Category Archives: Justice

Dore uko iburanishwa ry’Inkotanyi Karenzi Karake ryagenze kuri 25/06/2015

westminster-magistrates-court-300x159Leta y’u Rwanda yatanze akayabo ka miliyoni imwe y’amapawundi – ni ukuvuga amanyarwanda arenga miliyari – kugira ngo Inkotanyi Karenzi Karake ifungirwe kijyambere mu nzu ikodeshwa na Ambasade y’u Rwanda i London.

Kuri uyu wa kane tariki ya 25/06/2015, umucamanza Quentin Purdy yatangije urubanza rwa General Karenzi Karake mu rukiko Westminster Magistrates Court.
Icyumba kiburanirwamo cyari cyuzuye abanyamakuru n’abandi bantu bari babukereye baje kureba uko urubanza rugenda.
Hari n’abategetsi bakuru ba Leta y’Inkotanyi y’u Rwanda, barimo Ambasaderi w’u Rwanda mu Bwongereza Williams Nkurunziza ndetse na Ministri w’Ubutabera Johnston Busingye.

Abakozi ba Ambasade nabo bari bahuruye bagaragiwe n’abanyarwanda b’intore za Leta y’Inkotanyi, bari bazinduwe no kwamagana ifatwa n’iburanisha ry’inkotanyi Karenzi Karake. Uretse abo, hari n’abanyarwanda b’impunzi baharanira ko ubutabera bwagera kuri bose, bakaba bagaragazaga ko bishimiye ko noneho n’inkotanyi zitangiye gukurikiranwa ku byaha zakoze harimo ibya jenoside n’ibihonyora inyokomuntu.

Urubanza rwari ruteganijwe gutangira saa 14h isaha y’i London, ariko rwatangiye rukereweho hafi igice cy’isaha.

Muri ekipe y’abavoka baburaniraga inkotanyi Karenzi Karake, harimo Cherie Blair, umugore wa Tony Blair wabaye Ministri w’Intebe w’Ubwongereza igihe kirekire, akaba n’umwe mu bajyanama bakuru b’umukuru wa Leta y’inkotanyi Paul Kagame.

Inkotanyi Karenzi Karake yicajwe mu kumba bashyiramo abashinjwa ibyaha. Yicaye akikijwe n’abacunga-mbohe babili, naho uwa gatatu akaba yari yicaye areba mu cyerekezo cy’abo bagenzi be babiri bakikije uregwa. Inkotanyi Karenzi Karake yazanywe mu rukiko yambaye igisalupeti cy’amabara abonerana y’icyatsi n’umuhondo cyanditsweho mu bitugu amagambo HM PRISON, bita hano mu Bwongereza “escape suits”, bakunze kwambika ba ruharwa bakekwaho ko bashobora gutoroka.

Agitunguka muri ako kumba bicazamo abashinjwa, yambaye icyo gisalubeti, mu banyarwanda bari aho mu cyumba cy’indorerezi hari abatangaye, barimyoza, barahuuma, bigaragaza ko batunguwe no kumubona muri iyo myenda y’imbohe. Hari n’abagore bapfunetse bararira ku buryo bugaragara.
Mbere yo kwicara aho bamweretse yazamuye akaboko areba mu cyerekezo cy’ahicarwa n’indorerezi, bamwe mu ntore za Leta y’Inkotanyi zari zirimo bakoma amashyi.

Mu gutangiza urubanza, umucamanza Quentin Purdy yasabye inkotanyi Karenzi Karake guhaguruka akavuga amazina ye n’igihe yavukiye. Karake amaze kubivuga, yabajijwe niba yemera kwoherezwa mu gihugu cya Espagne kuburanirishwayo ibyo abaespanyole bamushinja, cyangwa niba atabyemera. Yashubije ko atemera kwoherezwa muri Espagne.

Mbere yo gusuzuma niba Karake ashobora kuburana ibyo bya extradition ari mu munyururu cyangwa ari hanze, umucamanza Purdy hamwe na ba avoka bombi, uhagarariye Ubushinjacyaha n’uhagarariye Karake bagiye muby’amatariki kugira ngo bemeze igihe amadosiye n’ibimenyetso bizaba byarangije kwegeranywa n’igihe urubanza rushobora kuzatangira kuburanishwa nyabyo. Bumvikanye ko rwazaburanishwa mu mpera z’ukwezi kwa 10, ku tariki ya 29.

prison-escape-suitMu rukiko, Inkotanyi Karenzi Karake yari yambaye umwenda w’abanyururu nk’uyu.

Ku birebana no kuba yahabwa uburenganzira bwo kuba ari hanze ya gereza kugeza igihe umwanzuro urebana na extradition uzafatwa n’urukiko, uhagarariye ubushinjacyaha yasobanuye impamvu abona ko bitaba byiza ko inkotanyi Karenzi Karake yaba ari hanze by’agateganyo. Yavuze ko afite impungenge zikomeye ko Karenzi Karake yakoresha amayeri yose agatoroka akava mu Bwongereza, cyane cyane ko nta muryango cyangwa imitungo afite mu Bwongereza kandi Leta y’inkotanyi ikaba yashobora no kumufasha gutoroka, cyane cyane ko byagaragaye ko iyo Leta na Ambasade yayo mu Bwongereza barwanya bikomeye iby’ifatwa n’iburanishwa ry’inkotanyi Karenzi Karake.

Bwana Mark Summers waburaniraga inkotanyi Karenzi Karake we yasobanuriye umucamanza impamvu uwo aburanira yakurwa mu munyururu akaburana ibya extradition ari hanze.

Mu mpamvu z’ingenzi yatanze harimo:

– Kuba bazerekana bihagije ko impapuro za Espagne zo kumuta muri yombi bagendeyeho zidakwiye guhabwa agaciro

– Kuba Karenzi Karake agendera kuri pasiporo diplomatique akaba yagombaga ubudahangarwa; aha, avoka wa Karenzi Karake yahaye umucamanza pasiporo itukura y’abadiplomates Karenzi Karake yagendeyeho ndetse ikaba yari irimo na viza yatewemo na Ambasade y’Abongereza. Umucamanza yabajije impamvu bavuga ko Karenzi Karake yari mu misiyo y’igihugu kandi viza iteye muri iyo pasiporo ikaba yerekanye ku yari agiye muri Visit na Business. Uwunganira Karenzi Karake yavuze ko ariko Abongereza bakunze kubigenza.

– Kuba bizagaragazwa ko gusaba ko Karenzi Karake ajya imbere y’ubucamanza bwa Espagne ari igikorwa cya politiki atari ukubera gushishikazwa koko n’ubutabera kandi hakaba hari ibimenyetso ko imiryango yo muri Espagne ikomeza gusaba iburanishwa ry’abategetsi b’u Rwanda ifite ubufatanye n’abagize uruhare muri jenoside, harimo na FDLR;

– Kuba Karenzi Karake atari umuntu wo muri rubanda rusanzwe, ahubwo akaba ari umuntu ukomeye cyane kandi wubashwe mu Rwanda no mu mahanga. Aha umwunganizi wa Karenzi Karake yasobanuye ko urebye imirimo Karenzi Karake ashinzwe mu Rwanda, kumufunga ari kimwe no gufunga Diregiteri wa CIA. Yibukije kandi ko Karenzi Karake yabaye umwe mu bayobozi bubashwe kandi bashoboye bategetse Misiyo ngaruramahoro y’ingabo za LONI i Darfur muri Sudan.
Yakomeje avuga ko u Rwanda ari igihugu cyizewe kandi kinafashwa n’Ubwongereza ndetse ko no mu madosiye arebana n’iyicwa ry’abasipanyole, u Rwanda rwakoze ibishoboka byose mu gukora anketi, gucira imanza abo anketi zagaragaje no kwerekana ubushake mu gufatanya na Espagne kurangiza icyo kibazo.

