Category Archives: Politics

Merchants of the Rwandan Genocide

Joweri Museveni and Paul Kagame

Metro, a London free paper, wrote on Tuesday, May 3, 2011 that ‘Kathryn Bigelow and Mark Boal have been left mulling over the script for their new film, Kill Bin Laden, after their subject’s death. The pair behind Oscar-winning The Hurt Locker based their script on a failed mission by the US military to capture the al-Qaeda leader. They are now said to be looking at possible changes in light of bin Laden’s death.

On the same day, Linda Melvern, an investigative journalist and author of ‘The Rwandan Genocide 1994: Distortion and Denial,’ presented a talk at the School of African and Oriental Studies about her book. She has widely written and published on what happened in Rwanda, particularly in 1994. The hall is full of international and British students with probably a particular interest in the subject covered. The Rwandan Ambassador in UK, Ernest Rwamucyo, is sitting on the front row.

The writer starts her narrative stating and describing with a dramatic tone the facts. It’s on April 6th and 7th, 1994. After a missile is shot on the presidential plane of Juvenal Habyarimana, which is landing at the International airport of Kanombe – Kigali, immediately the military goes to residences of high rank authorities they knew were in the opposition to the President and kill them. They go door to door searching for Tutsis and start a generalised slaughter. Road blocks are erected starting from that time. The same scenario is immediately replicated in all the provinces of the country. The death toll will be nearly one million of dead within three months. She emphasises the failure of the international community and condemns particularly the role of France with sometimes not pleasant anecdotes towards the French. If I had been French in the room, I would’ve been not very proud of my country.

The presentation is very shot but very effective in its impact on the audience. The planning and methodical execution of the genocide transpires in a visual way from the author’s narrative of events. I don’t think the Rwandan government could’ve done better. The story appears even much more plausible since it is told by somebody else who could be thought neutral. But the distortion of facts becomes clear when people apparently with some prior knowledge of what happened in Rwanda are given an opportunity to ask questions.

I had come to the talk with one specific question. I wanted to hear from an advocate of the Rwandan government’s views what she exactly knew about what I wanted to know. The question was about the significance of documented crimes by the Rwandan Patriotic Front between 1990 and 1994, and immediately after defeating the Hutu government on July 4th, 1994 and then in Democratic Republic of Congo. Latter crimes have been highlighted by the UN Mapping Report which was published on October 1st, 2010. I was planning to add as well the following other questions: Do PR mechanisms erase facts? Aren’t crimes still called crimes no matter how much propaganda is done to diminish their seriousness?

Since the author hadn’t mentioned anything about the situation prior to the assassination of Juvenal Habyarimana, Rwandan president until April 6th, 1994, I asked her instead the following question: ‘Could you tell us the context which was prevailing in the country between 1990 and 1994? To help her in her answer I stated the fact that there was already a civil war which lasted three to four years. I am sure if I hadn’t mentioned it she would’ve overlooked it and talked about something else. In fact, her story had like come from nowhere: people starting killing each other without any clear impulse to be in that state, at least to help understand or give a context to their actions. But I made sure she started by that fact highlighting that there was already a civil war. Unfortunately, she lacked exact elements to back up her narrative. For example she explained that the million of internally displaced who were at the outskirts of Kigali by March 1994, where they had been living in horrible conditions for two or three years, were Tutsi who had been chased by Hutus in 1959 and were returning home. Maybe that’s what the Rwandan government has told her. As we know, for foreigners not aware of prior circumstances of the country before 1994, it is difficult to get the truth out of what Kigali says.

The exact truth about the million of Rwandans which was living miserably around Kigali is that they were Hutu populations from mainly Byumba (North East of Rwanda) and partially Ruhengeri  (North) who had fled atrocities committed by the Rwandan Patriotic Front in areas it had controlled gradually since 1990. There were other questions that the writer avoided answering politely because objective answers would’ve jeopardised any future work she would have with Rwanda, particularly if she wanted to pursue her interests and visit again the country. As we remember, Alison Des Forges, researcher from Human Rights Watch, before her death, had been banned from entering Rwanda because she had started unveiling RPF’s crimes.

For almost ten years, Osama bin Laden has been on radar as an animal that was tracked by the West because of what he represented. Now he is dead. In the case of the Rwandan genocide, a narrative which has been very convenient for its effective planners has prevailed for the last seventeen years. Let’s remember that the International Criminal Tribunal for Rwanda is nearly to close without pointing a finger to the planners of the genocide for political reasons. Those that the tribunal has condemned so far, unfortunately in its one-sided trials, no one has been sentenced for planning the Rwandan genocide but other crimes they committed. When such time comes of knowing who really planned the Rwandan tragedy, the truth will become alive. There will be also reason to celebrate.

Posted on 

Merchants of the Rwandan Genocide

French PM says Paris had no role in genocide

manuel-valls

Manuel Valls

IN SUMMARY

The shooting down of the president’s plane over Kigali late on April 6, 1994 was the event that triggered 100 days of meticulously-planned slaughter that claimed 800,000 lives, mainly of the Tutsi minority.

Paris, Wednesday. France’s new Prime Minister Manuel Valls on Tuesday said his country could in no way be held responsible for the Rwandan genocide 20 years ago.

His comments came amid a bitter spat over allegations by Kigali of Paris’ complicity in the bloodshed. “I do not accept the unjust accusations suggesting that France was an accomplice in the Rwandan genocide,” Valls told parliament in his first policy speech since being named prime minister. He said France’s aim “had always been to separate the warring sides”. The row revolves around France’s role prior to the genocide as a close ally of the Hutu nationalist regime of Juvenal Habyarimana. The shooting down of the president’s plane over Kigali late on April 6, 1994 was the event that triggered 100 days of meticulously-planned slaughter that claimed 800,000 lives, mainly of the Tutsi minority. France is accused of missing or ignoring the warning signs, and of training soldiers and militia who carried out the killings. When the genocide was in full swing, France was accused of using its diplomatic clout to stall effective action. France maintains its deployment stopped the killings and saved thousands of lives. French officials insist that any guilt for failing to prevent the genocide is shared by the entire international community, and in turn accuse Rwandan President Paul Kagame of only raising the issue to distract attention from what they say is his own poor human rights record. (AFP)

“Nyuma y’imyaka 20, Jenoside yabaye Nzamwitakuze,…Abarokotse jenoside babaye Imbyeyi idateka.” Edmond Munyangaju

IMYAKA 20 NYUMA YA JENOSIDE: TWARI TWIZEYE KO…!

Par:Edmond Munyangaju

Tariki ya 7 mata, abanyarwanda twibutse ku nshuro ya 20 jenoside yaduhekuye. Iki gihe ni umwanya mwiza wo gusubiza amaso inyuma tukamenya aho tuvuye n’aho tugeze, bikaba byanadushushanyiriza aho tugana. Mbere ariko yo gufatanya uyu umwitozo utoroshye, tubanje gufata mu mugongo uwo ari we wese wabuze abe muri jenoside no mu bundi bwicanyi butiswe jenoside. Muri iyi myaka 20 duteye umugongo, hari byinshi twari twizeye ko bijya ahagaragara, none turacyategereje ko izuba ribirasiraho. Hari n’ibindi twibwiraga ko umwijima wabipfukiranye burundu, none biragaragara ko utazatsinda urumuri. Reka tubirebere hamwe.

1. Jenoside yabaye Nzamwitakuze.

Mu kinyarwanda iyo umubyeyi yabyaraga apfusha, hari ubwo yageragaho umwana akamwita Nzamwitakuze. Ni nko kuvuga ngo iri zina ni iry’agateganyo, nakura nzamushakira irya burundu. Jenoside na yo yabaye nzamwitakuze. Loni ari na yo ifite inshingano zo kwemeza niba ubwicanyi ari jenoside, yatangiye iyita jenoside y’abanyarwanda. Byasobanuraga ko ari abayikorewe n’abayikoze bose ari abanyarwanda. Ni na byo koko, kuko nka jenoside y’abayahudi yakozwe n’abanyaburayi. Mu Rwanda ho ubutegetsi bwa FPR bwahisemo kuyihindura nzamwitakuze. Yabanje kwitwa itsembabwoko n’itsembatsemba, nyuma ihinduka itsembabwoko, irakomeza yitwa jenoside y’abatutsi, none ubu ni jenoside yakorewe abatutsi. Uwakwibeshya ni uwakwibwira ko noneho iretse kuba nzamwitakuze, ko urutonde rw’amazina rugiyeho akadomo. Urebye intambwe ya “ndi umunyarwanda” ushobora kwibaza niba tutazakanguka tugasanga bayise “jenoside yakozwe n’abahutu”, nibikomeza nk’uko Kagame yabitangaje muri iki cyumweru izaba “Jenoside yakozwe n’abahutu bafatanyije n’abafaransa”, nyuma ishobora kuba “jenoside yakozwe n’abahutu bafatanyije n’abafaransa na Kiliziya Gatolika ”, cyangwa “jenoside yakozwe n’interahamwe n’abafaransa”...inzira ya nzamwitakuze iracyari ndende.

