect “a million employees” and require staff “to switch off their phones after 6pm”. The deal obliges staff to “disconnect” from work calls and emails after working hours to ensure they receive the full minimum rest periods already mandated in French employment regulations but there is no particular time at which they are required to do so. While the deal was signed by unions representing 1 million employees, it will affect only 250,000 workers directly.

Source:http://www.theguardian.com/

U.N. to Send Peacekeepers to Central African Republic

UNITED NATIONS — The United Nations Security Council on Thursday voted unanimously to send 12,000 peacekeepers authorized to do whatever necessary to protect civilians in the Central African Republic, where a vicious sectarian conflict has effectively partitioned the country into Christian and Muslim swaths and left a trail of gruesome killings.

France, which wrote the resolution, has said it will keep its 2,000-member force in the Central African Republic, a former French colony, until the new peacekeeping force can be deployed in full. How long that will take remains unclear, as does the question of how capable the troops will be of protecting civilians without abusing them.

Peacekeepers from neighboring Chad pulled outfrom the Central African Republic this month after some of them were accused of shooting civilians in a busy market in the capital, Bangui. Many of the roughly 5,000 African Union peacekeeping troops in the country now could be incorporated into the United Nations peacekeeping mission.

The resolution calls for 10,000 soldiers and nearly 2,000 police officers. Rights groups that have been pressing the United Nations to take a more assertive role in the crisis welcomed its passage.

“Precious time wasted but #CARcrisis resolution creates strong UN mission to protect civilians, monitor human rights, help rule of law,” wrote Philippe Bolopion, the United Nations director at Human Rights Watch, on Twitter.

Rare for a United Nations mission, due to start in September, the peacekeepers are additionally authorized to support law and order in the country, at a time when its police and court system have basically collapsed.

They are also supposed to monitor human rights abuses and help the national authorities arrest war criminals. The Central African Republic is a signatory to the treaty that created the International Criminal Court, which has already opened an investigation into atrocities in the course of the conflict. “Justice is necessary to the process. Impunity led us to where we are now,” its foreign minister, Toussaint Kongo-Doudou, told reporters after the Security Council vote.

Dr Christophe Mpozayo arazira gutanga ibitekerezo bye!

Image

Nk’uko tubikesha ikinyamakuru umuryango.rw , umugabo Christophe Mpozayo afungiye kuri polisi i Remera azira gutanga ibitekerezo bye. Polisi yo imurega ko akwirakwiza ibihuha kandi ngo akaba agamije kwangisha abaturage ubutegetsi buriho. Koko iyo ubutegetsi bugeze mu marembera burenganya  kandi bukikanga buri wese. Ese twakora iki ngo twumvishe FPR n’agatsiko kayiyobora ko gutanga ibitekerezo bitandukanye n’ibyabo ari umusanzu wo guhindura ibitagenda neza?

Biragaragara ko aka gatsiko gafite byinshi kishinja kandi ni mu gihe. Kuva tariki ya 1/10/1990 amaraso y’inzirakarengane y’abanyabyumba n’abanyaruhengeri ndetse n’ayamenetse mu gihugu hose kugeza n’uyu munsi abarwa kuri ko. Igitangaje ariko ngo ni uko Mpozayo yari afite na gahunda yo gukura umukuru w’igihugu ku butegetsi!? Iki se ni icyaha? Ubundi se ntazabuvaho?

Itegeko nshinga rya repubulika y’u Rwanda n’ubwo dufite byinshi turinenga ariko risobanura ko nta mukuru w’igihugu ugomba kurenza manda ebyiri. Kagame arazirangije. Bityo rero gutegura kumusimbura nta cyaha kibirimo. Mu rwego rwo gutekinika dossier, polisi irashinja Dr Mpozayo gutunga grenade! Umuntu nka Mpozayo nta grenade akeneye yewe n’ubwo yaba ashaka guhirika leta ubwonko bwe burusha imbaraga grenade igihumbi. ahubwo polisi nibanze ibare ama grenades ari mu bubiko bw’intwaro maze itubwire ko iyo grenade yabonetse kwa Mpozayo itari iya Leta yazanywe n’abaje kumusaka!  (Administration)

Umugabo witwa Mpozayo Christophe afungiye kuri sitasiyo ya polisi I Remera mu mujyi wa Kigali, akekwaho gukwirakwiza ibihuha yifashishije imirongo nkoranyambaga ya interineti agamije kwangisha abaturage Leta iriho.

Mpozayo yaratawe muri yombi kuri uyu wa gatatu nyuma y’uko polisi imenye amakuru ko yaba ari gukwirakwiza ibihuha mu baturage ngo bivumbure kuri leta iriho.

Si ubwa mbere kandi Mpozayo afunzwe, kuko no mu Ugushyingo umwaka ushize yafashwe ashinjwa gutunga intwaro mu buryo butemewe n’amategeko no gusebanya.

Mpozayo yakoraga mu ihuriro rishyiraho amategeko muri Afurika y’iburasirazuba EALA (East African Legislative Assembly). Akaba yarakoreraga Arusha muri Tanzaniya.

Newtimes dukesha iyi nkuru ikaba itangaza ko uyu mugabo yakoraga ibi bikorwa byo gukwirakwiza ibihuha ahamagarira abaturage kwangaLeta iriho yifashishije imirongo nkoranyambaga ya interineti (social media ).

Umuvugizi wa polisi y’u Rwanda, ACP Damas Gatare na we yemeje ifatwa rya Mpozayo. Yagize ati :”Twongeye gufata Dr Christophe Mpozayo kubera kugerageza kwangisha abaturage ubuyobozi abinyujije mu nyandiko mu guhungabanya ubusugire bw’igihugu.”

Gatare yavuze ko Mpozayo afungiye kuri sitasiyo ya polisi I Remera, mu gihe iperereza rigikomeje.

Itegeko rivuga ko”umuntu wese ukwirakwiza ibihuha, wangisha abaturage ubuyobozi, kwanganisha abaturage ubwabo cyangwa uhamagarira abaturage guteza akaduruvayo mu gihugu abinyujije mu mvugo , inyandiko, mu mashusho, mu byapa n’ibindi mu guhungabanya umutekano w’u Rwanda, ahanishwa igihano cy’igifungo kuva ku myaka 10 kugera kuri 15.

Iperereza rikaba rigikomeje ngo bamenye niba ntaho ahuriye n’udutsiko tw’iterabwoba cyangwa abahakana Jenoside.

Ngo Kabarebe yaba abyumva kimwe n’umuhanzi Butera Jeanne aka Knowless…ntawe udakama izo aragiye!?

Image

NI BYO SE KOKO? BUTERA KNOWLES, KABAREBE?

Ubu inkuru zigezweho i Kigali ni izijyanye no kwibuka birunvikana, hagataho iz’iburirwa irengero rya Kizito Mihigo ndetse n’uriya munyamakuru, ariko mu ba jeunes n’inkundarubyino za muzika, inkuru igezweho ni uy’urukundo rushyushye hagati ya Gen Kabarebe n’umucuranzikazi Butera Knowless.

Ubu i Kigali , inkuru ni kimenyabose ko Umucuranzi Butera Knowles ari we cyana (umukunzi) kigezweho cya Gen James Kabarebe.
Ababivuga bafite aho bahera kuko hari ibimenyetso byinshi kandi simusiga.
– Gen James Kabarebe ni umwe mu bantu bafite amafaranga atagira ingano mu Rwanda kandi akaba akunda guhenurura ingutiya kurusha abazima n’abapfuye.
– Ni umuntu wikundira utwana duto cyane cyane utwangavu kubera ko abapfumu be batumurangiyemo umuti, akaba ari nayo mpamvu afite abana benshi. Hose muri Kigali, kuva mu Rwampara ugasatira Nyakabanda, ugaca mu Biryogo ugana Muhima na Kimicanga , ukanyarukira Remera ku Gisimenti, mu Kabagari na Bannyahe, ndetse na Birmingham m’ubwongereza aho leta yaho imurerera umwana wumuhungu yabyaranye na murumuna w’umugorewe Fifi Mudenge,  aho hose uhasanga abana ba Gen Kabarebe!
– Nta muramu we n’umwe batabyaranye, na babyara be yashoboye kubona barabyaranye!

Esperance umugore wa Kabarebe we yarumiwe kuburyo ngo ungenge afite arizuko amaherezo Kabarebe azahurira nabahungu be muri utwo dukobwa. Ati narumiwe ntakundi nabigenza.

Mushobora kwibaza muti ni gute umuntu uzi ubwenge yajya mu bagore bangana batyo atajyanye agakingirizo!!! Reka da!!! Ahubwo umugambi we ni ukubiba ku buryo bushobotse bwose , imiswa ya Sida afite kuva kera, ikaba inagaragarira buri wese, yewe no ku mafoto!
Igihangayikishije ni uko ngo anatuma abasilikare kumuzanira abakobwa bato bemera guhembwa amadolari maze bakaryamana nawe.

