Category Archives: Politics

Un référendum controversé au Rwanda

Jeudi et vendredi, les Rwandais vont se prononcer sur une modification de la constitution. Une manoeuvre du président Kagame? L’opposition dénonce un manque de débat démocratique.

La consultation populaire va durer deux jours au Rwanda. C’est demain et vendredi que se tiendra le référendum sur les modifications de la constitution. Le parti au pouvoir espère une large victoire du « oui », afin de permettre au président Paul Kagame de briguer un troisième mandat en 2017 – ce que la constitution actuelle ne lui permet pas. L’opposition, elle, dénonce une manœuvre destinée à empêcher l’alternance politique.

Pétition quasi-obligatoire

Plus de 3 millions et demi de Rwandais ont signé il y a quelques mois la pétition lancée par la mouvance présidentielle, pour réclamer la modification de la loi fondamentale. Pour le parti de Paul Kagame, c’est la promesse d’une victoire écrasante du « oui », par la volonté du peuple. Parmi les dispositions les plus importantes contenues dans le projet soumis à référendum, il y a la possibilité faite au président de faire jusqu’à cinq mandats d’affilée. Paul Kagame pourrait donc se représenter pour un nouveau septennat en 2017, briguer ensuite encore trois mandats de cinq ans et ainsi cumuler 31 ans à la tête du pays.

Karikatur des DW-Zeichners Said Michael Le caricaturiste Said Michael se fait l’écho des craintes au sein de l’opposition et à l’étranger, sur les ambitions du président Kagame

Le hic, c’est que la campagne a été entièrement orchestrée par le pouvoir, d’après ce journaliste, Gonza Muganwa :

« Le référendum ne sera pas une véritable décision politique du peuple. Officiellement, il n’y a pas de voix discordante. Le parti au pouvoir et ses alliés dominent totalement le paysage politique. »

La chef de la diplomatie européenne, Federica Mogherini a aussi mis en garde début décembre contre la modification d’articles pour les besoins d’un seul individu, qui affaiblirait la crédibilité de la réforme constitutionnelle. Les Rwandais qui sont contre la modification de la constitution préfèrent s’exprimer de façon anonyme, comme ceux-ci:

« Nous n’osons rien dire car ça mettrait notre vie en danger. Des gens ont déjà été emprisonnés, persécutés ou ont tout bonnement disparu. »

« Kagame a dit qu’il ne se présenterait que deux fois. Ce vote est un mensonge. »

Une opposition désenchantée

Le Parti Vert démocratique, seul parti d’opposition indépendant, a pris la tête de la contestation du référendum. Il réclame l’alternance, à la fin du mandat de Paul Kagame, en 2017. Sa plainte devant la cour suprême pour faire annuler le référendum a échoué. Carine Maombi, des Verts, regrette que la date du scrutin n’ait ensuite été confirmée qu’il y a une semaine. Les campagnes de sensibilisation à la modification de la constitution se sont ainsi déroulées sans débat contradictoire.

Par ailleurs, de nombreux Rwandais sont favorables au maintien de Paul Kagame à la présidence. D’une part en raison de la période de croissance économique qui a suivi le génocide de 1994, mais aussi parce que le président n’a pas préparé son éventuelle succession. Pour l’heure, en face de lui non plus, il n’y a pas de rival capable de lui tenir tête aux prochaines élections.

Source: http://www.dw.com/fr/un-r%C3%A9f%C3%A9rendum-controvers%C3%A9-au-rwanda/a-18921817

Formule « Demokarasi y’impanga » niyo izagarura Abanyarwanda icyizere cyo kubana mu mahoro.

ishema-congres-menDemokarasi y’impanga tuyumve dute?

1. Tuzi neza ko Demokarasi bivuga ubwisanzure bwa rubanda, mu kwigenera politiki iyobora igihugu no mu kwihitiramo abategetsi bayishyira mu bikorwa. Ubutegetsi bushingiye kuri demokarasi bugaragazwa n’uko bufasha abenegihugu kubana mu bworoherane, uburenganzira bwa buri wese bukamenyekana kandi bukubahirizwa, hagira abashyamirana bagakiranurwa mu butabera, bityo mu gihugu hakabaho ituze n’umudendezo.

2. Iyo witegereje uko Abahutu n’Abatutsi bamaze imyaka itari mike baryana bapfa ubutegetsi, ntiwabura gutekereza kuri ya nkuru ya Bibiliya ivuga iby’abavandimwe « Gahini na Abeli ». Gahini abajijwe iby’umuvandimwe we yari amaze kwivugana yarihanukiriye asubiza Imana ati « ni nde wangize umurinzi wa murumuna wanjye ? ». Iyi myaka dusize inyuma Abanyarwanda natwe twaranzwe no kubana nk’abatagira icyo bapfana. Iyo gatebegatoki ya Gahini na Abeli Abanyarwanda bamaze kuyirambirwa. Barashaka kubaho nk’abavandimwe beza, kubana nk’impanga nyakuri (vrais jumeaux) nibyo byatanga amahoro.

3. Iyo witegereje impanga mu nda ya nyina ndetse na nyuma y’ukuvuka kwazo hari byinshi wazigiraho. Iyo impanga zikiri mu nda, kugira ngo zibeho ZIGOMBA KWEMERA gusangira amaraso ya nyina nta gucurana. Kubera ko inzu (nyababyeyi) ziba zituyemo atari nini cyane, ziremera zikikunjakunja, byaba ngombwa zigasa n’izihoberanye amanywa n’ijoro, amezi icyenda agashira, zikavuka. Mu mikurire y’impanga bigaragara ko hari byinshi cyane bizihuje: gusa ku isura, gukunda bimwe, gusaranganya twinshi, gukundirana…!

4. Abahutu n’Abatutsi b’i Rwanda babishaka batabishaka, ibibahuza ni byo byinshi cyane kurusha ibibatanya, ntabwo imibereho yabo itandukanye n’iy’impanga. Kugira ngo bakomeze kubaho batarimburana, hari ibintu by’ingenzi cyane bagomba kumvikanaho byanze bikunze :

(1)Gutegura IHURIRO karahabutaka rivugirwamo ukuri, nta buhendanyi, rikitabirwa n’Abanyarwanda b’amoko yose (Abatutsi, Abatwa, Abahutu, abahawe ubwenegihugu), abatuye mu gihugu n’ababa hanze y’ u Rwanda, baturutse mu nzego zose z’ubuzima bw’abenegihugu.

(2)Gusinya amasezerano yo guca burundu inzira y’imirwano isesa amaraso igamije gufata ubutegetsi.

(3)Kunvikana ku mahame ya DEMOKARASI y’UMWIMERERE yabafasha gushyiraho ubutegetsi buri bwoko bwibonamo.