2. Umubare w’abishwe n’abarokotse wabaye Vuguziga.

Mu kinyarwanda kwita umwana Vuguziga byashushanyaga ubushake bwo kuvuga ukuri ugera, ngo hatagira inyungu zawe zihangirikira, iteka ukagira icyo usiga inyuma. Dore bijya gutangira ubutegetsi bwa FPR bwatanze imibare muri Loni ko ngo jenoside yahitanye abantu 800.000. Aba barimo abatutsi n’abandi banyarwanda. FPR ku mpamvu izi yonyine yubakishije urwibutso hafi muri buri kagari n’imibare y’abahashyinguwe irandikwa. Byaje kuba urujijo kuko uteranyije iyo mibare usanga jenoside yarahitanye abasaga miliyoni enye. Nibwo hadutse Gacaca yaje yanzikiye gucukumbura, ihereye ku mibare yo kuri buri musozi. Hashize imyaka 2 irangiye. Nyamara ikibazo cy’umubare w’abahitanywe na jenoside n’abarokotse cyakomeje kuba Vuguziga. Umwanzuro wabaye gusiba imibare yanditse ku nzibutso, na none ku mpamvu zizwi na FPR n’abayo! Hagati aho imvaburayi Dogiteri Senateri Umwanditsi n’Umusesenguzi Bizimana Jean Damascène, mu kwezi gushize yashyize ahagaragara igitabo gikubiyemo ubushakashatsi rutsindangogo. Cyitwa “Inzira ya Jenoside yakorewe abatutsi mu Rwanda”. Muri make ngo jenoside yahitanye abatutsi 1.364.020. (avec précision!). Igitangaje ni ukuntu Gacaca yakusanyije amakuru yaruciye ikarumira, none Bizimana aravumbuye. Ibi na byo utareba kure yagira ngo birarangiye. Nategereze ejo hazaza hahishe ibindi. Bizimana ni umusogongero, umusomyo nturaza.

3. Jenoside y’Imburagihe.

Ku bwa Loni, jenoside yatangiye tariki 1/1/ 1994. Icyemezo gishyiraho TPIR cyemeza ko ibyaha bizakurikiranwa ari ibyakozwe guhera kuri iyo tariki. Aha ni ho bamwe bahera bakibwira ko Loni yemeje ko ihanurwa ry’indege ya Habyarimana atari yo ntangiriro ya jenoside. Kubyumva gutya byaba ari ukwihuta mu magambo. Ahubwo kuba ihanurwa ry’indege ari yo nsiriri ya jenoside, ni cyo gisobanura impamvu Loni yafashe itariki ya 1 mutarama 1994. Yari ifite amakuru rubanda rwa giseseka tutari tuzi nk’uko nyuma byaje kugaragara. Aho umucamanza w’umufaransa Jean Louis Bourguière asohoreye raporo ye, yerekanye ko imyiteguro yo guhanura indege ya Habyarimana yakozwe hagati ya mutarama na mata 1994. Iyi rero ni imwe mu mpamvu zateye Loni gufatira intangiro ya jenoside ku itariki ya 1 mutarama 1994, kugira ngo n’ibikorwa bya FPR byaje kubyara ihanurwa ry’indege ari yo yabaye imbarutso bijye mu rutonde rw’ibigomba gukurikiranwa.

Ibya FPR kuri iki kibazo byo ni agatereranzambaUbu hemejwe kwibuka abatutsi ngo bazize jenoside kuva 1959. Na Senateri Bizimana abigarukaho. Igisobanuro ngo ni uko kuva icyo gihe jenoside yateguwe na MDR, ababiligi na Kiliziya, nyuma hiyongeraho abafaransa mu kuyishyira mu bikorwa. Ku bya Kiliziya ho ararye ari menge. Muri 1959, 95% by’abapadiri bari abatutsi. Ubwo ni bo bagize uruhare mu gutegura jenoside yagombaga guhitana ababo! Ahandi ho FPR yemeza ko ari yo yatangije jenoside umunsi itera u Rwanda. Mu Itegeko Nshinga ryo ku wa 26 gicurasi 2003, ingingo yaryo ya 14 iragira iti: “Leta, mu bushobozi bwayo, iteganya ibikorwa byihariye bigamije imibereho myiza y’abasizwe iheruheru na jenoside yabaye mu Rwanda kuva ku wa 1 Ukwakira 1990 kugeza ku wa 31 Ukuboza 1994, abantu bafite ubumuga, abatindi nyakujya, abageze mu zabukuru n’abandi batagira kivurira”.

Ni byiza kwibukiranya uko ibintu byakurikiranye muri iriya minsi. Tariki ya 1 ukwakira 1990, bamwe mu basirikari b’ingabo za Uganda baremye umutwe bise FPR Inkotanyi batera u Rwanda binjiriye Kagitumba. Bahanganye n’ingabo zari muri ako gace, ndetse bukeye bwaho bakubitwa inshuro bihindira muri Uganda. Ni uwo munsi Fred Rwigema yapfuyeho. Tariki 5 z’uko kwezi, ni ho Kigali hafashwe abantu barafungwa bashinjwa kuba ibyitso by’inkotanyi. Ibi mbyibukije ngira ngo nerekane ko nta kindi gikorwa cyabaye tariki 1 ukwakira 1990 twashingiraho dufata iyo tariki nk’intangiriro ya jenoside.

 

Biragoye kumenya uwashyize iriya ngingo mu itegeko nshinga icyo yari agamije. Iyo wenda aza kuvuga tariki 2 ukwakira 1990. Byari kwitwa ko intambara yateye noneho mu Rwanda bakihimura bica abatutsi. Ku itariki ya mbere ukwakira nta n’umututsi witsamuye, keretse uwari urwaye ibicurane. Uwahisemo iriya ngingo yari agamije iki?  Hari bibiri umuntu yakeka.

Birashoboka ko yashakaga kwemeza ko FPR ari yo yatangije jenoside. Ntibyaba bitangaje kuko FPR ifite abanzi benshi mu bo yita abanywanyi bayo. Nk’uko byanakunze kugaragara, hari abo ishyira imbere nyamara buje ubuswa no guhubuka, icyo kikaba ari kimwe mu biyigejeje aharindimuka. Ikindi gishoboka ariko, ni uko FPR yaba yarabikoze ibizi kandi ibishaka, ikaba yari igamije kuninora abatutsi ko ibyababayeho ari yo yabitangije. Si n’ubwa mbere FPR yishongora ku barokotse jenoside nk’uko nigeze kubyerekana mu yindi nyandiko. Uwumva arumve. Ngo Kadakenga yaranyereye avunika ugutwi, yongeye kunyerera avunika ijosi, ati urupfu rurancira amarenga nkaba umwana”. Ukuri kwa FPR ni uko jenoside yatangiye tariki 1 ukwakira 1990 itangijwe na FPR. Usibye igitero yagabye uwo munsi, nta kindi cyabaye cyatuma iyo tariki ifatwa nk’intangiro ya jenoside. Niba hari ufite ikindi gisobanuro, namubwira iki.

4. Icyunamo gihoraho n’ishyingura ritarangira.

Nyuma y’imyaka 20 turacyakora icyunamo. Mu kinyarwanda kimwe no mu yindi mico ku isi, icyunamo ni mwanya wo gusenyuka ku basigaye bitewe n’uwabo washoje urugendo. Impamvu ni uko uwacu ugiye burya haba hari igipande cyacu kijyanye na we: amateka twasangiye, imiruho n’ibyishimo…tuba dukeneye igihe cyo gupfana na we. Gusa na none, ikiba kigamijwe si uguheranwa n’urupfu. Tuba tugira ngo ibyo nibirangira tuzuke, tweguke dukomeze urugendo, kuko twebwe igihe tukiriho, tugomba kubaho. Ni yo mpamvu icyunamo kiba kigomba kugira aho kirangirira ngo abantu bongere biyubake. Ibyo ntibibabuza nyuma guhora bakibuka. Kwibuka aho bitandukaniye n’icyunamo, abantu ntibahuzwa no kuririra uwagiye, bibuka ubupfura bwe, ubwitange, umurava n’ibindi byose bidakwiye kwabagirana.

Mu rwa Gasabo ho FPR yashyizeho icyunamo kidashira. Nyuma y’imyaka 20 ngo turacyakora icyunamo cya buri mwaka. Igisobanuro ngo ni uko amahano yabaye arenze urugero (kandi koko ni byo) icyunamo cyayo kikaba kitamera nk’icy’urupfu rusanzwe. Uko wagoragoza kose, ni amahano kumara imyaka 20 mu cyunamo. Twakagombye kuba twaratangiye kwibuka. Mu rwego rwo gutinza iyo mpinduka, FPR yashyizeho ishyingura ritarangira. Hari imibiri imaze gutabururwa no kwimurwa incuro nk’eshanu. N’ubu kuyangaza imisozi ntibirarangira. Ikindi kidasanzwe ni ukwanika uduhanga tw’abantu ku nzibutso. Igisobanuro ngo ni ukugira ngo bitazibagirana. Ntaho byabaye. Kuko no gushyingurwa biri mu burenganzira bwa muntu. Ushatse ibimenyetso hari amafoto n’ubudi buhanga bwakoreshwa. FPR yo yarahiye ko abacu batazaruhukira mu mahoro igihe cyose igikeneye kubabyaza umusaruro. Abaganira na Kagame muzamubwire niba abishima, azatange urugero. Nka buriya afashe ibisigazwa bya nyirasenge Gicanda akabyanika ku muryango w’urwibutso rwa Nyanza twamenya koko ko ibyo akorera abandi atabikoreshwa n’izindi nyungu no gushinyagura. Cyakora ikibimutera turakizi: gucuruza ibyago n’amarira y’abandi!