Ku birebana rero no kuba Karenzi Karake yavanwa mu gihome by’agateganyo, umwunganiye yavuze ko Leta y’u Rwanda yamwishingira rwose kandi ikizeza umucamanza ko Karenzi Karake atazatoroka u Bwongereza.

Ku birebana n’aho yaba mu gihe Karenzi Karake ategereje iburanishwa ry’urubanza n’umwanzuro warwo, umwunganira yahaye umucamanza adresi z’amazu abiri akodeshwa na ambasade y’u Rwanda i London ariko akaba adatuwemo ubu , anagerekaho ko umucamanza aramutse atizeye iby’ayo mazu, ashobora kwemerera akazaba kuri adresi y’inzu ituwemo na Ambasaderi ubwe. Umucamanza abajije ibyerekeranye n’ubudahangarwa bw’inzu nk’iyo ya Ambasaderi, umwunganizi yavuze ko Ambasaderi w’u Rwanda yiteguye gusinya impapuro zivana ubudahangarwa ku nzu bazacumbikiramo inkotanyi Karenzi Karake muri icyo gihe cyose.

Umucamanza yabajije abunganira inkotanyi Karenzi Karake kumubwira umubare w’amafaranga y’ingwate baba biteguye gutanga kugira ngo rwose bigaragare ko uwo Karenzi Karake azakurikiza amabwiriza azahabwa yose kugira ngo ategererereze hanze iburanishwa n’umwanzuro by’uru rubanza. Abunganira Karenzi Karake bahise bongorerana hagati yabo, banavugana na Ministri w’Ubutabera w’u Rwanda hamwe na Ambasaderi w’u Rwanda bari babicaye inyuma, maze babwira umucamanza ko biteguye gutanga ibihumbi 200 by’amapawundi. Umucamanza yabyumvishije ariko ababwira ko umuntu wo mu rwego nka ruriya, uregwa ibyaha biremereye nk’ibyo ashinjwa, atagwatirirwa munsi ya miliyoni y’amapawundi. Umwunganizi wa Karenzi Karake yavuze ko iramutse ariyo yemejwe n’umucamanza nayo bayitanga.

Umucamanza yanabajije niba, aramutse yemeye kumurekura by’agateganyo, bashobora gutanga numero ya telefone igendanwa inkotanyi Karenzi Karake yahora afite aho ari hose kugira ngo igihe abapolisi bamushakiye bamubone. Umwunganizi yemeye ko iyo numero ya telefone bayitanga rwose.

Umucamanza yababwiye ko aramutse yemeye ko Karenzi Karake yarekurwa by’agateganyo yategekwa kujya yitaba kuri stasiyo ya polisi ya hafi y’aho yacumbikirwa. Umucamanza yabahaye urupapuro ruriho urutonde rwa za sitasiyo za polisi i London, abasaba guhitamo stasiyo ya polisi imwe iri hafi y’imwe muri ya mazu abiri akodeshwa na ambasade ariko adatuwemo ubu. Ambasaderi yahamagaye Bwana James Uwizeye, umwe mu bakozi ba Ambasade wari wicaye mu cyumba cy’indorerezi, maze abafasha guhitamo sitasiyo babwira umucamanza.

Ibyo byose birangiye, umucamanza yahise abwira uregwa n’abari aho bose ibyo ategetse.

Yemeye kurekura inkotanyi Karenzi Karake by’agateganyo kugeza igihe umwanzuro w’urubanza rwo kumwohereza muri Espagne uzafatirwa.
Umucamanza akimara gutangaza icyo cyemezo, Cherie Blair yahindukiye areba Ambasaderi na Ministri w’Ubutabera ba Leta y’Inkotanyi bari bicaye inyuma ye, maze yerekeza igikumwe cye hejuru, nko kwerekana ati ‘turagitsinze’!

kayenzi

Conditions zijyana n’iyo ‘bail’ umucamanza yatanze ni:

Karenzi Karake:

1) ategetswe gutanga ingwate ya miliyoni imwe y’amapawundi (£1,000,000) kugira ngo ave mu munyururu aburane urubanza rwa extradition ari hanze;

2) agomba gucumbikirwa gusa mu nzu umucamanza yahisemo muri za zindi ebyiri zidatuwe Ambasade ikodesha;

3) agomba buri joro kuba ari kuri iyo adresi kuva saa 20h nimugoroba kugeza saa 08h mu gitondo;

4) agomba kwambikwa ku kaguru akuma ka ‘electronic tag’ adashobora kwiyambura kagenewe kwereka abapolisi buri gihe aho aherereye kugira ngo bazajye bahita bamenya igihe yaba ageze aho atemerewe kujya.

5) agomba kujya kwiyerekana buri munsi mbere ya saa sita kuri sitasiyo ya polisi y’i Barnet;

6) agomba, aho ari hose, kuba afite telefone igendanwa kandi iyo telefone ntizigere ibura umuriro na rimwe; numero y’iyo telefoni izaba iri ku rupapuro umucamanza azasinya ngo Karenzi Karake arekurwe by’agateganyo;

7) ntashobora gusubizwa pasiporo yagenderagaho;

8) abujijwe kuba yashaka indi pasiporo cyangwa izindi mpapuro z’inzira zatuma ashobora kujya hanze y’u Bwongereza, haba ku mazina ye bwite cyangwa ku matirano;

9) abujijwe kuba yakwegera hafi y’aho abajya mu mahanga bashobora kunyura, nko ku bibuga by’indege;

10) abujijwe kurenga imbibi z’umuhanda M25 ukikije umujyi wa London;

11) azahita afatwa asubizwe mu munyururu naramuka arenze kuri imwe muri izo conditions z’ubugwate kandi icyo gihe ntazasubizwa iyo ngwate ya £1,000,000.

12) azasubizwa iyo ngwate yose uko yakabaye gusa nyuma y’uko urubanza rwo kumwohereza cg kutamwohereza muri Espagne rurangiye atarigeze arenga kuri condition n’imwe y’ubugwate bwe.

Umucamanza yabajije inkotanyi Karenzi Karake niba yumvise neza izo conditions kandi niba azemeye, amusubiza ko azumva neza kandi azemeye.

Umucamanza yategetse ko iburanishwa ry’urubanza nyirizina rizaba ku tariki ya 29/10/2015.

Umucamanza akimara kugenda, abapolisi bahise basohokana inkotanyi Karenzi Karake. Icyo gihe zimwe mu ntore za Leta y’Inkotanyi zasohokaga mu cyumba cy’indorerezi zatangiye kuririmba ngo ‘Tuzarurwanirira’, mu gihe abandi bavugaga ngo ‘shiiiiii” babibutsa ko ari ngombwa kutifata nk’ababuraburere cyangwa abasazi mu rukiko.

Simeon.
Ijwi Rya Rubanda.

  1. Mu byavuzwe n’uwaburaniraga inkotanyi Karenzi Karake ariko ntasobanukiweho neza impamvu byazamuwe, ni ibyerekerana ngo na‘Mongolian case’ yaba yarateye ibibazo bikomeye hano mu Bwongereza. Aho ntibaba barakoraga reference ku bibazo byavutse mu rubanza rwa maneko mukuru wa Mongolia, nawe wafashwe n’abongereza, imanza zikavurungutana, bikarangira yoherejwe mu Budage bwari bwatanze impapuro zo kumuta muri yombi? Uwaba yari mu rukiko akaba yarumvise neza iby’iyo case bakozeho reference yazadufasha gusobanukirwa.

Pénalités: témoin assisté, Sarkozy échappe à une mise en examen

Nicolas Sarkozy a été placé mercredi sous le statut de témoin assisté, échappant à ce stade à une mise en examen dans l’affaire des pénalités réglées par son parti, l’UMP, après la présidentielle de 2012.

A l’issue de son interrogatoire de première comparution, les juges avaient la possibilité de le mettre en examen ou de le placer sous ce statut de témoin assisté.

Ce statut est intermédiaire entre celui de témoin simple et de mis en examen, retenu pour les personnes sur lequelles pèsent des indices graves ou concordants.