Ikindi, ni uko inkuru dukesha uwahoze ari umukunzi wa Butera Knowles itumenyesha ko ngo nyuma y’aho Gen James Kabarebe amenyeye Butera Knwles kuri Television, we atongeye kumuca iryera! yagize ati “ntacyo nakora kuko Knowles nicyo yahisemo gukundana n’umuyobozi! Nk’iriya modoka Kabarebe yamuguriye se nakayikuye he?”Mu magambo make ahita akupa telephone. Imodoka yavugaga ngo niyo yasohoreyemo indirimbo reka ngukunde benshi bemeza ko umukunzi yavugaga ari Gen Kabarebe. Iyo ndirimbo iri muri za video hano muri video zigaragara hasi ku nyenyerinews.

Ntabwo ari Butera Knowles gusa , Gen James Kabarebe yikundira udukobwa tw’utunyogwe, nka Betty yaturaganyije akiri Kadogo, uko amuzamura ingutiya akamuza ipeti arinda amugeza ku rya Major.

Na Belina nawe niko byamugendekeye!!

Ikindi twashoboye kumenya, ngo ni uko mbere yo kwitaba Imana, nyirabukwe wa Kabarebe ( nyina wa Esperance Kabarebe) , yakundaga kuvuga ko agahinda azajyana ikuzimu ari uko umwana we yaharitswe urwanda rwose!! Ati “ubonye n’iyo abigenza atyo ariko abakobwa banjye bose ntabamarishe ubumara bwa Sida!!

Abajeni bo mu muti i Kigali nabo bari baratikiye Knowless bakabura aho bamuvana, si ukwiruhutsa bivuyeinyuma!! Bati burya yari yaraduhahamuriye ubusa ni ikiburabwenge umuntu utinyuka kwigaragura mu migera ya Kabarebe!!!

 

Inkuru dukesha Inyenyerinews.org kuwa 11 Mata 2014

“Nyuma y’imyaka 20, Jenoside yabaye Nzamwitakuze,…Abarokotse jenoside babaye Imbyeyi idateka.” Edmond Munyangaju

IMYAKA 20 NYUMA YA JENOSIDE: TWARI TWIZEYE KO…!

Par:Edmond Munyangaju

Tariki ya 7 mata, abanyarwanda twibutse ku nshuro ya 20 jenoside yaduhekuye. Iki gihe ni umwanya mwiza wo gusubiza amaso inyuma tukamenya aho tuvuye n’aho tugeze, bikaba byanadushushanyiriza aho tugana. Mbere ariko yo gufatanya uyu umwitozo utoroshye, tubanje gufata mu mugongo uwo ari we wese wabuze abe muri jenoside no mu bundi bwicanyi butiswe jenoside. Muri iyi myaka 20 duteye umugongo, hari byinshi twari twizeye ko bijya ahagaragara, none turacyategereje ko izuba ribirasiraho. Hari n’ibindi twibwiraga ko umwijima wabipfukiranye burundu, none biragaragara ko utazatsinda urumuri. Reka tubirebere hamwe.

1. Jenoside yabaye Nzamwitakuze.

Mu kinyarwanda iyo umubyeyi yabyaraga apfusha, hari ubwo yageragaho umwana akamwita Nzamwitakuze. Ni nko kuvuga ngo iri zina ni iry’agateganyo, nakura nzamushakira irya burundu. Jenoside na yo yabaye nzamwitakuze. Loni ari na yo ifite inshingano zo kwemeza niba ubwicanyi ari jenoside, yatangiye iyita jenoside y’abanyarwanda. Byasobanuraga ko ari abayikorewe n’abayikoze bose ari abanyarwanda. Ni na byo koko, kuko nka jenoside y’abayahudi yakozwe n’abanyaburayi. Mu Rwanda ho ubutegetsi bwa FPR bwahisemo kuyihindura nzamwitakuze. Yabanje kwitwa itsembabwoko n’itsembatsemba, nyuma ihinduka itsembabwoko, irakomeza yitwa jenoside y’abatutsi, none ubu ni jenoside yakorewe abatutsi. Uwakwibeshya ni uwakwibwira ko noneho iretse kuba nzamwitakuze, ko urutonde rw’amazina rugiyeho akadomo. Urebye intambwe ya “ndi umunyarwanda” ushobora kwibaza niba tutazakanguka tugasanga bayise “jenoside yakozwe n’abahutu”, nibikomeza nk’uko Kagame yabitangaje muri iki cyumweru izaba “Jenoside yakozwe n’abahutu bafatanyije n’abafaransa”, nyuma ishobora kuba “jenoside yakozwe n’abahutu bafatanyije n’abafaransa na Kiliziya Gatolika ”, cyangwa “jenoside yakozwe n’interahamwe n’abafaransa”...inzira ya nzamwitakuze iracyari ndende.

2. Umubare w’abishwe n’abarokotse wabaye Vuguziga.

Mu kinyarwanda kwita umwana Vuguziga byashushanyaga ubushake bwo kuvuga ukuri ugera, ngo hatagira inyungu zawe zihangirikira, iteka ukagira icyo usiga inyuma. Dore bijya gutangira ubutegetsi bwa FPR bwatanze imibare muri Loni ko ngo jenoside yahitanye abantu 800.000. Aba barimo abatutsi n’abandi banyarwanda. FPR ku mpamvu izi yonyine yubakishije urwibutso hafi muri buri kagari n’imibare y’abahashyinguwe irandikwa. Byaje kuba urujijo kuko uteranyije iyo mibare usanga jenoside yarahitanye abasaga miliyoni enye. Nibwo hadutse Gacaca yaje yanzikiye gucukumbura, ihereye ku mibare yo kuri buri musozi. Hashize imyaka 2 irangiye. Nyamara ikibazo cy’umubare w’abahitanywe na jenoside n’abarokotse cyakomeje kuba Vuguziga. Umwanzuro wabaye gusiba imibare yanditse ku nzibutso, na none ku mpamvu zizwi na FPR n’abayo! Hagati aho imvaburayi Dogiteri Senateri Umwanditsi n’Umusesenguzi Bizimana Jean Damascène, mu kwezi gushize yashyize ahagaragara igitabo gikubiyemo ubushakashatsi rutsindangogo. Cyitwa “Inzira ya Jenoside yakorewe abatutsi mu Rwanda”. Muri make ngo jenoside yahitanye abatutsi 1.364.020. (avec précision!). Igitangaje ni ukuntu Gacaca yakusanyije amakuru yaruciye ikarumira, none Bizimana aravumbuye. Ibi na byo utareba kure yagira ngo birarangiye. Nategereze ejo hazaza hahishe ibindi. Bizimana ni umusogongero, umusomyo nturaza.

3. Jenoside y’Imburagihe.

Ku bwa Loni, jenoside yatangiye tariki 1/1/ 1994. Icyemezo gishyiraho TPIR cyemeza ko ibyaha bizakurikiranwa ari ibyakozwe guhera kuri iyo tariki. Aha ni ho bamwe bahera bakibwira ko Loni yemeje ko ihanurwa ry’indege ya Habyarimana atari yo ntangiriro ya jenoside. Kubyumva gutya byaba ari ukwihuta mu magambo. Ahubwo kuba ihanurwa ry’indege ari yo nsiriri ya jenoside, ni cyo gisobanura impamvu Loni yafashe itariki ya 1 mutarama 1994. Yari ifite amakuru rubanda rwa giseseka tutari tuzi nk’uko nyuma byaje kugaragara. Aho umucamanza w’umufaransa Jean Louis Bourguière asohoreye raporo ye, yerekanye ko imyiteguro yo guhanura indege ya Habyarimana yakozwe hagati ya mutarama na mata 1994. Iyi rero ni imwe mu mpamvu zateye Loni gufatira intangiro ya jenoside ku itariki ya 1 mutarama 1994, kugira ngo n’ibikorwa bya FPR byaje kubyara ihanurwa ry’indege ari yo yabaye imbarutso bijye mu rutonde rw’ibigomba gukurikiranwa.

Ibya FPR kuri iki kibazo byo ni agatereranzambaUbu hemejwe kwibuka abatutsi ngo bazize jenoside kuva 1959. Na Senateri Bizimana abigarukaho. Igisobanuro ngo ni uko kuva icyo gihe jenoside yateguwe na MDR, ababiligi na Kiliziya, nyuma hiyongeraho abafaransa mu kuyishyira mu bikorwa. Ku bya Kiliziya ho ararye ari menge. Muri 1959, 95% by’abapadiri bari abatutsi. Ubwo ni bo bagize uruhare mu gutegura jenoside yagombaga guhitana ababo! Ahandi ho FPR yemeza ko ari yo yatangije jenoside umunsi itera u Rwanda. Mu Itegeko Nshinga ryo ku wa 26 gicurasi 2003, ingingo yaryo ya 14 iragira iti: “Leta, mu bushobozi bwayo, iteganya ibikorwa byihariye bigamije imibereho myiza y’abasizwe iheruheru na jenoside yabaye mu Rwanda kuva ku wa 1 Ukwakira 1990 kugeza ku wa 31 Ukuboza 1994, abantu bafite ubumuga, abatindi nyakujya, abageze mu zabukuru n’abandi batagira kivurira”.

