Category Archives: Religion

DUSANGIRIJAMBO : Kagame niyishyire mu mwanya w’umupfakazi,imfubyi, impunzi…. !

Par:Liturujiya

I.Isomo-fatizo : Isomo ryo mu gitabo cy’Iyimukamisiri 22, 20-26

Ntuzanyunyuze imitsi y’umusuhuke cyangwa ngo umukandamize, kuko namwe mwabaye abasuhuke mu gihugu cya Misiri.
Ntimuzagirire nabi umupfakazi cyangwa imfubyi. Numugirira nabi akantakira, nzumva amaganya ye, maze uburakari bwanjye bugurumane, mbamarire ku nkota, abagore banyu bapfakare, n’abana banyu babe imfubyi.
Niba ugurije amafeza umuntu wo mu muryango wanjye, cyane cyane umutindi muturanye, ntuzamugenzereze nk’abaharanira gukira vuba: ntuzamushakeho urwunguko.
Niba igishura cya mugenzi wawe ugitwayeho ingwate, uzakimusubize mbere y’uko izuba rirenga; kuko ari cyo kiringiti cye rukumbi, n’umwambaro yifubika. None se yaryama mu ki? Nantakambira nzamwumva, kuko jyeweho ndi umunyampuhwe.

II.Urufunguzo rudufasha kumva amasomo ya Liturjiya yo kuri iki cyumweru cya 30 gisanzwe, A.

Nka Isiraheli, kuva kera  ibihugu byose byagiraga amategeko abigenga. Twibuke ibitabo by’amategeko nk’icyari mu gihugu cya Uru Abarahamu akomokamo, cyanditswe mu mwaka w’2050 mbere ya Yezu, ndetse nigitabo cyitiriwe  Hamurabi( Code d’Hammourabi), cyanditswe mu mwaka w’1750 mbere ya Yezu.  Ikigaragara ni uko amategeko agenda ashyirwaho cyangwa akavugururwa hakurikijwe ibyifuzo bishya, ibibazo bishya…by’abenegihugu. Amategeko Musa yashyizeho mu gihe cy’urugendo rwo kuva mu gihugu cy’ubucakara(misiri) bagana igihugu cy’Ubwigenge(Kanahani), niyo yanditswe mu gitabo cy’Iyimukamisiri. Ariko yose si Musa wayanditse ahubwo yagiye avugururwa, yongerwamo andi mashya, ahuzwa n’ibihe bishya…ariko agakomeza kwitwa amategeko ya Musa. Mbese nk’uko Code penal cyangwa Code Civil byo muri iki gihe bidahwema kuvugururwa nyamara igitabo kikagumana izina ryaco.

Igishya mu mategeko ya Musa ni ikihe ?

Hari ibintu bitatu bigaragaza umwimerere w’amategeko yiswe aya Musa.

(1)Ishingiro (fondement) ry’ayo mategeko ni :  Igikorwa Imana yakoze cyo kubohoza umuryango wayo ugakurwa mu bucakara, bitewe n’uko Imana yumvise AMARIRA yawo. Buri gihe,  iyo ugutaka  k’umuryango kuzamutse kukagera mu ijuru,  Imana iramanuka  igateza impinduka igamije kuramira umuryango wayo.

(2)Icyo aya mategeko agamije: Kurengera umunyantegenke.

Imfubyi, umupfakazi, umusuhuke(impunzi), n’umukene usaba ideni cyangwa inguzanyo : ni bo bantu bafatika bari mu rwego rw’abanyantegenke Imana idashobora gutererana. Muri iki gihe umuntu yakongeraho n’imfungwa, cyane cyane izizira akarengane,….

(3)Kwishyira mu mwanya w’umunyantegeke : Kugira ngo wirinde kwica itegeko rirengera umunyantege nke, inzira yoroshye ni ukwishyira mu mwanya w’uwo munyantege nke. Ntuzanyunyuze imitsi y’umusuhuke cyangwa ngo umukandamize, kuko namwe mwabaye abasuhuke mu gihugu cya Misiri”.

Iyo wigeze gusuzugurwa mu gihe wari impunzi,wakagombye kwirinda gusuzugura impunzi no kuzigirira nabi !  Iyo uzi neza uko imfubyi cyangwa umupfakazi baba bakeneye ubufasha, wakagombye kwirinda kubarenganya ahubwo ukabangukira kubatabara.

Inyigisho  ku Banyarwanda

U Rwanda rwuzuye impfubyi, abapfakazi n’abakene . U Rwanda kandi rugwije impunzi zinyanyagiye hirya no hino mu bihugu byo ku isi ndetse no mu mashyamba ya Kongo. Iyo witegereje uko Paul Kagame n’abafasha be bafata nabi impuzi ukareba agasuzuguro bazigaragariza n’ubugome bazigirira , wibaza icyo imyaka irenga 30 mu buhungiro yabigishije!

Igisubizo baha ikibazo cy’impunzi cyo ni urukozasoni : gufata ibifaru bakajya kuzinjanjagurira mu mashyamba ya Kongo! Aho gutekereza uko impunzi zataha mu bwisanzure, ubutegetsi burohereza abarozi ngo bajye kuzitsinda mu mahanga. Aho kuganira n’abo batavuga rumwe, Kagame arabashumurira Ibinywamaraso  bikajya kubanigisha ibiziriko bikabatsinda mu mahoteli yo mu buhungiro, no kubarasa mu nda ! Muri make ntacyo ubutegetsi bwa Paul Kagame budakora ngo bubuze impunzi amahoro, buzihangayikishe, buzifungishe, buzihombye, buzicishe….

Aho Paul Kagame ajya yibuka ko Perezida Kayibanda na Perezida Habyarimana nta narimwe bigeze bafata gahunda yo kujya kurasa cyangwa kurogera impunzi iyo zahungiye ? Iyo babikora , yenda Kagame ubwe ntaba akiriho! Umugome udashishoza we yagerekaho ngo yenda iyo babikora bakamuhitana ibibazo biba ari bike !!

Umwanzuro

(1)Imigenzereze mibisha nk’iyo ingoma ya Kagame igaragariza abanyantegenke barimo impunzi, imfubyi abapfakazi n’imfungwa ntishobora kubura gukururira igihugu umuvumo : Ntimuzagirire nabi umupfakazi cyangwa imfubyi. Numugirira nabi akantakira, nzumva amaganya ye, maze uburakari bwanjye bugurumane, mbamarire ku nkota, abagore banyu bapfakare, n’abana banyu babe imfubyi”

(2)Abanyarwanda b’abanyantegenke (Abapfakazi, imfubyi, impunzi, imfungwa) bakwiye  kureka kuranganira mu mayoga n’ibindi biyobyabwenge ahubwo bakihatira gushyira ingufu mu gutakambira Imana kuko umunsi  AMARIRA yabo  yazamutse akagera mu ijuru, Uburakari bw’Imana ntibuzabura  kumanukira ku mugizi wa nabi , bukamutumura !

Nitwivugurure , dufate umwanya wo gusenga Imana, twitabire misa n’amakoraniro yo gusenga….umunsi umwe gusa mu cyumweru nituwuharira gusenga Imana, sicyo kizatuma abacuruzi bahomba !

Mbifurije mwese icyumweru cyiza,

Turusheho gusabirana,

Uwanyu, Thomas Nahimana.

Un salut ému aux trois missionnaires assassinées

Des milliers de personnes à la Messe de funérailles dans le sanctuaire du Mont Sion Gikungu dans les faubourgs de Bujumbura

Sœur Olga Raschietti, sœur Lucia Pulici et sœur Bernardetta Boggian, les trois missionnaires salésiennes tuées entre dimanche dernier et lundi dans leur couvent de Kamange, dans la banlieue de la capitale burundaise Bujumbura, reposeront à partir d’aujourd’hui dans le cimetière de Panzi, non loin de Bukavu, le chef-lieu du Sud Kivu, dans l’est de la République démocratique du Congo, leur précédente terre de mission.

Ayant explicitement fait ce choix, en effet, les trois sœurs, toutes originaires de Parme, resteront dans le cimetière qui accueille déjà beaucoup d’autres missionnaires, hommes et femmes, qui comme elles ont engagé – et souvent sacrifié – leur vie en Afrique. Des milliers de personnes ont rendu hommage hier(11/09/2014) après-midi dans le sanctuaire du Mont Sion Gikungu, dans les faubourgs de Bujumbura, aux trois cercueils blancs alignés devant l’autel de l’église où a été célébrée la Messe d’obsèques. A cette occasion, les trois sœurs ont été saluées par toute la population de façon unanime et émue, reconnaissante pour leur action missionnaire, particulièrement précieuse dans un pays déchiré par les conflits depuis plusieurs décennies entre hutus et tutsis. A Kamange se trouve en effet un centre pour les jeunes fondé par les congrégations xaviériennes masculines et féminines pour promouvoir la cohabitation entre ethnies différentes. Des paroles de paix et de refus de tout esprit de vengeance contre l’auteur du délit – un déséquilibré, semble-t-il, sans aucun mobile idéologique ou religieux – ont retenti pendant l’homélie de l’archevêque de Bujumbura, S.Exc. Mgr Evariste Ngoyagoye, qui a concélébré la Messe avec plusieurs évêques et des centaines de prêtres, séculiers et religieux.

– See more at: http://www.osservatoreromano.va/fr/news/un-salut-emu-aux-trois-missionnaires-assassinees#sthash.djvB5XPa.dpuf

DUSANGIRIJAMBO : Undebye nabi kuko ngize neza ?

I.Urufunguzo rwo kumva amasomo ya Liturjiya y’uyu munsi

Ubutumwa bukomeye bw’uyu munsi,  ni ugusaba abashaka Imana n’umutima utaryarya kwemera guhindura imyumire : Imana ntitekereza nk’abantu, ntikora nkatwe .  “Ibitekerezo byanyu si byo byanjye, n’inzira zanjye si zo zanyu, uwo ni Uhoraho ubivuze “.

IKIBAZO :Aho idatekereza nkatwe ni he ?

IGISUBIZO : Mu by’ukuri icyo tudakunze kumvikanaho n’Uhoraho Imana ni ikintu gikomeye, ni imyumire (logique)y’UBUTABERA .

Twebwe ibintu byose tubyubakira ku “mibare y’indoke”(logique calculatrice), tukemera gusa ko Imana iduha ibyiza byayo kubera ko twabikoreye (logique du merite), mbese nka bariya bakozi bo ku isaha ya mbere bumva aribo bagomba guhembwa neza kurusha abaje nyuma. Byumvikane neza: Abakozi bo ku isaha ya mbere barahembwe, bahembwa neza, bahabwa umushahara ubashimishije, umushahara bari bumvikanyeho na shebuja. Akabazo bagize gusa ni uko n’ABANDI( abakoze amasaha make), nabo bahembwe neza. Ubuntu bwagiriwe abandi nibwo badashaka ! Aho bukera barajya mu myigaragambyo ! Barareba Nyirumurima nabi kuko agize neza!Niko abantu bakora.

Koko rero twibuke : Jonasi yarivumbuye kuko Uhoraho yababariye bwangu ibyigomeke byo mu mugi wa NINIVI. Abafarizayi bahoraga bivumbura kuri Yezu kuko yakiraga abanyabyaha bazwi na bose akanasangira nabo . Abakozi bo ku isaha ya mbere barinubira guhabwa igihembo kingana n’icy’abasongarere baje ku kazi bagakora isaha imwe gusa….

Ntidushobora kwiyumvisha ukuntu Uhoraho Imana we ahitamo kwibera Umugiraneza,Umunyempuhwe,Umunyabuntu kuri bose, ku babikwiye n’abatabikwiye ! Iyi mitekerereze ye ikomeje kutubera inshoberabantu !

RWANDA

Iyo twumvise ko Imana ishobora kugwira neza n’abicanyi batumaze, barimo ba NZIZA na ba KAGAME…. bidukura umutima,tukababazwa n’uko Imana itabahinduye ibivume ngo bazapfane agahiri n’agahinda kubera ibikorwa by’ubugome bakoreye rubanda ! “Uguhoora ni ukw’Imana “, ariko ntituyitegerezeho uguhoora gusesa amaraso !

Nibyumvikane rero ko uguhoora k’Uhoraho gushingiye ku  gutegereza ubutarambirwa ko buri wese muri twe yahinduaka akareka inzira y’ubugizibwanabi : ” Umugome nareke inzira ye,n’umugiranabi areke ibitekerezo bye.Nagarukire Uhoraho uzamwereka impuhwe ze,ahindukirire Imana ikenutse ku mbabazi “. Ubundi se Uhoraho Imana yitaye ku byaha byacu ni nde warokoka ?

Inyigisho :

1.Nitugire bwangu tuzibukire iyobokamana ridashyitse. Twitwerera Uhoraho Imana ibitekerezo n’imikorere bitari ibye. Twitegereza ko ariwe uzaduhorera akatwicira abaduhemukiye. Yenda bo bazishyira mu kagozi kubera ubukunguzi bwabo ariko si Uhoraho Imana uzaba abagiriye nabi . We yifuza ko BOSE bahinduka, bakarokoka.

2.Mu gihe igihugu kiri mu kaga kubera ko cyaguye mu maboko y’abagizi ba nabi babigize umwuga, witegereza ko Imana yonyine ariyo izabatwamururaho. Nitudashikama ngo twisuganye mu buryo bwa politiki,twitange tutitangiriye itama mu guharanira uburenganzira bwacu n’ubw’abacu,nibiba ngombwa turwane inkundura…. Umwana w’umuntu azahindukira Kagame n’abameze nka we bagitegeka u Rwanda !

3.Dufatanye gusabira cyane abanyarwanda batagira ingano baburiwe irengero muri iyi minsi,imirambo ya bamwe muri bo ikaba ikomeje kureremba mu nzunzi no mu kiyaba cya Rweru…dusabire n’imiryango yabo iri mu cyunamo kigoye, kuko batazi irengero ry’ababo , bakaba badashobora kubashyingura ngo bibagabanyirize ihagarikamutima.

4.Witerwa ubwoba n’ibyaha byawe bikaze ngo wumve ko Imana yagukuyeho amaboko. Iracyagukunda, iracyashaka kugukiza, byemera uyu munsi, maze ufate icyemezo cyo kuyisaba imbabazi, uzisabe na bagenzi bawe, ugaruke mu nzira ya kimuntu. Uhoraho Imana ni BUNTU butangaje, Shitani we yahisemo kwibera BINTU(Le Calculateur). Baratandukanye cyane.

Ngaho isomere aya masomo maze nawe wikuiriremo ifunguro rigutunga ukeneye.

II.Amasomo yo kuri iki cyumweru cya 25 gisanzwe, Umwaka A.