L’ancien président était arrivé mercredi peu après 08H00 dans une berline noire au pôle financier de Paris. Son audition avait déjà été plusieurs fois reportée.

Peu après, son ancien directeur de campagne et actuel préfet de Lozère Guillaume Lambert, le député UMP Philippe Briand, qui en était le trésorier, et un avocat de l’UMP, Philippe Blanchetier, avaient été placés en garde à vue à l’Office anticorruption de la police judiciaire (OCLCIFF), à Nanterre (Hauts-de-Seine), dans l’affaire Bygmalion, qui porte elle sur un système présumé de fausses factures durant la présidentielle.

L’enquête sur les pénalités porte sur le paiement par l’UMP, fin octobre 2013, des sanctions infligées à Nicolas Sarkozy pour le dépassement du plafond – 22,5 millions d’euros – de ses dépenses durant la campagne perdue en 2012.

Le rejet des comptes avait privé l’UMP du remboursement de plus de dix millions de frais de campagne. Mais le Conseil constitutionnel avait aussi ordonné au candidat Sarkozy la restitution à l’Etat d’une avance forfaitaire de 153.000 euros et lui avait infligé une pénalité de 363.615 euros, correspondant au dépassement constaté.

Or, le fait pour l’UMP d’avoir pris en charge ces frais peut constituer un abus de confiance, car les pénalités visaient le candidat lui-même et l’argent du parti aurait ainsi été détourné à son profit. A l’époque, pour se renflouer, l’UMP, très endettée, avait lancé une grande souscription auprès de ses militants, le “Sarkothon”.

– Déjà mis en examen dans une autre affaire –

Les juges d’instruction ont déjà mis en examen pour abus de confiance l’ex-patron de l’UMP Jean-François Copé et sa trésorière de l’époque Catherine Vautrin. Ils ont aussi placé sous le statut de témoin assisté l’ancienne directrice des ressources du parti, Fabienne Liadze, l’ancien cadre de l’UMP Jérôme Lavrilleux et Me Blanchetier.

C’est notamment sur la foi de l’analyse de ce juriste de l’UMP que le parti avait pris en charge les pénalités. En interne, Bercy s’était également interrogé sur le dispositif, avant de le valider.

Mais en juin 2014, cet avis avait été contesté par un autre avocat, mandaté par le trio Fillon-Juppé-Raffarin qui venait de prendre la tête de l’UMP à la place de Jean-François Copé, contraint à la démission par l’affaire Bygmalion.

Dans la foulée, les commissaires aux comptes de l’UMP avaient signalé les faits au parquet de Paris, qui avait ouvert une enquête. Début décembre, revenu à la présidence de l’UMP, Nicolas Sarkozy s’était résolu à rembourser la somme de 363.615 euros, un acte qui n’a pas arrêté le cours de l’enquête.

Depuis qu’il a quitté l’Elysée, Nicolas Sarkozy et certains de ses proches ont déjà été inquiétés par plusieurs affaires, qui risquent de devenir des obstacles.

Dans l’affaire Bygmalion, les enquêteurs pensent avoir mis au jour une fraude colossale: ils ont la conviction que l’UMP a pris en charge environ 18,5 millions d’euros de frais de meetings en 2012, alors que ces dépenses auraient dû rentrer dans le budget de la campagne.

Nicolas Sarkozy a aussi été mis en examen pour corruption et trafic d’influence actifs dans l’affaire dite des écoutes. Les juges soupçonnent l’ex-chef de l’État d’avoir tenté, avec son avocat Thierry Herzog, d’obtenir des informations couvertes par le secret auprès d’un magistrat en poste à la Cour de cassation dans l’affaire Bettencourt, où il a obtenu un non-lieu. L’enquête a cependant été suspendue en attendant que la cour d’appel se prononce, le 7 mai, sur des requêtes en nullité de procédure.

Nicolas Sarkozy avait mis en cause l’impartialité des juges qui l’avaient mis en examen et dénoncé une “volonté” de l'”humilier” avec sa garde à vue, une première pour un ancien président.

Les cadavres du Lac Rweru: l’UA envoie la commission d’enquête

imirambo

C’est une information RFI : la présidente de la Commission de l’Union africaine, Nkosazana Dlamini-Zuma, a répondu le 23 février dernier au président burundais, Pierre Nkurunziza, qui lui avait écrit quatre mois plus tôt, presque jour pour jour (le 22 octobre 2014), pour demander une aide dans l’enquête en cours sur le mystère des corps retrouvés flottants sur le lac Rweru. Ce lac est situé entre le Burundi et le Rwanda, et les deux pays se rejetaient la responsabilité. L’UA a finalement dit oui à la demande du Burundi, selon nos sources au sein de l’organisation, mais il reste beaucoup de détails à fixer.

Bujumbura commençait à montrer des signes d’impatience mais tout cela est oublié. L’ambassadeur du Burundi auprès de l’organisation africaine, Alain Nyamitwe, de passage à Bujumbura ce lundi 9 mars au soir, a confirmé l’information.

« Il y avait motif d’inquiétude », a commenté le diplomate burundais. Mais aujourd’hui, l’heure est à la satisfaction : « On n’a pas reçu de calendrier, mais on a une promesse ferme, écrite que la mission sera là bientôt », s’est réjoui l’ambassadeur Nyamitwe. Et d’ajouter : « Nous espérons que ça sera dans des délais raisonnables. »

En réalité, l’Union africaine a longtemps hésité sur la démarche à suivre car deux pays sont concernés. Le Burundi, qui a toujours assuré que les cadavres venaient du Rwanda, et le Rwanda, qui considère que c’est une affaire qui ne le concerne pas car les cadavres ont été retrouvés chez les voisins burundais.

L’Union africaine a songé à envoyer une mission dans les deux pays pour tenter de convaincre de la nécessité de coordonner les deux volets de l’enquête, toujours selon nos sources. Trop compliqué, elle y a renoncé et s’est donc focalisée sur le Burundi, qui a demandé son expertise. Les Etats-Unis, la Suisse et les Pays-Bas se sont engagés à financer le projet, qui verra notamment l’intervention de la plate-forme Justice Rapid Response, basée en Suisse.

AMATORA 2017 : Ntawukuriryayo azize kwanga guhindura itegekonshinga!? Rutaremara na Makuza bazabikora.

ntawukuriryayo

Ejo taliki 17 Nzeri 2014, Dr Ntawukuriryayo yegujwe ku mwanya w’umuyobozi wa Sena . Gutinda ku mpamvu zaba zarateye uko “kwegura-yeguzwa” byasa no kwirengagiza amateka y’imikorere ya FPR-Inkotanyi ! Muri make igihe cya Ntawukuriryayo cyari kirangiye. Uko azamera sibyo FPR yitayeho. Gusa biragaragara ko urumutegereje ari rubi kuko bisa n’aho barangije kumupangira ibyaha kugira ngo ibyo yakoreye igihugu kugeza ubu byose bimupfire ubusa. (soma Igihe.com ) Mu kanya gato araba afunzwe, ashinjwe jenoside, kugambana, gusahura igihugu cyangwa byose hamwe. Mu kanya ko guhumbya ijisho ibyo yariye byose araba amaze kubirutswa, baramuteza Banki ziteze ibye cyamunara…. asigare yambaye ibyo yavukanye ! Gukorera FPR ni uguheka impyisi ! Ntawukuriryayo niyihangane awunywe ! Sinjye wahera.

 1.Igikenewe ni intebe Ntawukuriryayo yari yicayeho.

Mu by’ukuri icyo FPR-Kagame ikeneye muri iki gihe ni iriya ntebe Ntawukururyayo yari yaricajweho nka Perezida wa Sena. Kuba uriya mwanya FPR ihisemo kuwusubirana,biraduhishurira ku buryo budasubirwaho “stratégie” ya Kagame ku byerekeye AMATORA y’umukuru w’igihugu yo mu 2017.