Ni byiza kwibukiranya uko ibintu byakurikiranye muri iriya minsi. Tariki ya 1 ukwakira 1990, bamwe mu basirikari b’ingabo za Uganda baremye umutwe bise FPR Inkotanyi batera u Rwanda binjiriye Kagitumba. Bahanganye n’ingabo zari muri ako gace, ndetse bukeye bwaho bakubitwa inshuro bihindira muri Uganda. Ni uwo munsi Fred Rwigema yapfuyeho. Tariki 5 z’uko kwezi, ni ho Kigali hafashwe abantu barafungwa bashinjwa kuba ibyitso by’inkotanyi. Ibi mbyibukije ngira ngo nerekane ko nta kindi gikorwa cyabaye tariki 1 ukwakira 1990 twashingiraho dufata iyo tariki nk’intangiriro ya jenoside.

 

Biragoye kumenya uwashyize iriya ngingo mu itegeko nshinga icyo yari agamije. Iyo wenda aza kuvuga tariki 2 ukwakira 1990. Byari kwitwa ko intambara yateye noneho mu Rwanda bakihimura bica abatutsi. Ku itariki ya mbere ukwakira nta n’umututsi witsamuye, keretse uwari urwaye ibicurane. Uwahisemo iriya ngingo yari agamije iki?  Hari bibiri umuntu yakeka.

Birashoboka ko yashakaga kwemeza ko FPR ari yo yatangije jenoside. Ntibyaba bitangaje kuko FPR ifite abanzi benshi mu bo yita abanywanyi bayo. Nk’uko byanakunze kugaragara, hari abo ishyira imbere nyamara buje ubuswa no guhubuka, icyo kikaba ari kimwe mu biyigejeje aharindimuka. Ikindi gishoboka ariko, ni uko FPR yaba yarabikoze ibizi kandi ibishaka, ikaba yari igamije kuninora abatutsi ko ibyababayeho ari yo yabitangije. Si n’ubwa mbere FPR yishongora ku barokotse jenoside nk’uko nigeze kubyerekana mu yindi nyandiko. Uwumva arumve. Ngo Kadakenga yaranyereye avunika ugutwi, yongeye kunyerera avunika ijosi, ati urupfu rurancira amarenga nkaba umwana”. Ukuri kwa FPR ni uko jenoside yatangiye tariki 1 ukwakira 1990 itangijwe na FPR. Usibye igitero yagabye uwo munsi, nta kindi cyabaye cyatuma iyo tariki ifatwa nk’intangiro ya jenoside. Niba hari ufite ikindi gisobanuro, namubwira iki.

4. Icyunamo gihoraho n’ishyingura ritarangira.

Nyuma y’imyaka 20 turacyakora icyunamo. Mu kinyarwanda kimwe no mu yindi mico ku isi, icyunamo ni mwanya wo gusenyuka ku basigaye bitewe n’uwabo washoje urugendo. Impamvu ni uko uwacu ugiye burya haba hari igipande cyacu kijyanye na we: amateka twasangiye, imiruho n’ibyishimo…tuba dukeneye igihe cyo gupfana na we. Gusa na none, ikiba kigamijwe si uguheranwa n’urupfu. Tuba tugira ngo ibyo nibirangira tuzuke, tweguke dukomeze urugendo, kuko twebwe igihe tukiriho, tugomba kubaho. Ni yo mpamvu icyunamo kiba kigomba kugira aho kirangirira ngo abantu bongere biyubake. Ibyo ntibibabuza nyuma guhora bakibuka. Kwibuka aho bitandukaniye n’icyunamo, abantu ntibahuzwa no kuririra uwagiye, bibuka ubupfura bwe, ubwitange, umurava n’ibindi byose bidakwiye kwabagirana.

Mu rwa Gasabo ho FPR yashyizeho icyunamo kidashira. Nyuma y’imyaka 20 ngo turacyakora icyunamo cya buri mwaka. Igisobanuro ngo ni uko amahano yabaye arenze urugero (kandi koko ni byo) icyunamo cyayo kikaba kitamera nk’icy’urupfu rusanzwe. Uko wagoragoza kose, ni amahano kumara imyaka 20 mu cyunamo. Twakagombye kuba twaratangiye kwibuka. Mu rwego rwo gutinza iyo mpinduka, FPR yashyizeho ishyingura ritarangira. Hari imibiri imaze gutabururwa no kwimurwa incuro nk’eshanu. N’ubu kuyangaza imisozi ntibirarangira. Ikindi kidasanzwe ni ukwanika uduhanga tw’abantu ku nzibutso. Igisobanuro ngo ni ukugira ngo bitazibagirana. Ntaho byabaye. Kuko no gushyingurwa biri mu burenganzira bwa muntu. Ushatse ibimenyetso hari amafoto n’ubudi buhanga bwakoreshwa. FPR yo yarahiye ko abacu batazaruhukira mu mahoro igihe cyose igikeneye kubabyaza umusaruro. Abaganira na Kagame muzamubwire niba abishima, azatange urugero. Nka buriya afashe ibisigazwa bya nyirasenge Gicanda akabyanika ku muryango w’urwibutso rwa Nyanza twamenya koko ko ibyo akorera abandi atabikoreshwa n’izindi nyungu no gushinyagura. Cyakora ikibimutera turakizi: gucuruza ibyago n’amarira y’abandi!

5. Abarokotse jenoside babaye Imbyeyi idateka.

Uwashaka kumenya uburyo bamaze imyaka 20 bakamwa amafaranga akiza agatsiko, yasoma inyandiko yasohotse mu kinyamakuru igihe.com mu cyumweru gishize. Yerekanaga uburyo amafaranga ya FARG hari abanzikiye kuyarira kuyamara. Iyo nyandiko aragira iti:

“Ubugenzuzi bwakozwe n’Urwego rw’Umuvunyi mu Kwakira 2012 kugeza muri Mata 2013, bugashyirwa muri raporo yashyikirijwe Minisitiri w’Intebe Dr Habumuremyi Pierre Damien, ndetse n’Inteko Ishinga Amategeko, bugaragaza ko hari ibikoresho by’ishuri byaguzwe na FARG bigenewe abanyeshuri bacitse ku icumu byandagaye hirya no hino mu Turere bitigeze bishyikirizwa abo bigenewe nk’uko byari biteganyijwe. Iyi raporo kandi igaragaza ko mu mafaranga yagenewe FARG agera kuri miliyoni 130 n’ibuhumbi 783 n’amafaranga 706, ubuyobozi bwa FARG butabasha gusobanura imikoreshereze yayo ndetse n’amafaranga arenga miliyoni 86 n’ibihumbi 854 n’amafaranga 947 yakoreshejwe indi mirimo idafite aho ihuriye n’ibikorwa biterwa inkunga na FARG. Ubu bugenzuzi kandi bukomeza bwerekana ko hari n’ibigo by’amashuri byo mu turere icyenda, FARG ibereyemo umwenda ungana na 41,810,138 biba byarahaye ubumenyi n’abana FARG ibereye umubyeyi ariko byakwandikira FARG byishyuza ikavunira ibiti mu matwi”.http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/farg-na-minaloc-ibisobanuro

Iyo ufashe miliyoni 130 zari zigenwe, ugakuramo 86 zakoreshejwe ngo ibitagize aho bihuriye na FARG. Hasigara miliyoni 44. Wakuramo miliyoni 41 zari zigenewe ibigo by’amashuri zitishyuwe (zagiye ahatazwi) hasigara miliyoni 3 gusa. Izi eshatu ni zo zageze ku barokotse. Niba hari uhakana ko ibi atari ugucuruza abarokotse jenoside natubwire uko we abyita.

6. TPIR isize amapfundo.

Ikindi cyaranze iyi myaka 20 ni urukiko mpuzamahanga rwashyiriweho guca imanza, TPIR. N’ubwo rwari rufite inshingano yo gukurikirana ibyaha byose ku mpande zombi zarwanaga, rurangiye aba FPR bakidegembya. Benshi barugaya kubogama. Iyaba ibi byari ukuri, Kagame n’amashumi ye twakagombye kubabonana umucyo mu maso. Nyamara si ko bimeze. Uko bukeye barushaho guta umutwe kugeza n’aho ubakuriye Museveni yigamba ko bafite umushinga wo kurimbura “bantous”. Ku muntu witambukira mu nzira, TPIR yakingiye ikibaba FPR. Ku muntu ureba kure, TPIR isize imanitse ibya jenoside mu kirere. Bishobora guhanuka igihe icyo ari cyo cyose, kandi umwe mu bafite amahirwe menshi ko byamugwira ni FPR. Reka nisobanure.

Kugeza ubu ntawe urahamwa no gutegura jenoside.

TPIR isize yemeje jenoside itagira uwayiteguye. Byarabanje babyumvisha Kambanda ngo yemere ko guverinoma yari ayoboye ari yo yayiteguye, biyibagiza ko iyi guvernoma yagiyeho jenoside yaratangiye ! FPR yanditse mu Itegeko Nshinga ko ngo jenoside yatangiye ku ya 1 ukwakira 1990. Loni yo ngo yatangiye tariki 1 mutarama 1994. Ufashe ibya Loni igipindi gihita gisenyuka kuko Guverinoma y’abatabazi ntiyategura jenoside yayitanze kubaho ho amezi ane. Ufashe ibya FPR bwo waba ushyize ibintu i Rudubi. Uwari witezwe ni Bagosora. Urukiko rugiye kubyica rumuhamya ibyaha byose ariko rumuhanaguraho icyo gutegura jenoside. Nguwo umutego uzashibukana FPR ejo hazaza. Umunsi zahinduye imirishyo, iki cyuho cy’uwateguye tuzi uzakijyamo: FPR. Aha wahahera wumva icyo Mugesera azira. FPR irifuza ko yakwemera ko muri MRND bateguye jenoside. Yababereye ibamba. None amaso yaheze mu kirere.