Isomo rya 1: Izayi 55, 6-9

Nimushakashake Uhoraho igihe agishobora kubonwa,

nimumwiyambaze igihe akiri hafi.
Umugome nareke inzira ye,
n’umugiranabi areke ibitekerezo bye.
Nagarukire Uhoraho uzamwereka impuhwe ze,
ahindukirire Imana ikenutse ku mbabazi.
Kandi ni koko, ibitekerezo byanyu si byo byanjye,
n’inzira zanjye si zo zanyu, uwo ni Uhoraho ubivuze.
Nk’uko ijuru ryisumbuye cyane ku isi,
ni na ko inzira zanjye zisumbye kure izanyu,
n’ibitekerezo byanjye bigasumba ibyanyu.

Zaburi 145(144), 2-3, 8-9, 17-18

Buri munsi nzagusingiza,

nogeze izina ryawe iteka ryose.
Uhoraho ni igihangange,
akaba rwose akwiriye gusingizwa;
ubwamamare bwe ntibugereranywa.
Uhoraho ni umunyampuhwe n’umunyaneza,
atinda kurakara kandi akagira urugwiro.
Uhoraho agirira bose ibambe,
maze imbabazi ze zigasakara ku biremwa bye byose.
Uhoraho ni umunyabutungane mu nzira ze zose,
akarangwa n’urukundo mu bikorwa bye byose.
Uhoraho aba hafi y’abamwiyambaza,
hafi y’abamwiyambaza babikuye ku mutima.

Isomo rya 2: Abanyafilipi 1,20c-24.27a

Bavandimwe, haba mu bugingo bwanjye, haba mu rupfu rwanjye. Koko rero, Kristu ni we bugingo bwanjye ndetse gupfa byambera urwunguko. Niba ariko gukomeza kubaho muri uyu mubiri byatuma nkora umurimo w’ingirakamaro, simbona icyo nahitamo . . . Ndagirijwe impande zombi: nifuzaga kwigendera ngo mbane na Kristu, kuko ari byo birushijeho kuba byiza; ariko gukomeza kubaho mu mubiri ni cyo mukeneye. Nyamara rero, nimukore ibikwiranye n’Inkuru Nziza ya Kristu.
Ivanjili: Matayo 20,1-16

Ingoma y’ijuru imeze nka nyir’umurima wazindutse mu museke, kugira ngo ararike abamukorera mu mizabibu. Amaze gusezerana n’abakozi idenari imwe ku munsi, abohereza mu mizabibu ye. Ngo asohoke nko ku isaha ya gatatu, abona abandi bandagaye ku kibuga. Arababwira ati ‘Namwe nimujye mu mizabibu yanjye, ndi bubahe igihembo gikwiye.’ Maze bajyayo. Yongeye gusohoka ahagana ku isaha ya gatandatu, n’ahagana ku ya cyenda, abigenza kwa kundi. Yongera kugenda ku isaha ya cumi n’imwe, abona n’abandi bahagaze, arababwira ati ‘Ni iki gituma mwahagaze aha ngaha umunsi wose nta cyo mukora?’ Barasubiza bati ’Ni uko nta waturaritse.’ Arababwira ati ‘Namwe nimujye mu mizabibu yanjye.’
Bugorobye, nyir’imizabibu abwira umuhingisha, ati ‘Hamagara abakozi, ubahe igihembo cyabo, uhere ku baje nyuma, uheruke abaje mbere.’ Nuko rero abo ku isaha ya cumi n’imwe baraza, maze buri muntu ahabwa idenari. Aba mbere baza batekereza ko bari burengerezweho; na bo ariko buri muntu ahabwa idenari imwe. Bayakira binubira nyir’umurima, bati ‘Abaje nyuma bakoze isaha imwe gusa, ubagiriye nka twe twahanganye n’umunsi wose n’izuba.’ We rero asubiza umwe muri bo, ati ‘Mugenzi wanjye, nta cyo nkurenganyijeho; si idenari imwe twasezeranye? Fata ikiri icyawe, maze wigendere. Jye nshatse guha uwaje nyuma nk’icyo nguhaye. Sinshobora se kugenza uko nshaka mu byanjye? Cyangwa se undebye nabi kuko ngize neza?’
Nguko uko aba nyuma bazaba aba mbere, n’aba mbere bakazaba aba nyuma.»

John Paul II, John XXIII declared saints.

Image

VATICAN CITY – Pope Francis on Sunday proclaimed John Paul II and John XXIII as the Catholic Church’s newest saints at a ceremony joined by hundreds of thousands of pilgrims for the two pontiffs who helped shape 20th century history.

“We declare and define as saints the blessed John XXIII and John Paul II,” the Catholic leader said in a Latin prayer, as pilgrims and foreign dignitaries massed in St Peter’s Square applauded and chanted: “Amen!”

In his homily, Francis praised them as “men of courage” who worked “in renewing and updating the Church”.

“They were priests, bishops and popes of the 20th century. They lived through the tragic events of that century but they were not overwhelmed by them.

“For them, God was more powerful,” he said.

Pope emeritus Benedict XVI, 87, who last year became the first pontiff to step down since the Middle Ages, made a rare public appearance in his white papal cassock and Francis embraced him before the ceremony.

Francis was co-celebrating the mass with Benedict XVI and hundreds of bishops and cardinals — the first time that two living popes said mass together.

It was also the first time that two Catholic Church leaders were being declared saints on the same day.

Commentators defined the event as a “four-pope day” and the Vatican said 800,000 people followed the event in Rome, including 500,000 in and around St Peter’s Square.

Many faithful waved the red-and-white flags from John Paul II’s native Poland and some wore Polish folk costumes while one pilgrim held a banner reading: “Two pope saints in heaven, two in St Peter’s Square”.

“We are followers of all four popes who have all been close to the people. This is an historic day but one that you really feel inside,” said Luisa Tomolo, an Italian revelling in the festival atmosphere.

Thousands watched the ceremony on giant screens set up in picturesque spots of Rome, witnessing an unprecedented event seen as a way of uniting conservative and reformist wings of Catholicism.

John Paul II was hugely popular but was also a divisive figure who alienated many leftist Catholics during his 27-year reign and has been criticised for turning a blind eye to revelations of child sex crimes by priests.

His support for Marcial Maciel, the Mexican founder of the Legion of Christ movement who was revealed to be a serial sexual predator, was particularly controversial.

‘Fighter for freedom’

Source: http://www.monitor.co.ug/News/World/-Popes-John-Paul-II-and-John-XXIII–declared–saints/-/688340/2295048/-/dptlms/-/index.html

DISCOURS DU PAPE FRANÇOIS À LA CONFÉRENCE ÉPISCOPALE DU RWANDA EN VISITE AD LIMINA APOSTOLORUM

DISCOURS DU PAPE FRANÇOIS
À LA CONFÉRENCE ÉPISCOPALE DU RWANDA
EN VISITE 
AD LIMINA APOSTOLORUM

Jeudi 3 avril 2014

 

Chers Frères Evêques,

Je vous souhaite la bienvenue à Rome, à l’occasion de votre visite ad limina Apostolorum. Je souhaite de tout cœur qu’à l’intercession de saint Pierre et de saint Paul et à la lumière de leur témoignage, vous puissiez renouveler en vos cœurs la foi et le courage nécessaires à votre exigeante mission pastorale. Je remercie S.E. Mgr Smaragde Mbonyintege, Président de votre Conférence épiscopale, pour le cordial message qu’il vient de m’adresser. À travers vous j’exprime ma profonde affection aux prêtres, aux religieux et religieuses, aux fidèles laïcs de vos diocèses ainsi qu’à tous les habitants de votre pays.

Le Rwanda va commémorer dans quelques jours le vingtième anniversaire du début de l’épouvantable génocide qui a provoqué tant de souffrances et de blessures qui sont encore loin d’être refermées. Je m’associe de tout cœur au deuil national, et je vous assure de ma prière pour vous-mêmes, pour vos communautés souvent déchirées, pour toutes les victimes et leurs familles, pour tout le peuple rwandais, sans distinction de religion, d’ethnie ou d’option politique.

Vingt ans après ces tragiques évènements, la réconciliation et la guérison des blessures restent certainement la priorité de l’Église au Rwanda. Et je vous encourage à persévérer dans cet engagement, que vous assumez déjà par de nombreuses initiatives. Le pardon des offenses et la réconciliation authentique, qui pourraient sembler impossibles à vue humaine après tant de souffrances, sont cependant un don qu’il est possible de recevoir du Christ, par la vie de foi et la prière, même si le chemin est long et demande patience, respect réciproque et dialogue. L’Église a donc toute sa place dans la reconstruction d’une société rwandaise réconciliée ; avec tout le dynamisme de votre foi et de l’espérance chrétienne, allez donc résolument de l’avant, en rendant sans cesse témoignage à la vérité.

Mais nous devons nous rappeler que c’est seulement en étant unis dans l’amour que nous pouvons faire en sorte que l’Évangile touche et convertisse les cœurs en profondeur : « Qu’ils deviennent parfaitement un, afin que le monde sache que tu m’as envoyé, et que tu les as aimés comme tu m’as aimé » (Jn 17,23) nous dit Jésus. Il est donc important que, dépassant les préjugés et les divisions ethniques, l’Église parle d’une seule voix, manifeste son unité et raffermisse sa communion avec l’Église universelle et avec le successeur de Pierre.

Dans cette perspective de réconciliation nationale, il est aussi nécessaire de renforcer des relations de confiance entre l’Église et l’État. La célébration, le six juin prochain, du cinquantième anniversaire de l’instauration des relations diplomatiques entre le Rwanda et le Saint Siège, peut être l’occasion de rappeler les fruits bénéfiques que tous peuvent attendre de telles relations, pour le bien du peuple rwandais. Un dialogue constructif et authentique avec les Autorités ne pourra que favoriser l’œuvre commune de réconciliation et de reconstruction de la société autour des valeurs de dignité humaine, de justice et de paix. Soyez une Église « en sortie » qui sache prendre l’initiative (cf. Evangelii gaudium n.24) et établir la confiance.

Ne craignez pas de mettre en relief l’apport irremplaçable de l’Église au bien commun. Je sais que le travail accompli, en particulier dans les domaines de l’éducation et de la santé, est considérable. Et je salue, à ce propos, l’œuvre persévérante des Instituts religieux, qui, avec tant de personnes de bonne volonté, se dévouent auprès de tous ceux que la guerre a blessés, dans leur âme ou dans le corps, en particulier les veuves et les orphelins, mais aussi auprès des personnes âgées, des malades, des enfants. La vie religieuse, par l’offrande de son adoration et de sa prière, rend crédible le témoignage que l’Église rend au Christ ressuscité et à son amour pour tous les hommes, en particulier les plus pauvres.

L’éducation de la jeunesse est la clé de l’avenir dans un pays où la population se renouvelle rapidement. « Cette jeunesse est un don et un trésor de Dieu dont toute l’Église est reconnaissante au Maître de la vie. Il faut aimer cette jeunesse, l’estimer et la respecter » (Africae munus, n. 60). Aussi est-il du devoir de l’Église de former les enfants et les jeunes aux valeurs évangéliques qu’ils trouveront en particulier dans la familiarité avec la Parole de Dieu, qui sera alors pour eux comme une boussole leur indiquant la route à suivre. Qu’ils apprennent à être des membres actifs et généreux de la société, car c’est sur eux que repose son avenir. Pour cela il convient de renforcer la pastorale à l’Université et dans les écoles, catholiques et publiques, en cherchant toujours à relier la mission éducative et l’annonce explicite de l’Evangile, qui ne doivent pas être séparées (cf. Evangelii gaudium, nn. 132,134).

Dans la tâche d’évangélisation et de reconstruction à accomplir, les laïcs ont une rôle primordial. Et je voudrais ici d’abord remercier chaleureusement tous les catéchistes pour leur engagement généreux et persévérant. Les laïcs sont fortement impliqués dans la vie des Communautés Ecclésiales de Base, dans les mouvements, les écoles, les œuvres caritatives, ainsi que dans divers domaines de la vie sociale.  Une attention particulière doit donc être portée à leur formation et à leur soutien, tant dans leur vie spirituelle que dans leur formation humaine et intellectuelle qui doit être de grande qualité. En effet, leur engagement dans la société sera crédible dans la mesure où ils seront compétents et honnêtes.

Une vigilance toute particulière doit être portée aux familles, qui sont les cellules vitales de la société et de l’Église, alors qu’elles se trouvent aujourd’hui très menacées par le processus de sécularisation et que, dans votre pays, tant de familles ont été déchirées et recomposées. Elles ont besoin de votre sollicitude, de votre proximité et de vos encouragements. C’est d’abord au sein même des familles que les jeunes peuvent expérimenter les valeurs authentiquement chrétiennes d’intégrité, de fidélité, d’honnêteté, de don de soi qui permettent de connaître le vrai bonheur selon le cœur de Dieu.

Je tiens enfin à exprimer ma gratitude aux prêtres qui se donnent généreusement dans le ministère. Leur tâche est d’autant plus lourde qu’ils ne sont pas encore assez nombreux. Je vous engage à perfectionner sans cesse la formation humaine, intellectuelle et spirituelle des séminaristes. Qu’ils aient toujours comme formateurs des modèles joyeux d’accomplissement sacerdotal. Soyez très attentifs à vous faire proches de vos prêtres, à les écouter, à être disponibles. Leur tâche est difficile et ils ont absolument besoin de votre soutien et de vos encouragements personnels. Ne négligez pas leur formation permanente et je vous engage à multiplier les occasions de rencontre et de contacts fraternels.

Chers Frères, je vous renouvelle l’assurance de mon attachement pour vous-mêmes, pour vos communautés diocésaines, pour le Rwanda tout entier, et je vous confie tous à la protection maternelle de la Vierge Marie. La Mère de Jésus a voulu se manifester dans votre pays à des enfants, leur rappelant l’efficacité du jeûne et de la prière, en particulier la prière du Rosaire. Je forme le vœu ardent que vous puissiez faire en sorte que le Sanctuaire de Kibeho rayonne davantage encore l’amour de Marie pour tous ses enfants, en particulier pour les plus pauvres et les plus blessés, et qu’il soit pour l’Église du Rwanda, et au-delà, un appel à se tourner avec confiance vers « Notre Dame des Douleurs », pour qu’elle accompagne chacun dans sa marche et lui obtienne le don de la réconciliation et de la paix. Je vous donne de tout cœur la Bénédiction apostolique.

Du Vatican, le 3 avril 2014

DUSANGIRE IJAMBO : Abanyarwanda nta yandi mahitamo bafite, ni UBWIGENGE cyangwa URUPFU !

