South Sudan conflict, the US concerned

U.S. Concern About Violations of Cessation of Hostilities in South Sudan

 usdos-logo-seal

Press Statement

Jen Psaki
Department Spokesperson
Washington, DC
February 8, 2014

We are deeply concerned by reports of violations by both the Government of South Sudan and anti-government forces of the Cessation of Hostilities agreement that was signed in Addis Ababa on January 23. We urge the redeployment or phased withdrawal of foreign forces invited by either side, and warn of the serious consequences which could result from any regionalization of this conflict.

We welcome the arrival in Juba of the first component of the team that will eventually monitor and verify the implementation of the Cessation of Hostilities agreement. We strongly urge the Government of South Sudan to facilitate its important work, which will provide both sides with a mechanism to report any breaches of the agreement.

We look forward to the beginning of the IGAD-led political dialogue and inclusive reconciliation process. We urge the government of South Sudan to support these efforts and to release the remaining four political detainees. The expeditious release and transfer of all of the detainees would reduce tension and build confidence in an inclusive reconciliation process.

We also call on the government of South Sudan to fully cooperate with the United Nations Mission in South Sudan (UNMISS). It is imperative that the government ensure that any assaults on and threats against UNMISS facilities and personnel immediately cease. The Mission’s ability to carry out its mandate is critical to establish peace and meet the urgent humanitarian needs of the people of South Sudan.

Source: US State Dept

Aho Abanyapolitiki b’Amasugi n’Abarata Inkovu z’Imiringa Bashobora Kwumvikana?

images

IBIGANIRO BYA POLITIKI HAGATI YA ZA GENERATIONS

Ibiganiro hagati ya za mouvances politiques muri opposition nyarwanda no hagati y’abanyapolitiki b’amasugi ba nyuma ya 1994 hamwe n’abayijanditsemo mbere ya 1994.

Banyarwanda, Banyarwandakazi,
Jye nk’umukuru w’Ishyaka Banyarwanda, maze gusoma ibyo NyakubahwaTulikumana Jean de Dieu yatangaje yikoma amwe mu mashyaka ya New generation aherutse kunenga imikorere ya generation y’abasaza nka Twagiramungu Faustin irangwa no gusuzugurana no guheza, ndareba nkasanga muri opposition hakwiriye kuba ibiganiro bisesuye hagati ya za generations. Ibi biganiro bikwiriye kuba kunzego zose kandi bikaba hakoreshejwe uburyo bwose bukoreshwa muri communication ya opposition politique nyarwanda. Ibi biganiro hagati ya za generation bishobora no kubaho hagati y’imirongo ya politiki kugirango imbibi zitandukanya bamwe ziveho maze batahirize umugozi umwe.

Nyakubahwa Tulikumana Jean de Dieu n’ubwo yatangaje ibintu biremereye cyane yikoma amashyaka ya New generation ariko na none agize ubutwari bwo gushinga imbago zerekana za generations zikwiriye kuganira. Kuri Tulikumana Jean de Dieu, hari generation y’abarengeje imyaka mirongo itanu hakaba n’indi generation y’abari munsi yayo. Iyo witegereje, usanga ibi bijyana no kubona ko hari generation y’abanyapolitiki bari bari bakomeye muri politiki ya mbere ya 1994. Ukurikije ibyo rubanda isoma muri opposition nyarwanda y’ubu hamwe n’ibyo Jean de Dieu Tulikumana yatangaje, usanga iyo generation ya mbere ya 1994 isa n’ihanganye bucece na generation y’abaje muri politiki nyuma ya 1994 no muri iyi myaka.

Turasanga rero kugirango iri hangana ryacika burundu ari uko habaye ibiganiro hagati ya za generations. Turasanga kandi uburyo bwiza bwo gukora ibyo biganiro, buri shyaka (cyangwa itsinda ry’amashyaka) ryasobanura umurongo cyangwa umuyoboro w’ibitekerezo ririmo cyangwa mouvance ririmo noneho buri ishyaka (cyangwa itsinda ry’amashyaka asangiye umurongo) bakagira icyo batangaza kuri iki kibazo cya dialogue hagati ya za generations. Mukugaragaza imirongo ya politiki cyangwa za mouvance abantu barimo babikora baboneraho no kugaragaza aho bahagaze kubibazo bimeze nk’inkingi z’amateka y’u Rwanda. Muri ibyo bibazo harimo nk’ikibazo cya genocide hutu na genocide tutsi, revolution yo muri 1959 n’ibindi.

Kugirango kandi ibiganiro bikorwa nta kajagari, nibyiza kwibutsa imirongo ya politiki isanzweho muri opposition nyarwanda kugirango bifashe n’amashyaka mashya amahitamo yo kumenya aho akwiriye kwegamira cyangwa se bakaba bashinga iyabo bakayitangaza igihe bumva ntaho bibona. Dore imirongo ya politiki isanzweho muri opposition: Hari umurongowa politiki ubarizwamo impuzamashyaka ya CNCD, Hari umurongo w’impuzamashyaka ya RNC-Amahoro-FDU ya Nkiko, hari umurongo wa politiki w’Ishyaka Banyarwanda risangiye na MRP Abasangizi, hari umurongo w’impuzamashyaka RDI-FCLR. Haramutse hari undi murongo utari muri iyi benewo batubwira tukawongeraho. Na none abatibona muri iyi mirongo bakaba nta murongo bari basanzwemo bashobora gushinga uwabo bakabitangaza tukawongeraho.

Kugirango birusheho no gufasha, ababishoboye bamwe baterera akajisho mumateka uburyo abanyarwanda bagiye bitwara kuri icyo kibazo muri politiki nyarwanda kubireba za generations.
Bimwe mubyo kwibazaho bishobora kubamo kwitegereza ibigiye biranga za generations, ibyo banyuranya cyangwa ibyo batumvikanaho. Harebwa kandi uburyo uko kunyuranya kwa za generations bitaba inzitizi ahubwo bikaba ubukungu kubanyarwanda.
Ababishoboye mwanyuzuza kuri ibi bitekerezo mukavuga n’uko mubibona.
Ndabashimiye

Bruxelles, le 06/02/2014

Rutayisire Boniface
Perezida w’Ishyaka Banyarwanda akaba na President w’Association y’abavictimes TUBEHO TWESE
Tel (32) 488250305

Ubundu: un chef milicien soumet les habitants de 3 secteurs aux travaux forcés

L’administrateur intérimaire du territoire d’Ubundu, Komisele- Ali- Bilali, affirme que depuis plus de deux ans, le chef milicien Thomas Mesandu et ses hommes soumettent aux travaux forcés les habitants des secteurs de Mituku-Basikake, Mituku-Bamoya et Walengola-Lowa. En visite à Kisangani, il a déclaré le jeudi 6 fvrier être venu dans le chef-lieu de la Province Orientale pour informer « pour la nième fois » les autorités de cette situation.

« Ce chef milicien gouverne comme une autorité du gouvernement. Il fait travailler la population comme il veut. Il soumet la population à des travaux pour son compte », a expliqué l’administrateur du territoire.

La même source a indiqué que ces miliciens abattent les éléphants dans la forêt et exigent aux habitants des secteurs de transporter la viande et l’ivoire.

Selon l’administrateur du territoire, une grande partie de la population de cette partie de la province s’est déplacée.

« Au moment où je vous parle, il y a 205 familles dont les miliciens ont incendié les maisons. Une partie de cette population a trouvé refuge à Banamukwa et une autre partie à Masimango. Ça sera mieux si les autorités nous viennent en aide et prendre des dispositions », a-t-il fait savoir, précisant qu’environ 60 000 personnes habitent ce coin.

Le commandant de la 9è région militaire déclare avoir déjà pris des dispositions au niveau de la localité d’Obenge, située à proximité des secteurs occupés par Thomas Mesandu et ses hommes.

Source: Radio Okapi

How UN didn’t want you to know facts about Rwanda genocide

French-Judge-BruguiereFrench Judge Bruguiere whose attempts top have President Kagame charged with the assassination of Presidents Habyarimana and Ntaryamira were thwarted by Kofi Annan, among others.

In exactly a month from today, the people of Rwanda will commemorate 20 years since the start of the 1994 genocide that showed the limits to which man can go to eliminate each other. Close to a million people are said to have been massacred in 100 days of frenzied, human degradation by two tribes speaking the same language.

Rwandan President Paul Kagame has been celebrated, wined and dined the world over as the person who brought to an end this carnage and who has since built “a strong and democratic country”. But what is the real story behind what happened in Rwanda on 7 April 1994?

Starting today, The London Evening Post is going to go “behind the scenes” and try to expose what really happened that day. In addition to talking to renowned world academics, we will talk to the people who were there that day and try to go through what happened and how it came about.

We start today with an exclusive interview with Prof Peter Erlinder, professor of law at William Mitchell Law College in St Paul, Minnesota. Author of The Accidental Genocide, Prof Erlinder was arrested in Rwanda in May 2010 while working as a lead defence council for the International Criminal Tribunal for Rwanda (ICTR). He was detained for 21 days after he had travelled to the country to defend then presidential candidate Victoire Ingabire Umuhoza against charges of ‘genocide ideology’. He was charged with ‘genocide denial’ and only released after he faked an attempt to commit suicide, something that the Kagame regime would not permit to happen on his watch.

In this exclusive interview, Prof Erlinder exposes the depth to which the international community has gone in trying to protect the Rwandan government by hiding what exactly happened in Rwanda 20 years ago next month. He exposes what happened when former Rwandan and Burundian presidents Juvenal Habyarimana and Cyprien Ntaryamira lost their lives when their private jet was shot out of the sky when approaching it final destination in Kigali, the Rwandan capital, after talks with the now ruling Rwanda Patriotic Front (RPF) in neighbouring Tanzania.

Prof Erlinder reveals in his book secret documents that he says the UN wanted kept out of the public eye for, can you believe it, 100 years. That’s precisely a time when most of us living today would not be alive any more. The rest is all told here in the interview.

Peter-Erlinder-prosecutor-Jean-Bosco-Mutangana-in-Kigali-courtroom-061410

Prof Peter Erlinger appears in court in a prison garb during his imprisonment in Kigali

The London Evening Post:  You say your book – The Accidental Genocide – is the original version made out of UN documents – explaining day-by-day events that followed the 1994 genocide in Rwanda and after.  Please, explain more on this.

Prof. ErlinderDuring the ICTR Bagosora et al trial, I put thousands of pages of original UN documents into evidence that I was able to find in UN files that were not supposed to be released for 100 years.  The UN had dozens of persons reporting daily from Kigali and other places in Rwanda and Dallaire [Roméo Dallaire then UNAMIR Commander] met regularly with Kagame…These documents tell a completely different story than Kagame and the RPF told about the 4 year war and the 100 days of the “genocide”.  As a result, ALL leaders of the Habyarimana government and military were found not guilty of long-term planning of genocide or any other crimes BEFORE the assassination…. this means the mass violence was a reaction to the killing of the president…. NOT planned killing by a “genocidal government.”  The book explains how the mass killing in Burundi in the months before…. made Rwandans susceptible to fear of RPF…and the military superiority of RPF made the fear real.

The LEP: What was the primary objective of the original book?