5. Demokarasi y’impanga yakubakirwa ku yahe mahame?

Demokarasi y’Impanga izaba yubakiye kuri aya mahame ane y’ingenzi:

(1). Imyaka 25 yo kwimenyereza (une génération).

Ubaze uhereye ku italiki ya 1 Ukwakira 1990, wasanga u Rwanda rugiye kumara imyaka 25 mu ntambara z’urudaca, ari izabereye mu gihugu imbere ari n’izateye itabi Akarere k’Ibiyaga bigari.
Ntawe utabona ko gukemura ibibazo byose twatewe n’izo ntambara bizatwara igihe kinini kirenze kure icyo tumaze mu ntambara. Mu rwego rwo komora ibikomere no gukira iyo ndwara y’irondakoko, hakenerwa imyaka nka 25 yo kunywa UMUTI. Muri make « Formule » yakoreshwa mu gihe cy’imyaka 25.

(2). Ihame ry’uko rubanda igomba “kwitorera abategetsi” mu bwisanzure ryakwimakazwa.

Demokarasi y’Impanga ishobora kwinjizwa mu matora, bityo abaturage bakitorera abo bashatse ariko batirengagije no gutera intambwe mu gukemura ikibazo cy’irondakoko. Dore uko byakorwa:

Ku myanya y’ingenzi itorerwa na rubanda, kuva mu rwego rw’igihugu kugera mu rwego rw’Akarere(District-Commune), ni ukuvuga:

*Perezidansi ya Repubulika
*Inteko Nshingamategeko
*Ubuyobozi bw’Uturere

Nta mukandida uziyamamaza ari umwe. Iteka hazajya hiyamamaza babiri babiri(DUO), umuhutu n’umututsi cyangwa umututsi n’umuhutu. Ni ukuvuga ko mu gihe Ishyaka rya politiki ryamamaza abakandida baryo rigomba kubanza kubaka iyo DUO. Mu gihe iyo DUO itowe, umwe yaba umuyobozi (tête de liste), undi akamwungiriza.

Dore ingero:

-Umwe yaba Perezida wa Repubulika undi akamubera Visi-Perezida;
-Bombi bakwinjira mu ntekonshingamategeko;
-Umwe yaba Mayor undi akaba Visi-Mayor wa mbere…

Ku bakandida batari mu mashyaka ya politiki, umukandida w’Umuhutu yajya yishakira umututsi bafatanya, nabo bakarema iyo DUO. Umukandida w’Umututsi akirambagiriza umuhutu bafatanya.

Biragaragara neza ko kugira ngo bashobore kugera ku ntsinzi, bisaba ko abakandida bafatanyije DUO, bakomeza kujya inama no gufatanya muri byinshi, haba mu gutegura umushinga w’ibyiza bashaka gukorera Abanyarwanda (“projet de société”), mu matora, ndetse n’igihe bageze mu buyobozi!

ICYITONDERWA no 1:

Kugira ngo iyi Demokarasi y’impanga ishobore kwera imbuto zunga Abanyarwanda, bizaba ngombwa ko Itegekonshinga n’andi mategeko ashimangira ubumwe n’ubufatanye muri iri tsinda(DUO), akigizayo ishyari n’ukwiganzurana hagati y’abagize itsinda(DUO). Bikagenwa ku buryo abagize DUO yiyamamarije hamwe “basangira gupfa no gukira”. Ni ukuvuga ngo niba bigaragaye ko Perezida ananiwe akazi ke, bikaba ngombwa ko asezererwa, na Visi-Perezida we bagomba kujyana; Mayor unaniwe akajyana na Visi-Mayor we; no mu Nteko Nshingamategeko bikagenda bityo. Ibi byatuma buri wese mu bagize itsinda(DUO) yumva ko ari umurinzi n’umufasha wa mugenzi we, akumva ko umusonga wa mugenzi we ugomba kumubuza gusinzira !

(3).Mu nzego z’ingenzi z’ubuyobozi bw’igihugu (Administration), “Formule Demokarasi y’impanga” yashyirwa mu bikorwa, Abahutu n’Abatutsi bakagira amahirwe angana: 100%. Ahafatirwa ibyemezo hose hakaba hari DUO y’umuhutu n’umututsi.Umwe yaba ayobora undi akamwungiriza:

*Muri Guverinoma
*Mu rwego rukuriye ubucamanza
*Mu buyobozi bukuru bw’ingabo z’igihugu n’ubwa polisi

(4). « Formule Demokarasi y’impanga » yagirwa ishingiro ry’uburezi n’uburere.

U Rwanda rw’ejo rwigishijwe kubana aho kuryana, ejo hazaza h’u Rwanda haha buri wese icyizere cyo kubaho mu mahoro, bikamutera ubutwari bwo kwiyubaka no gutanga umuganda mu kubaka Urwamubyaye. Iyi “Formule” yakwigishwa mu mashuri yisumbuye n’amakuru, urubyiruko rugatozwa kuyisesengura no kumva ibyiza ishyize imbere.

IKIBAZO CY’ABATWA CYAKWITABWAHO CYANE

Ikibazo gikomeye Abanyarwanda bo mu bwoko bw’Abatwa bafite ni uko batitaweho bihagije: barasuzugurwa, baravangurwa, baranenwa… ubu bikaba bigaragara ko basigajwe inyuma muri byishi, kugeza ubwo Agatsiko kabita “Abasigajwe inyuma n’amateka”.
Kugira ngo Abatwa nabo bashobore kugira uruhare rwuzuye mu buzima bw’igihugu hagomba gushyirwaho gahunda yihariye yo kubitaho:

1. Abatwa bagomba kugira “organisation” yihariye guhera hasi kugera mu rwego rw’igihugu.
2. Gufasha abana b’Abatwa bose bagashyirwa mu ishuri kandi bagahabwa ibyangombwa byose bikenewe.
3. Guhagararirwa muri Guverinoma no mu Ntekonshingamategeko.

Icyitonderwa no 2:

Umutwa nashaka kwiyamamariza kuba Perezida wa repubulika, mu nteko ishingamategeko cyangwa ku buyobozi bw’Akarere, nawe azishakira umuhutu cyangwa umututsi bafatanya kurema DUO, kugira ngo “Formule ya demokarasi y’impanga” yubahirizwe.

UMWANZURO

Ikibazo cy’umwiryane “Hutu-Tutsi” kiriho kandi cyasenye byinshi mu Rwagasabo. Muri make umuntu yagerageza kugishushanya atya:

1.Ku ruhande rw’Abatutsi:

(1)Hari Abatutsi bifitemo “ukwikuza kurenze igipimo” (“complexe de supériorité”) bakumva basumba Abahutu, ndetse bakumva batakorana nabo, kereka Abahutu bemeye kubabera ABAGARAGU n’ABAGEREERWA. Basuzugura Abahutu.