5. Abarokotse jenoside babaye Imbyeyi idateka.

Uwashaka kumenya uburyo bamaze imyaka 20 bakamwa amafaranga akiza agatsiko, yasoma inyandiko yasohotse mu kinyamakuru igihe.com mu cyumweru gishize. Yerekanaga uburyo amafaranga ya FARG hari abanzikiye kuyarira kuyamara. Iyo nyandiko aragira iti:

“Ubugenzuzi bwakozwe n’Urwego rw’Umuvunyi mu Kwakira 2012 kugeza muri Mata 2013, bugashyirwa muri raporo yashyikirijwe Minisitiri w’Intebe Dr Habumuremyi Pierre Damien, ndetse n’Inteko Ishinga Amategeko, bugaragaza ko hari ibikoresho by’ishuri byaguzwe na FARG bigenewe abanyeshuri bacitse ku icumu byandagaye hirya no hino mu Turere bitigeze bishyikirizwa abo bigenewe nk’uko byari biteganyijwe. Iyi raporo kandi igaragaza ko mu mafaranga yagenewe FARG agera kuri miliyoni 130 n’ibuhumbi 783 n’amafaranga 706, ubuyobozi bwa FARG butabasha gusobanura imikoreshereze yayo ndetse n’amafaranga arenga miliyoni 86 n’ibihumbi 854 n’amafaranga 947 yakoreshejwe indi mirimo idafite aho ihuriye n’ibikorwa biterwa inkunga na FARG. Ubu bugenzuzi kandi bukomeza bwerekana ko hari n’ibigo by’amashuri byo mu turere icyenda, FARG ibereyemo umwenda ungana na 41,810,138 biba byarahaye ubumenyi n’abana FARG ibereye umubyeyi ariko byakwandikira FARG byishyuza ikavunira ibiti mu matwi”.http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/farg-na-minaloc-ibisobanuro

Iyo ufashe miliyoni 130 zari zigenwe, ugakuramo 86 zakoreshejwe ngo ibitagize aho bihuriye na FARG. Hasigara miliyoni 44. Wakuramo miliyoni 41 zari zigenewe ibigo by’amashuri zitishyuwe (zagiye ahatazwi) hasigara miliyoni 3 gusa. Izi eshatu ni zo zageze ku barokotse. Niba hari uhakana ko ibi atari ugucuruza abarokotse jenoside natubwire uko we abyita.

6. TPIR isize amapfundo.

Ikindi cyaranze iyi myaka 20 ni urukiko mpuzamahanga rwashyiriweho guca imanza, TPIR. N’ubwo rwari rufite inshingano yo gukurikirana ibyaha byose ku mpande zombi zarwanaga, rurangiye aba FPR bakidegembya. Benshi barugaya kubogama. Iyaba ibi byari ukuri, Kagame n’amashumi ye twakagombye kubabonana umucyo mu maso. Nyamara si ko bimeze. Uko bukeye barushaho guta umutwe kugeza n’aho ubakuriye Museveni yigamba ko bafite umushinga wo kurimbura “bantous”. Ku muntu witambukira mu nzira, TPIR yakingiye ikibaba FPR. Ku muntu ureba kure, TPIR isize imanitse ibya jenoside mu kirere. Bishobora guhanuka igihe icyo ari cyo cyose, kandi umwe mu bafite amahirwe menshi ko byamugwira ni FPR. Reka nisobanure.

Kugeza ubu ntawe urahamwa no gutegura jenoside.

TPIR isize yemeje jenoside itagira uwayiteguye. Byarabanje babyumvisha Kambanda ngo yemere ko guverinoma yari ayoboye ari yo yayiteguye, biyibagiza ko iyi guvernoma yagiyeho jenoside yaratangiye ! FPR yanditse mu Itegeko Nshinga ko ngo jenoside yatangiye ku ya 1 ukwakira 1990. Loni yo ngo yatangiye tariki 1 mutarama 1994. Ufashe ibya Loni igipindi gihita gisenyuka kuko Guverinoma y’abatabazi ntiyategura jenoside yayitanze kubaho ho amezi ane. Ufashe ibya FPR bwo waba ushyize ibintu i Rudubi. Uwari witezwe ni Bagosora. Urukiko rugiye kubyica rumuhamya ibyaha byose ariko rumuhanaguraho icyo gutegura jenoside. Nguwo umutego uzashibukana FPR ejo hazaza. Umunsi zahinduye imirishyo, iki cyuho cy’uwateguye tuzi uzakijyamo: FPR. Aha wahahera wumva icyo Mugesera azira. FPR irifuza ko yakwemera ko muri MRND bateguye jenoside. Yababereye ibamba. None amaso yaheze mu kirere.

Guverinoma y’abatabazi nta jenoside yakoze.

Ubivuze gutya abantu bashobora kwikanga, nyamara usesenguye imanza za Arusha ni wo mwanzuro ugeraho. Icyo urukiko rwa Arusha rwemeje, ni uko mu bari bagize guverinoma y’abatabazi hari abahamwa n’iki cyaha. Nyamara kibahama buri wese ku giti cye. Ntabwo gihama guverinoma muri rusange nk’itsinda. Gihamya ni uko babiri mu bari bayigize bagizwe abere. Abo ni Andereya Ntagerura wari minisitiri w’itumanaho no gutwara ibintu na Andereya Rwamakuba wari minisitiri w’uburezi. Kandi koko icyagaragaye mu manza, nta nyandiko, nta nama cyangwa ikindi kigaragaza aho guverinoma yateranye igashishikariza abantu gukora jenoside. N’abakatiwe byaturutse ku bikorwa byabo ku giti cyabo mu duce tunyuranye tw’igihugu. Mu yandi magambo, icyaha nticyabahamye nk’abaminisitiri cyabahamye nk’abantu ku giti cyabo.

Ingabo z’u Rwanda(FAR) jenoside ntizihama.

Uko byagendekeye guverinoma y’abatabazi ni na ko bimeze mu bari ingabo z’igihugu. Abahamijwe icyaha byaturutse ku bikorwa by’umuntu ku giti cye, ariko bitavuze ko hari umugambi ingabo zagize wo gukora jenoside. Ikimenyimenyi, ni uko abari bazikuriye ku nzego zo hejuru bagizwe abere. Twafata nk’urugero rwa Gratiyani Kabiligi wari G3, ni ukuvuga umuyobozi ku rwego rwa gatatu ushinzwe ibikorwa bya gisirikari. Twavuga na Ndindiliyimana wari uyoboye Jandarumori. Kugirwa abere kw’aba bantu ni ubutumwa bukomeye ko ingabo nta kigaragaza ko zagize umugambi, cyangwa amabwiriza yo gukora jenoside. Gusa hari abayishoyemo ku giti cyabo.

Ibi byose birerekana ko Arusha, n’ubwo yabogamiye ku Nkotanyi, nyamara isize umuryango ufunguye. Ibi biratanga uburyo ko mu gihe kiri imbere, FPR nimara guhirima, ibyuho byagaragaraga mu manza za jenoside byazagira uburyo bwo gusibwa. Ikindi ni uko kuba ingabo na guverinoma y’abatabazi jenoside itabahama muri rusange, ejo n’ejobundi bizafasha kumva neza amateka ya jenoside bitambutse uyu murongo ntayega waciwe na FPR.

7. Kagame imbeho iragenda irushaho kumubana ubutita.

Ibi byose tumaze kuvuga Kagame na FPR barabizi, n’amahanga arabibona. Wahera aha ukumva akato Kagame agenda yinjiramo buri munsi, n’impamvu arushaho guta umutwe no kuvuga amateshwa. Mu myaka yashize, mu cyunamo i Kigali byabaga ari uruvunganzoka rw’abashyitsi biganjemo abakuru b’ibihugu n’aba za guverinoma. Uwitegereje uyu mwaka yabonye uburyo byitabiriwe n’abayobozi bacyuye igihe kurusha abakiri mu mirimo. Nyamara FPR yari yatangije icyunamo mu kwa mbere mu kureba ko uyu mwaka wayibera umwihariko. Umwihariko warabaye ariko si uwari witezwe. Hari hitezwe abashyitsi batabarika, none haje mbarwa. Abanyaburayi bamaze gukuramo akabo karenge, keretse nka Blair Tony na we kubera imirimo arangiriza muri RDB. Abakuru b’ibihugu na guverinoma bari mbwarwa ( Yoweri Museveni wa Uganda, Uhuru Kenyatta wa Kenya, Ali Bongo Ondimba wa Gabon, Ibrahim Boubacar Keïta wa Mali, Denis Sassou Nguesso wa Congo, Hassan Sheikh Mohamud wa Somalia, na Hailemariam Desalegn wa Etiyopiya).

Ibi ntibiterwa n’uko amahanga atagiha agaciro jenoside, ahubwo arishisha Kagame n’ubucuruzi ayibyaza. Mu myaka yashize barahururaga kuko yari akibabeshya ko ari Nyirubutungane na Mukiza. Aho bamariye kuvumbura ko ari Bihemu na Kirimbuzi, ntawe ugishaka gusohoka ku ifoto imwe na we. Aho abayobozi bo ku isi, cyane cyane i Burayi na Amerika batangiye kumuhunga, yiyuburuyemo umwarimu wa za Collège zo muri Amerika. Kuko nyine abayobozi batakimutumira, arikora akazenguruka Amerika ngo atanga ibiganiro muri za Collège. Muribuka umwaka ushize ubwo yasiganwaga na Kikwete. Gusa ingendo zabo zari zihabanye. Mu gihe Kikwete yakirwaga n’Inteko Ishinga Amategeko y’Amerika, Kagame yari muri College tutazi. Quelque part sur la terre!! Aho akigerageza gukandira ni muri EAC (East African Community). Na byo mu cyumweru gitaha tuzabereka uburyo bitarimo kumuhira nk’uko bamwe babikeka.