Prof. Erlinder: To make the evidence that is already on the record at the UN Tribunal for Rwanda that acquitted the members of the Habyarimana government and military of long-planned conspiracy to commit crimes against civilians, including genocide, accessible to the general public using the original documents.

The LEP:  You have persistently rejected the official version about the 1994 Rwandan Genocide. Why? 

Prof. Erlinder: Because I was given access to documents in the UN archives that no other defence lawyer had…and got access to U.S. government documents, which are available to researchers; the documents require a different conclusion than the victors in the four-year war for power in Rwanda would prefer.  Before the Chief UN Prosecutor told the UN Security Council in 2003 that Paul Kagame assassinated President Habyarimana, I got access to these documents…. I believed the same story as everyone else.  The evidence changed my mind and the ICTR judges agreed.  Please see the Appeals Chamber Judgement of December 11, 2011.  Bagosora was found innocent of all crimes except for April 7, 8, 9…and Kagame said he was the “architect” of the genocide…but there was no evidence to support the claim.

The LEP:  The public, which is the majority, would say that you’re on a different page [knowledge about Rwanda Genocide] from what they know or have been told. Are you suggesting the public are disconnected from the truth?

Prof. Erlinder: After every war the winners tell the story – this is normal.  The public has heard the Kagame/RPF story repeatedly for 20-years.  UN and USG (United States Government) documents created at the time events were occurring tell a completely different story.  What is different this time is that documents that were to be secret for 100 years have been exposed, and have been put into evidence in the ICTR to acquit the losing side.

The LEP:  Who is fighting to see that he status quo remains as has been told?

Prof. Erlinder: Certainly the Kagame/RPF side that won the war wants to see that their story dominates.  But they were created and supported by the U.S./U.K…, which have an interest in the story remaining the same.  In 2003, UN Prosecutor Carla del Ponte was removed from her UN position by the U.S./UK when she insisted on prosecuting Kagame for killing Habyarimana and starting the genocide…. according to her own book (Madam Prosecutor) published in 2009.

The LEP: You mention about people in authority who have conspired to hide the truth. How are you prepared if they file a civil suit against you?

Prof. Erlinder: In the US courts, truth is a defense.  All of the statements and conclusions in my published work are supported by documented sources from USG, the UN or sworn testimony.  I merely accumulate and present evidence that is already on the record – which is what makes the publication important, not what I say.

The LEP:  As a human rights lawyer; what is your comment about how justice has been delivered to the perpetrators of the 1994 Rwandan Genocide?

Prof. Erlinder: The UN Tribunal has only prosecuted the crimes of those who lost the war.  The UN Tribunal was supposed to be a neutral body.  This means the Rwanda War was the only war in history in which only ONE side committed crimes OR the UN Tribunal was really a Victor’s Tribunal…. like Nuremberg and the Tokyo Tribunal.  My objection is that it should be recognized AS a victor’s tribunal…. and should NOT be sold to the world as something it was not.

The LEP:  What would you like to see with regards to the dispensing of justice?

Prof. Erlinder: Equal treatment for both sides in the Rwandan War and all national and international conflicts.  This means treating leaders of powerful and weaker nations equally.  The ICC (the International Criminal Court) has prosecuted only African leaders when it is plain that leaders of major powers such as the U.S. U.K, Russia, China, and France are at least as culpable.  We have not yet reached the point in history when the “rule of law” means the same for all leaders.

The LEP:  People would say that you’re on the wrong side. What would you tell such individuals who think, Prof. Peter Erlinder is on the wrong side about the 1994 Rwanda Genocide?

Prof. Erlinder: The evidence put before the ICTR judges caused them to agree with my analysis about whether there was a long-planned genocide by the Habyarimana government.  I have no opinions of my own.  I examine evidence and make conclusions based on the evidence.  It was UN Chief Prosecutor and the evidence that changed my mind…. when others have carefully examined all of the evidence, they might change their minds too.  But this is difficult because the emotions are so strong and it is much easier to respond emotionally than to do the difficult detailed research – which is why the book is based on historical records, not my opinions.

The LEP:  Given the dangers meted to you in Rwanda [experience], what you witnessed and what you’ve gone through as a result of your being involved in Rwanda issues at a level of an attorney in courts, why not just let it go to avoid being hunted by Kagame’s regime and secret agents?

Prof. Erlinder: I believe we all have a responsibility to history, to speak the truth and have to account to our actions to the infinite.  If one happens upon the truth based on evidence and does not speak, no religion in the world can respect that person.

The LEP:  Many people around the world see and consider President Paul Kagame as a saviour who stopped the genocide. In your own words-based on the UN documents you have gone through, how would you describe Kagame to a person who has never had a chance to look at what you have seen?

Prof. Erlinder: My book has a copy of the confession of Paul Kagame’s Chief of Staff Dr. [Theogene] Rudasingwa. He admits he was part of a 20-year cover-up of the killing of Habyarimana.  Former Chief UN Prosecutor Del Ponte has called for his prosecution openly since 2002.  The Chief UN Investigator Michael Hourigan called for his prosecution in 1997.  All of these facts have been covered-up…but they have long been in the public record.  Mr. Kagame tried to assassinate me in 2010 because I put this evidence in the ICTR record.  I think he knows already.

The LEP: Since you published The Accidental Genocide, have you received some kind of threats from Rwanda or from Kagame’s allies? If yes, who are they or what kind of threats did you receive?

Prof. Erlinder: I have been the subject of a personal “Wanted Dead or Alive” order directly from Mr. Kagame since October 1, 2010 after I escaped from Rwanda by pretending I had attempted suicide.  This order was given to all ambassadors, military attaché’ and military leaders.  The book has only refreshed the standing order, I imagine.

The LEP: Has anybody ever contact you to stop the publication of The Accidental Genocide? If yes, who and when?

Prof. Erlinder: No, the method of publication has been taken with precautions.

The LEP:    How do you manage to live this kind of life; watching your back all the time?

 Prof. Erlinder: As the information I have become more public and better understood, I become less important as an individual threat to Kagame. But, it is necessary to take precautions.

The LEP: With such evidences of the Rwanda Genocide coming into public domain, do you see in future; individual (s) taking responsibility to account for the atrocities? If your answer is ‘no’ or ‘yes’, why? 

Prof. Erlinder: In my opinion, Rwanda’s future lies in both sides taking responsibility and both sides mourning their losses.  A South African-style Truth and Reconciliation process is more likely to permit Rwanda to heal than a criminal tribunal process, which will never get the balance exactly right.  MOST important, the US and the UK MUST acknowledge the responsibility for creating and arming the RPF and manipulating the ICTR to make it appear that; the Hutu committed all crimes.  Demonizing a whole people is a form of “political genocide” that must be exposed and denounced as well.  THIS is what the US and UK have done in assisting the cover-up of RPF crimes.

The LEP:  You mean, Mr Paul Kagame issued an order mandating his all-inclusive ambassadors around the world to have you killed or kidnapped?

Prof. Erlinder: This is the report I received from a high-ranking military officer who has defected from the RPF who claimed to have been present at the meeting whose rank was such that he would have been at the meeting, the report was received person to person within days of the meeting from another defector who I know personally.  I must take it seriously just as Gen Nyamwasa [survived two attempt assassination]  and Col Keregeya [his body was discovered on New Year’s Day].

 

Revolisiyo muri Kiliziya Gatolika itangiriye muri Diyosezi ya Butare.

Kimwe mu biranga revolisiyo ni ugushira ubwoba umuntu agatangira kubwiza ukuri umurenganya ati « ndabyanze ». Imwe mu mpamvu zitera revolisiyo ni uburyamirane (injustice) hagati y’abavukana, abakora umurimo umwe,… Akenshi ukora revolisiyo atangira avuga ibitagenda ndetse agatanga inama. Iyo ubwirwa avuniye ibiti mu matwi akenshi yumvishwa ku  bundi buryo! Isomere igice cya kabiri cy’iyi baruwa abapadiri ba diyosezi ya Butare bandikiye umushumba wayo bamugezaho akababaro ka bo. Ubwanditsi

4 .IKIBAZO CY’ABAPADIRI BAHEMBWA (Ukwikunda gukabije)

Nyakubahwa Mushumba, Diyoseze yanyu ifite abapadiri benshi bahembwa baba abakora mu mashuri ya Leta, ayigenga ya Kiliziya ndetse no muri kaminuza ya Diyoseze iri I SAVE. Uretse ko hari bamwe mu bavicaires banyu mwangiye kuba bakora mu mashuri yegereye za paruwasi barimo, ahubwo mukabashishikariza gutanga isomo ry’Iyobomamana nkabakoranabushake muri ayo mashuri, kandi aheshi bikaba byarananiranye, kuko n’igihe bagombaga kujya muri uwo murimo w’ubukorana bushake, bakunze no guhura n’imbogamizi yo kubura n’ubushobozi bwo kuhagera, twagiraga ngo mwongere muzirikane ku gaciro muha Abapadiri banyu. Ako gaciro kandi kajyanye nako muhaIsomo ry’Iyobokamana, rigomba gutangwa Padiri yigisha amasomo ya baringa ahabwa Umuyobozi w’ikigo, we ubihemberwa, cyangwa se yakagombye gutangwa n’umucungamari wicyo kigo, akaba kandi ari nawe ufata iya mbere mu gusuzugura Padiri Vicaire uza kwigisha amasomo ye, nkaho yabuze ikindi yakora. We amasaha ye Minisiteri irayamuhembera, kandi imusaba kuyakora, no kuyuzuza,kugira ngo ayahemberwe nyine, none padiri Vicaire aje kuyamukorera, nk’umukorerabushake? Kubera iki se?

Mwe ngo ni ubutumwa?Yego da, ni ubutumwa, kuri mwebwe.Ariko rero, Bitesheje agaciro, Nyakubahwa Mushumba.Bitesheje agaciro, ari padiri vicaire, ari niryo somo aba agiye gutanga.Muzadusobanurire uburyo padiri Maxime wahoze ari vicaire I Mugombwa yimuwe igitaraganya ngo nuko yari yafashe amasomo yo kwigisha mu ishuri riri mu metero 15 za paruwasi, padiri mukuru we wirirwaga yiryamiye, agatera hejuru ngo vicaire imirimo ya paruwasi ntayo agikora. Icyo mwahembye uwo mwana ni ukumwimura no kumwihaniza ngo ntazongere kwigisha abihemberwa. Ni agahomamunwa pe. Ubukene bukabije ba Vicaires babayemo twabubasobanuye bihagije mubyo tumaze kubabwira. None se Padiri namashuri yize, akomeze asaba, asabiriza ku muhisi n’umugenzi wese, kandi yari yifitiye ubushobozi bwo kugira icyo yakora, kandi bitamubujije no gukomeza gutunganya imirimo y’iyogezabutumwa mwamushinze muri Paruwasi?Ese abihaye Imana b’Ababikira n’Abafurere, bibabuza gukora imirimo isanzwe no gukorera Imana? Byaba bibabaje dufite nk’Umupadiri wize ibyo kuvura, akaba I Gakoma hafi ya Hopital yaho, noneho mukamusaba kuzajya ajya gukorayo ku buntu amasaha nkabiri mu cyumweru ngo ni ubutumwa. Uretse ko batanabimwemerera, kubera agaciro baha umurimo w’ubuvuzi, ni nako no mu burezi byakagombye kumera. Cyangwa ni uko mu maso yanyu rya somo nta gaciro muriha, mukadusaba kuritanga ku bukoranabushake? Birababaje pe! Mwongere mutekereze kubyo muba mutubwira, nkaho twe tudatekereza na mba!? Niba mujya muganira nabandi Basenyeri bagenzi banyu, muzabaze I Kabgayi uko icyo kibazo bagikemuye, cyangwa se muzabaze Musenyeri wa Cyangugu uko yakitwayemo, kandi bifitiye akamaro diyoseze zabo, abapadiri baho ndetse n’ubutumwa..