(2)Gusa aba Batutsi bakomeza guterwa ubwoba n’uko ari ba Nyamuke mu mubare bityo bagahora bikanga ko Abahutu bashobora kubarimbura. Niyo mpamvu bahitamo guhora bakoresha igitugu n’inzira zisesa amaraso (“violence”) mu gufata ubutegetsi no kubugumaho.

2. Ku ruhande rw’Abahutu:

(1)Hari Abahutu batari bake biyumvamo “ukwisuzugura gukabije” (“complexe d’infériorité »)imbere y’Abatutsi, bikabatera ikintu kimeze nk’ipfunwe iyo bagomba gukorana n’Abatutsi. Ntibizera Abatutsi.

(2)Gusa benshi mu Bahutu bubakira ku cyizere baterwa n’uko ari ba Nyamwinshi bityo umubare wabo ukabereka ko aribo bagomba gutegeka igihugu, bakumva ko aribo bakwiye kugenera Abatutsi imyanya mike ihwanye n’umubare wabo! Ibi na none bisaba ko Abatutsi bakwemera kuba ABAGERERWA!

3. Ikibazo:

Nk’ubu se ko Abatutsi bifatiye ubutegetsi bwose, bakabwikubira kandi bakaba batiteguye kuburekura, igisubizo kizima cyaba ikihe?

4. Hari inzira 4 zo guhangana n’iki kibazo:

Inzira eshatu za mbere ni ruvumwa, iyo twe Abataripfana bo mu Ishyaka Ishema dushyigikiye ni iya kane gusa.

A. Inzira ya mbere:

Abahutu bakwemera kuzibukira uburenganzira bwabo,ubutegetsi bakabuharira Abatutsi, bakemera bakibera INKOMAMASHYI n’ABAGERERWA ku buryo budasubirwaho. Ibi byarashobotse mu gihe cy’ingoma ya cyami, biriho guhera mu 1994, hatagize igikorwa bishobora kumara indi myaka myinshi cyane! Hari Abatutsi bumva ko igisubizo cyabonetse, ko Abahutu badateze kugaruka ku butegetsi ukundi! Ko umuhutu uzajya abyutsa agatwe bazajya bahita bakagesa. Ni ko byifashe muri iki gihe.

B. Inzira ya kabiri:

Ni uko Abatutsi bamanika amaboko bagasubiza ubutegetsi Abahutu kuko aribo nyamwinshi, noneho Abatutsi akaba aribo bongera guhinduka ABAGERERWA. Byarabaye kuri Repubulika ya mbere n’iya kabiri. Hari Abahutu batari bake bakirota ko iyi nzira igishoboka!

C. Inzira ya gatatu:

Niba Abatutsi bakomeje kugundira ubutegetsi no kwikubira ibyiza byose by’igihugu, Abahutu benshi bumva ko bagomba guhaguruka gukoresha ingufu za gisilikari bagatsinsura ubutegetsi bw’Abatutsi, bakabusubirana bwose nk’uko byari bimeze kuri Repubulika ya mbere n’iya kabiri. Iyi nzira irashoboka cyane, ariko ijyana n’icyemezo cyo kurimbura Abatutsi. Iyi nzira yo kurimbura igice kimwe cy’Abanyarwanda yarageragejwe mu 1994, icyo yabyaye twarakibonye!

D.Inzira ya kane:

Demokarasi y’impanga niyo yahagarika umwiryane mu Banyarwanda.

Iyi “Demokarasi y’Impanga” iramutse ishyizwe mu bikorwa mu gihe cy’imyaka 25, ikibazo cy’irondakoko cyaba gikangawe bihagije mu Rwanda. Abahutu n’Abatutsi baba bamaze kumva ko ari abavandimwe, ko ibyiza ari uko bafatanya kubaka igihugu aho kurushanwa kugisenya. Buri wese yaba yaramaze kwiyumvamo Ishema ryo kuba umunyarwanda.

Iyi demokarasi iramutse yakiriwe neza n’Abanyarwanda, ikubahirizwa n’amashyaka ya politiki yose, igakoreshwa mu matora y’abayobozi bakuru b’igihugu,ikagenga imyumvire mishya y’abenegihugu, ibibazo by’ingutu by’irondakoko n’irondakarere byaba bibonye igisubizo kidakuka kandi n’ikibazo cyo gusimburana ku butegetsi (alternance) amaraso atagombye kumeneka, cyaba gisubijwe bidasubirwaho .
Banyarwanda urubuga ni urwanyu. Ngaho nimwinigure mu buryo bwubaka. Kunenga ntibihagije, niba hari icyo udashima muri iki gitekerezo, kigorore cyangwa nawe utange igisubizo cyarushaho gukemura ikibazo cy’akarengane kagirirwa ba Nyamuke, n’ikibazo cy’umwiryane Hutu-Tutsi ugiye kutumaraho abantu.

Nimugire Demokarasi.

Byemejwe na Komite Nyobozi y Ishyaka ISHEMA, le 12/10/2013

Ishami rishinzwe ubukangurambaga.

Ishema ry’u Rwanda.

TWASUYE AUSTRALIA : Abataripfana ntibatezuka ku ntego bihaye !

20151111_022433-e1448724193212-225x300Abataripfana b’Ishyaka Ishema bafite umugambi mwiza kandi usobanutse. Bafite intego bihaye kandi ntibazatezuka batayigezeho. Bazi neza iaho bava n’aho bagana. Bagambiriye gufasha Abanyarwanda kugera ku mpinduka nziza basonzeye, igihugu cy’u Rwanda kikavanwa ku ngoyi y’ubutegetsi bw’igitugu bwubakiye ku kinyoma, iterabwoba n’ukwikubira ibyiza byose by’igihugu.
Kubera iyo mpamvu Abataripfana bakorera mu buhungiro basanze bagomba gutsinda iterabwoba, bagahaguruka bagasanga Abanyarwanda bari mu gihugu, bagafatanya uru rugamba rutagatifu rwo guharanira iyubahirizwa ry’uburenganzira bwa rubanda. Gahunda ntihinduka rero .

Muri iyi minsi mbere y’uko italiki ya 28 Mutarama 2016 igera, Abataripfana biyemeje kwitegura urwo rugendo bashyira ingufu mu kugenderera Abanyarwanda babarizwa mu bihugu binyuranye no mu gutsura umubano n’abategetsi b’ibihugu by’ibihangange bifite cyangwa bishobora kugira inyungu mu Rwanda no mu Karere k’Ibiyaga Bigari.