Mu kuzirikana amasomo ya liturjiya yo kuri iki cyumweru cya gatatu cy’igisibo twibanze cyane ku isomo rya mbere ryo mu gitabo cy’Iyimukamisiri(17,3-7). Reka tubanze turyumve:

“Nuko imbaga yose yicirwa n’inyota mu butayu, rubanda bitotombera Musa, bavuga bati«Kuki watuvanye mu Misiri? Ni ukugira ngo utwicishe inyota hamwe n’abana bacu n’amatungo yacu?» Musa atakambira Uhoraho avuga ati «Iyi mbaga ndayigenza nte? Ni akanya gato bakanyicisha amabuye!» Uhoraho abwira Musa, ati «Jya imbere ya rubanda, ujyane na bamwe mu bakuru b’imiryango ya Israheli; ufate na ya nkoni yawe wakubitaga mu ruzi, maze ugende. Dore ndi buguhagarare imbere, hejuru ya ruriya rutare ruri ku musozi wa Horebu. Uze gukubita urutare, rutobokemo amazi, maze rubanda banywe.» Musa rero abigenza atyo, mu maso y’abakuru b’imiryango ya Israheli. Aho hantu ahita izina rya Massa na Meriba , (ari byo kuvuga Kigeragezo na Rwiyenzo), ku mpamvu y’urwiyenzo Abayisraheli bari bamushatseho, no kubera ko bari bagerageje Uhoraho, bavuga ngo: Mbese Uhoraho aturimo, cyangwa se si byo?”

1. Tuzirikane iri somo

Kuva na kera kose, iyo abantu bageze mu bigeragezo cyangwa se ibibazo bibakomereye cyane bashaka umuti,bawubura  bakivumbura, bagashakisha  uwo bakwegekaho intandaro y’imibabaro ibagoye. Kenshi Nyirurutwerunini aba Umuyobozi (Leader), cyangwa se Imana ubwayo.

Amasomo y’uyu munsi aratwereka ikibazo Musa nk’Umulideri, yahuye nacyo kandi natwe kiratureba nk’uko cyarebaga abo muri icyo gihe.

Musa yoherejwe n’Imana kugira ngo afashe umuryango wayo wari urembejwe n’UBUCAKARA mu gihugu cya Misiri (Egiputa) kugira ngo awujye imbere, awuyobore(Leader) ugane mu gihugu cy’UBWIGENGE  Imana yari yaragabiye urubyaro rwa Abrahamu.

Ubucakara ni iki ? Ubucakara ni uguhindura umuntu nk’igikoresho, ukamwabura uburenganzira bwose ahabwa no kuba umuntu, agasigara akoreshwa ku gahato, agokera inyungu z’undi muntu witwara nk’umutware ugufiteho ububasha bwose, bwo kikwica cyangwa kugukiza.Umucakara uburenganzira bwinyine asigarana ni ubwo kuba Inkomamashyi n’Umugereerwa.

Umuryango wa Isiraheri nawo wabayeho mu bucakara mu gihugu cya Misiri,mu gihe cy’imyaka hafi 400, kugeza ubwo Imana itewe ishozi n’imibabaro n’akarengane bahozwagamo yohereza intumwa yayo Musa kubatabara.

Turibuka uko Musa yahanganye na Farawo, akamwereka ibimenyetso 10 bikomeye kandi biturutse ku bubasha bw’Imana, kugeza ubwo Farawo yemera kurekura umuryango w’Imana ngo ugende, ariko akabikora agononwa.

Ntidukwiye kwibagirwa uko Musa yambukije Umuryango w’Imana Inyanja itukura, mu buryo bw’igitangaza, mu gihe bari bakurikiwe n’ingabo za Farawo wari wongeye kunangira umutima akabakurikiza izirusha izindi ubugome zo mu ngabo ze ngo zibatsembere kubamara.

Icyo gihe Uhoraho Imana yagaragaje ku buryo budasubirwaho ko ari kumwe n’umuryango we, ko ashyigikiye INTUMWA ye Musa, ko ashyigikiye umuryango wose muri gahunda yawo yo gukomeza urugendo rugana UBWIGENGE: Iyo nyanja yikinguye kugira ngo Umuryango w’Imana urokoke, ni nayo yifunze kugira ngo irimbure ingabo za Farawo nko mu kanya ko guhumbya ijisho !

Uyu munsi rero nanone, mu isomo rya mbere  ryasomwe mu nsengero za Kiliziya gatolika zose zo ku isi,  umuryango w’Imana uri mu kibazo gikomeye.Nyuma yo kwambuka inyanja y’Umutuku, bari mu butayu, barakambitse ariko bari mu cyerekezo kigana igihugu cy’Ubwigenge. Inyota yo mu butayu ibamereye nabi. Nta mazi bagifite. Hatagize ikiba bashobora gushirira aho ngaho bazize umwuma.

Iki kigeragezo cyatumye bose bakuka umutima, batangira kwivumbura ari nako bibaza ikibazo gikomeye: «Kuki watuvanye mu Misiri? Ni ukugira ngo utwicishe inyota hamwe n’abana bacu n’amatungo yacu?» Urugamba rwo kwibohoza ntirujya rworoha !

Mu by’ukuri ihurizo riri inyuma y’iki kibazo ni iri : Aho ikiruta si ukwigumira mu bucakara ariko dufite amazi n’ibyo kurya ? Mu yandi magambo : aho KWIGENGA biturutira koko kwibera abacakara b’undi muntu ? Ku buryo bweruye kurushaho : Aho inshingano zijyana n’ubwigenge n’ibitambo tugomba gutanga, twiteguye kubyireengeera ?

Nk’uko bikunze kugenda, ikigeragezo umuryango uhuye nacyo gitumye havuka URWIKEKWErusenya byose : Dore barahindukiye bashinja “umurokozi” wabo ko yaba yarabakuye mu Misiri (Ubucakara) agambiriye kubarimburira mu butayu ! Ubutumwa bwo kuba Umulideri ntibworoshye! Aha kandi si Musa wenyine  ukekwa amababa. Umuryango uzi neza ko Musa atikoresha, basobanuriwe ko yoherejwe n’Imana . Biragaragara neza ko ushyirwa mu majwi  ari Uhoraho Imana ubwe. Ikibazo nyakuri kibazwa Uhoraho Imana ni iki :  “Aho uracyari kumwe natwe cyangwa waratwibagiwe ?”. Mu yandi magambo : Uramutse uhari wagira uko ubigenza inyota ntiturimburire muri ubu butayu. Natwe iyo duhuye n’ibizazane, twese dutera Imana amabuye , tuyishinja ko yatwibagiwe, ko yadutereranye! Siko bigenda se ? Wowe ntibirakubaho ?

Igisubizo

“Uhoraho abwira Musa, ati «Jya imbere ya rubanda, ujyane na bamwe mu bakuru b’imiryango ya Israheli; ufate na ya nkoni yawe wakubitaga mu ruzi, maze ugende. Dore ndi buguhagarare imbere, hejuru ya ruriya rutare ruri ku musozi wa Horebu. Uze gukubita urutare, rutobokemo amazi, maze rubanda banywe”.

Igisubizo nyakuri si uko abaturage babonye amazi gusa , ni uko bamenye ko Imana ikiri kumwe nabo, ko igishyigikiye umugambi wabo(urugendo) wo KWIGENGA. Urwikekwe ruvuyeho, nibura baramara kabiri bifitemo icyizere.

2.Isomo ku munyarwanda wo muri iki gihe

Uretse, abajijisha n’abanyamurengwe, ntawe utabona ko Abanyarwanda basubijwe mu buja n’ubutegetsi butabakunda, bwabamubuye uburenganzira bwose bw’umwenegihugu,  ahubwo bukaba bubafata nk’ibikoresho, bugahora bwishakira kubabyaza IFARANGAMbese nk’abandi bacakara bose. Hari umutegetsi w’Inkotanyi mu bo hejuru uherutse kwambuka umupaka noneho atanga ubuhamya bwakuye umutima  ababwumvise . Hirya y’ibigaragara, dore uko ibintu bikorwa muri make :

Iyo FPR yohereje umukuru w’Ingabo mu Ntara runaka, bamutegeka n’umubare w’amamiliyoni atari make agomba kwinjiza mu Isanduku ya FPR(=KAGAME), byanze bikunze. Ibyo kandi bikorwa no ku Bayobozi b’intara no ku Bayobozi b’uturere. Mu gihe cy’imyaka itatu buri wese muri abo bayobozi agomba gukora ibishoboka byose akaba yabonye ayo mafaranga kabone n’iyo yagomba guca imitwe y’abaturage yagabiwe akayigurisha mu isoko ntacyo ibyo birebaho Leta ya FPR ! Icyo Leta  iba imutegerejeho ni ayo AMAFARANGA gusaImibereho myiza y’abaturage ni ijambo ritaba mu nkoranya ya FPR Inkotanyi!Nta n’uwibaza ko abaturage umukuru w’ingabo ashyira ku nkeke abambura utwabo ari nabo Guverineri w’intara asonga, ko ari nabo Umuyobozi w’Akarere anogonora!  Kugira ngo adatakaza umwanya we, Umuyobozi wa gisivili cyangwa uwa gisilikari akoresha uko ashoboye kose akabeshya, akiba, agasahura rubanda, akikorera mu mifuka yabo….byaba ngombwa akica ariko akabona amakoro ajyana i Bwami! Ngiyo “politiki nyarwanda” FPR ikina!

Burya rero ngo za komisiyo tekiniki zishinzwe amasoko , kubakisha…ari mu turere no mu rwego rw’igihugu, inshingano yazo ni  ukwifashishwa muri ubwo busahuzi, nta kindi . Urugero : Niba hatanzwe isoko ryo kubaka Hoteli cyangwa inzu ya Leta runaka, ku gaciro k’amafaranga angana na miliyoni 300, byemezwa  na komisiyo ku mugaragaro ariko  mu ibanga hagahita havanwamo miliyoni nk’120 zishyirwa mu isanduku ya FPR(=KAGAME), hanyuma abagomba gushyira uwo mushinga mu bikorwa bakirwariza  mugutekinika amaraporo azerekana ko inzu yubatswe na miliyoni 300 kandi mu by’ukuri ari 180 gusa zakoreshejwe( mu gihe abategetsi bo hasi nabo batabanje ngo bikuriremo ayabo !). Ushatse kubangamira bene izo gahunda z’uburiganya wese (abe Umuhutu, Umututsi cyangwa umutwa !)atakaza umwanya we, agafungwa cyangwa akicwa. Padiri Evariste Nambaje ni umwe muri benshi cyane bashobora kuba baraguye muri urwo ruzi barwita ikiziba

Ingaruka  mbi z’imikorere nk’iyo ni nyinshi cyane ku gihugu cyacu .Niyo mpamvu nta kintu na kimwe cyubakwa mu Rwanda muri iki gihe kizaramba kuko uburiganya n’ubusahuzi arizo ndangagaciro zishyirwa imbere n’ubutegetsi bwa FPR-Inkotanyi. Nk’uko uwo mutangabuhamya abyemeza, kuri bo  Politiki = gusahura igihugu bikinjizwa mu mifuka y’abategetsi bakuru .

Abanegihugu nta gaciro bagifite imbere ya Leta, igifite akamaro ni BINTU/IFARANGAgusa! Abategetsi nta kindi bakora uretse kwifashisha(detourner) inzego za Leta, aho gufasha rubanda, zigakoreshwa mu nyungu z’abantu ku giti cyabo, ubu hakaba hariho Agatsiko k’abakungahaye byo kurengwa.  Hari ubucakara burenze ubu ? Hari ingoma ifite imikorere yatera Imana ishozi kuruta iyi ?

Umwanzuro

Abanyarwanda bagomba guhitamo kwigumira mu bucakara cyangwa kurwanira ubwigenge bwabo. Bo nta n’inkono z’inyama nk’izo mu Misiri zikwiye kubarangaza kuko inzara n’ubukene bigiye kubamarira ku icumu. Ikibazo bafite si uguhitamo hagati y’ubwigenge n’ubucakara ariko barya bagahaga. Ikibazo cyabo ni uguhitamo UKWIGENGA cyangwa UKWICWA n’Ubucakara !

Ku bibaza niba Imana iri kumwe na Leta ikoresha rubanda uburetwa  nk’iya Farawo cyangwa niba iri ku ruhande rw’abaharanira ubwigenge , igisubizo kiratangwa na Liturjiya y’uyu munsi .

Nk’Uko Imana yakinguye inyanja umuryango wayo ugatambuka nta nkomyi, ni nako igiye gukubita inkonji ingoma y’igitugu yayogoje u Rwanda, maze abenegihugu bongere bahumeke umwuka w’ituze n’amahoro.

Nk’uko ukuboko k’Uhoraho Imana kwashije urutare rugapfupfunukamo amazi meza yuhiye umuryango wayo wendaga kwicwa n’inyota, ni nako Imana igiye gukoresha abandi ba Musa, bagahangamura ingoma yishuka ko izabaho ubuziraherezo ikaba yarimakaje AKARENGANE mu Rwanda.Bityo rubanda izuhirwa UBUTABERA, abarenganye barenganurwa, abafungiye akamama basubire mu ngo zabo, abambuwe ibyabo babisubizwe, buri wese ahabwe icyo agomba , nta vangura rishingiye ku bwoko cyangwa inkomoko.

Twifurije igisibo cyiza, abifuza gutanga umuganda wabo kugira ngo UBUCAKARA bugende nk’ifuni iheze, UBWINGEGE bw’abana b’Imana busugire busagambe mu Rwatubyaye.

Uwanyu,

Padiri Thomas Nahimana.

Intego yanjye : Nzabaho nigenga cyangwa ngwe ku rugamba mparanira ubwigenge (Vivre libre ou mourir)

Nawe ushatse wayigira iyawe.

Emera twisangirire aka karirimbo :

http://youtu.be/55bTfpZP2zM

IYICWA RYA PADIRI EVARISTE NAMBAJE. : ARIKO SE FPR IPFA IKI N’ABAYIKEZA !

Kera mu mashuri abanza hari icyivugo cy’umubiri cyatangiraga kivuga ngo ese umpoye iki ruhu rwanjye. Kigasoza kigira kiti “inzoga ya ngeso yanga ababo, aho kuyivumba nzayinywa hambavu”. Ku bato batazi ikinyarwanda cy’abasaza ibi biravuga ngo umuntu wanga abitwa abe, bikugwiririye mwasangira, ariko ntuzamwiyegereze ngo umuvumbe cyangwa se agutumire. Nzinduwe no gufatanya ngo twungurane ibitekerezo ku kibazo kitoroshye: kuki FPR ari ngeso yanga ababo. Kuki FPR irimbura abitwa abayo cyangwa abayikeza, ni ukuvuga abayishakaho ubuhake?.

1. Kugira isano na FPR bibaye nko gutunga urupfu mu mbere.

Turondoye abo FPR yoretse biturutse ku isano bafitanye (yaba isano nyakuri cyangwa se isano abantu bihimbira) urutonde ntirwabona aho rukwirwa. Reka ne kugira icyo mvuga ku bihumbi amagana by’abatutsi batikiye muri jenoside. Muribuka uburyo FPR yakoze ibishoboka ngo urwango hagati y’amoko ruzamuke (stratégie de la tension) bityo izasahurire mu nduru. Siniriwe mvuga uko yarwanye inkundura ngo Loni idatabara igahagarika ubwicanyi n’intambara kandi iyo ntambara ari yo FPR yari itezeho iteme rigana ku gufata ubutegetsi budasangiwe. Ntabwo ndirirwa mvuga amagana y’abasore n’inkumi bavuye za Burundi na Kongo baje kuyifasha urugamba. Batikiriye mu rugano Abasajya bakeka ko nibagera mu gihugu bazabafatana imyanya y’ubuyobozi kuko impunzi z’i Burundi na Kongo zari zarize naho iza Uganda zikumira ku murizo w’inka (abashumba). Ubishidikanya nambonera umujenerali utaravuye Uganda (keretse ba Rwarakabije bo muri FDLR) azambwire.