Kugira ngo dushobore kumva neza icyo FPR ishaka kugeraho, reka tubanze twibukiranye ikibazo nyakuri kiriho. Icyo kibazo ni iki ngiki:

Ingingo y’101 y’Itegekonshinga Repubulika y’u Rwanda igenderaho muri iki gihe iteganya ko : “Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe. Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa Repubulika”. Ko  Perezida Kagame  azarangiza manda ye ya kabiri mu 2017, yaba yiteguye kwubahiriza iryo tegeko akareka abandi bakiyamamariza kuyobora u Rwanda “ ?

Ikibazo nyakuri(le problème) ni aha kiri , ibindi byose ni ukwiganirira . Kugeza ubu havuzwe byinshi. Bamwe mu bantu b’akarimi karekare nibo bakomeje gukoreshwa mu ruhame ngo barasaba Kagame kuzongera kwiyamamaza ngo kuko nta wundi washobora kuyobora u Rwanda! Abaministri bazobereye mu mwuga wo kuba Inkomamashyi nka Musa Fazili Harerimana nabo ntibahwemye kumena rubanda amatwi ngo barasaba ko itegekonshinga ryasuzugurwa Kagame akongera kwiyamamaza ! Tuzi neza ko Abayobozi b’imirenge barangije guhabwa imyitozo y’uko bazafatira abaturage icyuma ku ijosi kugira ngo muri Referendum bazatore uguhindurwa kw’itegekonshinga batumva batabona !

Hejuru y’ibyo byose , nyirubwite(Kagame) ntacyo yigeze atangaza gifatika, yakomeje guheza abantu mu cyeragati. Gusa ikimenyetso simusiga kitabura gutamaza imigambi yifitemo ni uko kugeza uyu munsi ntacyo yakoze ngo afashe ishyaka rye(FPR) gutegura undi muntu wazamusimbura ! Ahubwo abagize ingorane zo kugaragara nk’abasimbura bafite ireme, baburiwe irengero !

Ukweguzwa kwa Perezida wa sena n’ugusimbuzwa kwe kije cyiyongera ku bindi nk’ikimenyetso gikomeye kigiye kuduhishurira ibyo Kagame apanga bijyanye n’ugusimburwa kwe ku mwanya w’umukuru w’igihugu. Nanone ariko kugira ngo tubyumve neza ni ngombwa kubanza kwiyibutsa muri make agaciro ka Sena na Perezida wayo.

2.Ububasha bwa Sena na Perezida wayo

Ingingo y’107 y’Itegekonshinga ryo mu 2003 igena bumwe mu bubasha bwa Perezida wa Sena muri aya magambo : “ iyo Perezida wa Repubulika apfuye, yeguye cyangwa agize impamvu zimubuza burundu gukomeza imirimo ye, asimburwa by’agateganyo na Perezida wa Sena, ataboneka agasimburwa na Perezida w’Umutwe w’abadepite; iyo abo bombi batabonetse, imirimo ya Perezida wa Repubulika ikorwa by’agateganyo na Minisitiri w’Intebe

Naho ingingo ya 88 igateganya ko mu bubasha bwa Sena harimo :

“ Mu birebana n’amategeko, Sena ifite ububasha bwo gutora : 1° amategeko yerekeye ivugurura ry’Itegeko Nshinga ; 2°amategeko ngenga ; 7° amategeko areba amatora na referendumu”

Nta gushidikanya , Ntawukuriryayo, nka Perezida wa Sena , azize AMATORA y’umukuru w’igihugu azaba mu 2017. Uyu mwanya ufite ububasha bukomeye mu kugena amaherezo ya Paul Kagame: kuba yakomeza kuyobora cyangwa agahatirwa kwegama.

Niyo mpamvu ukweguzwa n’ugusimbuzwa kwa Ntawukuryayo bigiye kutwereka neza icyo Paul Kagame ashaka n’icyo ateganya.

Mu by’ukuri mu gushaka igisubizo dukoresheje isesengura risanzwe turasanga hariho Senario eshatu zishoboka :

(1)Kagame arashaka guhindura Itegekonshinga ngo akunde atorerwe indi manda;

(2)Kagame arashaka kwegura agasimburwa n’uwo yishakiye;

(3)Kagame agiye gukorerwa Kudeta .

Senario ya mbere : Guhindura Itegekonshinga.

Paul Kagame arashaka ko Ingingo y’101 y’itegeko nshinga ihindurwa hanyuma akiyamamariza manda ya gatatu , ndetse akaziyongeza n’iya kane n’iya gatanu…..nta nkomyi.

Gusa mu gihugu, hari benshi mu bafasha be bahafi, ari abasivili ari n’abasilikari , batemera ko Kagame yasuzugura itegekonshinga, kuko babona neza ingaruka mbi bishobora kugira ku mutekano w’igihugu. Aba bifuza impinduka nibo Perezida Kagame yiyemeje kurimburana n’imizi n’imiganda muri iyi minsi. Uwa mbere wavuze ku mugaragaro ko Kagame agomba kubahiriza Itegekonshinga akareka abandi nabo bakiyamamaza ni uwahoze ari Ministri w’Ubutabera Bwana Karugarama Tharcisse. Abandi bashinjwa icyo gitekerezo ni Abasilikari bakuru bamaze iminsi bafungirwa icyaha cyo “ kugambanira Perezida Kagame n’umuryango we” . Abandi bazira icyo cyaha ni liyetona koloneli Rosa Kabuye n’abadamu b’inshuti ze ubu bari mu mazi abira(reba Rushyashya.net). Ministri w’Intebe Pierre Damien ntituramenya niba atari icyo yazize.

Ntawukuriryayo rero aje yiyongera ku bandi kandi si we ubaye uwa nyuma mu kwigizwayo kuko abashobora kubangamira iki cyemezo bose bagomba kwirukanwa mu myanya barimo, gufungwa cyangwa kwicwa.

Muri iyi senario, mu gusimbuza Ntawukuriryayo, Kagame azatoranya abantu nka mubyara we Bernard Makuza, kugira ngo afashe mu guhindura itegeko nshinga nta ngorane. Tito Rutaremera winjijwe muri Sena vuba aha ,akaba ariwe mucurabwengenge wa FPR ugeretseho no kuba umusaza usaziye mu kinyoma, akongeraho no kuba  intagereranywa mu kuba Inkomamashyi !  Undi ushoboka ni nka Honorable Bamporiki Edouard cyangwa undi umuhutu wese wa birihanze, uzemera gukora ibyo bamutegetse, atagisha imitima inama.

Senario ya kabiri : Ukwegura kwa Paul Kagame

Paul Kagame azwi nk’umuntu wihesha agaciro cyane. Aramutse yarakiriye ko agomba kurekura ubutegetsi, ntiyagomba gutegereza ko asezererwa n’Itegeko nshinga, ahubwo yahitamo kwerekana ko ari umudemocrate utihambira ku butegetsi bityo akegura ku bwende bwe mbere y’uko manda ye irangira. Abikoze atya yaba agamije gushyira ku ruhande rwe amahirwe y’ubwoko bubiri

*Gusimburwa n’uwo yihitiyemo(umugore ukiri muto ?!)

*Kurindagiza abamurwanya (cyane cyane abakorera hanze y’u Rwanda) kuko batabona umwanya uhagije wo kwitegura amatora yo kumusimbura.

Nk’uko biteganywa n’ingigo y’107 y’Itegekonshinga , iyo Perezida wa Repubulika yeguye amatora yo kumusimbuza agomba gukorwa mu gihe kitarenze iminsi 90!!!! Abatarandikisha amashyaka yabo mu Rwanda baba bariraye !

 Muri iyi senario hari abantu babiri batorwamo usimbura Ntawukuriryayo:

(1)Uw’ibanze ni Madamu Janeti Kagame wagirwa umusenateri byihuse agahita atorerwa kuyobora Sena. Bityo umudamu ukiri muto akazahita asimbura Paul Kagame ! Abibwira ko bitashoboka bibuke ko Perezida Museveni aherutse gushyira umugore we bwite muri guverinoma akamugira Ministre !!!