Mwashyize mu gaciro koko, kandi mukazirikana ko ibihe bigenda bisimburana iteka, uko tubivuga kenshi mu missa? Ese ba bandi bakora muri za Univerisite zanyu iyo za SAVE bo si ubutumwa bahakora ? Bo se ko babihemberwa, tukanasangira rwa rusenda, ngo ni Intentions de Messes? Ahubwo tukiri kuri iyi ngingo, nimugire vuba mwubakire abapadiri banyu bashinzwe Univerisite, bajye bimenya, aho kubera umutwaro Paruwasi ya Save. Muzabaze Padiri Bwema amahane yahoranaga nabo ba nyamafaranga, bahembwaga akayabo, ariko ntibagire icyo bafashaho Paruwasi mu bijyanye n’imibereho; kugeza naho batashoboraga no kwigurira urusenda rwo kuri Nyirangarama rugura 250Frws. Nyamara muri ayo madiyoseze tumaze kukubwira, Abapadiri baho badutangarije ko kuba bigisha, amafaranga bahembwa agacishwa kuri konti ya Diyoseze, ikaba ariyo ibagenera, bisigaye bituma abapadiri ba Diyoseze bose babona Intentions, badategerejeak’ I muhana kaza imvura ihise. Bo bumvise mbere y’igihe gahunda yo KWIGIRA.

Ikindi, Nyakubahwa Mushumba, muhora mutubwira ko iyo za Burayi bakennye, ko nta intentions de messes zikiboneka uko byahoze.Dukomeza gutegereza ko Mlle Maria UTLER ajya iwabo,(Tuboneyeho n’akanya ko kumushimira mu butumwa akorera Diyoseze, ku buryo hari abasigaye bamwita Musenyeri w aba Vicaires, kubera uko yita ku bukene bwabo), cyangwa tugakomeza kurira ngo Mgri PATRIC ntacyo agiha Diyoseze ngo gitunge abapadiri. Mu gihugu cyacu hari gahunda ijyanye no kwigira no kwihesha agaciro. Ese twe tuzakomeza duteze amaso ngo i Burayi nibo bazatubeshaho mu gihe nabo twumva ko ubukungu bwabo bwifashe nabi? Ese ko muherutseyo vuba aha, ntimwatumenyesha icyo mwatuvaniyeyo, Nyakubahwa Mushumba? Mwaretse abapadiri bakagira uruhare mu kwigisha abana bigihugu, noneho bakagira nicyo bunganiraho Diyoseze yacu, mu bibazo by’inzitane by’ubukene buyugarije?

Ubu bukene kandi buratera nikindi kibazo gikomeye, aho bamwe mu bapadiri b’abasaza, bategereza pansiyo zabo, kugeza igihe bitahiye ijabiro kwa Jambo, batabonye ibyo bari barizigamiye (Cyangwa se Umubyeyi wabo Kiliziya yabazigamiye aho imungu itabasha kugera), ngo bibashajishe neza, bagatahana ako gahinda, ntawe ushoboye kubarenganura. Diyoseze idashobora kwita ku bato (Les vicaires), ntinashobore no kwita ku bakuru (Abasaza), tuzabe se tuyiburiye mu mashyi cyangwa se mu mudiho? Niba mugira ngo ibyo tuvuga ni ibihuha, muzatubwire niba Nyakwigendera Padiri Karemangingo Mattias, yarashaje ayabonye. Ese ba Padiri Kagangare na Padiri Ladislas ndetse na Thomas Mutabazi bo mwatubwira niba yarabagezeho?Padiri Leodomir Mudaheranwa, we yariturizaga, bimuviramo no kwitahira ntacyo abonye kuri pansiyo yari imuteganirijwe. Ese na Famille ye nta burenganzira iyafiteho ngo ibe yayahabwa? Cyangwa se buriya imyaka iteganywa ntibarayigezaho? Ubanza bazayuzuza igihe Uhoraho azaba abahamagaye, bamanukiye I kuzimu,igihe tuzabashyingura!Nka padiri Sekamana uri mu buroko se iyo myaka ko yayujuje, azayabona dore ko we anayakeneye mu mage arimo?Padiri Nkusi mwene wabo azakurikiranire hafi icyo kibazo, dore niwe bireba bya hafi, ahari yaramira se wabo. Kandi amakuru atugeraho, atumenyesha ko ayo mafaranga yabo aza ,diyoseze ikayikoreshereza mu bindi, nuko bo bagakomeza gutegereza, kugeza igihe urupfu rubibiye umugono. Nyamara tuzi ko “Uriye umusaza aruka imvi”, kandi rero ngo”Imbura gihana irira ku miziro”,kandi ga burya, “Igi ryahanuye inyoni bitangana” .

Iyo ni imigani mwenewanyu Musenyeri Aloyizi BIGIRUMWAMI (Imana imuhe amahoro n’imigisha) yasize atubwiye mu bitabo bye yanditse. Igishimishije kandi cyakagombye gufasha abo basaza kugira icyizere mbere yuko bapfa, ni uko ngo namwe Nyakubahwa Mushumba, iyo myaka muri hafi kuyigezaho. Ubwo bazihangana bayahererwe hamwe namwe, kuko babwirwa ko ayo mafaranga yabo aba yaraje cyera, ariko ntabagereho. Paulo Mutagatifu ati ”Mujye muhumurizanya mu magambo meza nka bene ayo ngayo.”Muratubabarira, Nyakubahwa Mushumba, ko dusa naho twari dutandukiriye, ariko ntitwavuga ku bahembwa, twiyibagije ko hari nabiteganirije, badahabwa ibyo bagenerwa na Kiliziya, kandi bafitiye uburenganzira.

Tugarutse ku ngingo twariho, si ngombwa ko twinjira mu ducogocogo ngo kanaka ahembwa aya naya, ikingenzi nimutugaragarize icyo baha Diyoseze, maze tumenye natwe urutwishe, aho umwe mu bapadiri yabaho neza inshuro 200 ku ijana, kurusha undi, kandi bose basangiye Diyoseze, kandi bose ariyo bakorera. Umubyeyi usumbanya abana be bene ako kageni, nta handi twamubonye, uretse muri Diyoseze ya Butare mubereye Umushumba. Ikibazo gikomeye kandi giteye impungenge, nuko mwe mubona ko ari ibintu bisanzwe. Ikindi kitubabaza, nuko hari imwe mu mirimo yakagombye gukorwa n’Abapadiri muri diyoseze, tukabona ihawe umulayiki, ku ruhande rwe mukanahashyira umupadiri umwungirije, maze wa mulayiki agahembwa akayabo, atanagaragaza icyo uwo murimo ahemberwa umariye Diyoseze.

Urugero twatanga rwa hafi, Nyakubahwa Mushumba, mugerageze kutubwira icyo padiri Kanyamahanga akora muri Procule mu gihe hari uwo bita MANAGER, uhembwa akayabo ka mafaranga ibihumbi 400 yu Rwanda (400.000Frws). Ese mwatubwira ko ku kwezi akazi ke kaba kabonye inyungu ingana gutyo?Cyangwa mufata kuri ya yandi ya pansiyo yabasaza akaba ariyo mumuhembamo? Mwibuke neza Nyakubahwa Mushumba, ko igihe bubakaga iriya Centre saint Jean Baptiste, twebwe abapadiri twariho icyo gihe, twamaze igihe kinini nta intentions tubona twemera kwizirika umukanda igihe kirekire , ngo hari kubakwa inzu izajya ivamo izo intentions, ngo tube twihanganye.Ibyo nibyo Padiri Rutangusa wari Econome icyo gihe yatubwiraga. Ese ko tubona ko aho yuzuriye, kwa kwihangana kwacu kwarushijeho gukaza umurego? Ntitwiriwe tugira icyo tuvuga kumukobwa wanyu Mlle Eugenia (Ngo aba mu bakobwa ba Musenyeri), na mafaranga ibihumbi nibihumbagiza ahembwa. Ese buriya mwe mwashobora kudusobanurira amezi amaze akora, ko haba hari inyungu byazaniye Diyoseze? Reka turekere aho gukomeza kugosorera mu rucaca no kwimena inda, nubusanzwe ngo, agahinda k’inkoko kamenywa ninkike yatoyemo.

BIMWE MU BISUBIZO BISHOBOKA.(Umwanzuro)

Nyakubahwa Mushumba, reka twanzure. Twavuze menshi, ariko kuyavuga siko kuyamara. Mu Rwanda rwo hambere aha, umutware yakandagiye umugaragu we, maze, wa mugaragu ahita yitanguranwa gusaba imbabazi ati:”Nyakubahwa mutware, nimumbabarire, ikirenge cyange cyibeshye kijya munsi yicyanyu.” Aho natwe twaba twaribeshye tukababwira ibyo mutifuzaga kumva? Nimutubabarire, ni ikirenge cyacu cyagiye munsi yicyanyu. Ariko rero, reka natwe tujye tureka kuba indashima, tukaba twagaragara nkabifuza kureba ibitagenda neza gusa. Erega nibyiza mukora, turabibona, kandi tukabishima!.

Tubanje kubashimira ko muri aya mezi uko ari 3 ya nyuma asoza umwaka wa 2013, mwagerageje kudushyirira intentions de messes kuri RIM, kandi ibyo bikaba hatagaragayemo ubukererwe, nkubwo twari tumenyereye. Byaradutunguye neza. Muragahora mudutungura neza mutyo. Turabibashimiye pe.Twizere se ko ari impinduka muduteguriye, tukanizera ko bizakomeza muri uyu mwaka dutangiye, ndetse nigihe kiri imbere? Twatojwe kuva cyera kugira ukwizera, reka tubyizere dutyo. Tugarutse kubyo twavuze haruguru, reka twanzure:

1.Mwaretse gutera amashyari mu bapadri banyu, mucamo icyuho hagati yaba cures naba vicaires koko? Hamwe vicaire azibona nkumuntu utagifite uburenganzira n’agaciro muri diyoseze ye koko? Hamwe azabaho nkuwihebye, kuko nta yindi promotion ategereje, kuko yagizwe igicibwa koko? Hamwe no muri komisiyo yaba Padri koko nta na vicaire numwe urimo? Hamwe vicaire azigurira ikarita yo guhamagaza, kabone niyo yaba ari muri gahunda zubutumwa bwihariye bwa Paruwasi arimo koko?Hamwe vicaire azakora imirimo ivunanye, ndetse abona ko ibyarira inyungu Paruwasi, byarangira ibyo vicaire yagokeye, cure akaba ariwe bigirira akamaro, we araho arebera?Ngo ni uko ariwe Econome? Hamwe vicaire azaba azi ko nominations zubutaha cure we, kabone niyo yaba umusaza ate azajya kwiga, kandi ntanicyo akishoboreye kubera imyaka afite , ariko we agakomeza kubambwa ku musaraba wubu vicaire, nkaho ariwe wariye cya giti cyo muri Edeni? Ubanza ku gahanga ka ba vicaires b’ I Butare warashyizeho ikimenyetso nka kimwe Uhoraho yashyize mu gahanga ka Gahini mwene Adamu na Eva, kugira ngo uzamubona wese atazamwohereza kwiga pe.Twe niko tubibona, mu maso yukwemera guke kwacu.