 

Abayobozi mu nzego za Leta n'abaturage benshi bitabiriye umuhango wo gushyingura Padiri Nambaje.

Hari  n’abari bazinduwe no kugenzura niba koko igikorwa cyaragenze uko babishakaga !

 

Twabanje kugira ngo ni ibyo mu ntambara, nyamara uwitegereza abona ko bigikomeje mu zindi nzira: Kuva kuri Seti Sendashonga ukagera kuri Karegeya, ubaruye usangamo ibitambo bitari bike. Ibi nabyibutse ejobundi aho Padiri Evariste Nambaje anigiwe bukoko kandi byari bimaze kugaragara ko ari mu bakeza neza(bashaka ubuhake) FPR. Ubyegeranyije byose usanga FPR yaramaze kwesa umuhigo utarigeze ubaho mu mateka. Abazakora amataka nyuma yacu, bazarwana no kumva no gushaka impamvu FPR, n’ubwo itarebera izuba abayirwanya n’abatayiyoboka, ariko abayiyoboka n’ab’iwayo mu mbere bo ibarimburira kubamara. Igitangaje ariko, bazatungurwa n’uburyo iyo igeze ku bayo ibacura bufuni na buhoro.

2. FPR iyo itagushaka ariko nta mabanga mufitanye, iragufunga. Iyo itakigukeneye ariko mufitanye amabanga, irakwica.

Ibi bishobora gutungura abantu, ariko uwacishamo ijisho yabona uburyo FPR irenganya abantu ku bipimo binyuranye. Iyo uyirwanya, iyo utayiyoboka, ariko mukaba nta mabanga mwigeze mugirana, urafungwa, cyangwa ugahunga, cyangwa ikagukenesha ukaba imbwa. Ariko iyo mwigeze kugirana amabanga nyuma mugashwana cyangwa ukaba utagikenewe: FPR irakwica.Gihamya ni Lizinde, Sendashonga, Rwisereka, Ruzibiza, Majoro Cyiza…urutonde ni rurerure. Uwahera aha yakumva impamvu, n’ubwo Ntaganda na Victoire baregwaga ibyaha bikarishye kurusha ibya Mushayidi, bo FPR yabakatiye ibihano bito (ni binini ku bantu barengana), naho Mushayidi ikamukatira burundu.

Igikomeye ariko ni ukugerageza kumva impamvu FPR ikora itya. Kuvuga gusa ko iba yanga ko bazamena amabanga ntibihagije. Ibyo byaba ukuri ku bo mu mbere nka Karegeya, ariko se amabanga adasanzwe Padiri Evariste yari azi ni ayahe banyarwanda? Hari izindi mpamvu ebyiri mbona ko abantu batakwirengangiza.

3. Impamvu ya mbere: Ubuhake bw’ubucanirambwa.

Ubusanzwe mu kinyarwanda bacanira inka gusa. Mu gushaka ubuhake, umugaragu utiyizeye yarangwaga no guhuzagurika bikabyara gukabya no kurenza, hakaba ubwo acanira inka, agakabya agacanira n’imbwa za shebuja kandi ubundi kizira. Ni ho haturutse kwita ubwo buhake ubucanirambwa. Iyo umuntu ashaka kwemerwa ku ngufu mu kintu iki n’iki ubusanzwe adafitemo ingufu, hari ubwo ashyiramo ubushake agakabya bikazanamukoraho.

JPEG - 125.4 kb

Ngiyo imodoka yasanzwemo umurambo wa padiri Evariste, iparitse muri Nyungwe !

Reka dufate urugero rwa Majoro Cyiza Augustin (aruhukire mu mahoro sinzinduwe no kumunenga cyangwa gukora mu bikomere umuryango we, ariko ibiriho biravugwa munyihanganire). Naganiriye n’abasirikari bato (sous-officiers) binjiranye mu nkotanyi mpavana agace k’igisobanuro cy’iyicwa rye. Ngo bamaze kwi “ripotinga” (ni ko bo babimbwiraga) inkotanyi zarabicaje ziti mutubwire uko igisirikari cyanyu cyakoraga. Abana bato barabigarama. Bati twizanye ariko na none ntituri abagambanyi. None se mwe mwashima ko umunsi twavuye mu gisirikari cyanyu tugenda tuvuga ibyanyu mu mayirabiri? Ngo icyabatangaje ni uko Majoro wari ubakuriye abarusha n’imikorere y’uwo mwuga (déontologie) yafashe ijambo maze agasasa intahe. Ngo yaravuze ageza no ku kari i Murori. Wenda shobora kuba yarabikoze mu rwego rwo gushaka kugirirwa icyizere nk’umuntu witanze wese, ariko hari icyo yiyibagije. Inkotanyi (kimwe n’undi wese) ntizabuze kwibaza ziti uyu Major umena amabanga y’abandi ku buryo bworoshye nta n’umushyizeho agahato, natwe ni ko yazamena ayacu. Ibi byasobanura imwe mu mpamvu z’iyicwa rye.

4. Impamvu ya kabiri: amafaranga.

Kuba inkotanyi ari abacancuro bafashe igihugu si ibanga mvumbuye. Kuri bo , “ifaranga”niyo ndangagaciro iruta izindi : hose baba bahashaka amafaranga !Icyo nshaka kwerekana ni imwe mu ngaruka bifite ku miyoborere y’igihugu. Burya imyumvire n’imikorere y’inkotanyi mu by’ubukungu ni icyo mu masesengura bita “économie de guerre” (ubukungu bushingiye ku ntambara). Ni ukuvuga ngo ibyo zikora byose mu bukungu ziba zitekereza intambara, yaba iy’amasasu cyangwa guhangana n’abazirwanya mu bya politiki. Nintanga ingero murabyumva.

Padiri Rwakabayiza Dieudonne avuga iby'urupfu rwa mugenzi we Nambaje.

Ngo intandaro y’urupfu rwa Evariste  ni imirimo yakoraga yo kubakisha Hoteli !

Amatora yo muri 2003 ajya kuba, mwabonye ko bahaye uruhusa ibigega byinshi by’imari (Microfinances). Byijeje abantu kubaha inguzanyo ku buryo bworoshye maze amafaranga bayavana mu mabanki bayashyira aho. Byoroheye FPR kubona ayo ikoresha amatora kuko abaterankunga bari bayifungiye amayira banenga ubwisanzure buke mu itegurwa ryayo. Iyo amafaranga aguma mu mabanki asanzwe ntibyari kuborohera kuyakoresha uko babonye. Ayo mabanki abaterankunga (FMI, BM) barayagenzura, cyane ko hari n’andi yo mu mahanga ayafitemo imigabane. Naho ibigenga biciriritse ni umwihariko wa Banki Nkuru y’u Rwanda. Mwibuke ko amatora arangiye bya bigega byose byahise bifunga ngo byahombye, nyamara nyuma y’imyaka 11 nta muntu n’umwe uragenzwa mu butabera kubera icyo gihombo. Kugirango bidasakuza, Banki Nkuru yemeye kwishyura abari barabikije muri ibyo bigega, ariko kugeza n’ubu abagombaga kwishyurwa barategereje amaso ahera mu kirere! Ikindi ariko cyari kigamijwe, ni ugukamura amafaranga mu baturage akarundwa aho FPR yizeye igenzura, kuko bikangaga ko hari abayakoresha bashyigikira umukandida Twagiramungu. Mu kwirinda ko hagira na make asaguka, bategetse abacuruzi bose gusiga amarangi mashya ku maduka no kuvugurura igisenge cy’imbere (balzan). Byitwaga umuhate mu isuku ariko impamvu yari ahandi.

Reka nsoreze ku rugero rw’ibigori. Muribuka inkubiri imaze iminsi yo guhingisha abaturage ibigori ku ngufu. Icyo abantu bibanzeho ni uko gukoresha ingufu, no guhingisha abantu igihingwa kimwe. Ariko nta wibajije impamvu icyo gihingwa kigomba kuba ibigori. Igitangaje rero, nta n’ingada nshyashya zubatswe zitunganya ibyo bigori ngo tugire tuti ni umushinga urambuye. Muribuka kandi ukuntu abaturage babujijwe no kugira icyo botsa bagategekwa gusarura no guhinika hamwe, bikitwa kwiteganyiriza. Nyuma basubiraga kubishaka bakabuka inabi. Ni byabindi nyine by’ubukungu bugamije intambara. Hategurwaga intambara ya M23, bari bazi ko izaba ndende ikaba yagera na Kinshasa. Kandi inkotanyi zizi uburyo ibigori ari rudasumbwa mu gutunga abasirikari ku rugamba. Ni byo byazitunze imyaka ine yose. Aho M23 itsindiwe, inkubiri y’igihingwa kimwe yaracogoye, ijambo ikigori ryo ntawe ukiryumva. Keretse hirya mu biturage aho abayobozi b’ibanze bakurikira butama, bagakomeza inyikirizo batazi ko intero yahindutse hambere.

N’inkubiri y’ikigega Agaciro yari muri uru rwego. Abanyarwanda baguze ibikoresho bya M23 batabizi, kandi mu nzira abaterankunga badashobora kugenzura. Aha hadufasha kumva uburyo ministeri iyi n’iyi yadahaga mu mutugo wayo (wa leta) ikamena mu kigega kindi na cyo cya leta, ukibaza agaciro kabyo ukakabura. Iyo uzirikanye ibi, ukibuka ko umusenyeri wa Gatolika Ntagatifu nka Simaragidi yashishimuye ibaruwa ategeka abantu gutanga amafaranga yo gutera Kongo no kurimbura imbaga (Agaciro Fund), yaba yarabikoze abizi cyangwa kubera ubuswa, wumva uzanye urumeza ku mubiri. Uwapfuye yarihuse koko, atabonye aho bavanga amata n’amatezano!

Muri iki gice cy’amafaranga n’ubukungu bushingiye ku rugamba, ni ho humvikanira iyicwa rya Padiri Evariste Nambaje.

5. Padiri Evariste Nambaje, amafaranga, n’ubukungu bwubakiye ku ntambara za FPR.

                 

                                     Uwo bagambaniye , nta garuriro, afumbira umunaba !

Iby’umubano udasanzwe cyangwa se ubuhake hagati ya FPR na Padiri Evariste byatangiye kunugwanugwa mu myaka itatu ishize, ubwo yafataga iya mbere yungikanya impapuro zisaba ko ngo ikinyamakuru leprophete.fr cya Padiri Tomasi cyafungwa ngo na nyiracyo agafatirwa ibihano. Icyaha yamushinjaga ni uko inyandiko asohora zinenga ubutegetsi bwa Kigali zibiba amacakubiri mu banyarwanda kandi zikabangamira politiki ya Leta y’ubwiyunge. Uwazishaka yanaga akajisho aha: (http://leprophete.jimdo.com/2012/12/19/iyo-padiri-evariste-nambaje-ashaka-kwibagiza-rubanda-igihombo-yateje-diyosezi-ya-cyangugu-yitakana-urubuga-leprophete-fr/). Mu kumusubiza, padiri Tomasi yemezaga ko ibi bigamije guhishira igihombo yateye Diyosezi kandi inzira amafaranga yanyuzemo ngo ikaba ica ku irembo kwa FPR. Yaragize ati: “bimaze kugaragarira bose ko iyo ibibazo byamurenze biturutse ku makosa ye bwite no ku rukundo yikundira FPR-Inkotanyi (yagabiye amafaranga atari make ya Diyosezi Cyangugu kugira ngo akunde yemerwe mu Cyama !) aribwo yibuka ko leprophete.fr ikibaho n’abapadiri bayishinze bakaba bagihumeka!”.

Nyuma byaje gukomeza, n’imbuga bizwi ko zivugira FPR nka Rushyashya ya Tom Ndahiro zitangira kwerekana ku mugaragaro ko uyu mupadiri yizewe bidasanzwe. Mu nyandiko Rushyashya yasohoye tariki 10 nzeri 2013, umwanditsi wayo Cyiza Davison yaragize ati:

Padri Eugene yahunze yizeye ko abazungu b’inshuti ze bazahita bamwakira bakamufasha kubona impapuro zo kuba i Burayi,nyamara yagezeyo biramugora ,ubuzima buramusharirira, ahitamo kugaruka mu Rwanda.Yaje ameze nk’umuntu ubebera, usesera kubera ikimwaro.Kubera iryo pfunwe rivanze n’ubwoba bwo gukurikiranwa yitabaje Padri Eric NZAMWITA na Padri Evariste NAMABAJE nk’Abapadri bagenzi be Leta ifitiye icyizere, umucuruzi witwa Alexis NSENGUMUREMYI n’izindi nshuti ze za hafi kugira ngo bamufashe.Bamubaye hafi yongera kujya ahagaragara no gusubira mu buzima busanzwe”.

Ndetse na nyir’ubwite ubwe byageze aho bijya bimucika, akigamba, akiyerekana nk’umuntu ufite imbaraga zitagira bose. Mu butumwa yoherereje mugenzi we padiri Tomasi yamugiriye inama nyinshi harimo no gufunga urubuga leprophete, nyuma mu gusoza ati: “Nyuma y’ibyo niba ushaka kuza mu Rwanda,  nzaguha umusanzu wanjye ushoboka muri iyo gahunda yo gusaba imbabazi no kongera kumenyera”.

6. Imbarutso ntiyaba yarabaye Kongere y’Ishema Party ?

Ibi byose nta wakumva aho bihuriye n’iyicwa rya Padiri Evariste Nambaje arenze kuri Kongere y’ishyaka Ishema. Kuva tariki ya 7 kugera ku ya 9 Gashyantare 2014, hateranye Kongere y’Ishema maze itanga Padiri Tomasi Nahimana nk’umukandida uziyamamariza umwanya wa Perezida wa Repubulika muri 2017. Insiriri y’iyicwa rya Padiri Evariste iba iratangiye. Nk’uko byagenze muri 2003 ubwo hakorwaga ibishoboka byose ngo hatagira amafaranga ajya gushyigikira iyamamaza rya Twagiramungu, FPR ubu na bwo irikanga ko Padiri Tomasi yagira abamushyigikira. Uwa mbere yahise itekereza ni Padiri Nambaje ihitamo kumukuraho.

Imbaga nyamwinshi yitabiriye umuhango wo gushyingura padiri Nambaje.

Padiri Evariste yaherekejwe na bagenzi be benshi.