(2)Mubyara wa Kagame ariwe Bernard Makuza, kugira ngo abe Perezida mu gihe Kagame yitegura kuzasubirana ibye muri manda ikurikiraho, mbese nk’ibyo twabonye mu Burusiya hagati ya Putine na Medvedev.

Senariyo ya gatatu : Paul Kagame agiye gukorerwa Coup d’Etat.

Haramutse hari Abasilikari bateganya gukora kudeta nabo bashobora kugira inyungu mu kwigezayo Ntawukuriryayo kugira ngo asimburwe hakari kare n’umuntu bihitiyemo uzasimbura Perezida Kagame mu nzibacyuho,agakora ibyo bashaka. Icyo gihe Ntawukuriryayo yasimburwa n’ umuntu ufitanye isano ya hafi n’abasilikari bakuru .Reka tubihange amaso .

Umwanzuro

Ibiri kuba muri politiki y’u Rwanda si akajagari nk’uko bamwe babyibeshyaho ! Ni umukino wizwe neza kandi ufite icyo ugamije. Simvuze ko ari umukino mwiza kuko bigaragara ko ari umukino usesa amaraso, utaretse n’amaraso y’abavandimwe ! Ikiri ukuri ni uko kwitegura AMATORA yo mu 2017 bitoroheye Kagame n’Agatsiko ke. Bazi neza ko rubanda iramutse ibyiyemeje yabatera hejuru igashyiraho abategetsi bashya yishakiye .Ibi rero biri kubatesha umutwe, baritonde badata imyenda hakiri kare.

Mu gushaka kugundira ubutegetsi hakoreshejwe amanyanga n’ubugome, FPR ishobora kwisanga yasandaye bidasubirwaho, dore na Yezu ubwe yarabihanuye ngo “Iyo ingoma yasubiranyemo iba yarimbutse…”!

Hagati aho natwe abiyemeje gufatanya na rubanda ngo tugire uruhare muri ariya matora, uko byagenda kose, TURI MASO !

 Padiri Thomas Nahimana

Cadavres du lac Rweru: la présidence burundaise répond à HRW

imirambo

L’organisation de défense des droits de l’homme Human Rights Watch (HRW) avait appelé, mardi 16 septembre, les gouvernements rwandais et burundais à enquêter après la découverte de plusieurs corps sur les rives du lac Rweru, à la frontière entre les deux pays. La présidence du Burundi, par la voix de son conseiller en communication, Willy Nyamitwe, joint par RFI, assure que des enquêtes sont menées en synergie par les polices rwandaises et burundaises.

« On ne peut pas dire que les enquêtes sont au point mort », insiste le conseiller en communication du président burundais Pierre Nkurunziza.

« Les autorités burundaises et rwandaises sont en train de travailler en synergie pour essayer de comprendre ce qui s’est passé. Vous savez, quand vous voyez des corps en décomposition, ça crée des inquiétudes », poursuit Willy Nyamitwe.

Human Rights Watch ainsi que d’autres organisations de défense des droits de l’homme s’étaient étonnées que les corps retrouvés flottant sur le lac Rweru soient immédiatement enterrés, enlevant tout espoir d’identification des victimes.

Des risques sanitaires

« Ce n’est qu’une question de principe. Des corps qui sont déjà en décomposition doivent être enterrés », explique encore le conseiller à la présidence burundaise, évoquant des risques sanitaires pour les populations riveraines du lac.

RFI avait recueilli des témoignages au Burundi ainsi qu’au Rwanda de riverains et pêcheurs qui assuraient que ces corps provenaient de la rivière Akagera, située du côté rwandais de la frontière.

« La seule chose que nous pouvons confirmer, c’est que ces corps ne proviennent pas du Burundi, parce qu’ils ont été charriés par cette rivière », ajoute Willy Nyamitwe.

Le conseiller à la présidence du Burundi se refuse à tout commentaire concernant la provenance de ces corps « en attendant les résultats des investigations en cours ».

Willy Nyamitwe assure que les relations entre le Rwanda et le Burundi sont « au beau fixe ». Néanmoins, précise-t-il, « nous ne sacrifions aucune victime au nom de ces bonnes relations. Ce qui s’est passé est condamnable et le Burundi ne peut que s’associer à tout effort afin de déterminer ce qui s’est passé. Le Burundi est gêné, quand même, de continuer à enterrer des corps qui ne proviennent pas de notre territoire », a-t-il conclu.

Source:  RFI

ACQUITTED RWANDAN GENERAL TO GO TO BELGIUM

ALeqM5iO1jWxuSHnqngQLaY5k-0LTHTQ4Q

General Augustin Ndindiliyimana

Belgium has granted a visa to former Rwandan gendarmerie boss Augustin Ndindiliyimana, who was acquitted of genocide by the International Criminal Tribunal for Rwanda (ICTR), Hirondelle learned on Wednesday.

“General Ndindiliyimana has obtained a Belgian visa and is packing his suitcases,” said a source at the ICTR Registry who wished not to be named. This information was confirmed by other acquitted persons who spoke to Hirondelle in the corridors of the Tribunal.

Ndindiliyimana was convicted by a trial court in May 2011 and sentenced to 11 years in jail, but was acquitted by the ICTR Appeals Chamber last February.

He had been charged with crimes committed by his subordinates during the 1994 genocide, but the appeals judges found that he did not have effective control over the gendarmes that were deployed to fight rebels of the Rwandan Patriotic Front (now in power in Kigali) because they came under the command of the army chief of staff.

The judges also found that Ndindiliyimana, an officer from southern Rwanda who was also a Minister of Defence, opposed the massacres.

Relocating ICTR acquitted persons and convicts who have served their sentences is an ongoing headache for the Tribunal. These individuals refuse to return to Rwanda, saying they fear for their security.

As well as Ndindiliyimana, the ICTR houses and feeds eight acquitted persons and three who have served their sentences in the Tanzanian town of Arusha where it is based.

The UN Security Council has already adopted two resolutions calling on member states to host ICTR acquitted persons and convicts who have served their sentences, but these resolutions are not binding.

The ICTR Statute provides that states must cooperate in the arrest and transfer of accused persons, but it makes no mention of what should happen to acquitted persons and those who have served their sentences.

The eight acquitted in search of a host country include three former ministers, a general and a colonel as well as Protais Zigiranyirazo, brother-in-law of former president Juvénal Habyarimana whose assassination on April 6, 1994 triggered the Rwandan genocide.

They all want to join their families in Western countries.

The one who has been waiting the longest is former Transport Minister André Ntagerura who was acquitted in February 2004.

Five acquitted persons have been relocated up to now. France has taken two, while Switzerland, Belgium and Italy have each taken one.

Source:http://www.hirondellenews.com/ictr-rwanda/1038-collaboration-with-states/34827-170914–ictrbelgium–acquitted-rwandan-general-to-go-to-belgium

La violence n’est jamais une réponse – Caritas internationalis sur la crise au Moyen-Orient

ci

De l’Irak à la Syrie et à la Bande de Gaza : la solution des conflits doit passer par le « dialogue », ou quoi qu’il en soit par « une autre voie » par rapport à « une violence supplémentaire ». C’est ce qu’a dit le cardinal archevêque de Tegucigalpa, Óscar Andrés Rodríguez Maradiaga, président de Caritas Internationalis, en ouvrant hier, lundi 15, à Rome, la rencontre de haut niveau dédiée à la crise au Moyen-Orient avec les présidents et les directeurs de la Caritas des pays impliqués et leurs partenaires internationaux.

Dans la conscience « d’être face à la plus grande crise que le monde affronte depuis la Seconde Guerre mondiale », le cardinal a invité tous les gouvernements « à la cessation totale des envois d’armes dans les pays du Moyen-Orient », en réaffirmant que « la paix ne peut pas être imposée de l’extérieur, mais doit naître de l’intérieur » sur la base de la « justice sociale entre les personnes ».