Ntimubiduhore na mba niba tubibona nabi, kuko niko biri.Ariko byakagombye guhinduka, kandi nta wundi uzabihindura, atari wowe .

2.Twabashimiye gahunda yo kwitunga mwatangije muri za Paruwasi, kandi turabona ko aho babyitayeho, bitangiye kwera imbuto, haba mu butumwa no mu kwemera kw’Abakristu. Ese ntimwakwicisha bugufi, mugasaba les cures, ko mubyinjira muri paruwasi buri kwezi, bafatanije ni nama z’umutungo, hajya hagira ikigenerwa guhabwa Abapadiri, kikaba kizwi, buri kwezi, bijyanye nubushobozi bwa buri Paruwasi, kandi kikunganira Diyoseze mu guha padiri wayo imibereho myiza? Mbese mu gihe Padiri agitegereje Intentions de messe, Paruwasi ikaba igize icyo imuha, bityo agashobora kwigurira agasabune, aga kolgate, ndetse nako gakarita ka telephone akakabona atagombye kujya gusaba umuhisi n’umugenzi? Mwibuke kandi ko buri mwaka, ifaranga rigenda ritakaza agaciro, mujye munibuka ko udufaranga mugenera padiri nta gaciro tuba dufite mu nyaka itanu, ugereranije nibiri kwi soko n’ibiciro biri ku isoko.Urugero, mu myaka ibiri ishize, washoboraga kugura inkweto ibihumbi bitanu, ariko kuri ubu udafite ibihumbi 10 ntazo wabona.Ubuzima bwikubye inshuro zirenga ebyiri.

3. Kugira ngo Abapadiri bunganire Diyoseze mu bibazo by’umutungo ifite, mwikomeza kubuza Abapadiri kwigisha abana b’igihugu mu mashuri yegereye Paruwasi barimo, kandi abize ibijyanye n’uburezi muri za KIE, nibareke gukomeza kubaho badafite icyo binjiriza diyoseze, ahubwo nibajye kuyobora ya mashuri ya kiliziya ari gupfirirana kubera kuyoborwa nabi nabishakira inyungu zabo gusa, batitaye ku za Kiliziya, hamwe usanga barayagize akarima kabo, batitaye na busa ku nyungu za Kiliziya. Kuki Abapasiteri bayobora amashuri y’Amatorero yabo? Ni uko bize kuturusha? Ababikira n’Abafurere bo se? Mwongere mubitekerezeho,kandi mwanzure.

4. Abapadiri bahembwa, twumvise ko kugeza ubu cyakemutse ko bafite icyo basigaye batanga ku mushahara wabo muri Diyoseze, nubwo ngo byabaye intambara ikomeye. Ntikikabe rero icyo kugura essence y’imodoka ya Musenyeri (Twumvise ko itungwa na budget umuntu atakirirwa avuga muri aka kandiko, reka tubigire ibanga), ahubwo nafashe mu gihe za intentions de messes zitaraboneka, maze padiri wirirwa agokera abandi bapadiri bakora, bafite na za advantages nyinshi zinyuranye, nawe asubizwe icyubahiro cye nk’ikiremwamuntu.

Wasobanura ute ukuntu umupadiri nka Innocent Nshimiyimana(Djuma), yahembwa ibihumbi biyingayinga Magana inani(800.000Frws), akabana nabandi birirwa mu butumwa, ukwezi kwashira nawe akazaza gutonda kuri RIM ngo nibamuhe intentions ,hamwe nuwirirwa muri Pastoral, kandi we aba yamugokeye?

5. Ibyo kujya cyangwa se koherezwa kwiga, ntabyo turwanira, amazi yarenze inkombe. Cyakoze twabisabira kohereza abapadiri bakiri bato, bakajya kwiga ibifitiye dioseze akamaro, ku buryo bazavayo bagishoboye, aho koherezayo umuntu ngo ni uko yari cure gusa, kandi azagaruka nta gatege akifitiye. Ni byiza ko hagenda nabazaza kwigisha mu maseminari, ariko nibajye no kwiga les siences profanes, zizunganganira diocese muri ibi bihe bikomeye by’ubukene bwifashe nabi.Kuki Padiri atajya kwiga Medecine, kugira ngo ejo Diyoseze nishinga Ivuriro ryigenga azabashe kuriyobora, aho kuriha umulayiki uzarikoresha icyo yishakiye?Aha mutwumve neza ,ntacyo dupfa nabo bavandimwe bacu, ariko ni ukureba kure.

6. Mu bushobozi bucye dufite, nimushyireho isanduku yubufatanye, nibinaba ngombwa, umupadiri uzajya ugira ikibazo ajye agira icyo aguzamo,bihereye ku migabane azaba afitemo, azishyure agize inyungu iciriritse ashyiramo.Ibyo byazorohereza na padiri econome uhora arwaye umutwe buri wa mbere, kubera kumva utubazo dutandukanye tw’abapadiri nubukene bwabo.Twasanze muri iki gihugu, Padiri wo muri Diyoseze ya Butare, ariwe wenyine usigaye mu Baturarwanda, udashobora kugira aho yaguza, cyangwa se ngo agire ikigega cy’ubwisungane cyamurwanaho ngo yiteze imbere.Azaba yatanze iki?Yazigamye iki? Turushwe n’abarimu koko?

7.Ko buri mezi 3 musaba amaparuwasi raporo, kuki twe mutaduha raporo yuko umutungo wa diyoseze wifashe, nuko ukoreshwa, nk’amazu ya diyoseze imprimerie, garage, Procule,nibindi byinjiza, kugira ngo tutazajya dusangira ubusa ngo twitane ibisambo?Mubigerageze rwose, ni uburenganzira bwacu.Nk’ubu biteye isoni kubona twumva ngo hariho Univerisite catholique de Save ya diyoseze, ariko ntitumenye ikoreshwa ry’umutungo wayo, ngo tumenye ko hari icyo imariye Diyoseze.

Ese ni akarima kihariye ka Musenyeri na Vicaire we? Twumva ko Diyoseze yacu iri kubaka amazu mu mugi wa Butare. Ni byiza, ariko ntacyo bizatumarira nacungwa ntitumenye uko akora nicyo amariye Diyoseze mu bibazo by’ubukene. Mwibuke igihe Nyakwigendera MusenyeriFelicien Mubirigi(Imana imwihere amahoro n’imigisha) ava ku murimo wa Econome wa Diyoseze, uko mwatubwiraga ngo asize igihombo gikabije. Cyatangiye ryari? Cyaje gite? Na Univerisite aho siko bizagenda, mukabitubwira amazi yararenze inkombe? Mujye muduha raporo, tumenye ibintu bya Diyoseze yacu uko bimeze igihembwe ku gihembwe, ni uburenganzira bwacu.Ibyo byanatuma nubwo bukene tububamo gikirisitu, tudahora twikekana ku busa.

8.Mwagize neza kutwibutsa uburenganzira bw’abakozi bakora muri za Paruwasi. None se Nyakubahwa Mushumba,Padiri warenganijwe na Diyoseze imukoresha, niwe uzajya guharanira uburenganzira bw’abo nawe afite ububasha bwo kurenganya!! Burya mu nama mwarabivugaga, twe tukisekera . Kugira ngo bishoboke, reka tukugire inama yubaka: Banza uhe abo ukoresha (Abapadiri) uburenganzira bwabo bw’ibanze, nabo bazabone guha uburenganzira abo bakoresha, naho ubundi bwaba ari ubupagani cyangwa se ubufarizayi, dukoresheje ijambo ryo muri Bibiliya Ntagatifu. Hera ku basaza ubaha udufaranga two kubashajisha, twe, turacyari abasore, tuzakomeza kwihangana. Nahubundi birababaje, aho wakorera diyoseze mu bwihangane, ukiri muto, ukazarinda usazira mu maganya, ko itaguha utwo Kiliziya yakuzigamiye. Nabwo ni uburenganzira bwabo.

9.Diyoseze yacu iri muri nke zifite abapadiri benshi I Burayi. Ese mwasabye buri mupadiri uri I Burayi kwigomwa byibuze buri kwezi akajya agira umwe muri bagenzi be atangira udufaranga twa intentions de messe, bityo bikagabanyiriza diyoseze umutwaro? Rwa rukundo twigisha abandi, nirudatangirira kubo duhora twita abavandimwe (Les confreres, nkuko Nyakwigendera Padiri Isaac,( Imana imuhe amahoro n’imigisha), yakundaga kubivuga ruzagaragarira he handi? Mubahe akanya ko kutaba ba Nyamwigendaho. Bibananire, ariko mwabibasabye, maze tubimenye ko byabananiye kugaragaza ubuvandimwe no gufasha Diyoseze mu bukene.

10.Twababwiye Nyakubahwa ibyo twatekerezaga kubyo tubona muri diyoseze yacu cyane cyane ibyerekeye imibereho y’Abapadiri, twibanze kuri ba Vicaires.Nitwongera guhura, tuzavuga no ku ba Cures, nyuma tunarebe ibijyanye na les Services Generaux. Turashaka kubaka gusa.Twifuza ko iyi nyandiko mwazayiha ya commission yanyu du clerge,( itarimo umuvicaire numwe), ikayisoma, ikayisuzuma, ikagufasha gufata ibyemezo byo guhindura ibyo twagaragaje bitagenda . Kandi ni ibintu byoroshye guhinduka, habura gusa ubushake. Natwe twiyemeje kuba twagira uruhare murizo mpinduka twifuza. Nta mahane twabigiranye na busa, twe turabona ko ari umuganda mu kwiyubakira Diyoseze. Mubisome mwitonze mudahereye ku bipinga gusa, no kubibonamo amahane. Hari nibindi twari buvuge, ariko twihanganye, turabireka, kugira ngo tutishyira hanze cyangwa se tudashyira Diyoseze yacu hanze, kandi tuyikunda.. Nimubona hari icyo mwakosora, ni amahoro, nimubona kandi nabwo ntacyo bivuze, nabwo bizaba bibaha amahoro ku giti cyanyu. Ku mugani wa wa muririmbyi ngo “amahoro ku giti cy’umuntu nuburenganzira bushobotse, mu migirire yawe nabandi, atabangamiye rubanda, kuko bazira kubimugirira nabo.” Nibwo burenganzira vicaire w’I Butare yaharaniraga. Nabugeraho Imana nayo izahabwa icyubahiro. Hagati aho, reka dusoze tugira tuti”CONSIDERATE IESUM” in secula seculorum ,AMEN

 

Revolisiyo muri Kiliziya Gatolika itangiriye muri Diyosezi ya Butare.