Hari uwambwira ati urivuguruje kuko umaze kutubwira ko uyu mupadiri yari acuditse na FPR atumvikana na Tomasi. FPR izi ko ubucuti bwayo butamara kabiri. Ni kenshi abayisingiza uyu munsi bucya bayivumbuye bagasigara bayivumira ku gahera. Ibyo byashobokaga no kuri Evariste Nambaje. Ibi bikaba ikibazo cyane ko mu guha FPR iritubutse rya Diyosezi, yagaragaje ko iyo ashyigikiye impamvu yitanga atitangiriye itama. FPR igatinya ko bihindutse yariha na mugenzi we Tomasi. Cyane ko burya abantu babyirukanye, bakigana, bakaba banasangiye ubupadiri aba ari nk’abavandimwe. Ntawe umenya aho biyungira n’igihe biyunga. Kandi rero, FPR yari yaragaragaje kenshi ko n’ubwo bakoranaga, yakekaga ko ashobora no guca ruhande agakorana na padiri Tomasi. Tariki 26 mutarama 2012, igihe.com yagiranye ikiganiro kirambuye na Padiri Eugène Dusabirema ku idindira rya ya Hoteli Ituze. N’ubwo ibibazo byagombaga gusubizwa na Padiri Evariste, byashubijwe na Padiri Eugène. Uyu bari banafatanyije urugamba rwo kurwanya leprophete.fr mu rwego rw’ubuhake. Igihe cyo kibisobanura gitya: “IGIHE yegereye Padiri Evariste Nambaje ari nawe ushinzwe umutungo muri Diyoseze ya Cyangugu kugira ngo rumenye neza iby’iyo nkuru. Padiri Evariste Nambaje yadusobanuriye ko amakuru nyayo twayahabwa na Padiri Eugene Dusabirema, Padiri Mukuru wa Paruwasi ya Mibirizi akaba n’umwe mu bagize inama y’umutungo ya Diyoseze kandi akaba anayimazemo igihe kirekire” (http://leprophete.jimdo.com/2012/04/17/padiri-dusabirema-e-mukuru-wa-pascal-ntiharabayo-aremeza-ko-urubuga-leprophete-fr-rwandika-impuha-zisenya-ubumwe-bw-abanyarwanda/).

 Muri iki kiganiro harimo ikibazo giteye kwibaza.

 “IGIHE : Ibivugwa ko padiri Evariste Nambaje yaba ari umwe mu bapadiri ba Diyoseze ya Cyangugu ukorana na ziriya mbuga ku buryo anazoherereza amakuru byo mubivugaho iki ?

Padiri Dusabirema: Ikigaragara cyo ni uko iyo umuntu yohereza amakuru atizewe, ibihuha, amacakubiri, amakuru atubaka, akenshi ahinduranya amazina. Abavuga rero ko yaba ari umupadiri njye sinabyemeza. Gusa bigaragara ko umukirisitu nabwo adafite amakuru nyayo yatuma atanga n’imibare ifatika y’ibyavugiwe mu nama y’abapadiri. Gusa bigaragara ko hari umuntu certainement wagize utya atanga amakuru na yo adafite ishingiro”.

Ntibyabura gutangaza umuntu kubona mu kiganiro kimwe kigamije kwerekana ko ngo leprophete.fr yasebeje padiri Evariste imushinja guhombya diyosezi, ari na ho bibaza niba ayo makuru atari we uyatanga!!! Uyu se Eugene akeka ko yatanze amakuru azabe ari Evariste agobyoreraho? Wenda byakumvikanisha impamvu yahunze gusubiza ibibazo bimureba akohereza abanyamakuru kwa Eugène. Ikigaragara ni uko FPR yamubeshyaga ko imwizeye, ariko igaca iruhande ikanamwishisha. Mu gihe rero mugenzi we agiye gutaha no gukorera politiki, bizabe aribyo bitumye isaha ye igera ngo atazamuterurira akayabo nk’ako yapfunyikiye FPR ? Kugirira FPR neza ni nko kunywana n’impyisi.

Umwanzuro: Kuri FPR igishobora kubaho (probabilité) kiba cyabaye.

JPEG - 61.1 kb

Nguwo Depite Jeanne d’Arc Nyinawase ngo  winjije Padiri Evariste mu Cyama ! Arajijisha anashinyagurira rubanda ngo “nibahange amaso ubutabera !!” Ubutabera bwa he ?

Mu kwica abo ikeka, FPR ntitandukanya uwakoze ikintu n’ushobora kugikora. Kuri bo iyo ushobora gukora ikintu, uba wagikoze. Ugomba gupfa ngo utazavaho ugishyira mu bikorwa. Evariste ashobora kuba atanarotaga kuzaha Tomasi amafaranga ya Diyosezi mu kwiyamamaza, dore ko nta n’ayo yari agicunga mu by’ukuri, ariko kuba FPR itamushira amakenga birahagije ngo yicwe nk’umugome. Ibi bamye babikora. Mu ntambara y’abacengezi za Gisenyi na Ruhengeri, Kayumba Nyamwasa wari ukuriye Ingabo yigeze gusobanura icyo bitaga“ikinyeganyega”. Ryari itegeko ryo kurasa ikinyeganyega cyose ngo hatagira umucangezi ubacika. Cyaba igiti, umwana, umukecuru, ihene, cyangwa imbwa. Ubwo gishobora kunyeganyega ari umucengezi, kirase naba we uraba umwishe, naba ari ikindi nta shida.

Si njye wahera hahera umugani.

Gusa byumvikane neza ko urupfu rwa Padiri Evariste Nambaje rubabaje benshi kuko mu by’ukuri azize ubusa !Turongeye duhombye undi muntu, nk’uko twabuze n’abandi ibihumbi n’ibihumbi! Musenyeri Mbonyintege yavuze ukuri ubwo yagiraga ati “FPR ntiyica gusa ahubwo irabaga” , none birasa n’aho abayobozi ba FPR baba bariyemeje guhinyuza iyo mvugo : FPR ntikibaga gusa isigaye “iniga” !

Muvandimwe Padiri Evariste, washyinguwe uyu munsi, igendere, Nyagasani aguhe iruhuko ridashira, amaze akwiyereke iteka, uruhukire mu mahoro.

Nta kindi numva nakubwira uretse kukuririmbira aka karirimbo :

Hariho indi si nziza cyane,

Twasezeranyijwe n’Imana

Tuyitegereze twizeye

Yuko Data ayiduhishiye.

R/Aheza ni mu ijuru,

Tuzahurirayo bagenzi!

Munyangaju Edmond

Revolisiyo muri Kiliziya Gatolika itangiriye muri Diyosezi ya Butare.

Kimwe mu biranga revolisiyo ni ugushira ubwoba umuntu agatangira kubwiza ukuri umurenganya ati « ndabyanze ». Imwe mu mpamvu zitera revolisiyo ni uburyamirane (injustice) hagati y’abavukana, abakora umurimo umwe,… Akenshi ukora revolisiyo atangira avuga ibitagenda ndetse agatanga inama. Iyo ubwirwa avuniye ibiti mu matwi akenshi yumvishwa ku  bundi buryo! Isomere igice cya kabiri cy’iyi baruwa abapadiri ba diyosezi ya Butare bandikiye umushumba wayo bamugezaho akababaro ka bo. Ubwanditsi

4 .IKIBAZO CY’ABAPADIRI BAHEMBWA (Ukwikunda gukabije)

Nyakubahwa Mushumba, Diyoseze yanyu ifite abapadiri benshi bahembwa baba abakora mu mashuri ya Leta, ayigenga ya Kiliziya ndetse no muri kaminuza ya Diyoseze iri I SAVE. Uretse ko hari bamwe mu bavicaires banyu mwangiye kuba bakora mu mashuri yegereye za paruwasi barimo, ahubwo mukabashishikariza gutanga isomo ry’Iyobomamana nkabakoranabushake muri ayo mashuri, kandi aheshi bikaba byarananiranye, kuko n’igihe bagombaga kujya muri uwo murimo w’ubukorana bushake, bakunze no guhura n’imbogamizi yo kubura n’ubushobozi bwo kuhagera, twagiraga ngo mwongere muzirikane ku gaciro muha Abapadiri banyu. Ako gaciro kandi kajyanye nako muhaIsomo ry’Iyobokamana, rigomba gutangwa Padiri yigisha amasomo ya baringa ahabwa Umuyobozi w’ikigo, we ubihemberwa, cyangwa se yakagombye gutangwa n’umucungamari wicyo kigo, akaba kandi ari nawe ufata iya mbere mu gusuzugura Padiri Vicaire uza kwigisha amasomo ye, nkaho yabuze ikindi yakora. We amasaha ye Minisiteri irayamuhembera, kandi imusaba kuyakora, no kuyuzuza,kugira ngo ayahemberwe nyine, none padiri Vicaire aje kuyamukorera, nk’umukorerabushake? Kubera iki se?

Mwe ngo ni ubutumwa?Yego da, ni ubutumwa, kuri mwebwe.Ariko rero, Bitesheje agaciro, Nyakubahwa Mushumba.Bitesheje agaciro, ari padiri vicaire, ari niryo somo aba agiye gutanga.Muzadusobanurire uburyo padiri Maxime wahoze ari vicaire I Mugombwa yimuwe igitaraganya ngo nuko yari yafashe amasomo yo kwigisha mu ishuri riri mu metero 15 za paruwasi, padiri mukuru we wirirwaga yiryamiye, agatera hejuru ngo vicaire imirimo ya paruwasi ntayo agikora. Icyo mwahembye uwo mwana ni ukumwimura no kumwihaniza ngo ntazongere kwigisha abihemberwa. Ni agahomamunwa pe. Ubukene bukabije ba Vicaires babayemo twabubasobanuye bihagije mubyo tumaze kubabwira. None se Padiri namashuri yize, akomeze asaba, asabiriza ku muhisi n’umugenzi wese, kandi yari yifitiye ubushobozi bwo kugira icyo yakora, kandi bitamubujije no gukomeza gutunganya imirimo y’iyogezabutumwa mwamushinze muri Paruwasi?Ese abihaye Imana b’Ababikira n’Abafurere, bibabuza gukora imirimo isanzwe no gukorera Imana? Byaba bibabaje dufite nk’Umupadiri wize ibyo kuvura, akaba I Gakoma hafi ya Hopital yaho, noneho mukamusaba kuzajya ajya gukorayo ku buntu amasaha nkabiri mu cyumweru ngo ni ubutumwa. Uretse ko batanabimwemerera, kubera agaciro baha umurimo w’ubuvuzi, ni nako no mu burezi byakagombye kumera. Cyangwa ni uko mu maso yanyu rya somo nta gaciro muriha, mukadusaba kuritanga ku bukoranabushake? Birababaje pe! Mwongere mutekereze kubyo muba mutubwira, nkaho twe tudatekereza na mba!? Niba mujya muganira nabandi Basenyeri bagenzi banyu, muzabaze I Kabgayi uko icyo kibazo bagikemuye, cyangwa se muzabaze Musenyeri wa Cyangugu uko yakitwayemo, kandi bifitiye akamaro diyoseze zabo, abapadiri baho ndetse n’ubutumwa..

Mwashyize mu gaciro koko, kandi mukazirikana ko ibihe bigenda bisimburana iteka, uko tubivuga kenshi mu missa? Ese ba bandi bakora muri za Univerisite zanyu iyo za SAVE bo si ubutumwa bahakora ? Bo se ko babihemberwa, tukanasangira rwa rusenda, ngo ni Intentions de Messes? Ahubwo tukiri kuri iyi ngingo, nimugire vuba mwubakire abapadiri banyu bashinzwe Univerisite, bajye bimenya, aho kubera umutwaro Paruwasi ya Save. Muzabaze Padiri Bwema amahane yahoranaga nabo ba nyamafaranga, bahembwaga akayabo, ariko ntibagire icyo bafashaho Paruwasi mu bijyanye n’imibereho; kugeza naho batashoboraga no kwigurira urusenda rwo kuri Nyirangarama rugura 250Frws. Nyamara muri ayo madiyoseze tumaze kukubwira, Abapadiri baho badutangarije ko kuba bigisha, amafaranga bahembwa agacishwa kuri konti ya Diyoseze, ikaba ariyo ibagenera, bisigaye bituma abapadiri ba Diyoseze bose babona Intentions, badategerejeak’ I muhana kaza imvura ihise. Bo bumvise mbere y’igihe gahunda yo KWIGIRA.

Ikindi, Nyakubahwa Mushumba, muhora mutubwira ko iyo za Burayi bakennye, ko nta intentions de messes zikiboneka uko byahoze.Dukomeza gutegereza ko Mlle Maria UTLER ajya iwabo,(Tuboneyeho n’akanya ko kumushimira mu butumwa akorera Diyoseze, ku buryo hari abasigaye bamwita Musenyeri w aba Vicaires, kubera uko yita ku bukene bwabo), cyangwa tugakomeza kurira ngo Mgri PATRIC ntacyo agiha Diyoseze ngo gitunge abapadiri. Mu gihugu cyacu hari gahunda ijyanye no kwigira no kwihesha agaciro. Ese twe tuzakomeza duteze amaso ngo i Burayi nibo bazatubeshaho mu gihe nabo twumva ko ubukungu bwabo bwifashe nabi? Ese ko muherutseyo vuba aha, ntimwatumenyesha icyo mwatuvaniyeyo, Nyakubahwa Mushumba? Mwaretse abapadiri bakagira uruhare mu kwigisha abana bigihugu, noneho bakagira nicyo bunganiraho Diyoseze yacu, mu bibazo by’inzitane by’ubukene buyugarije?

Ubu bukene kandi buratera nikindi kibazo gikomeye, aho bamwe mu bapadiri b’abasaza, bategereza pansiyo zabo, kugeza igihe bitahiye ijabiro kwa Jambo, batabonye ibyo bari barizigamiye (Cyangwa se Umubyeyi wabo Kiliziya yabazigamiye aho imungu itabasha kugera), ngo bibashajishe neza, bagatahana ako gahinda, ntawe ushoboye kubarenganura. Diyoseze idashobora kwita ku bato (Les vicaires), ntinashobore no kwita ku bakuru (Abasaza), tuzabe se tuyiburiye mu mashyi cyangwa se mu mudiho? Niba mugira ngo ibyo tuvuga ni ibihuha, muzatubwire niba Nyakwigendera Padiri Karemangingo Mattias, yarashaje ayabonye. Ese ba Padiri Kagangare na Padiri Ladislas ndetse na Thomas Mutabazi bo mwatubwira niba yarabagezeho?Padiri Leodomir Mudaheranwa, we yariturizaga, bimuviramo no kwitahira ntacyo abonye kuri pansiyo yari imuteganirijwe. Ese na Famille ye nta burenganzira iyafiteho ngo ibe yayahabwa? Cyangwa se buriya imyaka iteganywa ntibarayigezaho? Ubanza bazayuzuza igihe Uhoraho azaba abahamagaye, bamanukiye I kuzimu,igihe tuzabashyingura!Nka padiri Sekamana uri mu buroko se iyo myaka ko yayujuje, azayabona dore ko we anayakeneye mu mage arimo?Padiri Nkusi mwene wabo azakurikiranire hafi icyo kibazo, dore niwe bireba bya hafi, ahari yaramira se wabo. Kandi amakuru atugeraho, atumenyesha ko ayo mafaranga yabo aza ,diyoseze ikayikoreshereza mu bindi, nuko bo bagakomeza gutegereza, kugeza igihe urupfu rubibiye umugono. Nyamara tuzi ko “Uriye umusaza aruka imvi”, kandi rero ngo”Imbura gihana irira ku miziro”,kandi ga burya, “Igi ryahanuye inyoni bitangana” .