La situation dramatique de la population est au centre des travaux, qui se concluent mercredi 17, avec l’objectif, comme l’a expliqué Michel Roy, secrétaire général de Caritas Internationalis, de «réfléchir ensemble sur quelle peut être la meilleure réponse, dans les prochains mois et années, à la tragédie qui frappe le Moyen-Orient, et sur comment on peut collaborer avec d’autres organisations de l’Eglise catholique ou en dehors d’elle pour promouvoir la paix et la stabilité dans la région ».

Actuellement, a rappelé le cardinal, « à chaque minute, quatre enfants syriens sont forcés d’abandonner leurs maisons. Les extrémistes en Irak et dans l’ouest de la Syrie sont en train d’étendre le nettoyage ethnique et religieux à une vaste zone sous leur contrôle. A Gaza, un demi-million d’enfants ne peuvent pas retourner à l’école parce que leurs classes ont été détruites. A Mossoul en Irak, la lettre N qui signifie Nazaréen, a été peinte sur les portes des maisons pour identifier les chrétiens puis les passer à tabac ou les tuer ». Environ 1,3 million d’Irakiens ont dû abandonner leurs maisons, les opérateurs de la Caritas eux-mêmes ont dû fuir. Et depuis le début de la crise en Syrie, plus de 13 millions de Syriens sont dans des conditions désespérées et 3 millions se sont réfugiés hors du pays, en Jordanie, au Liban, en Turquie.

Source: http://www.news.va/fr/news/la-violence-nest-jamais-une-reponse-caritas-intern

NI NDE UGUMYA GUSHUKA ABAHUTU KO BAKIRI BA NYAMWINSHI MU RWANDA ?

imirambo

Rubanda rurashukika koko

Murantunga niba iki kibazo cyanjye mubona ari nta shingiro gifite, ariko njye ndambiwe ibi binyoma bikomeza. Ngo Abahutu ni ba nyamwinshi mu Rwanda. Imvo n’imvano yo kuri uyu wa gatandatu taliki ya 6 Nzeri 2014 (kanda aha imvo n’imvano), nayo yunze mu mvugo za bamwe mu Banyarwanda n’Abazungu pe ! Izo mvugo zemeza ko ngo impamvu Abatutsi bihambira ku butegetsi, ari ukubera gutinya ko Abahutu baramutse babusubiranye, Abatutsi baba babuze umutekano. Impamvu ituma ibi bivugwa ngo ni ukubera ko Abahutu ari “Banyamwinshi”, Abatutsi bakaba “Banyamuke”. Bongera ho ko Abahutu ari “Abicanyi ku buryo bwa kamere” ngo ku buryo baramutse babonye ubutegetsi, barimbura Abatutsi. Jye rero bene izi mvugo ziranyobera. Uretse ko abo Bahutu bose badashobora kujya ku butegetsi, kimwe n’uko n’Abatutsi bose batabufite, hari n’uko bamwe mu Banyarwanda n’Abanyamahanga, basa nk’abahagamye mu mwaka w’i 1994, ku buryo ibyakurikiyeho badashaka kubirebesha amaso yabo. Izi mvugo zigumya gusinziriza abantu, njye ndazirambiwe : Abahutu babaye banyamuke kera cyane. Abagumya kubivuga bameze nka cya kirondwe gisigara ku mwite, inka yarariwe kera !

Ibyerekana ko Abahutu atari banyamwinshi mu Rwanda

Tudatinze ku bahutu bishwe ubwo FPR yari ikiri mu ntambara, n’abo yarimbuye imaze gufata ubutegetsi, Abahutu bapfuye nyuma baruta kure Abatutsi batahutse mu Rwanda nyuma ya 94. Mu mwaka w’i 1996, perezida Kagame yaragize ati : “Harya abo biyita ba nyamwinshi, uwabagira banyamuke yaba iki ?”. Iryo jambo akimara kurivuga, nibwo yatangije ya gahunda yise “2020”. Iyo gahunda igamije ngo gukiza “Abanyarwanda bose”, yagombye kumvikana nko gukiza “Abatutsi bose”, n’ubwo bigaragara ko bitari gushoboka. Guhera icyo gihe, gahunda ya Kagame yo “Kurangiza amazi mu ngunguru akoresheje akayiko” yatangiye gushyirwa mu bikorwa. Kuva ubwo, Abahutu batangira kwicwa umusubizo: Barapfuye mu mashyamba ya Congo, baricwa bari mu nzira y’ihunguka. Bararigiswa abahoze mu gisirikare cya Habyalimana bari biyemeje gutaha, kugera no kuri coloneli Cyiza Augustin washyikirije Kagame ingabo z’abahutu 1.500.

Abantu bagumya kwibeshya ngo amatora naba akurikije amategeko Umuhutu azatora undi Muhutu bitume Abatutsi batazamuka mu bushorishori bw’ubuyobozi baribeshya na none, kuko bibagirwa ibi bikurikira.

  • Guhera muri Nyakanga umwaka w’i 1994, abantu bose bafitanye isano n’ubwoko bw’Abahima-Tutsi, bahawe ubwene gihugu bw’ ubunyarwanda. Ibyo mubisanga mu bitwa Abanyamulenge, mu Batutsi b’i Burundi n’ab’i Buganda, yemwe ndetse n’abo muri Congo, Tanzaniya n’ahandi.
  • Kuba ubutegetsi bwa Kagame bwemeza ko mu Rwanda hari miliyoni zisaga 12, ni aho bituruka. Abo Batutsi bose kandi, ntimugire ngo bicaye mu Rwanda. N’iyo mu mahanga niko bimeze. Abatutsi bitwa impunzi ziri mu mahanga, iyo ukurikiranye ibyabo, usanga bose bafite amarangamuntu yo mu Rwanda, kandi abenshi muri bo bitwa n’Abanyecongo cyangwa Abarundi, n’abandi gutyo. Aba bose iyo habaye amatora, batora Kagame n’ingoma ye.
  • Abanyarwanda bakomoka mu Bahutu bahoze mu butegetsi bwa Habyalimana, bakaba baragize amahirwe yo kugera hanze, usanga bose barahahamutse. Babona imisozi y’i Rwanda bakarwara, ngo wapfa Kagame aratumaze. Abenshi muri bo, bahisha ko ari n’Abanyarwanda. Bafashe ubwene gihugu bw’aho bari, mu gihe Abatutsi bo baba hanze, bose bitwa Abanyarwanda nk’uko maze kubivuga.
  • Iyo utembereye mu Rwanda, ukareba abari mu buyobozi hafi ya bose, ukitegereza igisirikari n’igipolisi, simvuze abakozi babarirwa ahari amafaranga, za kaminuza ntiwareba. Wibaza impamvu hari abantu bakigumya kwibeshya ngo Abahutu baracyari ba nyamwinshi mu Rwanda.
  • Nta kugumya kwibeshya : Abafite imyanya ikomeye mu Rwanda no mu Buganda, bose ni ibiryango bikomeye by’Abatutsi.Ubona iyo baba Abatutsi b’Abaganda cyangwa b’Abarundi gusa! Baba mu Buganda, Burundi, Congo n’ahandi, bafite n’ibyangombwa by’ubunyarwanda. Uvuga ko mbeshya, ajye kubaza icyo Jacques Nziza apfana na Kale Kayihura ushinzwe iperereza mu Buganda. Si no mu Buganda gusa. No muri Congo ni nk’uko. Harya Bisengimana uyobora polisi n’ipererza muri Congo si umunyarwanda ? Amateka ya perezida Kabila uyobora Congo nayo ahishe byinshi…
  • Njye maze no kumirwa iyo nitegereje abanyamikino (sport), abahanzi, n’abayobora amadini yo mu Rwanda. Abo Bahutu bitwa ba nyamwinshi bagaragarira he? Kereka niba bagaragara muri ziriya nkomamashyi babeshya ngo zifite ubutegetsi, zajya kwicisha bene wabo zigakura agahu ku nyo !