Kimwe mu biranga revolisiyo ni ugushira ubwoba umuntu agatangira kubwiza ukuri umurenganya ati “ndabyanze”. Imwe mu mpamvu zitera revolisiyo ni uburyamirane (injustice) hagati y’abavukana, abakora umurimo umwe,… Akenshi ukora revolisiyo atangira avuga ibitagenda ndetse agatanga inama. Iyo ubwirwa avuniye ibiti mu matwi akenshi yumvishwa ku  bundi buryo! Isomere igice cya mbere cy’iyi baruwa abapadiri ba diyosezi ya Butare bandikiye umushumba wayo bamugezaho akababaro ka bo. Ubwanditsi

INTABAZA IREBA DIYOSEZE GATOLIKA YA BUTARE : Ni ryari Padiri wungirije azafatwa na we nk’ikiremwamuntu ?

Par:Abapadiri bungirije ba Diyosezi ya Butare

Kuri mikoro, Myr Philipo Rukamba, Umushumba wa Butare

 

Itsinda ry’Abapadiri Bungirije

(Assistants Parish-Priests)

Diyoseze BUTARE

B.P.224 BUTARE

appriestsbutare@yahoo.com

IBARUWA IFUNGUYE ABAPADIRI BUNGIRIJE BA DIYOSEZE YA BUTARE BANDIKIYE Nyiricyubahiro Musenyeri FILIPO R U K A M B A , Umushumba wa Diyoseze GATOLIKA YA BUTARE

Mugire amahoro y’Imana, Nyakubahwa Mushumba.

Ni Ryari Padiri wungirije azafatwa nawe nk’ikiremwamuntu?

Intangiriro

Twebwe, Abapadiri bungirije(Les Vicaires cyangwa Assisants Parish-Priests) bo muri za Paruwasi zo muri Diyosezi Gatolika ya BUTARE, dutinyutse kubandikira, nubwo tuzi ko nta burenganzira dufite bwo kuba twabagezaho akarengane kacu, kuko turabizi Kiliziya ntabwo yigera irenganya abana bayo; uko twabyigishijwe, kandi tubyemera tubikuye ku mutima: KILIZIYA ni NTAGATIFU, GATOLIKA, KANDI ISHINGIYE KU NTUMWA. Tubanje rero kubiseguraho Nyakubahwa Mushumba, Mwebwe babyeyi dukunda . Ariko rero, Umunyarwanda yarivugiye ati:” aho kunigwa nijambo, wanigwa nuwo uribwiye”, kandi “nta nduru irwana ningoma”. Turagerageza rero kuvuga muri macye ibitekerezo byacu, cyangwa se akababaro kacu, mu magambo avunaguye, kuko naho twahuriye ntitwahatinze, kubera ko twari duhangayikishijwe numutekano wacu bwite, dutinya ko hagira uwahadusanga, tukaba twabazwa impamvu ituma duhura, tugaterana nta burenganzira tubifitiye , kuko Abandi bapadiri bawe aribo ABA CURES, ujya ugira umwanya wo kubahuza ukumva ibitekerezo byabo cyangwa se akababaro twebwe ABA VICAIRES, ngo tubatera, kuko bo babifitiye uburenganzira, kandi turacyeka ko ahari nta kanya mufite ko guta ku bitekerezo byacu.

Mutwihanganire rero , Nyakubahwa Mushumba, tubasabye akanya gato ko gusoma byibuze aka kandiko tuboherereje, kuko tukanditse tugakuye ku mutima wuje amaganya n’agahinda byinshi ,kandi rero “Ntawe utaka atababaye”, nubwo umunyarwanda wumuhanga wo hambere aha, yakomeje agira ati “ Umutima usobetse amaganya ntusobanura amagambo”,kandi ga burya koko, “umutima wa Vicaire watanze uwa Cure kumera imvi”.Cyane aha turavuga umutima wa Vicaire wi Butare.Murihangana rero nidukoresha amwe mu magambo atumvikana neza cyangwa se asa naremereye, icyingenzi ni igitekerezo cyacu bwite , twifuzaga kubagezaho mu ngingo zikurikira:

  • Ikibazo cyo kujya no koherezwa kwiga

  • Ikibazo cy’imibereho mibi ya Padiri wungirije

  • Isanduku y’ubufatanye y’Abapadiri ba Diyoseze

  • Abapadiri bakora bahabwa imishahara: Kwikunda bikabije

  • Bimwe mu bisubizo bishoboka

1-IKIBAZO CYO KUJYA NO KOHEREZWA KWIGA

Mukigera ku ngoma hano iwacu I Butare, Nyakubahwa Mushumba , mwivugiye mu nama ko muzajya mwohereza abapadri kwiga mukurikije PROMOTION, aribyo kuvuga mukurikije uko bakurikirana mu myaka, mu guhabwa Isakramentu ry’Ubusaserdoti. Ese nyuma gato, byaje guhinduka bite ngo mujye mubohereza mukurikije ko ari abapadri bakuru? Dufatiye ku ngero za hafi, uretse abagendaga baturutse muri za Services generaux (Ba Chansoriye :Romani, Ruzibiza na Musangwa), ba Economes, nabahoze bayobora CARITAS cyangwa urubyiruko mu rwego rwa Diyosezi(Ba Padiri Masinzo Jerome , Mukwiye Fideli, Venusiti Ndahimana ,Gerigori Nsabimana, Rutangusa Emmanuel ,Tubane Emmanuel, Karoli Hakizimana, Janvier Gahonzire na Edouard Sinayobye ), Abakoraga muri Seminari no mu mashuri(Mugengana, Daniel, Benedigito, Mariko na Musinguzi), nta wundi mupadiri wungirije wigeze woherezwa kwiga aturutse muri za Paruwasi kandi ari Padiri wungirije, kereka Padiri Remy Bizimana wari wungirije I Cyahinda, kuko nawe ni bene wabo bari babimusabiye, ariko amakuru dufite, atubwira ko nawe mwamwemereye ku kaburembe, kugeza nubwo mumukurikiranayo igitaraganya ,mumubuza amahwemo, ngo agaruke i Butare ataranarangiza no kwandika igitabo gisoza amasomo yakurikiranaga. Ese nuko mwasanze kuba padiri wungirije ari no kuba mu mutwe nta kigenda ?Ku buryo se, kuri mwebwe,Nyakubahwa , aramutse yoherejwe kwiga byamunanira cyangwa se tuvuge ko kwiga kwe ntacyo byagiriraho akamaro Diyoseze?Nyamara dore urutonde rw’Abapadiri bakuru boherejwe kwiga muri iyi myaka, nyuma yuko mwivugiye ko muzajya mukurikiza Promotion ,ahubwo bikaba bigaragara ko mukurikiza ko bari Aba Cures, mukabohereza bigaragara ko ari ukubahembera umurimo babakoreye muri Paruwasi mwari mwarabagabiye, cyane uwo kubahakwaho ari nako bababwira amakosa ya ba Vicaires mwabashyize mu biganza ngo babagenge uko bishakiye, kandi babamenyeshe, umunsi ku munsi imyitwarire yabo, cyane cyane ibyo bangiza, kurusha ibyo batunganya: Padiri Gahamanyi yagiye yari Cure wa Gakoma, Padiri Nyakwigendera Bigirimana Pascal yari cure ku Ruyenzi, Padiri Gakwaya yari cure wa Simbi, Kiyenje Denis yari cure wa Byiza, Mwageni Honoratus, Cure wa Nyamiyaga, Joseph Kaye, cure wa Karama, Egide Gatari nawe yari cure wa Kiruhura, Ntabomenyereye, Cure wa Katedrale , Faustin Nzabakurana, cure wa Nyamiyaga. Abo ni bamwe dushoboye kwibuka. None hagiye kwiyongeraho na Bwema Lambert, cure- doyen wa Save na Deo Birindabagabo, Cure-doyen wa duwayene ya Mugombwa. Ntitwakwibagirwa kandi no kubikwibutsa ko benshi mu bagiye babasezeraho bakava mu gipadiri nabo mwabohereje kwiga bari ba Cures.

Mwabashyizemo icyizere cyose, ariko bagarutse bavuye kwiga ku mafaranga ya Diyoseze, babereka ko mwari mwarabibeshyeho (Aha twavuga nka Padiri Gakwisi,Gahaya na Uwemeye). Cyakoze turabashimira ko muri abo ba cures tumaze kuvuga haruguru, mwigeze kwibeshya neza mukoherezayo utu vicaires 2 gusa twi mpoza marira, niba ariko twabivuga, kuko byabaye irengayobora muri gahunda mwihaye, kandi mugerageza gukurikiza nta kwibeshya na gato, aritwo Padiri Kanyamahanga Jean Baptiste na Remy Bizimana.(Kanyamahanga yari vicaire mu Byiza, naho Remy ari i Cyahinda nkuko twabivuze haruguru). Tuboneyeho nakanya keza ko kwibwirira abaherutse kugirwa aba cures bashya vuba aha ngaha, ngo babe begeranya ibya ngombwa byo kuzajya kwiga vuba, dore amahirwe yabo ageze ku muryango, batazavaho bica itegeko n’umuco, ndetse na Tradition bya Diyoseze yacu Ntagatifu ya Butare.., kimwe na Padiri Gasirabo, shansoriye mushya,nawe abe yitegura kugera ikirenge mu cya bakuru be bamubanjirije kuri uwo murimo.Ariko ibi ntibyatubuza kwibaza na none: hari aba vicaires bagerageje kujya kwiga ku buryo bwabo bwite cyangwa se kungufu, Diyoseze ikabima ubushobozi, ndetse bamwe bakabihanirwa, cyangwa se bakanagirana amahane n’Umushumba, ku buryo kugeza ubu ndetse hari bamwe bataranabona ubushobozi bwo kujya kuzana impamyabushobozi zabo, kuko nyine bize nta bushobozi bafite, barangiza kwiga, bakabura uburyo bwo kwishyura ngo bahabwe ibyo bigiye. Aha twavuga nkuwahoze ari Padiri Herman, Padiri Francis na Padiri Michael Mukiibi.

Ese Diyoseze ntiyabacira inkoni izamba byibuze bagahabwa uburyo, ni ukuvuga ubushobozi , n’uburenganzira bw’ uko babona ibyo bagokeye, nubwo, Nyakubahwa , nkuko mukunze kubyivugira kenshi, baba barabigezeho musanzwe mufitanye amahane? Ayo mahane se, nuko guhimana bene ako kageni , ntiyaba ari bimwe mubyatumye mugenzi wacu Padiri Herman abihirwa, kugeza ubwo agusezera, akigira mu buzima busanzwe? Ubwo ni ubutabera Kiliziya Gatolika, kandi Ntagatifu idutoza pe. Ese ubwo mubona nta kibazo gihari? Hari uwahoze ari cure asaba kujya kwiga, none ubu yagize ibyago byo guhananturwa kuri iyo ntebe asubira ku bu vicaire ku buryo butunguranye, none inzozi ze zasubijwe mu isaho nka ya merwe, habe byibuze no kubona amahirwe yo kujya kwiga i Save muri ya Univerisite yanyu. Uwo ni Padiri Foruduwaridi Kanamugire. Nakomeze kwihangana, nubwo ari hafi yo guta umutwe, akabona ubwato, dukurikije uko tumubona, kandi nawe uko abyivugira, nk’uko yabitwibwiriye nyine, iyo abitekerejeho, cyane cyane ko we yiyemerera ko na These ye ya Dogitora yarangije kuyikusanya, mbese nkuko umukurambere wacu Mgri Alexis Kagame yari yarabigenje mbere yo kujya i Burayi kwiga. Nahumure Kiliziya izamushakira abajyanama bize ibijyanye no kwiyumva nka ba Padiri Visenti NYAMAGANDA cyangwa se abazamukorera suivie namara kwiruka ku musozi.Cyakoze ubwo twari muri aka kanama, yadutangarije ko noneho mwaba mwaramwibutse, mukaba mumuteganiriza kuzajya kwiga muri Espanye vuba aha. Ngo na padiri Eric ari mu nzira. Ni byiza ko mutangiye kwerekeza amaso kuri ba Vicaires.