Muri urwo rwego, twasuye Umuryango w’Ubumwe bw’i Bulayi (Kanama), Ubwongereza( Nzeri), Leta Zunze Ubumwe z’Amerika(Ukwakira ), Australia (Ugushyingo)….kandi turacyakomeza. Twasobanuye ibibazo biremereye Abanyarwanda baterwa n’ubutegetsi bw’igitugu bw’Ishyaka rukumbi rya FPR-Inkotanyi na Perezida waryo Paul Kagame wiyemeje kugundira ubutegetsi no kuyobora u Rwanda nk’aho ari umunani yasigiwe na se Rutagambwa ! Abategetsi bakuru twaganiriye baduteze amatwi kandi badusezeranyije inkunga igaragara n’ubwo idakuraho uruhare Abanyarwanda ubwabo bagomba kugira mu rugamba rwo kwibohoza.

20151111_072858

By’umwihariko muri uku kwezi k’Ugushyingo twasuye igihugu cya Australia. Reka twibutse izi ngingo tutagomba kwirengagiza :

(1) Australia ihuriye n’u Rwanda mu muryango wa COMMONWEALTH ugizwe ahanini n’ibihugu byahoze bikolonijwe n’Ubwongereza kandi ukaba ufite amategeko awugenga , Leta ya Paul Kagame ihora yica !

(2) Abasirikari bashinzwe kurinda amahoro (Peacekeepers) bakomoka muri Australia bari i Kibeho mu 1995 ubwo Paul Kagame na IBINGIRA bafataga icyemezo cyo kurimbura abaturageb’abasivile basaga ibihumbi 8 bari barahungiye muri iyo nkambi . Biboneye n’amaso yabo ubwicanyi ndengakamera Leta ya Kagame ikorera abaturage bayo. Buri mwaka abo basilikari babonye amahano abambari ba Kagame bafitemo uburambea bakora umuhango ukomeye wo gushishikariza Abanya-Australia kwibuka Abanyarwanda b’inzirakaregane baguye i Kibeho.

20151120_025734

(3) Igihugu cya Australia cyakomeje gufasha impunzi z’Abanyarwanda ndetse cyakira ku butaka bwacyo imiryango igera ku bihumbi 19 kandi babayeho neza mu mutekano usesuye.

(4) Leta ya Australia yakomeje gufasha urubyiruko rw’Abanyarwanda mu kubaha buruse zo kwiga kaminuza cyane cyane mu bijyanye n’ubuhinzi n’ubworozi.

(5) Ubungubu Abategetsi ba Australia bazi neza ibibazo bikomeye u Rwanda ruterwa n’ubutegetsi kirimbuzi bwa Kagame ku buryo banze ko mu gihugu cyabo hafungurwa Ambasade y’u Rwanda mu rwego rwo gukumira iterabwoba na politiki y’amacakubiri abambari ba FPR bakwirakwiza aho bakandagije ikirenge hose .

20151111_071917

Abayobozi ba Australia batwakiriye neza kandi, mu rwego rwa Commonwealth, bazakomeza gukurukirana no kwamagana ibyerekeye ihonyorwa ry’uburenganzira bwa kiremwamuntu rikorwa n’ubutegetsi bwa Kagame. Bazashyigikira gahunda yo kuzana impinduka nziza mu Rwanda mu guteza imbere politiki irwanya ivangura n’akarengane. Bazashyigikira ko habaho amatora adafifise kandi ashingiye kuri demokarasi isesuye mu mwaka w’2017.

Twaganiriye kandi n’Abanyarwanda batuye Australia

20151121_100130

Hamwe no gusura abategetsi ba Australia twaganiriye kandi n’Abanyarwanda banyuranye batuye Australia . By’umwihariko twasuye imijyi ya Sydney na Perth .
Aho twanyuze hose intero ni imwe:

(1) Igihe kirageze ngo ubutegetsi bw’igitugu bw’AGATSIKO busezererwe Abanyarwanda basubirane ubwisanzure bwabo.
(2) Paul Kagame urangije manda ze yemererwa n’Itegekonshinga ryo mu 2003 akwiye kwemera kwegama nta yandi mananiza
(3) Gahunda yo guhindura ingingo y’ 101 y’Itegekonshinga ryo muri 2003 mu nyungu za Kagame wenyine n’umuryango we, ni gashozantambara bityo ikaba ari iyo kwamagana ndetse hagakorwa ibishoboka byose ngo iburizwemo bidasubirwaho .
(4) Abanyarwanda bakeneye kwitorera umukuru w’igihugu mushya bishakiye mu mwaka wa 2017.
(5) Gahunda y’Abataripfana yo kujya gukorera politiki mu Rwanda ni iyo gushyigikirwa kuko hari byinshi batashobora kugeraho badahawe inkunga igaragara
(6) Politiki yo guteza umwiryane uhoraho mu Karere k’ibiyaga bigari mu ntambara z’urudaca ikwiye guhagarikwa bidatinze. By’umwihariko Kagame akwiye kwamaganwa mu mugambi mubisha afite wo guteza umutekano muke mu gihugu cy’Abavandimwe b’Abarundi .

20151114_105345

UMWANZURO
Turashimira Abanyarwanda batuye muri Australia batwakiriye neza , bakatwungura ibitekerezo n’inama nziza, bakatwugururira ingo zabo, bakadufasha mu ngendo, bakatwizeza inkunga ikomeye. By’umwihariko abatuye Sydney na Perth turababwira ko umurava bafite ari uw’agaciro gakomeye. Aho ibihe bigeze nitwemere ko abenegihugu bake BIYEMEJE kugira icyiza bakora baruta kure miliyoni nyinshi z’abahisemo kwituramira bakihindura ba NTIBINDEBA ! Igihe kizagera abakoze neza igihugu kibagororere .
Nk’uko babyifuje, Abataripfana bo muri Australia na NewZeland bakwiye kurushaho kwisuganya bidatinze, bakitoramo ikipe nyobozi nshya ishinzwe Umugabane, ahasigaye bakihutira kuagera ku Banyarwanda bose babamenyesha gahunda zihamye kandi zubaka Ishyaka ISHEMA rihishiye u Rwanda .

20151116_014239,

Nta wundi ubitubereyemo, niba nawe wiyumvamo akariro nk’ako niyumvamo, haguruka dufatanye gushaka icyazahura u Rwanda.

Padiri Thomas Nahimana,
Umukandida w’ISHEMA Party mu matora ya Perezida yo mu 2017.

US congratulates Tanzania

usdos-logo-sealPress Statement

John Kerry
Secretary of State
Washington, DC
November 5, 2015

On behalf of President Obama and the people of the United States, I congratulate the people of the United Republic of Tanzania on their presidential and parliamentary elections, reaffirming Tanzania’s strong democratic record.

As President John Pombe Magufuli and his administration assume their responsibilities, we look forward to continuing our close partnership and strengthening further ties between our two countries as we work together to support democratic traditions, promote regional security, and continue to spur economic development.