Dore aho Abahutu bakiri ba nyamwinshi mu Rwanda

  • Iyo ugeze muri gereza zose zo mu Rwanda, aha uhasanga Abahutu benshi koko.
  • Wanyarukira muri ya milimo y’uburetwa bushya bwitwa ngo T.I.G. (imilimo y’insimbura gifungo), aha naho uhasanga Abahutu gusa gusa.
  • Ahandi usanga abana b’Abahutu benshi, ni mu kirwa cya Iwawa. Hahandi bogereza ubwonko abana b’Abahutu, bakabaha utuzi tubica gahoro gahoro, iyo batabakonnye, kugira ngo batazongera kubyara.
  • Abahutu ba nyamwinshi uzabasanga kandi muri babandi basenyerwa, bakicwa n’inzara, bakaba barwaye amavunja, none bageze n’aho bumva ko ari uko Imana yabigennye ! Muri make, twasubiye muri cya gihe Umuhutu bamubwiraga ngo Umwami avukana imbuto, akabyemera. Bamubwira ko Umututsi yavuye mu ijuru (ibimanuka), akabyemera. Ndetse akagera n’aho yumva ko we adafite uburenganzira ku byiza by’igihugu.
  • Ahanyuma uzabasanga Abahutu benshi ariko hatavugwa, ni mu nzibutso zitirirwa Abatutsi bishwe muri jenoside yitwa iy’Abatutsi. Muzansobanurire uburyo umugi wa Kigali wari utuwe n’abantu ibihumbi magana abiri na mirongo itanu (250.000) mu w’i 1993 (benshi muri bo bakaba bari Abahutu), ubu ufite inzibutso nyinshi za jenoside yakorewe Abatutsi. Rumwe muri zo (urwa Gisozi), rukaba rwibukirwamo Abatutsi basaga ibihumbi magana ane. Kereka niba ariho bakuzanyirije Abatutsi bose bishwe mu Rwanda. Nyamara njye urutemberamo, mbona buri murenge ufite inzibutso zawo.
  • Umusozo

Abantu nibarekere aho kwitiranya ibintu. Mu Rwanda ba nyamwinshi ntibakiri Abahutu. Ahubwo nitugumya gutinda, tuzibuka umubare w’Abahutu bo mu Rwanda ukabakaba uw’Abatwa (1%), kandi ni mugihe, kuko inka z’Abatutsi zigomba kubona aho zahukira. Ngira ngo mwarabibonye ko n’umunsi w’umuganura wasimbujwe uw’inka z’inyambo, n’uwo “guha abana amata”. Kugumya kwibeshya ngo za “Nyamwinshi” zizafata ubutegetsi, nibyo bituma abantu batubura amaso ngo barebe kure, mu gihe Kagame na FPR bamariye rubanda ku icumu. Rubanda iri kuyoyoka, hari abakibeshya ngo ni ba “Nyamwinshi”.

Byiringiro Aminadabu,

Bukavu.

Coup d’Etat 1973 : Abishyize hamwe ntakibananira. “Nta ngoma yarusha ubugome iya Kagame na FPR ye”

Par:Jean de Dieu Musemakweli

imiramboNta ngoma yarusha ubugome n’urugomo iya FPR na Kagame .

UMWANZURO

Ingoma ya Habyarimana (1973-1994) yatangiye imena amaraso y’abanyapolitiki bari baradukijije ingoma ya cyami na gihake. Bikwiye kugawa n’abashyira mu gaciro bose. Ingoma ya Habyarimana kandi yarangirije mu mivu y’amaraso menshi kurushaho. Kuvuga ko ingoma ya Habyarimana yarangirije mu mivu y’amaraso bisobanura ko ingoma ya Kagame (1994-?) yatangiriye muri iyo mivu y’amaraso nyine. Kuva mu w’1994 kugeza ubu, ayo maraso akomeje kumeneka. Ibimenyetso 2 bya nyuma biherutse kubyerekana ku mugaragaro (publiquement) kandi ku buryo budasubirwaho ni uko ngo “abantu ibihumbi 40 bakoraga imirimo nsimburagifungo baburiwe irengero”. Ikindi kimenyetso ni imirambo 40 abantu babonye ireremba mu kiyaga cya Rweru.

Iyo ingoma igiyeho imena amaraso, igumaho imena andi, ikazavaho nanone mu mivu y’andi menshi kurushaho. Twakora iki, Banyarwanda, Banyarwandakazi ngo dukumire ayo mahano, kugirango ingoma ya Kagame na FPR IVEHO itagombye kwisasira izindi nzirakarengane zitagira ingano?

Kuba abatsikamiwe n’ingoma ya Kagame na FPR bakomoka mu turere no mu moko anyuranye bisa n’aho ari kimwe mu bibabuza gushyira ingufu zabo hamwe ngo bayikize. Nyamara ni nacyo cyakagombye kubatera imbaraga !

Muri uru ruhererekane rw’inyandiko twise “Abishyize hamwe ntakibananira” twibanze ku iyicwa rubozo ry’abategetsi bo kuri repubulika ya mbere (1962-1971). Nabyo bikwiye kuvugwa, ni ukuri kw’amateka yacu mabi.  Bikwiye kwaturwa bikavugwa bityo abakora icyunamo bakagikora mu mutuzo, abibuka ababo bakabikora ntawe ubannyega. Ni uburenganzira bwabo. Twese twiboneye ukuntu iryo yicwa rubozo ryajyanye na Coup d’Etat yo mu 1973 ryabyaye ikintu kimeze nk’inzigo gituma Abahutu bo mu majyepfo y’u Rwanda (Abanyanduga) n’abo mu majyaruguru (Abakiga) bakomeje kurebana ay’ingwe. N’iyo batari gusubiranamo ku mugaragaro, nta cyo bakora ngo bahuze ingufu zabo birwaneho, bagamije kwikiza ingoma y’Inkotanyi ibarembeje. Nibakomeza guheranwa n’inzigo ishingiye ku byabaye mu 1973, ntibagerageze kubirenga, ngo bagire ikindi kizima bubaka, Kagame azabamarira ku icumu urusorongo nk’ubushwiriri.

Kora ndebe iruta vuga numve”.

Abayobozi b’amashyaka n’abafasha babo (les cadres) baramutse batanze urugero rwiza, abayoboke b’ayo mashyaka, ndetse n’abandi Banyarwanda benshi bakurikiza urwo rugero. Kugirango abayobozi b’amashyaka n’abafasha babo babashe kurenga iyo nzitizi, bagomba kwiyibutsa no kwicengezamo ihame rigira riti “Icyaha ni gatozi”. Niba umuntu Kanaka yarishe, ntabwo ari umwana, umwuzukuru, umuturanyi we cyangwa ukomoka muri ako karere wese wabikoze. Abakomoka ku bishe no ku biciwe, abakomoka mu turere tunyuranye kabone n’ubwo twaba dufite ibyo dupfa, bashobora kuba intwari, bagakorana. None se muri politiki kwigomwa (sacrifice) si ikintu ngombwa ? Ntibyoroshye, ariko birashoboka. Ubishoboye aba yerekanye ko yashobora n’ibindi bikomeye kurushaho agamije ineza y’u Rwanda rwamubyaye. Uwo muntu n’abandi bamugirira icyizere.

Abishyize hamwe ntakibananira”.

Kimwe mu biranga umuyeshuri w’umuswa ni uko atamenya no gukopera. Naho uw’umuhanga aba azi n’aho yajya gukopera bibaye ngombwa. Dufate urugero rw’igihugu cy’igihangange cyitwa ko cyakataje no muri demokarasi ari cyo Leta zunze ubumwe z’Amerika. Kirimo amashyaka manini ya politiki 2 gusa : Abademokarate (démocrates) n’Abarepubulike (républicains). Ariko burya buri shyaka riba ririmo ibice nibura 3 : Abatavangiye (démocrates de gauche et républicains de droite -Tea Party-), abo hagati (centre) n’aboroshya bashobora no kugendera ku cyiza babonye mu ishyaka rihanganye n’iryabo. Buri gice kiba gifite leta cyiganjemo. Kugirango ishyaka ritsinde muri rusange (niveau fédéral), biba ngombwa ko buri gice cyigarurira amajwi y’aho cyiganje. Icyo gihe rero, mu kugabana imyanya, mu kugena politiki izagenderwaho mu ngamba izo ari zo zose, umukandida watsinze yita kuri ayo mashyaka agize impuzamashyaka (démocrates ou républicains) yatsinze.