Guverinoma y’abatabazi nta jenoside yakoze.

Ubivuze gutya abantu bashobora kwikanga, nyamara usesenguye imanza za Arusha ni wo mwanzuro ugeraho. Icyo urukiko rwa Arusha rwemeje, ni uko mu bari bagize guverinoma y’abatabazi hari abahamwa n’iki cyaha. Nyamara kibahama buri wese ku giti cye. Ntabwo gihama guverinoma muri rusange nk’itsinda. Gihamya ni uko babiri mu bari bayigize bagizwe abere. Abo ni Andereya Ntagerura wari minisitiri w’itumanaho no gutwara ibintu na Andereya Rwamakuba wari minisitiri w’uburezi. Kandi koko icyagaragaye mu manza, nta nyandiko, nta nama cyangwa ikindi kigaragaza aho guverinoma yateranye igashishikariza abantu gukora jenoside. N’abakatiwe byaturutse ku bikorwa byabo ku giti cyabo mu duce tunyuranye tw’igihugu. Mu yandi magambo, icyaha nticyabahamye nk’abaminisitiri cyabahamye nk’abantu ku giti cyabo.

Ingabo z’u Rwanda(FAR) jenoside ntizihama.

Uko byagendekeye guverinoma y’abatabazi ni na ko bimeze mu bari ingabo z’igihugu. Abahamijwe icyaha byaturutse ku bikorwa by’umuntu ku giti cye, ariko bitavuze ko hari umugambi ingabo zagize wo gukora jenoside. Ikimenyimenyi, ni uko abari bazikuriye ku nzego zo hejuru bagizwe abere. Twafata nk’urugero rwa Gratiyani Kabiligi wari G3, ni ukuvuga umuyobozi ku rwego rwa gatatu ushinzwe ibikorwa bya gisirikari. Twavuga na Ndindiliyimana wari uyoboye Jandarumori. Kugirwa abere kw’aba bantu ni ubutumwa bukomeye ko ingabo nta kigaragaza ko zagize umugambi, cyangwa amabwiriza yo gukora jenoside. Gusa hari abayishoyemo ku giti cyabo.

Ibi byose birerekana ko Arusha, n’ubwo yabogamiye ku Nkotanyi, nyamara isize umuryango ufunguye. Ibi biratanga uburyo ko mu gihe kiri imbere, FPR nimara guhirima, ibyuho byagaragaraga mu manza za jenoside byazagira uburyo bwo gusibwa. Ikindi ni uko kuba ingabo na guverinoma y’abatabazi jenoside itabahama muri rusange, ejo n’ejobundi bizafasha kumva neza amateka ya jenoside bitambutse uyu murongo ntayega waciwe na FPR.

7. Kagame imbeho iragenda irushaho kumubana ubutita.

Ibi byose tumaze kuvuga Kagame na FPR barabizi, n’amahanga arabibona. Wahera aha ukumva akato Kagame agenda yinjiramo buri munsi, n’impamvu arushaho guta umutwe no kuvuga amateshwa. Mu myaka yashize, mu cyunamo i Kigali byabaga ari uruvunganzoka rw’abashyitsi biganjemo abakuru b’ibihugu n’aba za guverinoma. Uwitegereje uyu mwaka yabonye uburyo byitabiriwe n’abayobozi bacyuye igihe kurusha abakiri mu mirimo. Nyamara FPR yari yatangije icyunamo mu kwa mbere mu kureba ko uyu mwaka wayibera umwihariko. Umwihariko warabaye ariko si uwari witezwe. Hari hitezwe abashyitsi batabarika, none haje mbarwa. Abanyaburayi bamaze gukuramo akabo karenge, keretse nka Blair Tony na we kubera imirimo arangiriza muri RDB. Abakuru b’ibihugu na guverinoma bari mbwarwa ( Yoweri Museveni wa Uganda, Uhuru Kenyatta wa Kenya, Ali Bongo Ondimba wa Gabon, Ibrahim Boubacar Keïta wa Mali, Denis Sassou Nguesso wa Congo, Hassan Sheikh Mohamud wa Somalia, na Hailemariam Desalegn wa Etiyopiya).

Ibi ntibiterwa n’uko amahanga atagiha agaciro jenoside, ahubwo arishisha Kagame n’ubucuruzi ayibyaza. Mu myaka yashize barahururaga kuko yari akibabeshya ko ari Nyirubutungane na Mukiza. Aho bamariye kuvumbura ko ari Bihemu na Kirimbuzi, ntawe ugishaka gusohoka ku ifoto imwe na we. Aho abayobozi bo ku isi, cyane cyane i Burayi na Amerika batangiye kumuhunga, yiyuburuyemo umwarimu wa za Collège zo muri Amerika. Kuko nyine abayobozi batakimutumira, arikora akazenguruka Amerika ngo atanga ibiganiro muri za Collège. Muribuka umwaka ushize ubwo yasiganwaga na Kikwete. Gusa ingendo zabo zari zihabanye. Mu gihe Kikwete yakirwaga n’Inteko Ishinga Amategeko y’Amerika, Kagame yari muri College tutazi. Quelque part sur la terre!! Aho akigerageza gukandira ni muri EAC (East African Community). Na byo mu cyumweru gitaha tuzabereka uburyo bitarimo kumuhira nk’uko bamwe babikeka.

8. Abambari ba Kagame mu ihurizo rya Nzamugwinyuma.

Abambari ba Kagame na bo bageze mu gihirahiro. Umugani w’Abarundi, babuze ayo bacira n’ayo bamira. Ku ruhande rumwe baramukeneye kuko bamuriraho. Ku rundi ruhande barabona ko amarembera agenda yagereza. Hagati ya Zibukira na Nzamugwinyuma (nzamugwimbere ku bwa minisitiri Mussa Fazil) ihurizo ni ryose. Mu kubafasha kwihangana no kuzirikana amaherezo yabo, reka mbature aka karirimbo ka nyakwigendera Georges Moustaki, yakise “Chanson cri” (Intabaza). Ndayandukura uko iri ngo ntamwicira inganzo, nyuma nyishyire mu kinyarwanda ku batumva ururimi rwa bene madamu:

Je veux que ma chanson soit comme un cri d’alarme

Entre un air à la mode et un chanteur de charme
Et même si je ne chante pas assez fort
Qu’on veuille m’écouter trois minutes encore…

Je dis que le bateau prend l’eau de tout coté

Il est temps qu’on essaye de le colmater
Victime ou criminel les deux sont concernés
Et s’il y a un coupable on est tous condamnés

 

Ndifuza ko iyi ndirimbo yanjye yababera nk’impuruza

Wenda ntigezweho cyangwa ngo ibashimishe

Ndabizi ko ijwi ryanjye ritarangurura bihambaye

Ariko nyabuneka nimunyumve byibura iminota itatu…

 

Dore ubwato buratobotse kandi amazi arabinjirana impande zose

Iki cyari igihe gikwiye cyo kubusana imitutu

Waba umwicanyi cyangwa urengana mwese birabareba

Kuko niba hari uwo icyaha gihama mwese muzafatanya kwishyura.

 

 

Mugire amahoro,

Edmond Munyangaju.

Ngo umuhanzi Kizito Mihigo yaba yaburiwe irengero?!

Ingeso mbi ntirara bushyitsi! Muri iki gihe cyo kwibuka génocide mu Rwanda ku ncuro ya 20 yatewe na Kagame Paul ubwe ubwo yagaba igitero ku Rwanda ku italiki ya 1/10/1990 akongera agakoma imbarutso ya rurangiza ahanura indege yarimo abakuru b’ibihugu 2 : Habyarimana Juvénal w’u Rwanda na Ntaryamira Cypriani w’igihugu cy’u Burundi, hagakurikiraho amahano y’ubwicanyi butagira izina bwakozwe n’interahamwe zivanzemo inkotanyi, nyuma FPR igakomeza ubwo bwicanyi mu Rwanda hose yica abahutu ikanabakurikirana muri Congo no mu bindi bihugu kugeza kuri uyu munota ikaba ikiri kwica , noneho kuri iyi ncuro ya 20 yo kwibuka ayo mahano yose Kagame Paul yakuye agahu ku…kuko ari kwica umuntu wese uri gutinyuka kuvuga ayo mahano yakoze n’abatutsi barimo! Reka tubahe ingero nke cyane ziri kuvugwa muri iyi minsi mike icyunamo gitangiye z’abamaze gupfa no kuzimira :

1.Nk’uko byumvikanye kuri radio itahuka kuri uyu mugoroba wo kuwa Gatatu tariki ya 9 Mata 2014, umunyamakuru Jean Paul Turayishimye yavuze ko kuva kuwa Gatandatu tariki ya 5 Mata 2014, Bwana Kizito Mihigo yaburiwe irengero.Nyuma y’uko Kizito ahamagajwe mu nama y’abakuru ba FPR agaterwa ubwoba cyane, DMI ngo yakomeje gucukumbura icyaba kihishe inyuma y’indirimbo ye « igisobanuro cy’urupfu », kuko Paul Kagame we ngo yumva ko nta kindi cyaba cyaramuteye kuririmba kuriya uretse impamvu za politiki.Amakuru arimo avugwa mu binyamakuru binyuranye ngo Jack Nziza yabwiye Paul Kagame, ko afite ibimenyetso ko Kizito Mihigo ngo yaba yarashinze umutwe urwanya leta mu ibanga. Ngo uwo mutwe wa Kizito ugizwe n’abasore n’inkumi, bahoze mu Rwanda ni ukuvuga abo bita « Abasopecya ».