Birabe atari cya cyizere kiraza amasinde, tuzabibara tubonye bagiye. Tuzi neza ko ibi tubyanditse nta mpinduka dutegereje mu gihe cyose mukiri ku ngoma I Butare, Nyakubahwa Mushumba hamwe nibyegera byawe twiyiziye neza. Ubu se Nyakubahwa Mgri Gahizi ugera aho aterana amagambo mu nama, namwe muhibereye, n’Abapadiri ndetse amakuru afite gihamya atugeraho, tuzi neza ko no mu nama y’Abajyanama bawe (Les Consulteurs), yigeze kubwira umwe muri bo wari umubwiye ngo najye agira icyo ashyira mu isanduku ya Diyoseze ku kayabo k’umushahara uyingayinga miliyoni 2 buri kwezi (Ahembwa miliyoni 1,800Frws, utabariyemo izindi advantages), ati “ntayo nzatanga, niba nawe ubishaka uzajye kuyiyobora”.(Aha yavugaga univerisite gatolika yanyu y’i SAVE cyangwa CUR mu magambo y’Impine yi Cyongereza).Turaza kubigarukaho, tuvuga ku kibazo cy’Abapadiri bahabwa Imishahara.

2-IKIBAZO CY’IMIBEREHO MIBI YA VICAIRE/UBUKUNGU

Nyakubahwa Mushumba, twahereye ku kibazo twibaza, usanga kigaragaza ko nta burenganzira dufite muri Diyoseze yacu, cyakoze ntitukubuza gukomeza gushyira ubusumbane mu bapadiri ba Diyoseze yawe, niba ariyo Ligne cyangwa Vision pastoralewahisemo, kandi buri Mugabo agira uburyo bwe, ntabwo tugusaba kubuhindura, niba bukunogera , hamwe nibyegera byawe. Cyakoze noneho ikibazo tukubwira muri iyi ngingo, turifuza ko wagitekerezaho bihagije, ufashijwe nibyo byegera byawe. Ni ikibazo cy’imibereho, ndetse tutatinya kuvuga ko ari mibi pe . Umuromani yaragize ati: Primum vivere, deinde philosophari.

Nyakubahwa Mushumba, turavuga uko tubayeho, nyuma tuze no kugufasha gushaka ibisubizo. Erega natwe turatekereza!! Niba ujya ubyemera, twe ntitubizi .Urugero rufatika, kandi rwa hafi, ni ukuntu washyiraho urwego rushinzwe abapadri (Commision ya Clerge, benshi bakunze kwita Inteko y’Abaneguranyi), hakajyamo aba Cures gusa nta muvicaire numwe ugiyemo. Ni ikimenyetso cyiza kandi gifatika kigaragaza ko Vicaire nta gaciro afite imbere yawe. Uti “ni abandi ba padri bagenzi babo babatoye?”. Aba vicaires bawe bazi ubwenge burya, ntukabakinishe, ntibari kujya kurwanira uruhare rw’intare, bareba ijisho rya Bihehe rinagana, ku mugani wa Bakame. Bazarya duke boze akarenge, wa mugani wa ya ntashya y’I Burundi.

  • Ikibazo cya Intentions de Messes

Tumaze kubimenyera ko dutegereza igihe mushakiye mukaziduha. Turabashimira. Twongere tubisubiremo,Turabashimira tubikuye ku mutima pe! Amezi aragenda akaba 3 cyangwa 4, twicaye, twifashe mapfubyi, tutazi igihe muzagira icyo muduha,Babyeyi . Ikibabaje kandi giteye impungenge, ni uko buri gihe uko ukwezi gushize, duhora tuza kuri RIM, tubaza “ngo ese ntacyo baradushyiriraho?” Abakozi bo muri RIM bakaduseka, bakazunguza umutwe, natwe, tukikubura, tukitahira. Ni ukuzageza ryari tuzakomeza kwihanganira ako gasuzuguro gakabije? Biratubabaza kubona abasaza bakuru nka Padiri Helemenegilide, nabandi bakuru bacu bahindurwa urwamenyo nabo bana bakora muri RIM, igihe bagiye bagasanga kuri Konti zabo ntagihari, kandi bari bafite amizero mahire yo kugira icyo bahasanga, kuko “Umukozi wese akwiye igihembo cye” niko Databuja Yezu Kristu yasize atubwiye. Ntituzi aho mwahereye mubihindura uko mwishakiye n’igihe mwabihinduriye. Kereka niba mufite gihamya ko aho mwadutumye mu ma Paruwasi , turi Inkorabusa, cyangwa nta gaciro muha umurimo dukora mu muzabibu wa Nyagasani. Ibyo nabyo mwabitubwira tukabimenya hakiri kare, kugira ngo badufate nabi bene ako kageni.Turasuzuguritse pe.

Nyamara tukiga Theologia, batubwiraga ko “les proches collaborateurs des Eveques sont les Pretres”. Aribyo bishatse kuvuga ko Abafasha bimena cyangwa b’Akadasohoka b’Abepisikopi ari Abasaseridoti.(Aha haravugwa aba Cures /Aba Vicaires nta tandukanirizo ).Ese Nyakubahwa ,ibyo byaje guhinduka bite, cyangwa ryari? Muzabitumenyeshe kuko iyo twitegereje, dusanga mwita ku bakozi bo muri Economat kurusha abapadiri banyu.Bo uburenganzira bwo kubona icyo bakoreye(Umushahara), buri kwezi murabwubahiriza.Naho Padiri, we mufasha wawe wa mbere kandi w’akadasohoka, agategereza igihe mumugiriye impuhwe, mukagira icyo mumuha cyangwa se mumujugunyira. Aha mwavuga muti ese yaje mu bupadiri hari umushyizeho agahato?Narusome niwe warwishigishiye, yemere no kubaho nabi, ni akazi ke,wa mugani. Ibyo turaza kubigarukaho ku kibazo cy’imishahara yabo niy’abapadri bakora bahabwa imishahara .

Ariko rero , Na Papa Fransisiko aherutse kwibutsa Abasenyeri i Roma ko bagomba kwita ku mibereho y’Aba padiri bo muri diyoseze zabo. Kereka niba abo muri Diyoseze ya Butare bitabareba. Kandi koko dukurikije uko tubibona, twebwe abo muri Diyoseze ya Butare, rwose ntibitureba na busa .

Nyakubahwa Mushumba, turagusaba ko watubwirira abajyanama bawe mu by’umutungo, ko byibuze bazajya batubwira mu gihe twaje mu nama ihuza abapadiri na Musenyeri(Presbyterium) uko umutungo wa diyoseze wifashe, nigihe urwo rusenda ruzajya rubonekera, kugira ngo niyo hagira uwikopesha, ajye amenya igihe abwira ufite ikaye ko azamwishyura igihe iki niki, aho guhora tuziritse ku gati cyangwa ku katsi, tunakaziritseho nuwadupfa agasoni. Ibi ariko ntibireba ba Vicaires bonyine, hari na ba Cures bigeraho, cyane cyane abatarabonye umwanya wo kwigwizaho umutungo wa diyoseze igihe bari bakiri ku ibere cyangwa ku bigega bitandukanye bya diyoseze. Benshi baratubwira ngo byibuze na Nyiricyubahiro Mgri J.B. Gahamanyi (Imana imuhe amahoro n’Imigisha), we, waramutakiraga akagira nicyo agupfumbatisha, ngo undi we ntituzi aho ahaha ashyira.

Hari umwe mu ba padiri ba basaza uherutse kuvuga ati: “ Ese ko twumva ngo ahora i Burayi avanayo iki , ko Gahamanyi we byibuze iyo yavagayo, uwamusuhuzaga yamenyaga koko ko avuye guhahira Diyoseze, cyane cyane Abapadiri n’Abafaratiri be?” Arongera ati:” aho ibyagatunze Diyoseze ntibishirira muri izo ngendo za hato na hato?” Irya mukuru riratinda ntirihera!!

. Imibereho ibabaje ya Padiri vicaire: Pauvreté évangelique forcée??

Tumaze gushishoza, twasanze benshi mu ba cures ari na ba Economes muri za Paruwasi. Barica bakanakiza. Ni ububasha wabahaye kuri ba vicaires. Izo ni izi zikurikira: (Paruwasi Gikore, Mugombwa, Kibirizi,Higiro,Kirarambogo, Rugango, Ruyenzi,Nyamiyaga, Mugombwa, Simbi na Nyumba). Izi paruwasi zose tumaze kuvuga, ba Cures ni nabo ba Economes. Vivacire rero akaba ntaho ahurira nibijyanye numutungo wa Paruwasi,uretse gusinya gusa ku mpapuro za raporo bakuzanira buri mezi 3. Hari bamwe muri ba Vicaires bihagararaho, bakanga kuzisinyaho. Abo ni abagabo. Ni hahandi rero ubuzima bwabo buteye impuhwe, hamwe akwiye gusabirwa, tugira tuti” Kubw’ubukene bwe bukabije, mugirire impuhwe, kandi uzigirire n’isi yose”. Ese Nyakubahwa Mushumba, wakemera ko hari aba vicaires batagira ikarita yo guhamagara ya telephone, bikaba ngombwa ko basaba M2U, umukozi ukora mu gikoni cyangwa umuzamu (Aba bo buri kwezi byibuze barahembwa, Paruwasi ikagira icyo ibaha, mbese bafite ubuzima bwiza kurusha ubwa Vicaire), kugira ngo bashobore guhamagara kuri Economat, babaza ko hari icyo mwabashyiriyeho? Niba mugira ngo turavuga ibihuha, nimugire umwe mu ba Cures-Economes muhamagara mumubaze amafaranga ya Communication bagenera vicaire, nayo bo ubwabo bigenera, murasanga ari agahomamunwa pe!!!! Cyangwa bakaguza umwarimu wa Primaire cyangwa umucuruzi wo ku gasantere, agatike ko kugera i Butare, aje kureba ko hari icyo mwamushyiriye kuri RIM, kandi aba yamwijeje ko ari bumwishyure avuyeyo, agatahana ipfunwe, kuko ntacyo yaronse, akabura nikinyarwanda cyo kumusobanurira uko byamugendekeye. Ubwo rero akaba ahindutse BIHEMU, kandi ejo azigisha abakristu muri Kiliziya ko batagomba kujyamo bagenzi babo imyenda (Social justice). Azahera he rero yigisha, ko bitandukanye nuko abayeho, kandi aribwo bushake bwanyu, Nyakubahwa Mushumba ? Cyangwa se muzarebe muri za Raporo zisoza igihembwe, zituruka mu maparuwasi, muzasanga ahari Communication handitse ko hasohotse amafaranga zero. Ni ukuvuga se ko nta butumwa bushobora gukorwa buri kwezi hakoreshejwe itumanaho? Cyangwa Cure akoresha aya paruwasi nkuko asanzwe abigenza, Vicaire we akirwanaho kuri bwa buryo twavuze hejuru? Kandi ashinzwe amashuri, urubyiruko n’ibindi, bimusaba kuvugana nabo ngo bahane gahunda y’ubutumwa…. Azabyifatamo ate? Ko na Komisiyo y’umutungo, kandi henshi nta nizibaho, ntibazakubeshye, ni Cure witwa iryo zina gusa, n’agatsiko kabantu bo mu kwaha kwe gusa.