I also thank outgoing President Kikwete for his efforts to help build a strong and enduring relationship between the United States and Tanzania.

The United States, however, continues to be gravely alarmed by the announcement by authorities that they intend to nullify Zanzibar’s October 25 presidential election.

We strongly urge Tanzania’s new administration to ensure that the will of the Zanzibari people is reflected in the prompt, fair, and peaceful conclusion of the electoral process in Zanzibar.

Rwanda: passe d’armes entre le PS français et les autorités de Kigali

1000px-Flag_of_Rwanda.svg__0

Le Drapeau du Rwanda

Drapeau de la France_0.jpeg

Le Drapeau de la France

Au Rwanda, cela fait cinq ans que l’opposante Victoire Ingabire est en prison. A cette occasion, le Parti socialiste français demande sa libération et en profite pour dénoncer la réforme de la Constitution, un processus qui doit permettre à Paul Kagamé de rester au pouvoir après la fin de son deuxième et en principe dernier mandat en 2017. Une sortie que le gouvernement rwandais n’a pas vraiment appréciée.

Victoire Ingabire est injustement emprisonnée après des années de combat consacrées à la réconciliation du peuple rwandais, la justice et la démocratie, dénonce le Parti socialiste français. Le PS ajoute que l’opposante rwandaise, qui vient déjà de passer cinq ans en prison, doit pouvoir participer librement à la vie démocratique de son pays.

ingabire v

Ingabire Victoire Umuhoza

Des socialistes français qui disent exprimer leur solidarité à la famille de Victoire Ingabire, à son parti, les FDU, mais aussi « à toutes les forces démocratiques et pacifistes qui veulent instaurer une paix durable au Rwanda et oeuvrer à l’instauration des libertés fondamentales pour tous les Rwandais ».

Réponse rapide de Kigali

Dans ce communiqué, le Parti socialiste dit s’inquiéter « de la tentation du pouvoir rwandais de remettre en cause l’ordre constitutionnel et la limite fixée au nombre de mandats présidentiels ». Il demande donc aux autorités rwandaises de renoncer à leur projet de révision constitutionnelle. 

« Je me demande si c’est un vrai document issu d’un quelconque parti sérieux, ironise la ministre rwandaise des Affaires étrangères. Cela aurait été mieux si le Parti socialiste français s’était soucié du meurtre de masse d’un million de Rwandais, il y a 21 ans, [plutôt] que de se préoccuper, aujourd’hui, de la manière dont les Rwandais exercent leur droit souverain de se choisir un dirigeant », a rétorqué Louise Mushikiwabo.

Source: RFI

Impamvu nyamukuru ituma Kagame agiye gutera u Burundi!

paul-kagame-w-troo-umuryango-rwKagame ari gutegura intambara yo gutera i Burundi

Ibimenyetso ni byinshi byerekana ko Kagame agiye gutera Uburundi. Hano i Kigali, inkuru ntigishidikanywaho. Ibyo bigaragarira mu myiteguro inyuranye :

(1). Abasirikari n`insoresore basaga ibihumbi bibiri na magana atanu, bari gutorezwa hano mu Rwanda ;

(2). Muri uyu mugi hamaze gukwira utubari tw`ubwoko bumwe, twiganjemo Abatutsi bavuye i Burundi. Abo bakorera inama zabo muri bene utwo tubari, akenshi bayobowe na bamwe mu ngabo z`u Rwanda ;

(3). Abatutsi b`Abarundi bari hanze, bari gukusanya imisanzu yo kugura intwaro zizakora muri urwo rugamba ;

(4). Intwaro ziri kuva mu Rwanda zigaca muri Repubulika iharanira demokarasi ya Congo, aho Kagame amaze gushinga undi mutwe yise « Alliance de résistants pour la Défense du Congo » (ARDC). Ariko ngo mu by`ukuri, uyu mutwe mushya uri kuvuka muri Congo, utangijwe na Kabarebe, mu murongo wo kurangaza Abanyarwanda n`Abarundi ngo bumve ko muri Congo hari intambara, maze birare. Indi mpamvu y`uyu mutwe wa Kabarebe, ni ugushyigikira mubyara we Hippolite Kanambe (wiyise Joseph Kabila), kuko Abanyecongo batigeze bamwemera. Kabarebe aragira ngo, nihavuka akaduruvayo muri Congo, Kanambe azaburizemo amatora, bityo abe umwami wa Congo

(5). Akaduruvayo n`akavuyo kari i Burundi, yemwe ndetse n`ubwicanyi buri kuba mu Burundi, bihora bifatwamo Abanyarwanda. Twese turibuka uburyo uwitwa majoro Desiré Nyaruhirira aherutse kwirukanwa i Burundi, ubwo bamusanganaga ububiko bw`intwaro iwe mu rugo. Urutonde ni rurerure, ngarukiye aho na mwe mwongereho ibindi. Kuba rero intambara iri hafi, ntibigishidikanywaho. Ikitazwi ni ukumenya niba urwo rugamba Kagame na FPR ye  bazarutsinda.

Ibikekwa cyangwa se byemezwa n`abarebera ibintu inyuma

Bamwe bavuga ko u Burundi bugomba guterwa na Kagame  hamwe na FPR ye, ngo kuko perezida w`u Burundi Nkurunziza, yihambiriye ku butegetsi. Ni nde se washinze Kagame kujya gukemura ibibazo mu bindi bihugu ? Kuri ibi kandi, ngira ngo Kagame nta somo agomba guha u Burundi. Ikibabaje gusa, ni uko ayo mahanga atuma Kagame, (Ababiligi bakorana n`Abanyamerika bakomoka mu Bubiligi) yakamejeje kuri Nkurunziza, ariko Kagame ugeze n`ubwo ahindura itegeko nshinga kugira ngo abe umwami w`u Rwanda, nta cyo bamuvugaho.

Abandi bashakira impamvu mu cyiswe Empire-Hima (Ingoma y`Abahima). Ni ukuvuga ko Abatutsi na babyara babo b`abahima, bashaka kwigarurira akarere kose, guhera muri Etiyopiya, kugeza mu gihugu ngo kizavuka mu Burasira zuba bwa Congo (RDC). Abemeza ibyo, bafatira ku nyandiko zakwirakwijwe ubwo FPR yateraga u Rwanda. Izo nyandiko zavugaga ko benshi mu Batutsi bibumbiye mu cyitwa T.I.P (Tutsi-international-Power). Ibyo bibaye biri no mu mitwe ya bamwe, byaba byubakiye ku bugoryi, kuko mbona n`Abatutsi bari hano mu Rwanda bariho baryana.