Abanyapolotiki  bacu rero n’abafasha babo (cadres des partis) nibakoreshe ubwenge, ubushishozi, gushyira mu gaciro n’izindi mpano bafite, bakurikize urwo rugero cyangwa urundi bazi kandi babonye rwiza. Kwigomwa ukifatanya n’abandi bituma ugira icyo ukiza, naho kudafatanya bibyara guhomba byose. Hagize ishyaka rimwe rukumbi riba “nyamwigendaho nk’ubugi bw’intorezo” rikagira ingufu zihagije (uretse ko bikomeye, bikaba ndetse bitanashoboka) zo gukiza u Rwanda ingoma ya FPR, naryo ryagwa mu gishuko ryo gukoresha igitugu kugirango rirambe ku ngoma. Ubwo rero u Rwanda rwaba ari “ntaho ruvuye, ntaho rugiye”.

Ubutaha tuzabagezaho urundi ruhererekane rw’inyandiko zerekana IBYIZA byinshi Repubulika ya mbere n’iya kabiri zagejeje kuri rubanda. Ibyo byiza nibyo Kagame na FPR ye bahora bashaka gusibanganya kugira ngo berekane ko Repubulika zombi nta kindi zakoze uretse gutegura no gushyira mu bikorwa jenoside. Sibyo.

Icyakora, mu ngoma zabayeho  mu Rwanda kugeza ubu, iya Kagame na FPR ni yo mbi kuzirusha zose ; kandi birakomeye, uwashaka yavuga ko bitanashoboka, kugirango hazabeho indi iyirusha ububi, ububisha, urugomo n’ubugome. Abayirwanya nibishyire hamwe, maze barebe ngo barayibirindura mu kanya ko guhumbya ijisho.

 

Jean de Dieu Musemakweli

i Kigali

 

 

 

Apartheid of another kind sustained by the US in Rwanda

Protest against Paul Kagame - Madrid - July 2010

 

“Based on the recent change of Rwandan Genocide’s name to Genocide against Tutsis, this emphasizes that the International Community (UN) behavior towards Rwanda is very crooked and corrupted by President Kagame’s regime. This is absolutely senseless. The 1994 Rwandan genocide recorded victims to be more than 800,000. These victims were not Tutsis only; the majority of them were Hutus and Twas, therefore to rename it as if it was against Tutsis only, this is to discriminate Hutus and Twas victims of that genocide. This is too foolish that the world is writing wrong history. This is the product of impunity because the RPF after 1994 continued a genocide against Hutus and Congolese people until now and the perpetrators were never brought to book ; instead they continue to commit atrocities against Hutus”.

 

The following is an extract from a long article initially published by Global Research News. It is authored by The Rwanda Youth for Leadership and Change Initiative. The piece points out the state of discrimination against Hutus and their oppression in Rwanda despite president Kagame claiming reconciliation and economic progress. And sad is the reality that US and UK continue sustaining the regime unconditionally like at the time of South African apartheid when the two countries persisted doing business with Pretoria until the wind of change became irreversible. Rwandans, Africans and the rest of the world need to stand strongly firm against Kagame’s apartheid in Rwanda, because not only does it affect the lives of more than 90% of Rwandans, but because it also jeopardize regional peace. More than 8 millions, particularly in Democratic Republic of Congo, Burundi, Rwanda and Uganda have died since his movement unleashed its hordes of terror all other the Great Lakes area since 1st October 1990 up to now.

 

The Rwanda Youth for Leadership and Change Initiative (RY4LCI) strongly condemns the United States of America (USA) for its inconsistent and fallacious behavior opposing the long-lasting pacification of the Great Lakes Region of Africa by SADC (Southern African Countries Development Community) initiative and FDLR (Democratic Forces for Liberation of Rwanda) bravery to peacefully finding solutions through negotiations with Rwandan dictatorial regime led by war criminal and genocidaire President Paul Kagame.

Following the recent speech of President Obama’s special envoy to central Africa Russell Feingold at the USA president’s summit with African leaders in Washington; “We have to get rid of the FDLR, not so much because of their military capacity, but because of what they represent and the destabilizing effect that they have with regard to relations with Rwanda. That is our top priority,” he said. “I’ve been involved with efforts to communicate to them that it’s time for them to surrender. That they will be attacked militarily if they don’t. That there will be no political dialogue,” he also added.

The latter utterances show that the USA is undermining the values of democracy, freedom and peace in Africa as well as worldwide by supporting the malicious ideas and acts of dictatorship in Africa where it denies political dialogue between FDLR and Kigali dictatorial regime of president Paul Kagame. It appears bizarre for the USA which urged Democratic Republic of Congo to have political talks with the defeated M23 rebels who were fully supported by Rwanda and Uganda, and now it denies the political dialogue between Rwanda and FDLR for regional pacification.

This is a shame on the USA to intimidate the FDLR by continuing to help the Rwandan regime to exterminate these Hutus refugees, survivors of Rwanda RPF (Rwanda Patriotic Front) regime massacres in its systematic extermination of Hutu ethnic group people. These are abandoned refugees by international community in the forests of Democratic Republic Congo and when they found they were to be completely exterminated by the RPF army, they formed FDLR (Democratic Forces for Liberation of Rwanda) a politico-military party in order to protect themselves against these RPF systematic and sponsored massacres against Hutus, and also to find how to help to return these refugees in their home country with dignity.

FDLR does not advocate for only these refugees hunted by Tutsis RPF regime in the forests of DR Congo for over two decades but also for other Hutus refugees scattered in African countries like the Central African Republic, Congo Brazaville, Zambia, Malawi, Uganda, Mozambique, Zimbabwe… as well as worldwide in general. These refugees are living in plight conditions with no international aid for basic subsistence, health or education. They are abandoned and everyone knows that the Rwandan regime has extensively propagandized that these Hutus are genocidaires and that they don’t deserve any international help. Instead they must return in Rwanda to be tortured, oppressed, imprisoned and killed.

It is a shame on the International community to have abandoned Rwandans and partnered with the dictatorial regime of President Kagame, hence helping him to make Rwanda increasingly divisive, oppressive, bloodstained and totalitarian than any other regime in its history.
For over the last 20 years, the UN and different human rights organizations have released many documented reports on how the President Kagame’s regime has committed war crimes, crimes against humanity and crimes of genocide against Hutus inside and outside Rwanda, and against Congolese where more than 6 million people perished. Those reports were half released, hidden, thrown in the cupboards of UN Offices or probably suppressed because the current regime in Rwanda is backed by USA and UK who are allied Kagame clique’s system instead of partnering Rwandans which is in contrary to what USA president Obama preaches where he said that “Africa does not need strong men, it needs strong institutions”.

Based on the recent change of Rwandan Genocide’s name to Genocide against Tutsis, this emphasizes that the International Community (UN) behavior towards Rwanda is very crooked and corrupted by President Kagame’s regime. This is absolutely senseless. The 1994 Rwandan genocide recorded victims to be more than 800,000. These victims were not Tutsis only; the majority of them were Hutus and Twas, therefore to rename it as if it was against Tutsis only, this is to discriminate Hutus and Twas victims of that genocide. This is too foolish that the world is writing wrong history. This is the product of impunity because the RPF after 1994 continued a genocide against Hutus and Congolese people until now and the perpetrators were never brought to book ; instead they continue to commit atrocities against Hutus.

To read the full article, please click HERE.

source: http://therisingcontinent.wordpress.com/2014/08/25/apartheid-of-another-kind-sustained-by-us-in-rwanda-of-kagame/