Iyo ni imigani mwenewanyu Musenyeri Aloyizi BIGIRUMWAMI (Imana imuhe amahoro n’imigisha) yasize atubwiye mu bitabo bye yanditse. Igishimishije kandi cyakagombye gufasha abo basaza kugira icyizere mbere yuko bapfa, ni uko ngo namwe Nyakubahwa Mushumba, iyo myaka muri hafi kuyigezaho. Ubwo bazihangana bayahererwe hamwe namwe, kuko babwirwa ko ayo mafaranga yabo aba yaraje cyera, ariko ntabagereho. Paulo Mutagatifu ati ”Mujye muhumurizanya mu magambo meza nka bene ayo ngayo.”Muratubabarira, Nyakubahwa Mushumba, ko dusa naho twari dutandukiriye, ariko ntitwavuga ku bahembwa, twiyibagije ko hari nabiteganirije, badahabwa ibyo bagenerwa na Kiliziya, kandi bafitiye uburenganzira.

Tugarutse ku ngingo twariho, si ngombwa ko twinjira mu ducogocogo ngo kanaka ahembwa aya naya, ikingenzi nimutugaragarize icyo baha Diyoseze, maze tumenye natwe urutwishe, aho umwe mu bapadiri yabaho neza inshuro 200 ku ijana, kurusha undi, kandi bose basangiye Diyoseze, kandi bose ariyo bakorera. Umubyeyi usumbanya abana be bene ako kageni, nta handi twamubonye, uretse muri Diyoseze ya Butare mubereye Umushumba. Ikibazo gikomeye kandi giteye impungenge, nuko mwe mubona ko ari ibintu bisanzwe. Ikindi kitubabaza, nuko hari imwe mu mirimo yakagombye gukorwa n’Abapadiri muri diyoseze, tukabona ihawe umulayiki, ku ruhande rwe mukanahashyira umupadiri umwungirije, maze wa mulayiki agahembwa akayabo, atanagaragaza icyo uwo murimo ahemberwa umariye Diyoseze.

Urugero twatanga rwa hafi, Nyakubahwa Mushumba, mugerageze kutubwira icyo padiri Kanyamahanga akora muri Procule mu gihe hari uwo bita MANAGER, uhembwa akayabo ka mafaranga ibihumbi 400 yu Rwanda (400.000Frws). Ese mwatubwira ko ku kwezi akazi ke kaba kabonye inyungu ingana gutyo?Cyangwa mufata kuri ya yandi ya pansiyo yabasaza akaba ariyo mumuhembamo? Mwibuke neza Nyakubahwa Mushumba, ko igihe bubakaga iriya Centre saint Jean Baptiste, twebwe abapadiri twariho icyo gihe, twamaze igihe kinini nta intentions tubona twemera kwizirika umukanda igihe kirekire , ngo hari kubakwa inzu izajya ivamo izo intentions, ngo tube twihanganye.Ibyo nibyo Padiri Rutangusa wari Econome icyo gihe yatubwiraga. Ese ko tubona ko aho yuzuriye, kwa kwihangana kwacu kwarushijeho gukaza umurego? Ntitwiriwe tugira icyo tuvuga kumukobwa wanyu Mlle Eugenia (Ngo aba mu bakobwa ba Musenyeri), na mafaranga ibihumbi nibihumbagiza ahembwa. Ese buriya mwe mwashobora kudusobanurira amezi amaze akora, ko haba hari inyungu byazaniye Diyoseze? Reka turekere aho gukomeza kugosorera mu rucaca no kwimena inda, nubusanzwe ngo, agahinda k’inkoko kamenywa ninkike yatoyemo.

BIMWE MU BISUBIZO BISHOBOKA.(Umwanzuro)

Nyakubahwa Mushumba, reka twanzure. Twavuze menshi, ariko kuyavuga siko kuyamara. Mu Rwanda rwo hambere aha, umutware yakandagiye umugaragu we, maze, wa mugaragu ahita yitanguranwa gusaba imbabazi ati:”Nyakubahwa mutware, nimumbabarire, ikirenge cyange cyibeshye kijya munsi yicyanyu.” Aho natwe twaba twaribeshye tukababwira ibyo mutifuzaga kumva? Nimutubabarire, ni ikirenge cyacu cyagiye munsi yicyanyu. Ariko rero, reka natwe tujye tureka kuba indashima, tukaba twagaragara nkabifuza kureba ibitagenda neza gusa. Erega nibyiza mukora, turabibona, kandi tukabishima!.

Tubanje kubashimira ko muri aya mezi uko ari 3 ya nyuma asoza umwaka wa 2013, mwagerageje kudushyirira intentions de messes kuri RIM, kandi ibyo bikaba hatagaragayemo ubukererwe, nkubwo twari tumenyereye. Byaradutunguye neza. Muragahora mudutungura neza mutyo. Turabibashimiye pe.Twizere se ko ari impinduka muduteguriye, tukanizera ko bizakomeza muri uyu mwaka dutangiye, ndetse nigihe kiri imbere? Twatojwe kuva cyera kugira ukwizera, reka tubyizere dutyo. Tugarutse kubyo twavuze haruguru, reka twanzure:

1.Mwaretse gutera amashyari mu bapadri banyu, mucamo icyuho hagati yaba cures naba vicaires koko? Hamwe vicaire azibona nkumuntu utagifite uburenganzira n’agaciro muri diyoseze ye koko? Hamwe azabaho nkuwihebye, kuko nta yindi promotion ategereje, kuko yagizwe igicibwa koko? Hamwe no muri komisiyo yaba Padri koko nta na vicaire numwe urimo? Hamwe vicaire azigurira ikarita yo guhamagaza, kabone niyo yaba ari muri gahunda zubutumwa bwihariye bwa Paruwasi arimo koko?Hamwe vicaire azakora imirimo ivunanye, ndetse abona ko ibyarira inyungu Paruwasi, byarangira ibyo vicaire yagokeye, cure akaba ariwe bigirira akamaro, we araho arebera?Ngo ni uko ariwe Econome? Hamwe vicaire azaba azi ko nominations zubutaha cure we, kabone niyo yaba umusaza ate azajya kwiga, kandi ntanicyo akishoboreye kubera imyaka afite , ariko we agakomeza kubambwa ku musaraba wubu vicaire, nkaho ariwe wariye cya giti cyo muri Edeni? Ubanza ku gahanga ka ba vicaires b’ I Butare warashyizeho ikimenyetso nka kimwe Uhoraho yashyize mu gahanga ka Gahini mwene Adamu na Eva, kugira ngo uzamubona wese atazamwohereza kwiga pe.Twe niko tubibona, mu maso yukwemera guke kwacu.

Ntimubiduhore na mba niba tubibona nabi, kuko niko biri.Ariko byakagombye guhinduka, kandi nta wundi uzabihindura, atari wowe .

2.Twabashimiye gahunda yo kwitunga mwatangije muri za Paruwasi, kandi turabona ko aho babyitayeho, bitangiye kwera imbuto, haba mu butumwa no mu kwemera kw’Abakristu. Ese ntimwakwicisha bugufi, mugasaba les cures, ko mubyinjira muri paruwasi buri kwezi, bafatanije ni nama z’umutungo, hajya hagira ikigenerwa guhabwa Abapadiri, kikaba kizwi, buri kwezi, bijyanye nubushobozi bwa buri Paruwasi, kandi kikunganira Diyoseze mu guha padiri wayo imibereho myiza? Mbese mu gihe Padiri agitegereje Intentions de messe, Paruwasi ikaba igize icyo imuha, bityo agashobora kwigurira agasabune, aga kolgate, ndetse nako gakarita ka telephone akakabona atagombye kujya gusaba umuhisi n’umugenzi? Mwibuke kandi ko buri mwaka, ifaranga rigenda ritakaza agaciro, mujye munibuka ko udufaranga mugenera padiri nta gaciro tuba dufite mu nyaka itanu, ugereranije nibiri kwi soko n’ibiciro biri ku isoko.Urugero, mu myaka ibiri ishize, washoboraga kugura inkweto ibihumbi bitanu, ariko kuri ubu udafite ibihumbi 10 ntazo wabona.Ubuzima bwikubye inshuro zirenga ebyiri.

3. Kugira ngo Abapadiri bunganire Diyoseze mu bibazo by’umutungo ifite, mwikomeza kubuza Abapadiri kwigisha abana b’igihugu mu mashuri yegereye Paruwasi barimo, kandi abize ibijyanye n’uburezi muri za KIE, nibareke gukomeza kubaho badafite icyo binjiriza diyoseze, ahubwo nibajye kuyobora ya mashuri ya kiliziya ari gupfirirana kubera kuyoborwa nabi nabishakira inyungu zabo gusa, batitaye ku za Kiliziya, hamwe usanga barayagize akarima kabo, batitaye na busa ku nyungu za Kiliziya. Kuki Abapasiteri bayobora amashuri y’Amatorero yabo? Ni uko bize kuturusha? Ababikira n’Abafurere bo se? Mwongere mubitekerezeho,kandi mwanzure.

4. Abapadiri bahembwa, twumvise ko kugeza ubu cyakemutse ko bafite icyo basigaye batanga ku mushahara wabo muri Diyoseze, nubwo ngo byabaye intambara ikomeye. Ntikikabe rero icyo kugura essence y’imodoka ya Musenyeri (Twumvise ko itungwa na budget umuntu atakirirwa avuga muri aka kandiko, reka tubigire ibanga), ahubwo nafashe mu gihe za intentions de messes zitaraboneka, maze padiri wirirwa agokera abandi bapadiri bakora, bafite na za advantages nyinshi zinyuranye, nawe asubizwe icyubahiro cye nk’ikiremwamuntu.

Wasobanura ute ukuntu umupadiri nka Innocent Nshimiyimana(Djuma), yahembwa ibihumbi biyingayinga Magana inani(800.000Frws), akabana nabandi birirwa mu butumwa, ukwezi kwashira nawe akazaza gutonda kuri RIM ngo nibamuhe intentions ,hamwe nuwirirwa muri Pastoral, kandi we aba yamugokeye?

5. Ibyo kujya cyangwa se koherezwa kwiga, ntabyo turwanira, amazi yarenze inkombe. Cyakoze twabisabira kohereza abapadiri bakiri bato, bakajya kwiga ibifitiye dioseze akamaro, ku buryo bazavayo bagishoboye, aho koherezayo umuntu ngo ni uko yari cure gusa, kandi azagaruka nta gatege akifitiye. Ni byiza ko hagenda nabazaza kwigisha mu maseminari, ariko nibajye no kwiga les siences profanes, zizunganganira diocese muri ibi bihe bikomeye by’ubukene bwifashe nabi.Kuki Padiri atajya kwiga Medecine, kugira ngo ejo Diyoseze nishinga Ivuriro ryigenga azabashe kuriyobora, aho kuriha umulayiki uzarikoresha icyo yishakiye?Aha mutwumve neza ,ntacyo dupfa nabo bavandimwe bacu, ariko ni ukureba kure.

6. Mu bushobozi bucye dufite, nimushyireho isanduku yubufatanye, nibinaba ngombwa, umupadiri uzajya ugira ikibazo ajye agira icyo aguzamo,bihereye ku migabane azaba afitemo, azishyure agize inyungu iciriritse ashyiramo.Ibyo byazorohereza na padiri econome uhora arwaye umutwe buri wa mbere, kubera kumva utubazo dutandukanye tw’abapadiri nubukene bwabo.Twasanze muri iki gihugu, Padiri wo muri Diyoseze ya Butare, ariwe wenyine usigaye mu Baturarwanda, udashobora kugira aho yaguza, cyangwa se ngo agire ikigega cy’ubwisungane cyamurwanaho ngo yiteze imbere.Azaba yatanze iki?Yazigamye iki? Turushwe n’abarimu koko?

7.Ko buri mezi 3 musaba amaparuwasi raporo, kuki twe mutaduha raporo yuko umutungo wa diyoseze wifashe, nuko ukoreshwa, nk’amazu ya diyoseze imprimerie, garage, Procule,nibindi byinjiza, kugira ngo tutazajya dusangira ubusa ngo twitane ibisambo?Mubigerageze rwose, ni uburenganzira bwacu.Nk’ubu biteye isoni kubona twumva ngo hariho Univerisite catholique de Save ya diyoseze, ariko ntitumenye ikoreshwa ry’umutungo wayo, ngo tumenye ko hari icyo imariye Diyoseze.

Ese ni akarima kihariye ka Musenyeri na Vicaire we? Twumva ko Diyoseze yacu iri kubaka amazu mu mugi wa Butare. Ni byiza, ariko ntacyo bizatumarira nacungwa ntitumenye uko akora nicyo amariye Diyoseze mu bibazo by’ubukene. Mwibuke igihe Nyakwigendera MusenyeriFelicien Mubirigi(Imana imwihere amahoro n’imigisha) ava ku murimo wa Econome wa Diyoseze, uko mwatubwiraga ngo asize igihombo gikabije. Cyatangiye ryari? Cyaje gite? Na Univerisite aho siko bizagenda, mukabitubwira amazi yararenze inkombe? Mujye muduha raporo, tumenye ibintu bya Diyoseze yacu uko bimeze igihembwe ku gihembwe, ni uburenganzira bwacu.Ibyo byanatuma nubwo bukene tububamo gikirisitu, tudahora twikekana ku busa.

8.Mwagize neza kutwibutsa uburenganzira bw’abakozi bakora muri za Paruwasi. None se Nyakubahwa Mushumba,Padiri warenganijwe na Diyoseze imukoresha, niwe uzajya guharanira uburenganzira bw’abo nawe afite ububasha bwo kurenganya!! Burya mu nama mwarabivugaga, twe tukisekera . Kugira ngo bishoboke, reka tukugire inama yubaka: Banza uhe abo ukoresha (Abapadiri) uburenganzira bwabo bw’ibanze, nabo bazabone guha uburenganzira abo bakoresha, naho ubundi bwaba ari ubupagani cyangwa se ubufarizayi, dukoresheje ijambo ryo muri Bibiliya Ntagatifu. Hera ku basaza ubaha udufaranga two kubashajisha, twe, turacyari abasore, tuzakomeza kwihangana. Nahubundi birababaje, aho wakorera diyoseze mu bwihangane, ukiri muto, ukazarinda usazira mu maganya, ko itaguha utwo Kiliziya yakuzigamiye. Nabwo ni uburenganzira bwabo.