8. Abambari ba Kagame mu ihurizo rya Nzamugwinyuma.

Abambari ba Kagame na bo bageze mu gihirahiro. Umugani w’Abarundi, babuze ayo bacira n’ayo bamira. Ku ruhande rumwe baramukeneye kuko bamuriraho. Ku rundi ruhande barabona ko amarembera agenda yagereza. Hagati ya Zibukira na Nzamugwinyuma (nzamugwimbere ku bwa minisitiri Mussa Fazil) ihurizo ni ryose. Mu kubafasha kwihangana no kuzirikana amaherezo yabo, reka mbature aka karirimbo ka nyakwigendera Georges Moustaki, yakise “Chanson cri” (Intabaza). Ndayandukura uko iri ngo ntamwicira inganzo, nyuma nyishyire mu kinyarwanda ku batumva ururimi rwa bene madamu:

Je veux que ma chanson soit comme un cri d’alarme

Entre un air à la mode et un chanteur de charme
Et même si je ne chante pas assez fort
Qu’on veuille m’écouter trois minutes encore…

Je dis que le bateau prend l’eau de tout coté

Il est temps qu’on essaye de le colmater
Victime ou criminel les deux sont concernés
Et s’il y a un coupable on est tous condamnés

 

Ndifuza ko iyi ndirimbo yanjye yababera nk’impuruza

Wenda ntigezweho cyangwa ngo ibashimishe

Ndabizi ko ijwi ryanjye ritarangurura bihambaye

Ariko nyabuneka nimunyumve byibura iminota itatu…

 

Dore ubwato buratobotse kandi amazi arabinjirana impande zose

Iki cyari igihe gikwiye cyo kubusana imitutu

Waba umwicanyi cyangwa urengana mwese birabareba

Kuko niba hari uwo icyaha gihama mwese muzafatanya kwishyura.

 

 

Mugire amahoro,

Edmond Munyangaju.

Ngo umuhanzi Kizito Mihigo yaba yaburiwe irengero?!

Ingeso mbi ntirara bushyitsi! Muri iki gihe cyo kwibuka génocide mu Rwanda ku ncuro ya 20 yatewe na Kagame Paul ubwe ubwo yagaba igitero ku Rwanda ku italiki ya 1/10/1990 akongera agakoma imbarutso ya rurangiza ahanura indege yarimo abakuru b’ibihugu 2 : Habyarimana Juvénal w’u Rwanda na Ntaryamira Cypriani w’igihugu cy’u Burundi, hagakurikiraho amahano y’ubwicanyi butagira izina bwakozwe n’interahamwe zivanzemo inkotanyi, nyuma FPR igakomeza ubwo bwicanyi mu Rwanda hose yica abahutu ikanabakurikirana muri Congo no mu bindi bihugu kugeza kuri uyu munota ikaba ikiri kwica , noneho kuri iyi ncuro ya 20 yo kwibuka ayo mahano yose Kagame Paul yakuye agahu ku…kuko ari kwica umuntu wese uri gutinyuka kuvuga ayo mahano yakoze n’abatutsi barimo! Reka tubahe ingero nke cyane ziri kuvugwa muri iyi minsi mike icyunamo gitangiye z’abamaze gupfa no kuzimira :

1.Nk’uko byumvikanye kuri radio itahuka kuri uyu mugoroba wo kuwa Gatatu tariki ya 9 Mata 2014, umunyamakuru Jean Paul Turayishimye yavuze ko kuva kuwa Gatandatu tariki ya 5 Mata 2014, Bwana Kizito Mihigo yaburiwe irengero.Nyuma y’uko Kizito ahamagajwe mu nama y’abakuru ba FPR agaterwa ubwoba cyane, DMI ngo yakomeje gucukumbura icyaba kihishe inyuma y’indirimbo ye « igisobanuro cy’urupfu », kuko Paul Kagame we ngo yumva ko nta kindi cyaba cyaramuteye kuririmba kuriya uretse impamvu za politiki.Amakuru arimo avugwa mu binyamakuru binyuranye ngo Jack Nziza yabwiye Paul Kagame, ko afite ibimenyetso ko Kizito Mihigo ngo yaba yarashinze umutwe urwanya leta mu ibanga. Ngo uwo mutwe wa Kizito ugizwe n’abasore n’inkumi, bahoze mu Rwanda ni ukuvuga abo bita « Abasopecya ».

2.Kuwa mbere  tariki ya 7 Mata 2014 nibwo Umuyobozi wa Radio ya Gikirisitu” ubuntu butangaje” benshi bita “Amazing Grace” Ntamuhanga Cassien  w’imyaka 35 yaburiwe irengero. Kuri uyu wa kabiri Polisi yadutangarije  ko yamenye iyi nkuru ndetse ikaba yatangiye iperereza. Imodoka ye yari amaranye amezi abiri ndetse yari ataramara kwishyura nk’uko tubikesha abayimugurishije,niyo yabashije kuzanwa n’abantu batazwi bayigeza ku kazi ke. Amakuru veritasinfo ifite ni uko uyu Ntamuhanga yari amaze iminsi ahatwa ibibazo na polisi y’u Rwanda byerekeranye n’uko amasengesho ye avuga kuri radio ayobora yumvikanamo no gusabira abahutu bishwe mu gihe cya génocide!

Yaba Kizito yaba Ntamuhanga bombi ni abatutsi bacitse ku icumu bihaye kuvuga ko n’abahutu bishwe nabo ari abantu kandi kubwa Kagame batagomba kwibukwa, ubusanzwe umututsi unyuranyije n’ibyifuzo bya Kagame ahabwa igihano cyo kwicwa. Ntabwo twakwemeza ko aba banyarwanda bombi bishwe ariko birazwi ko inzira ari 3 ku muntu washyizwe mu majwi na FPR: Kwicwa, Gufungwa cyangwa Guhunga! Imana ibarinde babe bakiri bazima aho gukomeza kongera amarira kuyandi abanyarwanda bamaranye iyi myaka 20 yose !

3.Uyu munsi kuwa kane taliki ya 10/04/2014 Umuntu utaramenyekana yabonetse mu kizenga cy’amazi yapfuye acuritsemo i Kigali. Polisi yashoboye gukura umurambo we mu mazi, gusa amazina ye ntaramenyekana. Polisi yasanze ari umugabo uri mu kigero cy’imyaka 20 na 25, kandi hari bamwe mu baturage bari bashungereye bavuze ko bari basanzwe bamubona akora nk’umukarani mu gakinjiro ka Gisozi. Umunyamakuru wa IGIHE aravuga ko yabonye uwo muntu asa n’uwakubiswe ikintu gikomeye inyuma ku mutwe.

https://i0.wp.com/www.igihe.com/local/cache-vignettes/L367xH336/arton50161-faca6.jpg

4.Umutaliyani Francesco benshi bakundaga kwita Franco, yasanzwe yapfiriye mu nzu yari anacumbitsemo ahitwa mu Kiyovu cy’abakire mu Mujyi wa Kigali. Ku gicamunsi cyo kuwa Kane tariki ya 9 Mata nibwo Franco, wari ufite akabari kazwi ku izina rya New Mangaroca mu mujyi rwagati, hafi y’ahitwa kwa Rubangura, yasanzwe mu nzu ifunze kandi yapfiriyemo. Twizere ko uyu mutaliyani atahawe utuzi twa Nziza kubera kugira ingengabitekerezo ya kiliziya Gatolika yateje génocide mu Rwanda! Gusa ikizwi ni uko uyu mutaliyani yafatwaga n’inzego z’iperereza za Paul Kagame nk’umuntu woherezaga hanze y’igihugu amakuru mu ibanga ku bikorwa bibi by’ubutegetsi bwa Paul Kagame! Nta nubwo icyamwishe kizigera kimenyekana kuko bizwi nyine n’ubwo butegetsi gusa !

Ariko uko byagenda kose ,izi mpfu ntabwo ari ubusambo, ni impfu za politiki  yamenyerewe mu Rwanda yo kwica umuntu wese ubonwa ko afite imyumvire idahuje n’iyabayobora igihugu muri iki gihe! None se ibyo Kagame yivugiye sibyo ? les faits sont têtus ! Ibi byose biragaragaza aho agejeje u Rwanda akazarusiga mu muvu w’amaraso nk’uko yarufashe amaraso ari gutemba!

Imana ibe hafi y’abanyarwanda!

Ubwanditsi bwa Veritasinfo kuwa 10 Mata 2014.

Léotard : “Nous n’avons aucune excuse à faire à Kagame

francois-leotard

François Léotard

INTERVIEW – Ministre de la Défense de 1993 à 1995, au moment du génocide rwandais, François Léotard réagit à son tour aux propos du président Paul Kagame, qui met en cause le rôle de la France dans les massacres.

Comment jugez-vous la montée des tensions entre la France et le Rwanda, et notamment les accusations du président Kagame?

Je pense tout d’abord que le gouvernement français n’a pas suffisamment réagi à cette insulte, car c’en est une, il n’y a pas d’autres mots. Nous aurions dû aller beaucoup plus loin et plus fort. On pouvait par exemple éviter toute représentation de la République française aux commémorations. C’était à nous, de notre propre chef, de n’envoyer personne, pas même l’ambassadeur. Je suis scandalisé que l’on remette en cause l’opération Turquoise que j’ai menée, avec l’appui de François Mitterrand, d’Edouard Balladur et d’Alain Juppé (respectivement Président, Premier ministre et ministre des Affaires étrangères, Ndlr). Cette opération était extrêmement compliquée et nous sommes aujourd’hui accusés de façon infamante par ce monsieur. Paul Kagame agit ainsi pour se sortir d’une passe diplomatique et intérieure difficile. C’est un petit dictateur comme malheureusement un certain nombre de pays en ont produit.