2.Kuwa mbere  tariki ya 7 Mata 2014 nibwo Umuyobozi wa Radio ya Gikirisitu” ubuntu butangaje” benshi bita “Amazing Grace” Ntamuhanga Cassien  w’imyaka 35 yaburiwe irengero. Kuri uyu wa kabiri Polisi yadutangarije  ko yamenye iyi nkuru ndetse ikaba yatangiye iperereza. Imodoka ye yari amaranye amezi abiri ndetse yari ataramara kwishyura nk’uko tubikesha abayimugurishije,niyo yabashije kuzanwa n’abantu batazwi bayigeza ku kazi ke. Amakuru veritasinfo ifite ni uko uyu Ntamuhanga yari amaze iminsi ahatwa ibibazo na polisi y’u Rwanda byerekeranye n’uko amasengesho ye avuga kuri radio ayobora yumvikanamo no gusabira abahutu bishwe mu gihe cya génocide!

Yaba Kizito yaba Ntamuhanga bombi ni abatutsi bacitse ku icumu bihaye kuvuga ko n’abahutu bishwe nabo ari abantu kandi kubwa Kagame batagomba kwibukwa, ubusanzwe umututsi unyuranyije n’ibyifuzo bya Kagame ahabwa igihano cyo kwicwa. Ntabwo twakwemeza ko aba banyarwanda bombi bishwe ariko birazwi ko inzira ari 3 ku muntu washyizwe mu majwi na FPR: Kwicwa, Gufungwa cyangwa Guhunga! Imana ibarinde babe bakiri bazima aho gukomeza kongera amarira kuyandi abanyarwanda bamaranye iyi myaka 20 yose !

3.Uyu munsi kuwa kane taliki ya 10/04/2014 Umuntu utaramenyekana yabonetse mu kizenga cy’amazi yapfuye acuritsemo i Kigali. Polisi yashoboye gukura umurambo we mu mazi, gusa amazina ye ntaramenyekana. Polisi yasanze ari umugabo uri mu kigero cy’imyaka 20 na 25, kandi hari bamwe mu baturage bari bashungereye bavuze ko bari basanzwe bamubona akora nk’umukarani mu gakinjiro ka Gisozi. Umunyamakuru wa IGIHE aravuga ko yabonye uwo muntu asa n’uwakubiswe ikintu gikomeye inyuma ku mutwe.

https://i0.wp.com/www.igihe.com/local/cache-vignettes/L367xH336/arton50161-faca6.jpg

4.Umutaliyani Francesco benshi bakundaga kwita Franco, yasanzwe yapfiriye mu nzu yari anacumbitsemo ahitwa mu Kiyovu cy’abakire mu Mujyi wa Kigali. Ku gicamunsi cyo kuwa Kane tariki ya 9 Mata nibwo Franco, wari ufite akabari kazwi ku izina rya New Mangaroca mu mujyi rwagati, hafi y’ahitwa kwa Rubangura, yasanzwe mu nzu ifunze kandi yapfiriyemo. Twizere ko uyu mutaliyani atahawe utuzi twa Nziza kubera kugira ingengabitekerezo ya kiliziya Gatolika yateje génocide mu Rwanda! Gusa ikizwi ni uko uyu mutaliyani yafatwaga n’inzego z’iperereza za Paul Kagame nk’umuntu woherezaga hanze y’igihugu amakuru mu ibanga ku bikorwa bibi by’ubutegetsi bwa Paul Kagame! Nta nubwo icyamwishe kizigera kimenyekana kuko bizwi nyine n’ubwo butegetsi gusa !

Ariko uko byagenda kose ,izi mpfu ntabwo ari ubusambo, ni impfu za politiki  yamenyerewe mu Rwanda yo kwica umuntu wese ubonwa ko afite imyumvire idahuje n’iyabayobora igihugu muri iki gihe! None se ibyo Kagame yivugiye sibyo ? les faits sont têtus ! Ibi byose biragaragaza aho agejeje u Rwanda akazarusiga mu muvu w’amaraso nk’uko yarufashe amaraso ari gutemba!

Imana ibe hafi y’abanyarwanda!

Ubwanditsi bwa Veritasinfo kuwa 10 Mata 2014.

Léotard : “Nous n’avons aucune excuse à faire à Kagame

francois-leotard

François Léotard

INTERVIEW – Ministre de la Défense de 1993 à 1995, au moment du génocide rwandais, François Léotard réagit à son tour aux propos du président Paul Kagame, qui met en cause le rôle de la France dans les massacres.

Comment jugez-vous la montée des tensions entre la France et le Rwanda, et notamment les accusations du président Kagame?

Je pense tout d’abord que le gouvernement français n’a pas suffisamment réagi à cette insulte, car c’en est une, il n’y a pas d’autres mots. Nous aurions dû aller beaucoup plus loin et plus fort. On pouvait par exemple éviter toute représentation de la République française aux commémorations. C’était à nous, de notre propre chef, de n’envoyer personne, pas même l’ambassadeur. Je suis scandalisé que l’on remette en cause l’opération Turquoise que j’ai menée, avec l’appui de François Mitterrand, d’Edouard Balladur et d’Alain Juppé (respectivement Président, Premier ministre et ministre des Affaires étrangères, Ndlr). Cette opération était extrêmement compliquée et nous sommes aujourd’hui accusés de façon infamante par ce monsieur. Paul Kagame agit ainsi pour se sortir d’une passe diplomatique et intérieure difficile. C’est un petit dictateur comme malheureusement un certain nombre de pays en ont produit.

Y a-t-il eu pour autant des “erreurs” ou un “aveuglement” de la France par rapport à ces massacres, comme l’a reconnu Nicolas Sarkozy en 2010?
Je crois qu’on a eu tort de dire cela à ce régime dictatorial. Pour une question d’honneur et de dignité, on devait être beaucoup plus dur. Il y a des moments où la République française doit se faire respecter. En 1994, l’émotion était très grande dans le monde et nous avons été les seuls à intervenir. C’est quand même scandaleux que cela retombe sur nous. Nous n’avons aucune excuse à faire à M. Kagame.

«C’est une réécriture de l’Histoire que de croire que la France avait connaissance d’une volonté de génocide»

Avant même le début de l’opération militaire française au Rwanda, la France est accusée par Paul Kagame d’avoir “préparé le génocide”. Cela repose la question des relations de Paris avec le régime rwandais d’alors…
Je n’ai pas l’intention de juger ce qui a pu être fait avant ma nomination dans le gouvernement d’Edouard Balladur. Mais je me souviens des discussions que j’ai pu avoir avec François Mitterrand. Il y avait une réflexion, de la part du Président, fondée sur le passé quant aux rapports entre les pays anglophones et le Rwanda. Cette conception prévalait lors qu’il y a eu une infiltration dans ce pays francophone venue du nord (la rébellion tutsie menée par Paul Kagame, le FPR, avait été créé quelques années plus tôt en Ouganda, Ndlr).

Le gouvernement auquel vous apparteniez n’a pas soutenu le régime génocidaire?

Je n’ai pas le sentiment que c’était le cas. Il y avait certainement la volonté de freiner l’avancée du FPR sur Kigali. Mais c’est une réécriture de l’Histoire que de croire que la France avait connaissance d’une volonté de génocide. C’est absurde. Il n’y avait certainement pas de complicité. Quant au passé, j’ai dû mal à me prononcer car je n’ai pas tous les éléments d’information. Je souhaite d’ailleurs qu’ils soient aujourd’hui ouverts.

Vous êtes donc favorable à la levée du secret défense dans ces événements, à l’instar d’Edouard Balladur?
A chaque fois que la France est mise en cause de façon aussi malhonnête, je pense que nous avons tout intérêt à ouvrir les dossiers, tant qu’il n’y a pas de menaces sur nos forces ou sur le pays, ce qui ne semble pas le cas ici. Nos soldats ont été exceptionnels, ils ont fait un travail incroyable et ont sauvé des milliers de vie. Qu’ils se fassent aujourd’hui cracher dessus, c’est aberrant. Et que le gouvernement ne les défende pas davantage, cela me choque beaucoup.

Arnaud Focraud – leJDD.fr

lundi 07 avril 2014

 

 

Tubivuge tubisubire : Ibyo FPR ikora biteye isoni !