9.Diyoseze yacu iri muri nke zifite abapadiri benshi I Burayi. Ese mwasabye buri mupadiri uri I Burayi kwigomwa byibuze buri kwezi akajya agira umwe muri bagenzi be atangira udufaranga twa intentions de messe, bityo bikagabanyiriza diyoseze umutwaro? Rwa rukundo twigisha abandi, nirudatangirira kubo duhora twita abavandimwe (Les confreres, nkuko Nyakwigendera Padiri Isaac,( Imana imuhe amahoro n’imigisha), yakundaga kubivuga ruzagaragarira he handi? Mubahe akanya ko kutaba ba Nyamwigendaho. Bibananire, ariko mwabibasabye, maze tubimenye ko byabananiye kugaragaza ubuvandimwe no gufasha Diyoseze mu bukene.

10.Twababwiye Nyakubahwa ibyo twatekerezaga kubyo tubona muri diyoseze yacu cyane cyane ibyerekeye imibereho y’Abapadiri, twibanze kuri ba Vicaires.Nitwongera guhura, tuzavuga no ku ba Cures, nyuma tunarebe ibijyanye na les Services Generaux. Turashaka kubaka gusa.Twifuza ko iyi nyandiko mwazayiha ya commission yanyu du clerge,( itarimo umuvicaire numwe), ikayisoma, ikayisuzuma, ikagufasha gufata ibyemezo byo guhindura ibyo twagaragaje bitagenda . Kandi ni ibintu byoroshye guhinduka, habura gusa ubushake. Natwe twiyemeje kuba twagira uruhare murizo mpinduka twifuza. Nta mahane twabigiranye na busa, twe turabona ko ari umuganda mu kwiyubakira Diyoseze. Mubisome mwitonze mudahereye ku bipinga gusa, no kubibonamo amahane. Hari nibindi twari buvuge, ariko twihanganye, turabireka, kugira ngo tutishyira hanze cyangwa se tudashyira Diyoseze yacu hanze, kandi tuyikunda.. Nimubona hari icyo mwakosora, ni amahoro, nimubona kandi nabwo ntacyo bivuze, nabwo bizaba bibaha amahoro ku giti cyanyu. Ku mugani wa wa muririmbyi ngo “amahoro ku giti cy’umuntu nuburenganzira bushobotse, mu migirire yawe nabandi, atabangamiye rubanda, kuko bazira kubimugirira nabo.” Nibwo burenganzira vicaire w’I Butare yaharaniraga. Nabugeraho Imana nayo izahabwa icyubahiro. Hagati aho, reka dusoze tugira tuti”CONSIDERATE IESUM” in secula seculorum ,AMEN

 

Revolisiyo muri Kiliziya Gatolika itangiriye muri Diyosezi ya Butare.

Kimwe mu biranga revolisiyo ni ugushira ubwoba umuntu agatangira kubwiza ukuri umurenganya ati “ndabyanze”. Imwe mu mpamvu zitera revolisiyo ni uburyamirane (injustice) hagati y’abavukana, abakora umurimo umwe,… Akenshi ukora revolisiyo atangira avuga ibitagenda ndetse agatanga inama. Iyo ubwirwa avuniye ibiti mu matwi akenshi yumvishwa ku  bundi buryo! Isomere igice cya mbere cy’iyi baruwa abapadiri ba diyosezi ya Butare bandikiye umushumba wayo bamugezaho akababaro ka bo. Ubwanditsi

INTABAZA IREBA DIYOSEZE GATOLIKA YA BUTARE : Ni ryari Padiri wungirije azafatwa na we nk’ikiremwamuntu ?

Par:Abapadiri bungirije ba Diyosezi ya Butare

Kuri mikoro, Myr Philipo Rukamba, Umushumba wa Butare

 

Itsinda ry’Abapadiri Bungirije

(Assistants Parish-Priests)

Diyoseze BUTARE

B.P.224 BUTARE

appriestsbutare@yahoo.com

IBARUWA IFUNGUYE ABAPADIRI BUNGIRIJE BA DIYOSEZE YA BUTARE BANDIKIYE Nyiricyubahiro Musenyeri FILIPO R U K A M B A , Umushumba wa Diyoseze GATOLIKA YA BUTARE

Mugire amahoro y’Imana, Nyakubahwa Mushumba.

Ni Ryari Padiri wungirije azafatwa nawe nk’ikiremwamuntu?

Intangiriro

Twebwe, Abapadiri bungirije(Les Vicaires cyangwa Assisants Parish-Priests) bo muri za Paruwasi zo muri Diyosezi Gatolika ya BUTARE, dutinyutse kubandikira, nubwo tuzi ko nta burenganzira dufite bwo kuba twabagezaho akarengane kacu, kuko turabizi Kiliziya ntabwo yigera irenganya abana bayo; uko twabyigishijwe, kandi tubyemera tubikuye ku mutima: KILIZIYA ni NTAGATIFU, GATOLIKA, KANDI ISHINGIYE KU NTUMWA. Tubanje rero kubiseguraho Nyakubahwa Mushumba, Mwebwe babyeyi dukunda . Ariko rero, Umunyarwanda yarivugiye ati:” aho kunigwa nijambo, wanigwa nuwo uribwiye”, kandi “nta nduru irwana ningoma”. Turagerageza rero kuvuga muri macye ibitekerezo byacu, cyangwa se akababaro kacu, mu magambo avunaguye, kuko naho twahuriye ntitwahatinze, kubera ko twari duhangayikishijwe numutekano wacu bwite, dutinya ko hagira uwahadusanga, tukaba twabazwa impamvu ituma duhura, tugaterana nta burenganzira tubifitiye , kuko Abandi bapadiri bawe aribo ABA CURES, ujya ugira umwanya wo kubahuza ukumva ibitekerezo byabo cyangwa se akababaro twebwe ABA VICAIRES, ngo tubatera, kuko bo babifitiye uburenganzira, kandi turacyeka ko ahari nta kanya mufite ko guta ku bitekerezo byacu.

Mutwihanganire rero , Nyakubahwa Mushumba, tubasabye akanya gato ko gusoma byibuze aka kandiko tuboherereje, kuko tukanditse tugakuye ku mutima wuje amaganya n’agahinda byinshi ,kandi rero “Ntawe utaka atababaye”, nubwo umunyarwanda wumuhanga wo hambere aha, yakomeje agira ati “ Umutima usobetse amaganya ntusobanura amagambo”,kandi ga burya koko, “umutima wa Vicaire watanze uwa Cure kumera imvi”.Cyane aha turavuga umutima wa Vicaire wi Butare.Murihangana rero nidukoresha amwe mu magambo atumvikana neza cyangwa se asa naremereye, icyingenzi ni igitekerezo cyacu bwite , twifuzaga kubagezaho mu ngingo zikurikira:

  • Ikibazo cyo kujya no koherezwa kwiga

  • Ikibazo cy’imibereho mibi ya Padiri wungirije

  • Isanduku y’ubufatanye y’Abapadiri ba Diyoseze

  • Abapadiri bakora bahabwa imishahara: Kwikunda bikabije

  • Bimwe mu bisubizo bishoboka

1-IKIBAZO CYO KUJYA NO KOHEREZWA KWIGA

Mukigera ku ngoma hano iwacu I Butare, Nyakubahwa Mushumba , mwivugiye mu nama ko muzajya mwohereza abapadri kwiga mukurikije PROMOTION, aribyo kuvuga mukurikije uko bakurikirana mu myaka, mu guhabwa Isakramentu ry’Ubusaserdoti. Ese nyuma gato, byaje guhinduka bite ngo mujye mubohereza mukurikije ko ari abapadri bakuru? Dufatiye ku ngero za hafi, uretse abagendaga baturutse muri za Services generaux (Ba Chansoriye :Romani, Ruzibiza na Musangwa), ba Economes, nabahoze bayobora CARITAS cyangwa urubyiruko mu rwego rwa Diyosezi(Ba Padiri Masinzo Jerome , Mukwiye Fideli, Venusiti Ndahimana ,Gerigori Nsabimana, Rutangusa Emmanuel ,Tubane Emmanuel, Karoli Hakizimana, Janvier Gahonzire na Edouard Sinayobye ), Abakoraga muri Seminari no mu mashuri(Mugengana, Daniel, Benedigito, Mariko na Musinguzi), nta wundi mupadiri wungirije wigeze woherezwa kwiga aturutse muri za Paruwasi kandi ari Padiri wungirije, kereka Padiri Remy Bizimana wari wungirije I Cyahinda, kuko nawe ni bene wabo bari babimusabiye, ariko amakuru dufite, atubwira ko nawe mwamwemereye ku kaburembe, kugeza nubwo mumukurikiranayo igitaraganya ,mumubuza amahwemo, ngo agaruke i Butare ataranarangiza no kwandika igitabo gisoza amasomo yakurikiranaga. Ese nuko mwasanze kuba padiri wungirije ari no kuba mu mutwe nta kigenda ?Ku buryo se, kuri mwebwe,Nyakubahwa , aramutse yoherejwe kwiga byamunanira cyangwa se tuvuge ko kwiga kwe ntacyo byagiriraho akamaro Diyoseze?Nyamara dore urutonde rw’Abapadiri bakuru boherejwe kwiga muri iyi myaka, nyuma yuko mwivugiye ko muzajya mukurikiza Promotion ,ahubwo bikaba bigaragara ko mukurikiza ko bari Aba Cures, mukabohereza bigaragara ko ari ukubahembera umurimo babakoreye muri Paruwasi mwari mwarabagabiye, cyane uwo kubahakwaho ari nako bababwira amakosa ya ba Vicaires mwabashyize mu biganza ngo babagenge uko bishakiye, kandi babamenyeshe, umunsi ku munsi imyitwarire yabo, cyane cyane ibyo bangiza, kurusha ibyo batunganya: Padiri Gahamanyi yagiye yari Cure wa Gakoma, Padiri Nyakwigendera Bigirimana Pascal yari cure ku Ruyenzi, Padiri Gakwaya yari cure wa Simbi, Kiyenje Denis yari cure wa Byiza, Mwageni Honoratus, Cure wa Nyamiyaga, Joseph Kaye, cure wa Karama, Egide Gatari nawe yari cure wa Kiruhura, Ntabomenyereye, Cure wa Katedrale , Faustin Nzabakurana, cure wa Nyamiyaga. Abo ni bamwe dushoboye kwibuka. None hagiye kwiyongeraho na Bwema Lambert, cure- doyen wa Save na Deo Birindabagabo, Cure-doyen wa duwayene ya Mugombwa. Ntitwakwibagirwa kandi no kubikwibutsa ko benshi mu bagiye babasezeraho bakava mu gipadiri nabo mwabohereje kwiga bari ba Cures.

Mwabashyizemo icyizere cyose, ariko bagarutse bavuye kwiga ku mafaranga ya Diyoseze, babereka ko mwari mwarabibeshyeho (Aha twavuga nka Padiri Gakwisi,Gahaya na Uwemeye). Cyakoze turabashimira ko muri abo ba cures tumaze kuvuga haruguru, mwigeze kwibeshya neza mukoherezayo utu vicaires 2 gusa twi mpoza marira, niba ariko twabivuga, kuko byabaye irengayobora muri gahunda mwihaye, kandi mugerageza gukurikiza nta kwibeshya na gato, aritwo Padiri Kanyamahanga Jean Baptiste na Remy Bizimana.(Kanyamahanga yari vicaire mu Byiza, naho Remy ari i Cyahinda nkuko twabivuze haruguru). Tuboneyeho nakanya keza ko kwibwirira abaherutse kugirwa aba cures bashya vuba aha ngaha, ngo babe begeranya ibya ngombwa byo kuzajya kwiga vuba, dore amahirwe yabo ageze ku muryango, batazavaho bica itegeko n’umuco, ndetse na Tradition bya Diyoseze yacu Ntagatifu ya Butare.., kimwe na Padiri Gasirabo, shansoriye mushya,nawe abe yitegura kugera ikirenge mu cya bakuru be bamubanjirije kuri uwo murimo.Ariko ibi ntibyatubuza kwibaza na none: hari aba vicaires bagerageje kujya kwiga ku buryo bwabo bwite cyangwa se kungufu, Diyoseze ikabima ubushobozi, ndetse bamwe bakabihanirwa, cyangwa se bakanagirana amahane n’Umushumba, ku buryo kugeza ubu ndetse hari bamwe bataranabona ubushobozi bwo kujya kuzana impamyabushobozi zabo, kuko nyine bize nta bushobozi bafite, barangiza kwiga, bakabura uburyo bwo kwishyura ngo bahabwe ibyo bigiye. Aha twavuga nkuwahoze ari Padiri Herman, Padiri Francis na Padiri Michael Mukiibi.

Ese Diyoseze ntiyabacira inkoni izamba byibuze bagahabwa uburyo, ni ukuvuga ubushobozi , n’uburenganzira bw’ uko babona ibyo bagokeye, nubwo, Nyakubahwa , nkuko mukunze kubyivugira kenshi, baba barabigezeho musanzwe mufitanye amahane? Ayo mahane se, nuko guhimana bene ako kageni , ntiyaba ari bimwe mubyatumye mugenzi wacu Padiri Herman abihirwa, kugeza ubwo agusezera, akigira mu buzima busanzwe? Ubwo ni ubutabera Kiliziya Gatolika, kandi Ntagatifu idutoza pe. Ese ubwo mubona nta kibazo gihari? Hari uwahoze ari cure asaba kujya kwiga, none ubu yagize ibyago byo guhananturwa kuri iyo ntebe asubira ku bu vicaire ku buryo butunguranye, none inzozi ze zasubijwe mu isaho nka ya merwe, habe byibuze no kubona amahirwe yo kujya kwiga i Save muri ya Univerisite yanyu. Uwo ni Padiri Foruduwaridi Kanamugire. Nakomeze kwihangana, nubwo ari hafi yo guta umutwe, akabona ubwato, dukurikije uko tumubona, kandi nawe uko abyivugira, nk’uko yabitwibwiriye nyine, iyo abitekerejeho, cyane cyane ko we yiyemerera ko na These ye ya Dogitora yarangije kuyikusanya, mbese nkuko umukurambere wacu Mgri Alexis Kagame yari yarabigenje mbere yo kujya i Burayi kwiga. Nahumure Kiliziya izamushakira abajyanama bize ibijyanye no kwiyumva nka ba Padiri Visenti NYAMAGANDA cyangwa se abazamukorera suivie namara kwiruka ku musozi.Cyakoze ubwo twari muri aka kanama, yadutangarije ko noneho mwaba mwaramwibutse, mukaba mumuteganiriza kuzajya kwiga muri Espanye vuba aha. Ngo na padiri Eric ari mu nzira. Ni byiza ko mutangiye kwerekeza amaso kuri ba Vicaires.