Y a-t-il eu pour autant des “erreurs” ou un “aveuglement” de la France par rapport à ces massacres, comme l’a reconnu Nicolas Sarkozy en 2010?
Je crois qu’on a eu tort de dire cela à ce régime dictatorial. Pour une question d’honneur et de dignité, on devait être beaucoup plus dur. Il y a des moments où la République française doit se faire respecter. En 1994, l’émotion était très grande dans le monde et nous avons été les seuls à intervenir. C’est quand même scandaleux que cela retombe sur nous. Nous n’avons aucune excuse à faire à M. Kagame.

«C’est une réécriture de l’Histoire que de croire que la France avait connaissance d’une volonté de génocide»

Avant même le début de l’opération militaire française au Rwanda, la France est accusée par Paul Kagame d’avoir “préparé le génocide”. Cela repose la question des relations de Paris avec le régime rwandais d’alors…
Je n’ai pas l’intention de juger ce qui a pu être fait avant ma nomination dans le gouvernement d’Edouard Balladur. Mais je me souviens des discussions que j’ai pu avoir avec François Mitterrand. Il y avait une réflexion, de la part du Président, fondée sur le passé quant aux rapports entre les pays anglophones et le Rwanda. Cette conception prévalait lors qu’il y a eu une infiltration dans ce pays francophone venue du nord (la rébellion tutsie menée par Paul Kagame, le FPR, avait été créé quelques années plus tôt en Ouganda, Ndlr).

Le gouvernement auquel vous apparteniez n’a pas soutenu le régime génocidaire?

Je n’ai pas le sentiment que c’était le cas. Il y avait certainement la volonté de freiner l’avancée du FPR sur Kigali. Mais c’est une réécriture de l’Histoire que de croire que la France avait connaissance d’une volonté de génocide. C’est absurde. Il n’y avait certainement pas de complicité. Quant au passé, j’ai dû mal à me prononcer car je n’ai pas tous les éléments d’information. Je souhaite d’ailleurs qu’ils soient aujourd’hui ouverts.

Vous êtes donc favorable à la levée du secret défense dans ces événements, à l’instar d’Edouard Balladur?
A chaque fois que la France est mise en cause de façon aussi malhonnête, je pense que nous avons tout intérêt à ouvrir les dossiers, tant qu’il n’y a pas de menaces sur nos forces ou sur le pays, ce qui ne semble pas le cas ici. Nos soldats ont été exceptionnels, ils ont fait un travail incroyable et ont sauvé des milliers de vie. Qu’ils se fassent aujourd’hui cracher dessus, c’est aberrant. Et que le gouvernement ne les défende pas davantage, cela me choque beaucoup.

Arnaud Focraud – leJDD.fr

lundi 07 avril 2014

 

 

UMUTI w’ AMENYO :Hon. Edouard Bamporiki yahungabaniye muri stade Amahoro atwarwa igitaraganya ateruwe n’Abasilikare.

Biragaragara ko wa mucukuzi w’imisarani(Bamporiki)noneho yiyuburuyemo  umukinnyi w’ikinamico, kuko nyine ntacyo agitinya, akaba yishakiraga na we kugaragara amahanga yateranye kandi yabigezeho ubwo yihangishagaho ibyo guhahamuka bakamutwaraga intambike, ngo yari agamije kwereka abazungu ingaruka za Jenoside ! Ishyano riragwira ni ukuri . Ubu se koko iyi “theatre” hari indi mbuto yakwera  uretse gukina ku mubyimba abasizwe iheruheru n’ubwicanyi abandi bungukiramo ? Gusa ntihagire uwihutira guseka Bamporiki kuko mu by’ukuri ari umunyabwenge cyane : yumvise neza ko ba Shebuja bibereye mu “ikinamico” risa, ni uko na we abona ataviramo aho. Biranashoboka ariko ko  mu minsi iri imbere twazamubona yazamuwe mu ntera, akaba Ministri cyangwa Perezida w’INTEKO,  kuko ashobora kuba yakinnye neza “role” ba Shebuja na Nyirabuja bari bamuhaye gukina muri iriya mihango. U Rwanda rugeze iwandabaga koko !

Ngaho nawe isomere iyo nkuru ya Rushyashya, uzirikane n’ibyo yirinze gutangaza   ku mugaragaro.(Ubwanditsi)

Mu masaha ya mu gitondo cyo kwibuka jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994, uyu muhango ku ncuro ya 20 wabereye kuri stade Amahoro k’umunsi w’ejo, ahari imbaga y’abantu baturutse ku isi yose baje kwifatanya n’abanyarwanda kunamira ababo bazize uko baremwe, habonetse udushya.

Mu gihe hatangwaga ubuhamya bw’uwarokotse Jenoside ukomoka mucyahoze ari Gikongoro akaba yararokokeye I Nyamirambo.Abacitse ku icumu bari muri stade amahoro batangiye kugaragaza ibimenyetso by’ihungabana humvikanaga akaruru n’umuborogo by’abarokotse Jenoside muri bo habonetsemo na Nyakubahwa Depite Edouard Bamporiki wahungabanye agatwarwa igitaraganya ateruwe n’abasilikare.

Nkuko ababibonye n’ amaso yabo bari bicaye hafi n’ iyi ntumwa ya rubanda, mugihe yahungabanaga babitangarije Rushyashya.net banemeza aya makuru y’ ihungabana rya Depite Bamporiki, banavuga ko yahise aterurwa akajyanwa kwa muganga nubwo hataramenyekana ibitaro byamwakiriye cyangwa se abashinzwe ubutabazi ngo batangaze niba yaje koroherwa.

Abakurikiranira hafi ibya Depite Bamporiki bavugako amaze iminsi afitanye ibibazo n’itorero ADEPR, iyi nayo ikaba ari imwe mu mpamvu yatuma ahungabana .

Kurundi ruhande ariko hari ababwiye Rushyashya.net ko amateka ya Bamporiki, nayo yamutera ihungabana ngo kuba ababyeyi be baragize uruhare muri jenoside bikaza kumuviramo kwandika igitabo “Icyaha kuri bo, Ikimwaro kuri njye” ko ari byo byaba byamuteye ihahamuka.

Ntibisanzwe mu Rwanda kumva umuyobozi runaka byongeyeho kuba ari Intumwa ya rubanda kugira ikibazo cy’ ihungana imbere y’imbaga y’abantu bangana kuriya n’imbere y’abashyitsi, bikageza aho atwarwa mu maboko, ese depite Edouard Bamporiki udafite umutima ukomeye nk’ umuyobozi ufite umwanya mu Nteko Inshingamategeko ni gute azabasha kuvugutira umuti abafite ibibazo nyabyo by’ihungabana barokotse Jonoside ? Ese umunsi yongeye kugira ikibazo nk’ iki yicaye mu nteko bizagenda bite ? Abanyarwanda n’ abo bazaba bicaranye bazabyakira bate ?

Hon. Bamporiki yageze mu Nteko Inshingamategeko kubera impano ye yo kuvuga imivugo n’igitekerezo yazanye cyo kuzenguruka amagereza yigisha abishe gusaba imbabazi. Yaje no gutanga ubuhamya avuga uko yabonye Abahutu b’iwabo I Cyangugu bica Abatutsi.

Ibyo kuvugisha ukuri no gutanga ubuhamya nk’ umuntu wavutse mu miryango y’ abakoze jenoside, akaza gushyiraho ishyirahamwe ryitwa “Art for Peace” no kujya mu ntara z’ igihugu yigisha urubyiruko kuvuga ibyo rwabonye no gusaba imbabazi bya muhaye ticket yo kwinjira munteko ishingamategeko nk’umudepite wa RPF-Inkotanyi.

Rushyashya.net

Source :http://rushyashya.net/amakuru/mu-rwanda/hon-edouard-bamporiki.html

 

Tubivuge tubisubire : Ibyo FPR ikora biteye isoni !

Parution: Wednesday 9 April 2014, 00:12

Par:Musemakweri Jean de Dieu 

Nabo tubibuke

1. FPR ikora byinshi bihabanye n’umuco wa Kinyarwanda

1.1. Kwihoorera byabagaho mu muco wa kinyarwanda, ariko byari ibintu bibi kuko bivugakwica inzirakarengane imwe yo mu muryango w’uwakwiciye. Kubera ko Interahamwe zigizwe n’Abahutu, ariko atari Abahutu bose, zishe Abatutsi batageze kuri miliyoni 1, FPR yabahoreye yica miliyoni na miliyoni z’Abahutu b’inzirakarengane, n’ubu kandi irumva gukomeza kubica ari uburenganzira bwayo, ndetse bikaba n’inshingano yiyemeje. Ibyo FPR ikora biteye isoni kuko binyuranyije n’amategeko yagengaga umuco mubi wo guhoora ; kandi aho ibihe bigereye aha, uwo muco wagombye kuvaho, ntihagire uwihanira, ntihagire uwihorera, byose bigashyikirizwa ubucamanza.

1.2. Kugirango umwuka mubi hagati y’abantu n’imiryango yabo bitabyara inzigo, mu muco nyarwanda habagaho Gacaca zigamije kwunga ababaga bagize ibyo bapfa. Urebye uko Gacaca nyarwanda yari imeze, usanga ibyo ingirwa-Gacaca za FPR zakoze biteye isoni. Ntizunze Abanyarwanda, ahubwo zabahembereyemo inzigo.