Parution: Wednesday 9 April 2014, 00:12

Par:Musemakweri Jean de Dieu 

Nabo tubibuke

1. FPR ikora byinshi bihabanye n’umuco wa Kinyarwanda

1.1. Kwihoorera byabagaho mu muco wa kinyarwanda, ariko byari ibintu bibi kuko bivugakwica inzirakarengane imwe yo mu muryango w’uwakwiciye. Kubera ko Interahamwe zigizwe n’Abahutu, ariko atari Abahutu bose, zishe Abatutsi batageze kuri miliyoni 1, FPR yabahoreye yica miliyoni na miliyoni z’Abahutu b’inzirakarengane, n’ubu kandi irumva gukomeza kubica ari uburenganzira bwayo, ndetse bikaba n’inshingano yiyemeje. Ibyo FPR ikora biteye isoni kuko binyuranyije n’amategeko yagengaga umuco mubi wo guhoora ; kandi aho ibihe bigereye aha, uwo muco wagombye kuvaho, ntihagire uwihanira, ntihagire uwihorera, byose bigashyikirizwa ubucamanza.

1.2. Kugirango umwuka mubi hagati y’abantu n’imiryango yabo bitabyara inzigo, mu muco nyarwanda habagaho Gacaca zigamije kwunga ababaga bagize ibyo bapfa. Urebye uko Gacaca nyarwanda yari imeze, usanga ibyo ingirwa-Gacaca za FPR zakoze biteye isoni. Ntizunze Abanyarwanda, ahubwo zabahembereyemo inzigo.

1.3. Mu kinyarwanda ububwa buri ukubiri : Kwima uwaguhaye no gusaba uwo wimye. Hari Abatutsi benshi bakijijwe n’Abahutu bahaze amagara yabo kugirango babashe kubigeraho. FPR yatoje abo bacikacumu kutazongera kuvuga ko hari Umuhutu n’umwe wakijije Umututsi n’umwe. Ikongera iti : “Niba hari Umuhutu wabashaga gukiza Umututsi, ubwo ni uko yakoranaga n’Interahamwe”. Erega ubwo uwo Muhutu akaba arafunzwe, yambuwe ibye cyangwa aranishwe kubera ineza yakoze ! FPR rero izatubwire niba Abanyaburayi bagize ubutwari bwo guhisha no gukiza Abayahudi igihe cya Hiltler (les justes parmi les nations) barakoranaga n’AbaNazi ba Hitler nyine. Bamwe muri abo Bahutu bakijije Abatutsi bishwe n’Inkotanyi. Impfubyi basize zajya kwa ba bantu bakijijwe n’ababyeyi bazo, bakazirukanira kure. Ubwo si ubunyarwanda, ubwo si ubupfura ; ni ubunyamaswa, ni ubupfunya, ni ubunyanda FPR yigisha abambari bayo. Kuba hari Umututsi n’umwe ukiriho, ni uko Abahutu bose batishoye mu bwicanyi. Iyo babijyamo uko banganaga bose, Abatutsi baba barashize burundu mu Rwanda.

Ubundi bubwa ni ugusaba uwo wimye. FPR yimye Abahutu benshi b’inzirakarengane uburenganzira bwo kwishyira bakizana, ibajugunya mu munyururu, aho baborera. Yarangiza ikabasaba kwemera ibyaha batakoze kugirango bagabanirizwe ibihano, ariko nayo ibonereho kwemeza ko nta Muhutu n’umwe utarishe.

1.4. FPR irakungura. Abarundi baravuga ngo “Atawe avugana ingya mu kanwa”, icyo ni ikinyabupfura gisanzwe. Ariko “nta n’umwana wonka arira”. Iyo hari umwana ubyadukanye, babimucaho hakiri kare kuko ari ukugira ikinyabupfura gike no gukungura. Kirazira kandi ko abana, yewe se n’abantu bakuru, basubiranamo bari gufungura. Ngaho rero bafashe ibyuma, amakanya, ibiyiko n’indosho barishaga, bakabihindura intwaro zo kurwana ! Ibyo bintu byose bizira, FPR ni byo ikora gusa. Kuri yo, gutegeka igihugu ni “ukukirya ucyicayeho”. Nta n’ubwo nabigereranya no kwonka, ahubwo ni nko gukama, ariko ugakama n’ayo mu ihembe, ni ukunyunyuza imitsi y’Abanyarwanda. Uko FPR iriho imiragura, ni nako induru n’imiborogo byayirenze ngo hatagira undi Munyarwanda usaba kugira nawe uburenganzira n’uruhare ku byiza by’igihugu cyamubyaye. Biteye isoni.

1.5. Gukunda ibintu, kugira inda nini kandi mbi bya FPR bigaragarira no mu cyunamo cya buri mwaka. Mu muco wa kinyarwanda, habaho icyunamo. Kimara igihe cyagenywe, kikarangira. Kuki FPR ikora uko ishoboye ngo ihoze Abanyarwanda mu cyunamo ? Ni uko umuntu uri mu cyunamo yubahwa, agasigasirwa kandi agasurwa. Abaje kumusura ariko ntibaza imbokoboko. Buri wese aza hari ikintu yitwaje : sheki (chèques) z’amafaranga, inkunga n’imfashanyo z’ubwoko bwinshi, gutuma FPR ivugwa n’ibindi. Ngiyo impamvu FPR ikunda icyunamo. Gukunda ibintu, ukagera n’aho ujya kubishakira mu cyunamo biteye isoni.

1.6. FPR ifite imyumvire yayo yihariye y’amateka y’u Rwanda. Ikibabaje ni uko ari imyumvire icuramye, kandi FPR ikaba ariyo yigisha urubyiruko, ikaba ariyo yubakiraho politiki yayo. Ibyo byongeye kugaragara ku buryo budashikanywa muri disikuru z’urukozasoni za Museveni na Kagame ejobundi le 7 Mata 2014 i Kigali, ku munsi wo kwibuka. Iyo myumvire ni iyo FPR ihatira abantu bose. Uyihinyura wese, kabone n’ubwo yaba ari Umututsi, aba abaye umwanzi nyagupfa wa FPR. Urugero rutari kure ni umuhanzi Kizito Mihigo FPR isigaye yanga urunuka kumva aho ahimbiye indirimbo ye yise igisobanuro cy’urupfu.

Mu nyomeko y’iyi nyandiko turabagezaho amagambo y’iyo ndirimbo, maze buri wese arebe niba hari ikirimo gikwiye urupfu cyangwa burundu y’akato.

2. Inyeshyamba za FPR zateye u Rwanda mu w’1990 zivuga ngo zirifuza kuzana ubutegetsi bwiza kurusha ubwariho. Zazanye ingoma mbi kurusha izabayeho zose kugeza ubu mu Rwanda.

3. Zavugaga ko zigiye kubohora ahanini Abatutsi, baba impunzi cyangwa abari mu Rwanda. Igihe kigeze, ntiyazuyaje kubuza amahanga kubatabara ubwo Interahamwe zariho zibica ubutitsa. Ibyo FPR yabikoreye ko, iyo amahanga atabara, itari gufata ubutegetsi bwose nk’uko yabyifuzaga. Nta n’ubwo yazuyaje kurimbura nayo ubwayo Abatutsi bamwe (itaretse nanone Abahutu, Abatwa n’Abazungu) kugirango igere kuri ubwo butegetsi. Ibi ntabwo ari amagambo gusa. Uwifuza kubimenya by’imvaho muri make ariko meza yakwegera ababyeyi, inshuti, abavandimwe, n’abaturanyi b’Abatutsi FPR yishe nkana, ibizi neza kandi ibishaka, cyangwa agasoma igitabo cya Jean Marie Vianney Ndagijimana, Paul Kagame a sacrifié les Tutsi, Editions La Pagaie, Collection Ibuka-Bose, Orléans, 2009.

4. Ubwo FPR yatangiye iteza ubwega, ivuza iya bahanda ngo icyatumye Interahamwe zirara mu Batutsi zikabicira hafi kubamara, ngo ni urwango karande Abahutu bose (!) baamwe bafitiye Abatutsi. Iki ni ikinyoma cyambaye ubusa. Aya mahano yatewe n’uko FPR yari imaze kwica perezida Yuvenali Habyarimana w’u Rwanda, Sipiriyani Ntaryamira w’u Burundi n’abari kumwe nabo bose mu ndege yari ibavanye muri Tanzaniya. Ubwo kandi hari hashize amezi make FPR yishe perezida Melkiyor Ndadaye, abafasha be ba hafi benshi, ndetse n’abandi bantu barimo umugore wa Bwana Silivestiri Ntibantunganya wari ministiri w’ububanyi n’amahanga w’uburundi mu Ukwakira 1993. Uwo mubyeyi FPR yamwishe ari ku kiriri kuko yari amaze iminsi mike abyaye. Ngicyo icyateye amahano yagwiririye u Rwanda mu w’1994.