                                                                  

Ikindi ni ubuzima busanzwe bwa buri munsi: Ese mwari muzi ko Nyakubahwa Mushumba, hari ba Vicaires uzasanga barimo imyenda (Amadeni) ku du centre begeranye, aho bagurira agasabune na ka Kologate, ndetse numuti wo guhanagura inkweto, bizeza ababibahaye ko ukwezi kuzashira bakishyura? Abenshi mu ba cure bababwira ko ngo ari ay’inzoga vicaire aba yaranyweye kuri utwo dusantere. Nabyo birashoboka, kuko kuri Paruwasi inyota iba yenda kuhamutsinda. Nyamara amezi agashira ari 3, birinda kunyura aho hantu ngo batabishyuza?Hari ndetse nabafata udufaranga abakirisitu babaha, bakatwikoreshereza muri gahunda zabo bwite, bityo bakabajyamo imyenda isebeje, kubera kubura icyo bagura agakarita, agasabune se, cyangwa kwikemurira akabazo kihutirwa.(Cyakoze aha twagaye natwe imyitwarire nkiyi igayitse iranga bamwe muri twe aba vicaires,, mu rwego rwo kwinenga no kugirana inama, tuti niba ari ugupfa, twemere dupfe kigabo sha!!). Murumva se atari mwe mutera bamwe mu ba padiri banyu kuba Malhonnetes ( Inkundamugayo), kubera ubukene mubashyiramo cyangwa se mubashoramo ku gahato? Byarangira, mukirirwa muvuga ngo mufitanye nabo amahane? None se niba padiri Econome adatekereza ko mugenzi we utari Econome akeneye agasabune ko koga cyangwa ka kologate ko koza mu menyo, namwe mukamumaza amezi 3 ntacyo mumuhaye, mwibwira ko icyo gihe abeshejweho n’inema ntagatifuza? Erega bose ntibabonye akanya ko gusahura za Paruwasi mwabaga mwarabagabiye ngo bazisige ari ibisenzegeri, nkuko ab’i Mugombwa babigenje mu gihe cya vuba aha, igihe biteguraga kwimuka no kujya kwiga…..Yezu ati “Abana biyi si barusha cyane ubwenge abana b’urumuri”.

Muzasome neza Raporo ya Remise et reprise iherutse kuhabera, muzasanga ari Agahomamunwa cyangwa se muzabaze padiri Francois Xavier, cure wa Mugombwa, ahari we kubera ari umufirozofe, yashobora kumva no kutwumvisha situation metaphysique ya Paruwasi Mugombwa, nyuma y’isimburwa rya Padiri Nyakwigira kwiga (Si nakure yagiye kwigira ni hafi I Kiruhura,ahari kwari ukugira ngo abe aharuhukiye, dore Izina niryo hantu:Kiruhura=Kuruhuka) ,Deo Birindabagabo, kuko dusanga ari uburyo bwiza bwo kwimika umuco wo kudahana no koherezwa kwiga, ujyanye umucyo. Mwadufashije kuba les pretres honnetes koko?(Inyangamugayo).

Ese aho byagaragaye ko habaye inyerezwa ry’umutungo ku buryo bugambiriwe, muteganya iki kugira ngo mubikosore?Ariko ikosa nkiryo riramutse rikozwe na Vicaire, induru ziravuga, amakomisiyo agaterana, kuko ari uciye bugufi udafite kirengera wabikoze.(Cfr Moliere, Les animaux de la peste:Oser manger l’herbe d’autrui…Quel crime abominable!!!)

Ntacyo twigeze tuvuga ku bitunga abapadiri, kuko byaba ari ukwitesha agaciro, tugiye no kurwanira ibyo kurya, ariko rero mu buzima busanzwe bwo mu maparuwasi yanyu, twaje gusanga Vicaire agomba kwiyemeza kurya ibyo Cure arya, yabyemera atabyemera, kabone niyo yaba arwaye, kuko niwe byose ubigenga kugeza ndetse no ku nzoka ya vicaire. Cyakoze muzagire inama bamwe mu ba Cures banyu, bagiye kuzicwa nakayoga bafatira mu byumba byabo, kugira ngo bataza kugira ako bageza ku meza, ngo bagasangire nabo ba Nyakwicwa ninyota, aribo ba Vicaires.

Erega koko akayoga karahenda!!!(Niko aba ba cures bamwe bavuga, kandi iyi mvugo bayikuye kuwahoze ari cure muri Paruwasi tudashatse tuvuga izina,ariwe padiri Sekamana Diyonizio). Twaje kandi no kubabazwa nuko kubera ububasha bwa ba Cures-Economes, hari naho vicaire asuzugurwa ku mugaragaro numukozi ukora isuku, kugeza nubwo yanga kumukorera isuku mu cyumba cye, kandi yarabibujijwe na cure, kuko niwe umuhemba, mbese niwe mukoresha we, vicaire nyine akihangana, cyangwa akahikorera nta kundi. Ibyo guteka byo biterwa nuko Cure inzoka ye yaramutse, ndetse hamwe na hamwe wa mukozi wo mu gikoni ashobora kubwiriza Vicaire (kumwicisha inzara), kuko cure adahari, cyangwa se yajyanye imfunguzo za stok.(Ububiko bwibyo kurya). Birababaje pe. Hari aba vicaires babiduhayemo ubuhamya, amarira atubunga mu maso, bibaza iby’ imibereho yabo mu gipadiri, niba yarasize byose ngo yicwe n’inzara.Abantu b’abagabo ntibakagombye kuzira ibyo kurya. N’ubukene???

Kuri iyi ngingo, twasoza tugira tuti, ”Abasangiye ubusa bitana ibisambo”,ariko kandi harimo n’ubugome, cyangwa se ubupagani utamenya niba buva mu bukene, cyangwa se mu mitima yabo bayobozi mudushyiriraho ngo ni aba cures. Niba kandi aba ari amabwiriza ndakuka,kandi adasubirwaho muba mwabahaye YO KUBATINDAHAZA NO KUBICISHA INZARA, mwazajya mubitumenyesha, tukamenya natwe uko twibeshaho,cyangwa se twirwanaho. Urugero ni nko kutigera Nyakubahwa Cure aha vicaire uburyo bwo kugera aho akorera ubutumwa (Deplacement), cyangwa se bazana i Butare akahamuta ku bushake, kandi azi ko nta bundi bushobozi afite bwo kongera gutaha ngo agaruke mu butumwa muri Paruwasi. Ni kenshi Vicaire aza mu nama i Butare yirwanyeho ngo abone uko ayizamo, igihe rero atabonye agatike ko gusubirayo, abamutumiye, bakamugaburira gusa gusa, agakomeza kwirwanaho nyine, cyangwa akaguza umuhisi n’umugenzi, kandi atazi igihe azabonera ubushobozi bwo kwishyura. Nyabuneka nimutubwirire abo mwashyize muri za Services generaux, ko nibazajya badutumira mu nama bazajya banategenya itike yo gutaha,aho kutugaburira, tubunza imitima yuko tuza gutaha.Cyangwa rero tujye tureka kuza muri izo nama. Umunyarwanda akongera ati”Agahinda ki nkoko kamenywa n’inkike yatoyemo”, kandi ngo burya ” umu Cure utabushya, abwita ubumera”.Ibi se bizageza ryari?

3.ISANDUKU Y’UBUFATANYE BW’ABAPADIRI BA DIYOSEZE(Caisse d’Entraide)

Nyakubahwa Mushumba, ikibazo tugezeho ntikireba gusa Abapadiri bawe bungirije, kirareba nabandi bose. Ariko kubera ingorane twagaragaje hejuru, bo kibareba ku buryo bwihariye. Twakunze kugaruka ku gushyiraho isanduku y’ubufatanye bw’abapadiri, haba mu nama zitandukanye, haba ndetse no muri za sessions z’Abapadiri. Izo nama, tuzi ko namwe mwabaga muzirimo ndetse ari namwe muziyoboye. Icyakunze kugarukwaho kandi kikaba cyari gishyigikiwe na benshi, cyari icyifuzo cyo gushyiraho iyo sanduku, kugira ngo ijye itugoboka mu bihe bikomeye. Ariko se imyaka ishize ari ingahe biba gusa amasigara-cyicaro? Ese ibi ntibinagaragaza ko nibindi byemezo dufatira hamwe aba ari urwiyerurutso, kugira ngo hakorwe za rapports ko twahuye? Ese aha ntimwadusobanurira impamvu igaragara yaba yaratumye iyo sanduku itajyaho? Mwigeze kuvuga ngo nihajyeho itsinda ryiga uko iyo sanduku yazajyaho, nuko izajya ikora. Kujyaho kwiyo komisiyo byo tuzi ko yagiyeho.Ubu se ikora ite?Ese hari imyanzuro yagezeho?Niba se iyo myanzuro yaragezweho, harabura iki ngo ishyirwe mu bikorwa? Niba kandi barasanze iyo sanduku idashoboka, nabyo tubimenye.

Ese iyo komisiyo yaba yarabagejejeho raporo yibyo yakoze cyangwa se ingorane yaba yarahuye nazo? Nyamara iyo sanduku irakenewe byihutirwa, kuko hari umupadiri tudashatse kuvuga mu izina, wigeze kugira ibyago byo gupfusha mushiki we, arabahamagara abatabaza, mumwohereza kuri Economat ngo bamufashe.Ahageze bihutiye kumubaza amafaranga yaba afite kuri konti ye, basanga ntayo, nabo bati rero ntacyo twakumarira. Iyo atagira amahirwe ngo atabarwe na Padiri wari ushinzwe CARITAS ya Diyoseze muri icyo gihe, (dushimira tubikuye ku mutima), umurambo wa mushiki we ntiwari kuguma mu bitaro bya Univerisite i Kigali ? Kandi namwe yiyambaje nk’umubyeyi, nta n’amafaranga 100Fr mwanamuhaye ngo byibuze mugaragaze ko mumutabaye, kandi ko mwifatanije nawe muri ibyo byago, nk’Umwana wanyu. Uwo nuwo dushoboye kubabwira ba Nyakubahwa Mushumba. Nyamara se ni ryari duhora dusanga abakene bicaye ku muryango wanyu bategereje ubufasha? Ni byiza ko mubafasha, kandi ni inshingano zanyu. Natwe se tujye tuza kuhicara, dutegereje igihe mutubwirira ko nta mahane dufitanye? Cyangwa mwazashiraho umunsi Abapadiri banyu nabo bazajya baza kwifashisha, amazi atararenga inkombe.Twari twarishimye ko “intebe y’amaganya”,muri Economat, yavuyeho, ariko..izasubiraho.