1.3. Mu kinyarwanda ububwa buri ukubiri : Kwima uwaguhaye no gusaba uwo wimye. Hari Abatutsi benshi bakijijwe n’Abahutu bahaze amagara yabo kugirango babashe kubigeraho. FPR yatoje abo bacikacumu kutazongera kuvuga ko hari Umuhutu n’umwe wakijije Umututsi n’umwe. Ikongera iti : “Niba hari Umuhutu wabashaga gukiza Umututsi, ubwo ni uko yakoranaga n’Interahamwe”. Erega ubwo uwo Muhutu akaba arafunzwe, yambuwe ibye cyangwa aranishwe kubera ineza yakoze ! FPR rero izatubwire niba Abanyaburayi bagize ubutwari bwo guhisha no gukiza Abayahudi igihe cya Hiltler (les justes parmi les nations) barakoranaga n’AbaNazi ba Hitler nyine. Bamwe muri abo Bahutu bakijije Abatutsi bishwe n’Inkotanyi. Impfubyi basize zajya kwa ba bantu bakijijwe n’ababyeyi bazo, bakazirukanira kure. Ubwo si ubunyarwanda, ubwo si ubupfura ; ni ubunyamaswa, ni ubupfunya, ni ubunyanda FPR yigisha abambari bayo. Kuba hari Umututsi n’umwe ukiriho, ni uko Abahutu bose batishoye mu bwicanyi. Iyo babijyamo uko banganaga bose, Abatutsi baba barashize burundu mu Rwanda.

Ubundi bubwa ni ugusaba uwo wimye. FPR yimye Abahutu benshi b’inzirakarengane uburenganzira bwo kwishyira bakizana, ibajugunya mu munyururu, aho baborera. Yarangiza ikabasaba kwemera ibyaha batakoze kugirango bagabanirizwe ibihano, ariko nayo ibonereho kwemeza ko nta Muhutu n’umwe utarishe.

1.4. FPR irakungura. Abarundi baravuga ngo “Atawe avugana ingya mu kanwa”, icyo ni ikinyabupfura gisanzwe. Ariko “nta n’umwana wonka arira”. Iyo hari umwana ubyadukanye, babimucaho hakiri kare kuko ari ukugira ikinyabupfura gike no gukungura. Kirazira kandi ko abana, yewe se n’abantu bakuru, basubiranamo bari gufungura. Ngaho rero bafashe ibyuma, amakanya, ibiyiko n’indosho barishaga, bakabihindura intwaro zo kurwana ! Ibyo bintu byose bizira, FPR ni byo ikora gusa. Kuri yo, gutegeka igihugu ni “ukukirya ucyicayeho”. Nta n’ubwo nabigereranya no kwonka, ahubwo ni nko gukama, ariko ugakama n’ayo mu ihembe, ni ukunyunyuza imitsi y’Abanyarwanda. Uko FPR iriho imiragura, ni nako induru n’imiborogo byayirenze ngo hatagira undi Munyarwanda usaba kugira nawe uburenganzira n’uruhare ku byiza by’igihugu cyamubyaye. Biteye isoni.

1.5. Gukunda ibintu, kugira inda nini kandi mbi bya FPR bigaragarira no mu cyunamo cya buri mwaka. Mu muco wa kinyarwanda, habaho icyunamo. Kimara igihe cyagenywe, kikarangira. Kuki FPR ikora uko ishoboye ngo ihoze Abanyarwanda mu cyunamo ? Ni uko umuntu uri mu cyunamo yubahwa, agasigasirwa kandi agasurwa. Abaje kumusura ariko ntibaza imbokoboko. Buri wese aza hari ikintu yitwaje : sheki (chèques) z’amafaranga, inkunga n’imfashanyo z’ubwoko bwinshi, gutuma FPR ivugwa n’ibindi. Ngiyo impamvu FPR ikunda icyunamo. Gukunda ibintu, ukagera n’aho ujya kubishakira mu cyunamo biteye isoni.

1.6. FPR ifite imyumvire yayo yihariye y’amateka y’u Rwanda. Ikibabaje ni uko ari imyumvire icuramye, kandi FPR ikaba ariyo yigisha urubyiruko, ikaba ariyo yubakiraho politiki yayo. Ibyo byongeye kugaragara ku buryo budashikanywa muri disikuru z’urukozasoni za Museveni na Kagame ejobundi le 7 Mata 2014 i Kigali, ku munsi wo kwibuka. Iyo myumvire ni iyo FPR ihatira abantu bose. Uyihinyura wese, kabone n’ubwo yaba ari Umututsi, aba abaye umwanzi nyagupfa wa FPR. Urugero rutari kure ni umuhanzi Kizito Mihigo FPR isigaye yanga urunuka kumva aho ahimbiye indirimbo ye yise igisobanuro cy’urupfu.

Mu nyomeko y’iyi nyandiko turabagezaho amagambo y’iyo ndirimbo, maze buri wese arebe niba hari ikirimo gikwiye urupfu cyangwa burundu y’akato.

2. Inyeshyamba za FPR zateye u Rwanda mu w’1990 zivuga ngo zirifuza kuzana ubutegetsi bwiza kurusha ubwariho. Zazanye ingoma mbi kurusha izabayeho zose kugeza ubu mu Rwanda.

3. Zavugaga ko zigiye kubohora ahanini Abatutsi, baba impunzi cyangwa abari mu Rwanda. Igihe kigeze, ntiyazuyaje kubuza amahanga kubatabara ubwo Interahamwe zariho zibica ubutitsa. Ibyo FPR yabikoreye ko, iyo amahanga atabara, itari gufata ubutegetsi bwose nk’uko yabyifuzaga. Nta n’ubwo yazuyaje kurimbura nayo ubwayo Abatutsi bamwe (itaretse nanone Abahutu, Abatwa n’Abazungu) kugirango igere kuri ubwo butegetsi. Ibi ntabwo ari amagambo gusa. Uwifuza kubimenya by’imvaho muri make ariko meza yakwegera ababyeyi, inshuti, abavandimwe, n’abaturanyi b’Abatutsi FPR yishe nkana, ibizi neza kandi ibishaka, cyangwa agasoma igitabo cya Jean Marie Vianney Ndagijimana, Paul Kagame a sacrifié les Tutsi, Editions La Pagaie, Collection Ibuka-Bose, Orléans, 2009.

4. Ubwo FPR yatangiye iteza ubwega, ivuza iya bahanda ngo icyatumye Interahamwe zirara mu Batutsi zikabicira hafi kubamara, ngo ni urwango karande Abahutu bose (!) baamwe bafitiye Abatutsi. Iki ni ikinyoma cyambaye ubusa. Aya mahano yatewe n’uko FPR yari imaze kwica perezida Yuvenali Habyarimana w’u Rwanda, Sipiriyani Ntaryamira w’u Burundi n’abari kumwe nabo bose mu ndege yari ibavanye muri Tanzaniya. Ubwo kandi hari hashize amezi make FPR yishe perezida Melkiyor Ndadaye, abafasha be ba hafi benshi, ndetse n’abandi bantu barimo umugore wa Bwana Silivestiri Ntibantunganya wari ministiri w’ububanyi n’amahanga w’uburundi mu Ukwakira 1993. Uwo mubyeyi FPR yamwishe ari ku kiriri kuko yari amaze iminsi mike abyaye. Ngicyo icyateye amahano yagwiririye u Rwanda mu w’1994.

5. Imaze gufatira ubutegetsi mu mivu y’amaraso, FPR yaciye iteka ko amoko (Abahutu, Abatutsi n’Abatwa) aciwe mu Rwanda. Irondakoko ryo ryarakomeje ndetse amahano yagwiririye u Rwanda mu w’1994 akomeza guhindurirwa amazina nk’uko uruvu ruhindura amabara, kugera ubwo asigaye yitwa “jenoside yakorewe Abatutsi” kandi nta moko akibaho mu Rwanda. Kuri iyi ngingo, ntitwabura gushimira urubuga leprophete.fr kuko ari rwo rwatinyutse mu w’2011 kwongera gukoresha imvugo “Abahutu, Abatwa n’Abatutsi”, kwerekana ko amoko atari ikintu kibi, ko ahubwo ikibi ari irondakoko.

6. Muri Kamena 2013, noneho mu ijwi rya Kagame umukuru wayo, FPR yareruye ivuga ko amoko abaho, ariko Abahutu bakaba bafite ubugome muri kamere yabo, buri Muhutu wese, n’uzavuka akaba agomba gusaba imbabazi Umututsi wese kuberako Abahutu bishe Abatutsi. Nyamara mu mateka y’u Rwanda kugeza ubu, Abatutsi ni bo bishe Abahutu kurusha uko Abahutu bishe Abatutsi ; kandi ntawica uwo akunda. N’imibare irabyerekana, kandi imibare ntibeshya, usibye nyine bene ya yindi FPR “itekinika”. Muri 2013 FPR yatangije gahunda ibyo kwigiriza nkana ku Bahutu bigomba gukorwamo, iyo gahunda ikaba yariswe “Ndi umunyarwanda”. Ariko rero, nk’uko twabibonye mu ntangiriro y’iyi nyandiko, ibyo FPR ikora binyuranyije n’umuco wa Kinyarwanda kandi biteye isoni.

 Igisobanuro cy’urupfu KIZITO MIHIGO

 Inyikirizo : Urupfu ni cyo kibi kiruta ibindi, ariko rutubera inzira igana icyiza kiruta ibindi.