5. Imaze gufatira ubutegetsi mu mivu y’amaraso, FPR yaciye iteka ko amoko (Abahutu, Abatutsi n’Abatwa) aciwe mu Rwanda. Irondakoko ryo ryarakomeje ndetse amahano yagwiririye u Rwanda mu w’1994 akomeza guhindurirwa amazina nk’uko uruvu ruhindura amabara, kugera ubwo asigaye yitwa “jenoside yakorewe Abatutsi” kandi nta moko akibaho mu Rwanda. Kuri iyi ngingo, ntitwabura gushimira urubuga leprophete.fr kuko ari rwo rwatinyutse mu w’2011 kwongera gukoresha imvugo “Abahutu, Abatwa n’Abatutsi”, kwerekana ko amoko atari ikintu kibi, ko ahubwo ikibi ari irondakoko.

6. Muri Kamena 2013, noneho mu ijwi rya Kagame umukuru wayo, FPR yareruye ivuga ko amoko abaho, ariko Abahutu bakaba bafite ubugome muri kamere yabo, buri Muhutu wese, n’uzavuka akaba agomba gusaba imbabazi Umututsi wese kuberako Abahutu bishe Abatutsi. Nyamara mu mateka y’u Rwanda kugeza ubu, Abatutsi ni bo bishe Abahutu kurusha uko Abahutu bishe Abatutsi ; kandi ntawica uwo akunda. N’imibare irabyerekana, kandi imibare ntibeshya, usibye nyine bene ya yindi FPR “itekinika”. Muri 2013 FPR yatangije gahunda ibyo kwigiriza nkana ku Bahutu bigomba gukorwamo, iyo gahunda ikaba yariswe “Ndi umunyarwanda”. Ariko rero, nk’uko twabibonye mu ntangiriro y’iyi nyandiko, ibyo FPR ikora binyuranyije n’umuco wa Kinyarwanda kandi biteye isoni.

 Igisobanuro cy’urupfu KIZITO MIHIGO

 Inyikirizo : Urupfu ni cyo kibi kiruta ibindi, ariko rutubera inzira igana icyiza kiruta ibindi.

 Ibitero :

  1. Urupfu ni wo muryango ugana Imana Nyirubuzima, ariko kugirango uwo muryango ukinguke hagomba ijwi ry ‘Imana. Mu kinyarwanda gupfa ni ukwitaba Imana.
  1. Nta rupfu rwiza rubaho, yaba jenoside cyangwa intambara, uwishwe n’abihorera, uwazize impanuka cyangwa se uwazize indwara. Abo bavandimwe aho bicaye baradusabira.
  1. Jenoside yangize imfubyi, ariko ntikanyibagize abandi bantu nabo bababaye bazize urugomo rutiswe jenoside. Abo bavandimwe nabo ni abantu ndabasabira, abo bavandimwe nabo ni abantu ndabakomeza, abo bavandimwe nabo ni abantu ndabazirikana.

 4. Ishema n’ urukundo byanjye si ibyo mvana mu buzima bw’aha munsi, si n’ibyo mvana mu bintu, ahubwo mfite ishema ry’ubumuntu. “Ndi umunyarwanda” ijye ibanzirizwa na “Ndi umuntu”.

  1. Iyo myumvire y’ugucungurwa ni ko kabando kanjye ku rugendo. Nayivomye mu kwemera mfitiye Yezu Kristu. Ubwo bukristu ni bwo bwunganiye ubunyarwanda.

 6. Urupfu ku bw’abantu ni Imana yabahanze bakaba mu rukundo rwuzuye rwa Data. Urwo rukundo ni cyo cyanga cy’ubuzima bwanjye, urwo rukundo ni yo mizero y’ubugingo, urwo rukundo ni cyo cyerekezo cy’ubuzima.  Amen

Kwibuka ku nshuro ya 20: umwanya wo kwivuga amacumu !

museveni

Kuri uyu wa 7 Mata 2014 u Rwanda rwibukaga ubwicanyi bwabereye mu Rwanda kuva ku itariki ya 1 Ukwakira 1990 bugategurira ubwabaye ku itariki ya 6 Mata 1994 ndetse bukaba n’ubu bugikomeza. Imihango yabaye yaranzwe n’ibintu bibiri by’ingenzi:1. kwivuga amacumu ko Museveni na Kagame n’inkotanyi zabo bamaze abantu kugira ngo bagere ku butegetsi, 2. kuyobya uburari kugira ngo hatazagira uryozwa ibyangritse.

Iyi mihango ibaye mu gihe Kagame yari amaze iminsi ibiri yongeye gushinja Abafransa ko bakoze jenoside. (Iby’ibi birego tuzabigarukaho).Admin

Icyaranze umuhango wo kwibuka jenoside ku ncuro ya 20, ni amagambo y’urukozasoni  y’abagabo babiri aribo Perezida Kaguta Museveni na Paul Kagame!

1.Twatsinze “les bantous” kandi ubu noneho dushobora kubarimbura kuko turabarusha ingufu mu nzego zose!

Museveni niwe wabanje gufata ijambo yivugira uko abo yita “Bantous” bo mu karere kose k’ibiyaga bigari ari bantu babi, badakwiye kuba muri ako karere! Ariko yarushijeho kwivamo nk’inopfu ubwo yaturaga agashimira ingabo za FPR-Inkotanyi kuba zaratsinze kandi zikarimbura bidasubirwaho (defeat) Abahutu bo mu Rwanda ngo kandi zikaba zigomba gukora ibishoboka byose ngo ntibazongera gusubirana ubutegetsi bibaho . Yavuze ngo “twatsinze ba bantous …kandi noneho ubu turabarusha ingufu mu nzego zose: mu rwego rwa gisilikari, muri politiki, mu bukungu….” Muri make ibyabo byararangiye!

Iri jambo ryafashwe na benshi nka gashozantambara, ndetse hari abakomeje kwibaza impamvu ryavugiwe muri uyu muhango wibutsa akababaro kakiri kenshi mu mitima. Hari abaribonyemo ikimenyetso cy’uko Museveni ashaje akaba atakigira rutangira mu magabo: ubundi imigambi mibisha nk’iyi umuntu ayihisha mu mutima we , ntayivugire mu ruhame . Hari n’abibajije niba iri jambo ridashyize ahagaragara wa mugambi mubisha wakunze kuvugwa wo kurema “Empire Hima”, dore ko Museveni yari amaze kurondora ibihugu iyo Empire igomba gushingamo ibirindiro habanje kwirukanwa les Bantous : Rwanda, Uganda, Kenya, Tanzaniya, Uburundi , Kongo na Sudani y’amajyepfo !

Muri make, kuri Museveni Abanyarwanda bishwe guhere taliki ya 1/10/1990, Abahutu n’Abatutsi, ntacyo bamubwiye na gato, icy’ingenzi ni uko We na Kagame, n’Udutsiko twabo babibonyemo icyambu cyo kwifatira ubutegetsi, ubu bakaba bibereyeho mu mudabagiro, batitaye ku bapfakazi n’imfubyi bakomeje kuririra mu myotsi ! Mu by’ukuri iyi disikuru ya Museveni nta kindi yagezeho kitari ugushinyagurira Abanyarwanda barokotse no kubakina ku mubyimba .

Reka twibutse ko Museveni ari we wari Perezida w’igihugu cya Uganda ubwo ingabo ze zagabaga igitero ku Rwanda taliki ya 1/10/1990, iyo ntambara yiswe iy’Inkotanyi, akaba ariyo yabaye intandaro y’ubwicanyi ndengakamere bwasenye u Rwanda guhera icyo gihe, igikorwa cy’iterabwoba cy’ukuraswa kw’indege yari itwaye Perezida Habyarimana mu mugoroba w’iya 6/4/1994, Ugutsembwa kw’Abatutsi n’ukurimburwa k’Abahutu. Iyo ntambara niyo NYIRABAYAZANA, kubiceceka cyangwa kubica iruhande ni ukugoreka amateka nkana.

2. Paul Kagame we ati “Uko dukora ntibisanzwe”!

Ntibisanzwe koko! Nyuma yo gushimira Abanyarwanda n’abashyitsi bya nyirarureshwa, Perezida Paul Kagame  yahise ajya ku ngingo nyamukuru. Ikidasanzwe yari agambiriye ni ukwerekana ko “jenoside yakorewe Abatutsi bonyine yateguwe ikanashyirwa mu bikorwa n’Abamisiyoneri b’Abafaransa, Leta y’Ububiligi n’Inzego za Kiliziya Gatolika”! Ngo ni nabo bazanye amoko y’Abayarwanda: Abahutu, Abatutsi n’Abatwa. Gusa Kagame ntashobora no kubona ko aya mazina ubwayo atari  igifaransa! Icyo ashaka kuvuga mu yandi magambo ni uko FPR-Inkotanyi ya Kagame ni intagatifu cyane, nta ruhare na ruto rugomab kuyibarwaho mu marorerwa yakorewe mu Rwanda, nta muntu n’umwe ingabo za FPR zigeze zica, ahubwo zarokoye Abatutsi , zihagarika na Jenoside ! Kuri Kagame, byose byakozwe n’Abahutu bafatanyije n’Ababiligi, Abafaransa na Kiliziya Gatolika ! Imikorere nk’iyi ntisanzwe koko ariko itangiye gutera benshi iseseme. Ikinyoma nk’iki ninde uzakomeza kucyihanganira?