Nyamara rero impamvu nyamukuru ituma iyo sanduku itajyaho ni ubwikunde bw’Abacures bumva bihagije, ku buryo nigihe bagira ibyago bataba bakeneye ubufasha buturuka ahandi, kuko umutungo w’Amaparuwasi bawugenga uko bishakira. Ntacyo twavuga kuri iyi ngingo ku bapadiri mwasumbishije abandi kuko bakorera Leta cyangwa Diyoseze, bahabwa imishahara ku giti cyabo,nyamara bakanabona na ya ntica ntikize ngo ni intentions de messes, iyo ibashije kuboneka,bayiteraho nabadafite icyo baronka buri kwezi. Abo se bo bakenera gufatanya na ba Vicaires ba NTAHONIKORAkoko? Kwaba ari ukwitesha agaciro cyane, mu kwifatanya nabo ba NTAHONIKORA. Ariko se ubundi iyo sanduku inagiyeho, nizo za Intentions de messes zikaba zitaboneka, cyangwa ziboneka igihe mubishakiye, iyo sanduku yo yajya ijyamo imisanzu ivuye he? Iki rero ni ikindi ikibazo gisanga ibindi uko bisanzwe, kikarushaho no kubikomeza kurushaho. Nyabuneka nimudushyirireho iyo sanduku, imisanzu nitwe tuzayitanga,kandi nitwe yazagirira akamaro.Byibuze Vicaire yajya abona aho aguza,igihe asumbirijwe, aho kujya kuguza mu banyamahanga.

                        

Biracyaza…

Ishyaka ISHEMA rikomeje gushora amashami hirya no hino, ryageze na Aalst

logo-ishemaUbuyobozi bukuru bw’Ishyaka Ishema bwaradusuye, mu cyumweru gishize. Twamaranye igihe gihagije n’abayobozi babiri bakuru aribo Padiri Thomas Nahimana na Dr Basesayabo Deogratias . Twaganiriye ku bibazo binyuranye bireba igihugu cyacu n’uruhare twagira mu kubishakira umuti . Twasanze koko bidahagije gukomeza kurira tuvuga ko tubabajwe n’uko umutwe w’Iterabwoba wa FPR uzambya u Rwanda uko wishakiye imyaka ikaba ishize ari 25 !  Hanyuma tugakomeza tukituramira gusa!  Twafashe icyemezo cyo guhaguruka natwe tukisuganya tugatanga umuganda wacu tubinyujije mu Ishyaka Ishema ry’U Rwanda. Niyo mpamvu turyinjiyemo ku mugaragaro dushinga IKIPE hano dutuye i AALST, ho mu gihugu cy’Ububiligi.

Turateganya guhagararira Ishyaka Ishema n’imishinga yaryo yose myiza aho dutuye n’aho abantu bacu bashobora kugera hose kuko dufite inshuti hirya no hino mu Rwanda, muri Afurika ndetse ndetse no mu Bulayi.

Turasaba n’abandi Banyarwanda ko bakurikiranira hafi gahunda z’iri shyaka ryacu Ishema kuko twasanze rifite ibitekerezo bishya kandi byiza, abantu bashya na “stratégies” nshya zishobora koko gufasha Abanyarwanda kugera ku mpinduka nziza kandi irambye mu mitegekere y’igihugu cyabo, ingoma y’igitugu igasezererwa burndu hakajyaho ubutegetsi buri munyarwanda wese yibonamo .

Koko igihe kirageze ngo Abanyarwanda barekeraho kuba ba“Nyamutegerakazazejo” , bahore bishuka ko hari undi mucunguzi uzamanuka mu ijuru mu buryo bw’igitangaza aje kubakiza ingoma ya FPR-Inkotanyi. Nibumve neza ko nta wundi ubibabereyemo, ko ari bo ubwabo bagomba gufata iyambere, buri wese akagira icyo yigomwa kugira ngo bashobore kwikiza ingoma y’Agatsiko yubakiye ku  iterabwoba, ikinyoma n’ ukwikubitra ibyiza by’igihugu.

Twebwe twarangije kumva neza ko umuganda wa buri wese ukenewe, dushinze Ikipe Ishema Aalst.

Harakabaho u Rwandarwabose, ruha abana barwo ubwigenge busesuye n’amahirwe angana.

come

Benoit Come Habimana

Email : ubenit2@yahoo.fr

 

Plus de 700 familles on fui les combats qui opposent les FARDC et le milices.

Des déplacés de Mugunga au Nord-Kivu lors de la visite des diplomates africains, 24/02/2011.
Des déplacés de Mugunga au Nord-Kivu lors de la visite des diplomates africains, 24/02/2011.

Plus de 700 familles déplacées vivent, depuis quatre jours, dans des conditions déplorables, dans les localités de Nyamitaba, Lushebere et Muheto, du groupement de Bashali Kahembe, en territoire de Masisi (Nord-Kivu). Ils ont fui les combats entre les Forces armées de la RDC (FARDC) et les miliciens de l’Alliance des Patriotes pour un Congo Libre et Souverain (APCLS) coalisés aux Nyatura, dans les localités de Kasira et Mutembere.

Cette information est confirmée par des sources coutumières du groupement de Bashali Kahembe qui indiquent que certains déplacés ont trouvé refuge dans des églises et d’autres passent la nuit à la belle étoile. Selon ces derniers, ces déplacés effectuent des petits travaux manuels pour les autochtones. Ce qui leur permet de gagner un peu d’argent. La plupart d’entre eux vivent de la solidarité des populations qui les accueillent.

L’administrateur du territoire de Masisi, Dieudonné Tshishiku, a appelé samedi tous les groupes armés locaux et étrangers actifs dans ce territoire à déposer les armes et à rejoindre le processus de désarmement, réintégration et réinsertion (DDR) enclenché par le gouvernement congolais.

Dieudonné Tsishiku a aussi appelé chaque habitant à «prêcher la paix, la cohabitation pacifique et la cohésion nationale». Des miliciens APCLS et Nyatura avaient déserté le centre de regroupement d’ex-combattants de Bweremana pour investir à nouveau les localités qu’ils occupaient avant de se rendre à l’armée.

Ces miliciens sont réfractaires au plan de désarmement, réintégration et réinsertion sociale, présenté le 20 novembre dernier par le gouvernement congolais. Son porte-parole, Lambert Mende avait assuré que ce plan veillera à offrir un accueil digne et mérité aux compatriotes qui acceptent de déposer les armes.

Source: Radio Okapi

Museveni refuses to pull out of South Sudan

leadUganda will not withdraw its forces from South Sudan despite a call from the donor community for it to do so. The remarks were made by Information minister Rose Namayanja, who was responding to calls by Norway that Uganda withdraws its troops from South Sudan.

Norwegian foreign minister Borge Brende on Wednesday said Uganda should begin withdrawing its soldiers from the conflict-hit south Sudan.

Speaking to Reuters, Mr Brende said: “It is now important that President Museveni of Uganda starts the process of reducing and later pulling out the Ugandan troops that are in Juba and surrounding areas.”

The government take

However, Ms Namayanja said it was not the first time some of Uganda’s development partners were ignoring looking at matters of security as a priority.

“For us as a country and as government, security is key and, therefore, we shall not heed the advice by the Norwegian government in as far as issues of security of our country and the neighbourhood is concerned,” she said

Uganda has been accused of taking sides in the fighting, supporting President Salva Kiir forces. However, the government says it intervened on the invitation of Mr Kiir.

Conflicts in the Central African Republic and South Sudan dominated the agenda of the African Union (AU) summit that began in Ethiopia yesterday and attended by several African leaders, including President Museveni.

While the two-day summit is officially centred on agriculture and food security, the members may spend much of the time yet again trying to resolve conflict in member states.

“Our hearts go to the people of the Central African Republic and South Sudan who face devastating conflicts in their countries, especially to women and children who have become the victims,” AU Commission chairperson Nkosazana-Dlamini Zuma said in her opening remarks.

“We have to work together to ensure that we build lasting peace,” she told the African heads of state gathered in Addis Ababa.

The outgoing AU chairperson, Mr Hailemariam Desalegn, expressed his fear that emerging conflicts in the continent may seriously damage peace and security of Africa if not addressed urgently.

 “While I am encouraged that progress has been made in resolving some of the conflict situations in our continent, I am deeply concerned by the emergence of new conflicts. If not addressed urgently, they will threaten our peace and security and undermine the gains that we have made in recent years,” Mr Desalegn, who is also the Prime Minister of Ethiopia, said.

CAR descended into chaos 10 months ago after rebels overthrew the government, sparking sectarian violence.

The warring parties in neighbouring South Sudan signed a fragile ceasefire last week, but clashes between government and rebels continue, with thousands killed and more than 800,000 forced from their homes in bloodshed that has now lasted for six weeks.

“We have to work together to ensure that we build lasting peace,” she told the African heads of state gathered in Addis Ababa.

The outgoing AU chairperson, Mr Hailemariam Desalegn, expressed his fear that emerging conflicts in the continent may seriously damage peace and security of Africa if not addressed urgently.

“While I am encouraged that progress has been made in resolving some of the conflict situations in our continent, I am deeply concerned by the emergence of new conflicts. If not addressed urgently, they will threaten our peace and security and undermine the gains that we have made in recent years,” Mr Desalegn, who is also the Prime Minister of Ethiopia, said.

CAR descended into chaos 10 months ago after rebels overthrew the government, sparking sectarian violence.

The warring parties in neighbouring South Sudan signed a fragile ceasefire last week, but clashes between government and rebels continue, with thousands killed and more than 800,000 forced from their homes in bloodshed that has now lasted for six weeks.

 

Impamvu Platform RNC-FDU-APC ititabiriye inama yatumijwe na Faustin Twagiramungu

Lausanne, 31 Mutarama 2014

Nyakubahwa Faustin Twagiramungu
Prezida wa RDI RWANDA RWIZA

Ibaruwa mwandikiye buri wese mu bayobozi b’imitwe ya politiki iri muri muri Platform
ihuriweho na AMAHORO PC, FDU-INKINGI, RNC, idutumira mu nama yo ku wa 1 – 2
Gashyantare 2014, twarayibonye kandi twayunguranyeho ibitekerezo.

Turashima iki gitekerezo cyo kuganira hagati y’imiryango ya politiki itavuga rumwe na Leta
ya FPR Inkotanyi nk’uko cyakomeje kwifuzwa n’abantu benshi. Iyo nama y’ingirakamaro
irakenewe koko. Kugira ngo abo bireba bose bashobore kubyitabira bakwiye guhabwa
uruhare ruhagije mu kubitegura bityo bakegeranya ibitekerezo by’ingenzi ku ngingo
zizaganirwaho, aho inama izabera, igihe izabera, uko izayoborwa kandi bakanashaka
n’amikoro ajyanye n’ingendo n’amacumbi.

Murakarama.

Nkiko Nsengimana, Umuhuzabikorwa
Komite mpuzabikorwa ya FDU-Inkingi
Lausanne, Switzerlan

Etienne Masozera, Prezida.


AMAHORO People’s Congress
Ottawa, Canada

Dr. Theogene Rudasingwa, Umuhuzabikorwa.
Ihuriro, Rwanda National Congress (RNC)
Washington DC, USA