 Ibitero :

  1. Urupfu ni wo muryango ugana Imana Nyirubuzima, ariko kugirango uwo muryango ukinguke hagomba ijwi ry ‘Imana. Mu kinyarwanda gupfa ni ukwitaba Imana.
  1. Nta rupfu rwiza rubaho, yaba jenoside cyangwa intambara, uwishwe n’abihorera, uwazize impanuka cyangwa se uwazize indwara. Abo bavandimwe aho bicaye baradusabira.
  1. Jenoside yangize imfubyi, ariko ntikanyibagize abandi bantu nabo bababaye bazize urugomo rutiswe jenoside. Abo bavandimwe nabo ni abantu ndabasabira, abo bavandimwe nabo ni abantu ndabakomeza, abo bavandimwe nabo ni abantu ndabazirikana.

 4. Ishema n’ urukundo byanjye si ibyo mvana mu buzima bw’aha munsi, si n’ibyo mvana mu bintu, ahubwo mfite ishema ry’ubumuntu. “Ndi umunyarwanda” ijye ibanzirizwa na “Ndi umuntu”.

  1. Iyo myumvire y’ugucungurwa ni ko kabando kanjye ku rugendo. Nayivomye mu kwemera mfitiye Yezu Kristu. Ubwo bukristu ni bwo bwunganiye ubunyarwanda.

 6. Urupfu ku bw’abantu ni Imana yabahanze bakaba mu rukundo rwuzuye rwa Data. Urwo rukundo ni cyo cyanga cy’ubuzima bwanjye, urwo rukundo ni yo mizero y’ubugingo, urwo rukundo ni cyo cyerekezo cy’ubuzima.  Amen

Bantu people should vigorously respond to Museveni for his insults

museveni

In his speech during the 20th anniversary of the Rwandan genocide, which was held in Kigali on Monday April 7th, 2014, Ugandan president Joweri Museveni uttered that the first Rwandan president Gregoire Kayibanda was a traitor for emancipating his Hutu people from slavery imposed on them by Tutsi and their parasite feudal system.

Since the 80s the Great Lakes region has experienced genocides, war crimes, crimes against humanity, so much so that the entire area has become like a cemetery with dead on display. There are human skeletons everywhere, some more respected than others. Picture courtesy of Keith Harmon Snow

He explains that people of the Great lakes region lived in a symbiotic relation before the Europeans came. He elaborates that they are found in places such as Rwanda, along with Burundi, Uganda, parts of North Western Tanzania, Eastern Congo, and Eastern Kenya. This region “has, since several millennia, been occupied by the inter-lacustrine Bantus, Nilotics, and the Sudanic peoples. The Rwanda people themselves are Bantu, part of the inter-lacustrine Bantus.”

Though he treats former feudal rulers from before independence in the region as parasites who practiced some sort of exploitation at the base of society, he is neither kind to those among ordinary Bantu oppressed people who came together to free themselves from that repressive system.

“…it is, therefore, a historic crime that external forces, working with local traitors, could turn a symbiotic society into the theatre of the most fiendish reactionary crimes – genocide.”

Where he refers to patriotism and Pan-Africanism, in my understanding it is when rulers are ruthlessly claiming in the face of the world that they are defending their countries’ interests, because they are pressurized to change their abuses on their own people on the one hand, and or they are equally working with imperialist forces to destroy African lives and plunder mineral resources of other countries on the other.

The speech characterizes as traitors all those that apparently are resisting Museveni’s regional ambitions. While he accuses other of committing genocides and assassinations, it is like blaming them for what he has been doing for the whole time he has been in power – 28 years: genocide of Baganda people in the Luwero Triangle during his bush war from 1981 to 1986 [500,000]; genocide of Acholi people in northen Uganda [1,500,000]; genocide in Rwanda [between 500,000 and 800,000 for fully backing his officer of intelligence Paul Kagame]; genocide in Democratic Republic of Congo [with more than 6,000,000].

All that did not save those traitors. Where they still exist, it is on account of the mistakes of the International community.” It is like blaming the latter for any effort made for not letting him accomplish his plans. His assertion here made me think at the presence of MONUSCO and the International Brigade of Intervention which defeated M23 that he and Kagame supported entirely.

He ends his remarks by warning all the traitors and genocidaires for any resistance.

As a veteran patriot of this area, I would like to warn those who hobnob with the genocidaires to know that they will have to contend with the patriotic forces that defeated the traitors with their external backers when they were still much weaker. We are now much stronger in every sense of the word, politically, militarily, socially and economically.

In the face of this warmonger of Museveni, with the information today available about the millions of lives he has massacred directly or facilitated to decimate, Bantu people particularly, and even those of his own family community [because he kills anyone as a matter of strategy] should come together to get rid of him and his main associate in crimes, namely Paul Kagame, president of Rwanda.

We know that:

1) In April 1994, he deliberately killed pan-Africanism in Kampala when he held the last conference of that movement while he was during the same period facilitating the assassination of two African sitting presidents, namely Juvenal Habyarimana of Rwanda, and Cyprian Ntaryamira of Burundi;

2) His military interventions in parts of Uganda, South Sudan, Rwanda and Democratic Republic of Congo have decimated more than 12 million of lives since he rebelled in 1981 after being democratically defeated;

3) The use of violence as strategy of governance and foreign policy that he favors are not conducive to any sustainable development of Africa if this has ever been his genuine intentions;

4) Since 1996, his military forces and militias he funded in Congo have been plundering mineral and other resources from that country for the benefit of multinationals and western powers, and systematically raping hundreds of thousands of Congolese women, girls and children as a strategy of war in Eastern Congo;

5) His associates in different countries have benefited from impunity because of their affiliation with African exploiters, namely US, UK, Belgium, etc who were highly represented at the 20th anniversary of the Rwandan genocide;

6) His circles of people’s oppressors have siphoned all the wealth of their respective countries at the expense of ordinary citizens who today are living in abject poverty while the exploiters become millionaires.

It is up to Bantu people and those that Museveni pretends to represent in the Great Lakes region to take up the challenge of removing him from power and his protégé Paul Kagame. These criminals need to be stopped if we their antagonists want or strongly wish some peaceful and harmonious future as human communities. They have sufficiently siphoned people blood. Giving up on these monsters of leaders would be denying our common sense of humanity.

The full speech of Yoweri Museveni can be found at the following link:http://www.scribd.com/doc/216771827/President-Yoweri-Museveni-s-speech-at-the-20th-Genocide-Anniversary-in-Rwanda#fullscreen

Lâché aujourd’hui visiblement par ses alliés américains,… il ne reste à Kagame que la fuite en avant, que les accusations outrancières, que les méthodes les moins démocratiques…

 

FIGAROVOX/OPINION – Jacques Hogard, militaire français qui a vécu le génocide rwandais de l’intérieur, s’insurge contre les accusations portées contre la France par Paul Kagame. Selon lui, le président rwandais a souhaité les massacres pour mieux installer sa dictature.


Le Colonel Jacques Hogard a été commandant du groupement de Légion Étrangère lors de l’opération Turquoise au Rwanda, en 1994. À ce titre, il est membre fondateur de l’association France-Turquoise, dont l’objet principal est le «rétablissement de la vérité sur l’action de l’armée française et des militaires français au Rwanda» suite aux allégations concernant ceux-ci durant le génocide au Rwanda.


Le 6 avril 1994 à la nuit tombante, l’avion transportant Juvénal Habyarimana et Cyprien Ntaryamira, respectivement présidents hutus du Rwanda et du Burundi, de retour d’un sommet régional qui venait de se tenir à Arusha en Tanzanie, était abattu par un missile sol-air alors qu’il se présentait pour atterrir à Kigali, la capitale rwandaise.

Trois heures plus tard, dans le nord est du Rwanda, les colonnes en armes du FPR, la rébellion tutsie, se mettaient en marche pour la dernière étape de leur conquête guerrière du pays. A leur tête, un redoutable stratège et chef de guerre, Paul KagameTutsi issu de l’émigration aristocratique rwandaise en Ouganda et colonel des renseignements de l’armée ougandaise, formé dans les écoles américaines.

Kigali, au même moment, le bataillon du FPR stationné dans l’ancien parlement rwandais au titre des accords d’Arusha d’octobre 1993, se mettait également aussitôt en mouvement dans la capitale.

Le lendemain, débutaient des massacres d’une horreur indescriptible qui allaient ensanglanter le pays des mille collines pendant une centaine de jours, des habitants hutus tuant sans relâche leurs compatriotes tutsis dans des conditions abominables.

Le génocide des Tutsis commençait et avec lui, le malheur de ce petit pays des Grands Lacs qui, vingt après, vit sous un régime totalitaire où la démocratie et les libertés élémentaires sont un rêve pour le moment inaccessible.

Ce génocide ne restera pas seul. Aux 800 000 victimes tutsies de 1994, succéderont hélas entre 1995 et 1997 quelques 400 000 victimes hutues, pourchassées et décimées dans les forêts orientales de l’actuelle RDC, sans parler des centaines de milliers de Congolais de toutes ethnies, massacrés eux aussi dans des combats et des tueries qui durent encore de nos jours.

Il y a quelques jours, à la veille du vingtième anniversaire du génocide, le président Kagame dans un violent discours s’en prenait une fois encore à la France qu’il accuse avec persévérance depuis vint ans de complicité de génocide, quand il ne dit pas tout simplement qu’elle en est quasiment l’unique responsable!