Hari n`abavuga ngo Kagame agiye gutera u Burundi, kubera ko perezida Nkurunziza, yanze guha amasoko y`amabuye y`agaciro Canada, Isiraheli na Amerika. Ibyo bihugu bikaba bishaka gukoresha Kagame nk`uko bisanzwe bibigenza, kugira ngo bigere ku nyungu zabyo. Ibi byo ni ukwikinira, kuko iyo ibyo bihugu bishima umurimo wa Kagame, biba byaramurekeye muri Congo.

Ab`intagondwa bo, bemeza ko perezida Nkurunziza ari gutegura jenoside yo kumaraho Abatutsi. Barabisakuza cyane, ndetse bagashyiramo n`amarira, kugira ngo birusheho kumvikana. Nyamara mu bugoryi bwabo buvanze n`ubutindi, bibwira ko abantu batabona ko mu Burundi, kugeza n`uyu munsi, mu nzego zose z`ubutegetsi, Abahutu n`Abatutsi bagaragaramo, hubahirijwe amasezerano ya Arusha. Aha rero niho hari ikibazo nyamukuru, kiri gutuma Kagame ashaka gutera u Burundi.

Dore impamvu y`ukuri

Kagame n`Abatutsi b`intagondwa, bashavuzwa n`intambwe u Burundi bwari bugezeho, mu rwego rw`ubumwe n`ubwiyunge. FPR ikimara gufata ubutegetsi, yakoze ibishoboka byose, yumvisha Abanyarwanda ngo ko ari nta moko aba mu Rwanda. Ibyo byibutsa ko no mu Burundi mu gihe cy`ubutegetsi bw`agatsiko k`Abatutsi bo mu Bururi, bemezaga ko ari nta moko aba mu Burundi. Ibyo icyo kinyoma cyabyaye mu Burundi, twese twarakibonye : kwikubira ubutegetsi, umutungo, igisirikari, n`ubumenyi by`Abatutsi, kugeza ubwo Abahutu basa nk`abiyahura bakishora kuri icyo “gisoda c`ubwoko bumwe”, bakagitsinsura. Ibyo byagaragaye cyane, ubwo Bikomagu na Kagame bari bamaze kwica perezida Ndadaye,wari witorewe n`abaturage. Mu Rwanda naho, aho bigeze nta we utahabona : Ivangura muri byose, rimaze gusumba rimwe ryaranze Afurika y`Epfo. Ibyo biri kuba, mu gihe bamwe mu Batutsi batotezwa n`iyi ngoma mpotozi ya FPR, bagenda bakuramo akabo karenge. Abahutu bo, kubera ko ari nta n`umutungo bakigira, bahindutse “ifu iseye”.

Mu gihe rero Kagame w`umututsi yananiwe kunga n`Abatutsi ubwabo, ashavuzwa no kubona intambwe perezida Nkurunziza w`Umuhutu yari amaze guteza Abarundi. Abarundi bari bamaze imyaka icumi isaga, bubaka ubumwe bwabo, kuko batinyutse ikibazo cy`amoko bakakivuga beruye. Naho Kagame we, nyuma y`imyaka 25, aracyari kubakira politiki ku ijambo ngo “nahagaritse jenoside” ! Ubu, aho Abarundi bari bageze, buri wese yumvaga yisanga mu gihugu cye. Ku muntu rero nka Kagame n`agaco ke bamunzwe n`irondakoko, ntibashobora kwihanganira iyo “succès” ya Nkurunziza w`Umuhutu. Nibutse ko Kagame n`agatsiko cye k`abahezanguni, bumvisha amahanga yose ko, Abahutu ari nta cyo bashoboye na kimwe, uretse “gukorera Abatutsi jenoside”.

Abarundi barasabwa kuba maso, bakirinda ikintu cyose cyatuma Kagame abona urwitwazo yuririraho, kugira ngo atere igihugu cyabo ku mugaragaro. Wenda azagumya gucengera i Burundi, ariko ayo mayeri Abarundi barayazi, kandi imitego myinshi bagenda bayitegura. Ikibabaza Kagame, ni aho Abarundi bageze mu bumwe n`ubwiyunge, ku buryo na bamwe mu bacuti be b`abazungu, bamubwiraga ngo arebere ku Burundi, yemerere Abanyarwanda baganire ku kibazo cy`irondakoko. Abanyarwanda twese tuzi ko Kagame ari umunyeshyari rikabije, ku buryo atihanganira ko hagira undi muntu uvugwaho icyiza. Banyarwanda muve hasi twirukane sekibi, namwe Barundi mube maso.

Byiringiro Aminadabu, Bukavu, RDC.      

Mu gusiribanga ITEGEKONSHINGA, Paul Kagame yiyemeje gutangiza ibihe by’Amage n’Intambara mu gihugu!

Itegekonshinga rishyirirwaho kurengera no kubungabunga inyungu z’igihugu. Kandi inyungu z’igihugu zisumba izindi ni Umutekano n’Amahoro. Ikibazo cy’ingenzi buri wese akwiye kwibaza kandi akakibonera n’igisubizo ni iki : Ese ubundi ishingiro ry’umutekano n’amahoro by’igihugu cyacu ni irihe ? Ni ukuzuza abasilikari bafite imbunda mu mujyi wa Kigali ? Ni ukurundanya Inkeragutabara zirirwa zijagata mu gitutage zikanyaga abanyantegenke ?

ITEGEKONSHINGA rifite umwanya wihariye mu gihugu : niryo rigaragaza ishingiro nyakuri ry’umutekano n’amahoro arambye by’igihugu mu gushyiraho ingingo z’amategeko zituma abategetsi bakuru b’igihugu basimburana ku butegetsi mu mahoro. Ibanga rikomeye ni aha riri.

Nta gihugu na kimwe ku isi gishobora kugera ku iterambere rihamye kitarashobora kwemera no gushyira mu bikorwa iri hame ryo gusimburana ku butegetsi mu mahoro. 

Iyo igihugu kijya kugusha ishyano cyadukamo umutegetsi wikunda kurusha abazima n’abapfuye, akumva ko ubutegetsi n’ubutunzi bwose bw’igihugu ari umutungo we bwite azacunga uko yishakiye ubuziraherezo ! Ng’uwo UMUGOME, nguwo UMWANZI  nyakuri w’igihugu.

Bene uwo mutegetsi niwe uhora yishuka ko ari hejuru y’amategeko bityo agakora icyaha gisumba ibindi byose muri politiki cyo guhindura “kamere” nyakuri y’Itegekonshinga, akarisiribanga uko abyishakiye, akaritesha inshingano y’ibanze yo kurengera inyungu rusange, akarihindura “IBIPAPURO” bigamije kubungabunga inyungu ze n’iz’umuryango we gusa.