 

Mu ijambo rye, Paul Kagame yikomye by’umwihariko  “igihugu cyiyita igihangange” ngo gishaka guhindura amateka y’u Rwanda, ageza n’ubwo abivuga mu rurimi rw’igifaransa asanzwe yanga urunuka ngo “Les faits sont têtus”! Abo yashakaga kubwira ni Abafaransa dore ko yabihanagurijeho mu kinyamakuru cya Jeuneafrique cyasohotse kuri iki cyumweru taliki ya 5/4/2014, akaba abashinja ku mugaragaro ko bateguye bakanagira uruhare mu bikorwa bya jenoside . Icyo kinyoma cyateye Abategetsi b’Ubufaransa kwivumbura, bahagarika gahunda yo kohereza mu Rwanda Ministri wabo w’ubutabera mu muhango wo kwibuka ku ncuro ya 20.  N’ubwo Ubufaransa bwifuje guhagararirwa na Ambasaderi wabwo i Kigali, Kagame yatanze itegeko ko bamubuza kuhakandagiza ikirenge nka Personna non GratImikorere nk’iyi ikoza isoni igihugu cy’u Rwanda mu ruhando rw’amahanga kuko bihita bigaragaza ko kiyobowe n’Inyeshyamba zitazi umuco mwiza w’abantu “Civilisés”.

Kagame ariko ntiyabuze no kugaragaza ubwoba budasanzwe atewe n’abo yise“AbaLeaders batoranyijwe n’abo bantu”. Afite ubwoba budasanzwe bw’uko abazungu n’ibihugu bikomeye byo muri Afurika ngo byaba biri gutegura “Aba Leaders” bo kumusimbura. Nuko nka Herodi akaba ashishikajwe no kubamenya no kubafata ngo abajanjagure bwangu nk’uko yabyivugiye mu ntangiriro y’uyu mwaka w’2014.

Abashishoza barasanga aya makimbirane Kagame yongeye kubyutse ku bwende hagati ye n’Ubufaransa noneho ashobora kumugiraho ingaruka za politiki zidasanzwe. Reka tubihange amaso.

3. Ugutotezwa  k’Umuhanzi Kizito Mihigo nk’ikimenyetso cy’uguhigikwa kw’Abatutsi bashyira mu gaciro.

 

Nyuma yo guhimba indirimbo yise Igisobanuro cy’Urupfu, igamije ubumwe n’ubwiyunge, aho agaragaza ko ivangura ubutegetsi bwa FPR bukorera abapfuye urupfu rutaritwa Jenoside ritakijyanye n’igihe, ko abapfushije bose bababara kimwe, ko n’abishwe n’urugomo rw’abihorera nabo bakwiye kwibukwa….Kizito Mihigo akimara gusohora iyo ndirimbo itagira uko isa yabaye nk’ukojeje agati mu ntozi maze  Abatutsi b’Abahezanguni nka Tom Ndahiro bahita bamugabaho ibitero, bamutukagura, bamushyiraho iterabwoba ridasanzwe, baramutongera bishyira kera , baramupfukamisha ngo nasabe imbabazi Abahezanguni, none birangiye atagaragaye mu muhango wo kwibuka ku ncuro ya 20, n’indirimbo yari yahimbiye uyu munsi bayibujije guhita. Muri make, umututsi warokotse utangiye guhumuka, akumva neza uruhare FPR Inkotanyi yagize mu marorerwa yagwiririye u Rwanda, agasobanukirwa neza ko ivangura rikorerwa Abahutu ntaho rizageza igihugu  uretse kugisubiza mu mwiryane, ahita ahabwa akato, iyo ataburiwe irengero cyangwa ngo anigishwe ikiziriko. Kizito Mihigo ararye ari menge, n’ubu wakumva ko yakoze impanuka cyangwa akazira indwara y’umutima!

Gusa ikibazo kiri mu mitwe ya benshi ni iki ngiki : Abatutsi bashyira mu gaciro bazakomeza kwemera kugirwa ingwate z’umwicanyi Paul Kagame kugeza ryari ? Biteguye se kuzasangira na we igihembo cy’ibyaha ndengakamere yakoze, ko igihe cyegereje cyo kubiryozwa? Nibahitemo KUREBA KURE…igihe ni iki.

4. Hirya y’ibigaragara

Ijambo rya Kaguta n’ijambo rya Kagame yerekanye ibintu 3 by’ingenzi:

(1) Ko ukurimburwa kw’Abanyarwanda (Abahutu n’Abatutsi) n’Abanyekongo ari gahunda yateguwe na ba MUTIMAMUKE bari bagamije kwifatira ubutegetsi gusa, ubu bakaba bishimira ko babigezeho.

(2) “Stratégie” yabo yo kuramba ku butegetsi akaba ari ugushinja abandi ibyaha bo ubwabo bakoze, mbese nk’uko Adolphe Hitler ubwe yabigenzaga ! Kagame na Kaguta nibo bicanyi kabuhariwe, bazwi n’isi yose, bateguye bakanashyira mu bikorwa intambara zarimbuye kandi n’ubu zikirimbura Abanyarwanda n’Abanyekongo. Gushinja Abafaransa , Ababiligi na Kiliziya gatolika, ni uburyo bwo kurangaza abantu no kugerageza kubashyiraho iterabwoba kugira ngo badahagaruka bagatera hejuru “Abajenosideri nyakuri” bafite inyungu zigaragara muri ayo marorerwa aribo Kaguta Museveni na Paul Kagame.

(3)Icyo bombi bibagirwa,  Kagame yakivugiye uyu munsi : “Les faits sont têtus,… uguhita kw’igihe ntiguhindura amateka” !

Museveni arasa n’utabona ko iminsi imugeze kure imuguguna, kwihambira ku butegetsi bikaba bitazamubuza no gupfa naramuka agize amahirwe ntabukurweho ngo ajyanwe imbere y’inkiko, ibyo yakoze bizwi na bose bikamukoraho.

Paul Kagame aribwira ahari ko akiri muri Nyakanga 1994, aho isi yose yamufataga bajeyi: politiki ya “cira aha nikubite’’ bari baramumenyereje ntishobora kurenza cyane imyaka 20 amaze ku butegetsi afunga, akubita, yambura rubanda, yica, atsemba abaturage bo mu Rwanda na Kongo ntawe umukoma mu nkokora! Ibihe byahindutse,“the wind of change is blowing ” ,nategereze gato yirebere uko agiye kuryozwa amaraso yose yamennye: “les faits sont têtus”, bien évidemment.

Biragaragara ko, uyu munsi, aba bagabo bombi batambutse mu kibuga bikunkumura nk’ikimasa kiriwe n’ikibugu, kugira ngo rubanda ikangarane igire ngo intare ziracyafite amakari nk’aya kera , byahe byo kajya!  Ahubwo nibyuvikane ko aba bagabo bombi bari mu mazi abira, kubera amarorerwa bakoze, isi yose ikaba itagishoboye kubihanganira, iminsi yabo ikaba ibarirwa ku ntoki ! Mu myaka mike cyane iri imbere aha, bazaba barabaye amateka.

Umwanzuro

Mu by’ukuri uyu muhango wo kwibuka wateshejwe agaciro n’amagambo ya Perezida Yoweli Kaguta Museveni kimwe n’ubushotoranyi bugamije kwiyoberanya bwa Paul Kagame. Abishwe bazira jenoside bashinyaguriwe, abarokotse nabo bakomerekejwe na biriya Bihangange bibishimira hejuru kuko byabatanzeho igitambo gitwikwa kugira ngo byifatire ubutegetsi mu nyungu zabyo bwite.

Niba Kagame yibwira ko gutuka no kwenderanya ku Bafaransa , Ababiligi na Kiliziya Gatolika biratera imbabazi Abanyamerika n’Abongereza bamuzi kurusha uko yiyizi bakareka gukomeza kumwitaza, bakongera bakamwicaza ku bibero nk’igitambambuga, ashobora kuba yibeshyaga noneho akaba agiye kumenya ko Abazungu ari bamwe, ko inyungu z’ibihugu byabo zirusha kure ubuzima bwa Kagame w’umwicanyi agaciro.

Niba Kagame yibwira ko guhimbukira ku Bafaransa, Kiliziya Gatolika n’Ababiligi byafasha kwibagiza Abanyarwanda n’amahanga uko ABICANYI BE bambutse umupaka bakavogera igihugu cy’Afurika y’Epfo bakica rubi Patrick Karegeya , bagahusha Kayumba Nyamwasa, agashotora Perezida Kikwete wa Tanzaniya avuga ko azamwubikira akamukocora, agateza intambara ndimburambaga mu burasirazuba bwa Kongo, none akaba ashaka guhindura itegekonshinga ry’u Rwanda ngo yongere yibe rubanda ubutegetsi mu matora y’2017 abone uko akomeza guteza akaduruvayo mu Karere…aribeshya cyane. Ahubwo wabona noneho akoze mu mwobo w’impiri yishukaga ngo arakina akazungu, nk’uko yabimenyereye ! Nakenyere akomeze…amazi ntakiri yayandi.

 

Shema Jeremie,

Umutaripfana w’ISHEMA i Kigali