Devant le caractère intolérable de telles accusations énoncées en dépit des faits et de l’Histoire, hier 6 avril, la France a donc renoncé à déléguer un ministre de son Gouvernement aux cérémonies officielles organisées à Kigali.

En rétorsion, le président Kagame a alors décidé d’interdire à notre ambassadeur au Rwanda d’assister à ces cérémonies auxquelles cependant était présent un ex-ministre français en la personne du controversé Bernard Kouchner, ami de longue date du potentat rwandais.

Comment expliquer une telle impasse entre la France et le Rwanda d’aujourd’hui?

Certes il y a l’Histoire. L’Histoire contemporaine commencée dès l’établissement d’une coopération militaire entre le Rwanda et la France au début du septennat de Valery Giscard d’Estaing alors que Juvénal Habyarimana était depuis quelques années au pouvoir au Rwanda.

C’est en effet au nom de ces accords que le même président Habyarimana en octobre 1990 décide de faire appel à la France pour contrer les éléments armés en tenue ougandaise et dotés de matériels militaires ougandais qui pénètrent dans le nord du pays. C’est l’époque de l’opération Noroit qui consiste avec deux ou trois compagnies d’infanterie à protéger nos ressortissants et assurer la stabilité de la capitale. C’est aussi l’époque où la coopération militaire française va assurer la remise à niveau des FAR (Forces armées rwandaises) face au FPR.

Ceci on s’en doute, ne nous attire guère les faveurs du guerillero tutsi!

Mais ce soutien de la France au Président Habyarimana ne se fait pas sans contrepartie. Nous sommes quelques mois après le Discours de La Baule et cette contrepartie, exigée et obtenue par la France, est la démocratisation du régime, l’abandon du monopartisme, l’adoption du multipartisme et l’ouverture du dialogue tant avec l’opposition intérieure qu’avec la rébellion armée du FPR.

Au point que Habyarimana doit ainsi entrer dans une période de cohabitation où sa position devient difficile.

Les Accords d’Arusha signés en octobre 1993 consacrent cette évolution tout en mettant officiellement un terme au soutien militaire de la France qui retire donc toutes ses unités militaires du Rwanda, laissant la place à une force de l’ONU, la MINUAR commandée par le général canadien Roméo Dallaire.

C’est donc cette force de plus de 2000 hommes qui, par décision de l’ONU, sera amputée des 9/10èmes de ses effectifs, dix jours seulement après le déclenchement du génocide début avril 1994!

C’est donc cette force, et derrière elle, l’ONU, mais plus encore la Communauté internationale qui assistent sans intervenir, comme impuissants, au déroulement du génocide de 800 000 Tutsis, en ce sinistre printemps de 1994.

Or, c’est bien la France qui par la bouche de son ministre des affaires étrangères de l’époque, Alain Juppé, est la première à appeler le génocide par son nom, pour le dénoncer et demander l’envoi d’une force internationale qui mette fin aux massacres.

Mais les Etats-Unis notamment, par la bouche de Madeleine Albright, s’y opposent de tout leur poids.

Il faudra donc attendre fin juin pour qu’à force de pressions, l’ONU vote la résolution autorisant la France à mener une opération limitée à deux mois au Rwanda, afin d’y mettre un terme au génocide.

C’est l’opération Turquoise (22 juin/22 août 1994) pendant laquelle moins de 2000 hommes s’emploieront à rétablir ordre et sécurité pour tous dans le sud-ouest du Rwanda, tandis que s’effondre le régime hutu radical qui a succédé au président Habyarimana et à son gouvernement d’opposition. Cette opération s’effectue dans un contexte de grande tension avivée par la débandade du gouvernement intérimaire et de l’administration et le délitement des FAR soumises depuis des mois à un strict embargo des armes et des munitions. En face se déploie alors la force militaire d’un FPR puissamment armé et soutenu par l’Ouganda au moins. En quelques semaines le pays est conquis, à l’exception de cette zone humanitaire sûre (ZHS) constituée par la France avec l’aval de l’ONU dans le sud-ouest du pays.

A l’époque il faut se souvenir que Kagame, depuis des semaines, menace la France de ses foudres si elle s’avise

d’intervenir au Rwanda et de perturber ainsi la conquête du territoire.

En ce mois de juillet 1994, on connaît déjà bien, par ailleurs, la nature totalitaire du FPR et ses pratiques et c’est donc avec une posture très militaire, et dotée de moyens de combats significatifs que la Force Turquoise s’installe au Rwanda.

La fureur de Kagame qui n’a jamais porté dans son cœur la France et les Français, est grande.

Après quelques escarmouches, le général tutsi renoncera cependant, malgré ses rodomontades, à affronter les troupes françaises. Lesquelles pourront ainsi faire leur travail et sauver alors quelques milliers de Tutsis encore cachés dans les campagnes rwandaises.

Fin août 1994, Turquoise passe la main aux unités africaines, notamment éthiopiennes de la MINUAR II.

Les Français quittent définitivement le Rwanda après deux mois d’un mandat intense où ils n’auront pas ménagé leur peine pour pacifier une région grande comme un département français, et de convaincre d’y rester des centaines de milliers de Hutus tentés par l’exil dans les pays voisins, Burundi et Zaïre.

Dès lors, la propagande de Kagame se déchaîne contre les forces françaises accusées d’avoir protégé les génocidaires, d’avoir favorisé les milices hutues et pourquoi pas d’avoir participé elles même aux massacres!

La surprise est alors immense pour le soldat que je suis, immense parce que je suis de retour en France parmi les miens au terme d’une opération à laquelle je suis particulièrement fier d’avoir participé, estimant en effet y avoir fait de mon mieux, de même que chacun de mes hommes, de mes pairs et de mes chefs, pour ramener un peu d’ordre, de stabilité et de paix dans ce pays dévasté par la haine et la barbarie.

Mais ma surprise est d’autant plus grande que je découvre aussi des lobbies français et européens, disposant de solides moyens médiatiques et financiers, qui relaient alors sans vergogne, pour quels intérêts?, les accusations abominables contre la France et son armée proférées depuis Kigali par le FPR vainqueur au Rwanda.

En vingt ans, les choses se sont beaucoup décantées.

Et personne de bonne foi ne peut aujourd’hui ignorer la sombre réalité du FPR au pouvoir au Rwanda depuis 1994: disparitions, assassinats, emprisonnements, jugements sommaires, exécutions, tortures, humiliations, contraintes morales et psychologiques, camps de rééducation et d’autocritiques…etc.

Comment ne pas citer par exemple les noms de l’héroïque Victoire Ingabire Umuhoza, l’ «Aung San Suu Kyi rwandaise», opposante démocratique à Kagame et comme telle condamnée après tortures de toutes sortes à la prison à vie, et celui de Théodore Munyangabe, sous-préfet, «Juste parmi les Justes», Hutu sauveur de Tutsis au péril de son existence, condamné lui aussi à la prison à vie pour seul crime d’avoir été mon ami et collaborateur le plus engagé et courageux à Cyangugu durant l’été 1994?

Kagame a provoqué le génocide de 1994. Il le souhaitait, car les massacres à grande ampleur des Tutsis de l’intérieur, étaient pour lui le seul moyen d’échapper à la démocratie qui ne lui aurait définitivement laissé qu’un second rôle, le seul moyen de reprendre la lutte armée et de légitimer cette dernière, le seul moyen de prendre le contrôle du Rwanda et d’asseoir son régime d’une main de fer pour des décennies.

Lâché aujourd’hui visiblement par ses alliés américains, certainement du fait de ses frasques guerrières trop visibles en RDC et de son trop évident mépris pour les valeurs démocratiques, l’instrumentalisation du génocide est aujourd’hui la seule et dernière carte qui lui reste pour se maintenir au pouvoir.

Voilà pourquoi il fallait cet incident subit avec la France.

Ce n’est pas moi qui le dit mais ses frères d’armes tutsis, anciens déçus du FPR qui ont fui le Rwanda lorsqu’ils en ont constaté la dérive totalitaire, le général Kayumba Niamwasa, le docteur Théogène Rudasingwa, le procureur Gerald Gahima, le major Jean-Marie Micombero; ces mêmes Tutsis courageux poursuivis par la haine de Kagame où qu’ils se trouvent dans le monde et cela parfois jusqu’au sacrifice de leur vie comme le colonel Patrice Karegeya assassiné le 1er janvier dernier en Afrique du Sud.

Ce sont ces mêmes hauts dignitaires tutsis en exil qui accusent formellement Kagame avec luxe de détails et de témoignages de l’assassinat programmé de son prédécesseur.

Ce sont ces mêmes hauts dignitaires tutsis en exil qui accusent formellement Kagame d’avoir cyniquement bâti sa stratégie de conquête du pouvoir sur le sang de ses compatriotes.

Ce sont ces mêmes haut dignitaires tutsis qui lui prédisent comme à tous les dictateurs de l’Histoire, une fin prochaine et terrible.

Alors devant tout cela, il ne reste à Kagame que la fuite en avant, que les accusations outrancières, que les méthodes les moins démocratiques…

Ses déclarations aussi violentes que mensongères, réitérées la semaine dernière à la veille des commémorations du génocide de 1994, n’avaient pour but que d’éviter à tout prix tout contact avec la France: c’est qu’il peut être dangereux à terme pour un potentat de trop fréquenter les démocraties et de trop s’habituer par capillarité aux valeurs de l’Esprit!

Colonel (er) Jacques Hogard

Ancien commandant du Groupement Sud de l’Opération Turquoise

Source: Le figaro 08/04/2014