Koko rero iyo bigenze gutyo abaturage baba bafashweho ingwate bidasubirwaho. Bashobora guceceka by’igihe gito , ariko amaherezo barahaguruka bakanga ubucakara n’agasuzuguro. Ng’uko uko amaherezo y’uwo mutegetsi wigize ikigirwamana akunze kuba mabi cyane. Ingero ni nyinshi.

Ngibi rero ibigiye kuba no mu Rwanda mu gihe Paul Kagame azaba amaze gushyira “ UMUKONO WE“ ku cyo ahatira abambari be kwita “ivugururwa ry’Itegekonshinga” ariko mu by’ukuri isi yose ikaba ibona ko ikirimo gukorwa ari ISIRIBANGWA ry’Itegekonshinga rya Repubulika y’u Rwanda, mu nyungu z’umuntu umwe wigize Indakoreka ! Abareba kure barimo abategetsi ba Leta Zunze Ubumwe z’Amerika batangiye kumwamagana rugikubita mu ijwi riranguruye! Kandi ntibizagarukira ku kwamagana gusa !

Ntabwo rero bikiri ibanga cyangwa impuha, kujijisha birarangiye, nibiragaragarire buri wese ko Paul Kagame ageze kure gahunda mbisha yo “guhindanya” ingingo y’101 yamubuzaga kwigira KAMARA mu kwiyamamariza manda ya gatatu. Dore uko iyo ngingo ibivuga :
“Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe. Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa Repubulika “

Kagame-PaulUko abamotsi be bitwikiriye akazina k’ “Intumwa za rubanda” bariho bashushanya iyi ngingo biteye agahinda, (“Perezida wa repubulika atorerwa manda y’imyaka 7, ashobora kongera gutorerwa izindi manda”) kandi biragaragaza ko bagambiriye kugira Kagame Umwami , kandi ubundi Repubulika idakeneye abami !

Ibijya gucika bica amarenga !

Iyi ngigo y’101 bariho batobanga niyo y’ibanze yari ikwiye kubera u Rwanda Ishingiro ry’amahoro n’umutekano, Iterambere rikazabona aho rishora imizi . Niyo mpamvu Itegekonshinga ryo mu 2003 ryagerageje kuyirengera mu ngingo y’193 rikagena ko idashobora gupfa guhindurwa abaturage batabyemeye muri Referedum ikozwe mu bwisanzure ! Ubwo Paul Kagame n’Abamotsi be  nibamara kuyisimbutsa, nta garuriro, kazaba kabaye !

Si ingingo y’101 gusa bariho bakubita ishoka ! Kubera ko ubutegetsi bwa Paul Kagame nta mutima n’umutwe bukigira,  ngo burashaka no gusiba izindi ngingo zose zishimangira uburenganzira bungana bw’abenegihu : Urugero ni ingingo ya 99 bashaka kugira inkingi ikomeye y’ivangura .

Muri iyi ngingo ya 99 yateganyaga ibisabwa abiyamamariza umwanya wa Perezida wa Repubulika barashaka kongeramo ngo ko “umuntu wiyamamariza kuba umukuru w’igihugu agomba kuba amaze imyaka 5 mu gihugu ! “. Ikigambiriwe ni uki ? Nyuma yo kubaka « URUKUTA »  rw’amategeko adasobanutse, hakurikiyeho « GUFUNGA UMURYANGO » kugira ngo igice kimwe cy’Abenegihugu gihezwe hanze bidasubirwaho! Ibi birerekana ishyari, urwango n’agasuzuguro Kagame n’Agatsiko ke bafitiye Abanyarwanda  muri rusange n’abisanze bagomba kuba hanze y’u Rwanda by’igihe gito kubera guhunga ingoma y’igitugu, ku buryo bw’umwihariko. Harya mu 1994, Paul Kagame we yabaye umutegetsi amaze imyaka ingana iki mu Rwanda ? Ko ubanza yibagirwa vuba ? Nuko rero ngo  » Utibuka aho akomoka, ntamenya n’aho agana”, Paul Kagame natareba neza aratanga urw’amenyo !

Umwanzuro

Umunsi Paul Kagame yashyize umukono WE kuri ibi “BIPAPURO” abambari be barimo gupfundikanya bagambiriye kubyita Itegekonshinga… Inzego zose z’igihugu zizaba zitaye agaciro, mu Rwanda hazaba hatangiye ibihe bishya : IBIHE BY’AMAGE N’INTAMBARA !

Iyo ntambara si njye uzayiteza kandi nta n’iyo twifuriza Abanyarwanda . Ni Paul Kagame uzaba ayitangiye, mbese kurya kw’ akamasa kazaca inka , kazivukamo. Nakenyere akomeze, kandi yibuke ko mu 2017 atari mu 1994!

Ndahamagarira Abanyarwanda bose cyane cyane urubyiruko gutangira kwisuganya no kwitegura guhaguruka bakarengera Repubulika y’u Rwanda igiye kubahombokera hejuru biturutse ku kwikunda gukabije k’umuntu umwe gusa witwa Paul Kagame.

Banyarwanda murusheho kuzirikana ijambo ry’inararibonye rigira riti « Un peuple de moutons finit par engendrer un gouvernement de loups » ! Nimutiyemeza kwirwanaho , muraheze !

Guhitamo neza, ni ukwanga ubucakara n’agasuzuguro tugaharanira UBWIGENGE kabone n’iyo twagomba gutanga ibitambo.

Imana irinde u Rwanda n’Abanyarwanda.

Padiri Thomas Nahimana.
Umuyobozi w’Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda.

BIRACYAZA……

Des escadrons de la mort venus du Rwanda actifs en Belgique?

(FILES) -- A file photo taken on April 16, 2015 shows Rwandan President Paul Kagame attending a press conference with Ethiopia's Prime Minister at the National Palace in Addis Ababa, Ethiopia. Rwandan lawmakers were set to debate on July 14, 2015 possible changes to the constitution to allow strongman Paul Kagame a third term in power as president. Over 3.7 million people -- well over half of the voters -- have signed a petition calling for a change of Article 101 of the constitution, which limits the president to two terms, according to Rwandan media. The public have been invited to attend the debate to "examine the relevance of the people's petitions submitted to the parliament, asking for the amendment of the Article 101 of the constitution on presidential terms," a parliamentary statement read, according to the New Times newspaper on July 14.  AFP PHOTO / ZACHARIAS ABUBEKER

(FILES) — A file photo taken on April 16, 2015 .

Le régime au pouvoir au Rwanda tenterait d’éliminer des dissidents et des opposants en Belgique, annonce Het Belang van Limburg sur base d’indices sérieux. Kigali utiliserait pour cela des commandos performants envoyés dans notre pays. La Sûreté de l’Etat aurait déjà dû fournir sa protection à plusieurs personnes.

Mercedes blindée

L’histoire commence l’an dernier. Une journaliste canadienne, Judi Rever, auteur d’articles critiques à l’égard du régime du président rwandais Paul Kagame, est en visite de travail en Belgique. Durant son séjour d’une semaine, elle doit se déplacer en Mercedes blindée accompagnée de deux agents de la Sûreté, écrit le journal.

Un accord avec la Sûreté

La Sûreté de l’Etat s’abstient évidemment de tout commentaire à ce sujet, mais Het Belang van Limburg a pu consulter l’accord signé à ce sujet par Judi Rever et les services belges.

La journaliste canadienne témoigne aussi : “L’agent m’a informé du fait que la Belgique avait de sérieuses informations selon lesquelles l’ambassade rwandaise à Bruxelles constituait une menace pour moi”.

Approché pour liquider des opposants

Het Belang van Limburg a également recueilli le témoignage d’un ancien allié de Kagame, Robert Higiro, approché par les services de renseignement rwandais pour liquider des opposants, témoignage qu’il a aussi donné à Judi Rever.

L’histoire de Judi Rever est en outre confirmée par notre confrère de la VRT, spécialiste de l’Afrique centrale, Peter Verlinden qui a eu l’occasion de la rencontrer l’an dernier en Belgique : elle bénéficiait effectivement à ce moment de la protection d’un membre de la Sûreté, témoigne le journaliste de la VRT.

Peter Verlinden souligne aussi que de nombreux Rwandais sont placés sous protection, permanente ou momentanée, comme l’ancien Premier ministre Faustin Twagiramungu, cible possible de menaces de mort en mai 2014.

En morceaux dans le canal

Le journaliste de la VRT, qui dénonce au passage un régime “criminel et meurtrier“, évoque par exemple les cas plus tragiques le colonel Patrick Karegeya, ancien chef des services de renseignements, étranglé le 1er janvier 2014 dans un hôtel à Johanesburg ou ce Rwandais retrouvé en morceaux dans le canal à Bruxelles, deux cas qui se retrouvent dans la liste des assassinats politiques d’opposants rwandais à l’étranger dressée par Het Belang van Limburg.

Source: RTBF

ITANGAZO : Amashyaka ya « Nouvelle Génération »nyarwanda aramagana ibitero by’iterabwoba bikomeje kugabwa ku Burundi!

nkurunz-300x200TWAMAGANYE IBITERO BY’ITERABWOBA BIKOMEJE KUGABWA KU BARUNDI NO KU BURUNDI.

1. Amashyaka nyarwanda atavuga rumwe n’ubutegetsi bw’igitugu bwa leta ya FPR-Inkotanyi ahuriye mu rugaga rwitwa NOUVELLE GENERATION ariyo UDFR-IHAMYE, ISHEMA PARTY na FPP- URUKATSA  aramagana byimazeyo ibikorwa by’iterabwoba bigamije guhungabanya umutekano w’igihugu cy’abaturanyi b’Abarundi  bikomeje gukomeretsa no guhitana abenegihugu banyuranye barimo n’umusirikari mukuru Lieutenant Général Adolphe NSHIMIRIMANA wari umujyanama w’umukuru w’igihugu  cy’u Burundi, akaba yarivuganywe n’ababisha mu gitondo cyo ku cyumweru taliki ya 2 Kanama 2015.

2.Reka twibutse ko  Abarundi n’ Abanyarwanda dufitanye isano ikomeye cyane ishingiye ku mateka agaragaza byinshi biduhuza nko kuba twaragizwe igihugu kimwe mu gihe cya gikoloni, kuba duhuje ururimi, umuco, amoko, imihindagurikire y’ikirere,  ndetse n’imiterere ya politiki ijya gusa, dore ko kuva ibi bihugu byombi byabona ubwigenge buri gihugu kitahwemye gucumbikira impunzi z’ikindi gihugu.

3. Nta gushidikanya, ibitero bya « propagande mbisha » n’ibitero bisesa amaraso bimaze iminsi bigabwa kuri iki gihugu  nta kindi bigamije uretse  gusenya intambwe nziza ya Demokarasi Abarundi  bari bamaze kugeraho no gusubiza iki gihugu  mu bihe bibi cyasize inyuma .

4. Amashyaka ya Nouvelle Génération aramagana byimazeyo umuntu wese cyangwa udutsiko tw’abantu bumva ko impinduka zigomba kugerwaho ari uko abenegihugu bagombye kwamburwa uburenganzira bwabo ku buzima, ubwo kuvuga icyo batekereza cyangwa ubwo kwihitiramo  abategetsi bababereye binyuze mu nzira y’amatora na Demokarasi .

5. Twamaganye impuha nyinshi zikomeje gucicikana zigamije guca abaturage intege no kubashyushya imitwe ; turagaya kandi n’amakuru y’ibinyoma akomeje gukwirakwizwa nkana na ba RUSAHURIRAMUNDURU bafite gahunda yo guharabika u Burundi no gutesha agaciro abategetsi babwo mu mahanga , kuko ibyo byose nta cyiza bishobora kuzanira u Burundi n’Abarundi.

6.Tuboneyeho akanya ko kwihanganisha  Abarundi  bose batakaje ababo cyangwa ibyabo muri ibyo bitero,  bityo bakaba bari mu cyunamo kitaboroheye.

7. Tuboneyeho kandi no gusaba Abarundi bose kwirinda guha urwaho wa wundi ugambiriye kubasubiza mu mwiryane ushingiye ku moko ; ahubwo barusheho gukomera ku bumwe bwabo nk’uko babukomeyeho mu gihe cya Kudeta yo kuwa 13 Gicurasi 2015, no mu gihe cy’ibitero bisesa amaraso biherutse kugabwa mu majyaruguru y’ u Burundi mu kwezi kwa Nyakanga uyu mwaka.

8.Turashishikariza Leta y’Uburundi  kwitegura kwirwanaho no gukangurira Abarundi bose guhagurukira hamwe  bakarwanya batajenjetse umwanzi wakereye kubasenyera igihugu.

9. Twijeje Abarundi ko natwe ubwacu twiteguye gutanga umusanzu wose dushoboye kimwe n’uwo twakenerwaho kugira ngo imvururu n’umutekano mukeya mu Burundi bihagarikwe bwangu kuko ngo iyo inzu y’umuturanyi ifashwe n’inkongi y’umuriro iyawe niyo iba iramukiwe. 

Imana irengere u Burundi n’Abarundi bose.

Bikorewe i Paris kuwa 4 Kanama 2015,

Bwana Abdallah Akishuli, FPP-URUKATSA

Bwana Boniface Hitimana, UDFR – Ihamye

Padiri Thomas Nahimana, ISHEMA Party