Birabe atari cya cyizere kiraza amasinde, tuzabibara tubonye bagiye. Tuzi neza ko ibi tubyanditse nta mpinduka dutegereje mu gihe cyose mukiri ku ngoma I Butare, Nyakubahwa Mushumba hamwe nibyegera byawe twiyiziye neza. Ubu se Nyakubahwa Mgri Gahizi ugera aho aterana amagambo mu nama, namwe muhibereye, n’Abapadiri ndetse amakuru afite gihamya atugeraho, tuzi neza ko no mu nama y’Abajyanama bawe (Les Consulteurs), yigeze kubwira umwe muri bo wari umubwiye ngo najye agira icyo ashyira mu isanduku ya Diyoseze ku kayabo k’umushahara uyingayinga miliyoni 2 buri kwezi (Ahembwa miliyoni 1,800Frws, utabariyemo izindi advantages), ati “ntayo nzatanga, niba nawe ubishaka uzajye kuyiyobora”.(Aha yavugaga univerisite gatolika yanyu y’i SAVE cyangwa CUR mu magambo y’Impine yi Cyongereza).Turaza kubigarukaho, tuvuga ku kibazo cy’Abapadiri bahabwa Imishahara.

2-IKIBAZO CY’IMIBEREHO MIBI YA VICAIRE/UBUKUNGU

Nyakubahwa Mushumba, twahereye ku kibazo twibaza, usanga kigaragaza ko nta burenganzira dufite muri Diyoseze yacu, cyakoze ntitukubuza gukomeza gushyira ubusumbane mu bapadiri ba Diyoseze yawe, niba ariyo Ligne cyangwa Vision pastoralewahisemo, kandi buri Mugabo agira uburyo bwe, ntabwo tugusaba kubuhindura, niba bukunogera , hamwe nibyegera byawe. Cyakoze noneho ikibazo tukubwira muri iyi ngingo, turifuza ko wagitekerezaho bihagije, ufashijwe nibyo byegera byawe. Ni ikibazo cy’imibereho, ndetse tutatinya kuvuga ko ari mibi pe . Umuromani yaragize ati: Primum vivere, deinde philosophari.

Nyakubahwa Mushumba, turavuga uko tubayeho, nyuma tuze no kugufasha gushaka ibisubizo. Erega natwe turatekereza!! Niba ujya ubyemera, twe ntitubizi .Urugero rufatika, kandi rwa hafi, ni ukuntu washyiraho urwego rushinzwe abapadri (Commision ya Clerge, benshi bakunze kwita Inteko y’Abaneguranyi), hakajyamo aba Cures gusa nta muvicaire numwe ugiyemo. Ni ikimenyetso cyiza kandi gifatika kigaragaza ko Vicaire nta gaciro afite imbere yawe. Uti “ni abandi ba padri bagenzi babo babatoye?”. Aba vicaires bawe bazi ubwenge burya, ntukabakinishe, ntibari kujya kurwanira uruhare rw’intare, bareba ijisho rya Bihehe rinagana, ku mugani wa Bakame. Bazarya duke boze akarenge, wa mugani wa ya ntashya y’I Burundi.

  • Ikibazo cya Intentions de Messes

Tumaze kubimenyera ko dutegereza igihe mushakiye mukaziduha. Turabashimira. Twongere tubisubiremo,Turabashimira tubikuye ku mutima pe! Amezi aragenda akaba 3 cyangwa 4, twicaye, twifashe mapfubyi, tutazi igihe muzagira icyo muduha,Babyeyi . Ikibabaje kandi giteye impungenge, ni uko buri gihe uko ukwezi gushize, duhora tuza kuri RIM, tubaza “ngo ese ntacyo baradushyiriraho?” Abakozi bo muri RIM bakaduseka, bakazunguza umutwe, natwe, tukikubura, tukitahira. Ni ukuzageza ryari tuzakomeza kwihanganira ako gasuzuguro gakabije? Biratubabaza kubona abasaza bakuru nka Padiri Helemenegilide, nabandi bakuru bacu bahindurwa urwamenyo nabo bana bakora muri RIM, igihe bagiye bagasanga kuri Konti zabo ntagihari, kandi bari bafite amizero mahire yo kugira icyo bahasanga, kuko “Umukozi wese akwiye igihembo cye” niko Databuja Yezu Kristu yasize atubwiye. Ntituzi aho mwahereye mubihindura uko mwishakiye n’igihe mwabihinduriye. Kereka niba mufite gihamya ko aho mwadutumye mu ma Paruwasi , turi Inkorabusa, cyangwa nta gaciro muha umurimo dukora mu muzabibu wa Nyagasani. Ibyo nabyo mwabitubwira tukabimenya hakiri kare, kugira ngo badufate nabi bene ako kageni.Turasuzuguritse pe.

Nyamara tukiga Theologia, batubwiraga ko “les proches collaborateurs des Eveques sont les Pretres”. Aribyo bishatse kuvuga ko Abafasha bimena cyangwa b’Akadasohoka b’Abepisikopi ari Abasaseridoti.(Aha haravugwa aba Cures /Aba Vicaires nta tandukanirizo ).Ese Nyakubahwa ,ibyo byaje guhinduka bite, cyangwa ryari? Muzabitumenyeshe kuko iyo twitegereje, dusanga mwita ku bakozi bo muri Economat kurusha abapadiri banyu.Bo uburenganzira bwo kubona icyo bakoreye(Umushahara), buri kwezi murabwubahiriza.Naho Padiri, we mufasha wawe wa mbere kandi w’akadasohoka, agategereza igihe mumugiriye impuhwe, mukagira icyo mumuha cyangwa se mumujugunyira. Aha mwavuga muti ese yaje mu bupadiri hari umushyizeho agahato?Narusome niwe warwishigishiye, yemere no kubaho nabi, ni akazi ke,wa mugani. Ibyo turaza kubigarukaho ku kibazo cy’imishahara yabo niy’abapadri bakora bahabwa imishahara .

Ariko rero , Na Papa Fransisiko aherutse kwibutsa Abasenyeri i Roma ko bagomba kwita ku mibereho y’Aba padiri bo muri diyoseze zabo. Kereka niba abo muri Diyoseze ya Butare bitabareba. Kandi koko dukurikije uko tubibona, twebwe abo muri Diyoseze ya Butare, rwose ntibitureba na busa .

Nyakubahwa Mushumba, turagusaba ko watubwirira abajyanama bawe mu by’umutungo, ko byibuze bazajya batubwira mu gihe twaje mu nama ihuza abapadiri na Musenyeri(Presbyterium) uko umutungo wa diyoseze wifashe, nigihe urwo rusenda ruzajya rubonekera, kugira ngo niyo hagira uwikopesha, ajye amenya igihe abwira ufite ikaye ko azamwishyura igihe iki niki, aho guhora tuziritse ku gati cyangwa ku katsi, tunakaziritseho nuwadupfa agasoni. Ibi ariko ntibireba ba Vicaires bonyine, hari na ba Cures bigeraho, cyane cyane abatarabonye umwanya wo kwigwizaho umutungo wa diyoseze igihe bari bakiri ku ibere cyangwa ku bigega bitandukanye bya diyoseze. Benshi baratubwira ngo byibuze na Nyiricyubahiro Mgri J.B. Gahamanyi (Imana imuhe amahoro n’Imigisha), we, waramutakiraga akagira nicyo agupfumbatisha, ngo undi we ntituzi aho ahaha ashyira.

Hari umwe mu ba padiri ba basaza uherutse kuvuga ati: “ Ese ko twumva ngo ahora i Burayi avanayo iki , ko Gahamanyi we byibuze iyo yavagayo, uwamusuhuzaga yamenyaga koko ko avuye guhahira Diyoseze, cyane cyane Abapadiri n’Abafaratiri be?” Arongera ati:” aho ibyagatunze Diyoseze ntibishirira muri izo ngendo za hato na hato?” Irya mukuru riratinda ntirihera!!

. Imibereho ibabaje ya Padiri vicaire: Pauvreté évangelique forcée??

Tumaze gushishoza, twasanze benshi mu ba cures ari na ba Economes muri za Paruwasi. Barica bakanakiza. Ni ububasha wabahaye kuri ba vicaires. Izo ni izi zikurikira: (Paruwasi Gikore, Mugombwa, Kibirizi,Higiro,Kirarambogo, Rugango, Ruyenzi,Nyamiyaga, Mugombwa, Simbi na Nyumba). Izi paruwasi zose tumaze kuvuga, ba Cures ni nabo ba Economes. Vivacire rero akaba ntaho ahurira nibijyanye numutungo wa Paruwasi,uretse gusinya gusa ku mpapuro za raporo bakuzanira buri mezi 3. Hari bamwe muri ba Vicaires bihagararaho, bakanga kuzisinyaho. Abo ni abagabo. Ni hahandi rero ubuzima bwabo buteye impuhwe, hamwe akwiye gusabirwa, tugira tuti” Kubw’ubukene bwe bukabije, mugirire impuhwe, kandi uzigirire n’isi yose”. Ese Nyakubahwa Mushumba, wakemera ko hari aba vicaires batagira ikarita yo guhamagara ya telephone, bikaba ngombwa ko basaba M2U, umukozi ukora mu gikoni cyangwa umuzamu (Aba bo buri kwezi byibuze barahembwa, Paruwasi ikagira icyo ibaha, mbese bafite ubuzima bwiza kurusha ubwa Vicaire), kugira ngo bashobore guhamagara kuri Economat, babaza ko hari icyo mwabashyiriyeho? Niba mugira ngo turavuga ibihuha, nimugire umwe mu ba Cures-Economes muhamagara mumubaze amafaranga ya Communication bagenera vicaire, nayo bo ubwabo bigenera, murasanga ari agahomamunwa pe!!!! Cyangwa bakaguza umwarimu wa Primaire cyangwa umucuruzi wo ku gasantere, agatike ko kugera i Butare, aje kureba ko hari icyo mwamushyiriye kuri RIM, kandi aba yamwijeje ko ari bumwishyure avuyeyo, agatahana ipfunwe, kuko ntacyo yaronse, akabura nikinyarwanda cyo kumusobanurira uko byamugendekeye. Ubwo rero akaba ahindutse BIHEMU, kandi ejo azigisha abakristu muri Kiliziya ko batagomba kujyamo bagenzi babo imyenda (Social justice). Azahera he rero yigisha, ko bitandukanye nuko abayeho, kandi aribwo bushake bwanyu, Nyakubahwa Mushumba ? Cyangwa se muzarebe muri za Raporo zisoza igihembwe, zituruka mu maparuwasi, muzasanga ahari Communication handitse ko hasohotse amafaranga zero. Ni ukuvuga se ko nta butumwa bushobora gukorwa buri kwezi hakoreshejwe itumanaho? Cyangwa Cure akoresha aya paruwasi nkuko asanzwe abigenza, Vicaire we akirwanaho kuri bwa buryo twavuze hejuru? Kandi ashinzwe amashuri, urubyiruko n’ibindi, bimusaba kuvugana nabo ngo bahane gahunda y’ubutumwa…. Azabyifatamo ate? Ko na Komisiyo y’umutungo, kandi henshi nta nizibaho, ntibazakubeshye, ni Cure witwa iryo zina gusa, n’agatsiko kabantu bo mu kwaha kwe gusa.

                                                                  

Ikindi ni ubuzima busanzwe bwa buri munsi: Ese mwari muzi ko Nyakubahwa Mushumba, hari ba Vicaires uzasanga barimo imyenda (Amadeni) ku du centre begeranye, aho bagurira agasabune na ka Kologate, ndetse numuti wo guhanagura inkweto, bizeza ababibahaye ko ukwezi kuzashira bakishyura? Abenshi mu ba cure bababwira ko ngo ari ay’inzoga vicaire aba yaranyweye kuri utwo dusantere. Nabyo birashoboka, kuko kuri Paruwasi inyota iba yenda kuhamutsinda. Nyamara amezi agashira ari 3, birinda kunyura aho hantu ngo batabishyuza?Hari ndetse nabafata udufaranga abakirisitu babaha, bakatwikoreshereza muri gahunda zabo bwite, bityo bakabajyamo imyenda isebeje, kubera kubura icyo bagura agakarita, agasabune se, cyangwa kwikemurira akabazo kihutirwa.(Cyakoze aha twagaye natwe imyitwarire nkiyi igayitse iranga bamwe muri twe aba vicaires,, mu rwego rwo kwinenga no kugirana inama, tuti niba ari ugupfa, twemere dupfe kigabo sha!!). Murumva se atari mwe mutera bamwe mu ba padiri banyu kuba Malhonnetes ( Inkundamugayo), kubera ubukene mubashyiramo cyangwa se mubashoramo ku gahato? Byarangira, mukirirwa muvuga ngo mufitanye nabo amahane? None se niba padiri Econome adatekereza ko mugenzi we utari Econome akeneye agasabune ko koga cyangwa ka kologate ko koza mu menyo, namwe mukamumaza amezi 3 ntacyo mumuhaye, mwibwira ko icyo gihe abeshejweho n’inema ntagatifuza? Erega bose ntibabonye akanya ko gusahura za Paruwasi mwabaga mwarabagabiye ngo bazisige ari ibisenzegeri, nkuko ab’i Mugombwa babigenje mu gihe cya vuba aha, igihe biteguraga kwimuka no kujya kwiga…..Yezu ati “Abana biyi si barusha cyane ubwenge abana b’urumuri”.

Muzasome neza Raporo ya Remise et reprise iherutse kuhabera, muzasanga ari Agahomamunwa cyangwa se muzabaze padiri Francois Xavier, cure wa Mugombwa, ahari we kubera ari umufirozofe, yashobora kumva no kutwumvisha situation metaphysique ya Paruwasi Mugombwa, nyuma y’isimburwa rya Padiri Nyakwigira kwiga (Si nakure yagiye kwigira ni hafi I Kiruhura,ahari kwari ukugira ngo abe aharuhukiye, dore Izina niryo hantu:Kiruhura=Kuruhuka) ,Deo Birindabagabo, kuko dusanga ari uburyo bwiza bwo kwimika umuco wo kudahana no koherezwa kwiga, ujyanye umucyo. Mwadufashije kuba les pretres honnetes koko?(Inyangamugayo).

Ese aho byagaragaye ko habaye inyerezwa ry’umutungo ku buryo bugambiriwe, muteganya iki kugira ngo mubikosore?Ariko ikosa nkiryo riramutse rikozwe na Vicaire, induru ziravuga, amakomisiyo agaterana, kuko ari uciye bugufi udafite kirengera wabikoze.(Cfr Moliere, Les animaux de la peste:Oser manger l’herbe d’autrui…Quel crime abominable!!!)

Ntacyo twigeze tuvuga ku bitunga abapadiri, kuko byaba ari ukwitesha agaciro, tugiye no kurwanira ibyo kurya, ariko rero mu buzima busanzwe bwo mu maparuwasi yanyu, twaje gusanga Vicaire agomba kwiyemeza kurya ibyo Cure arya, yabyemera atabyemera, kabone niyo yaba arwaye, kuko niwe byose ubigenga kugeza ndetse no ku nzoka ya vicaire. Cyakoze muzagire inama bamwe mu ba Cures banyu, bagiye kuzicwa nakayoga bafatira mu byumba byabo, kugira ngo bataza kugira ako bageza ku meza, ngo bagasangire nabo ba Nyakwicwa ninyota, aribo ba Vicaires.

Erega koko akayoga karahenda!!!(Niko aba ba cures bamwe bavuga, kandi iyi mvugo bayikuye kuwahoze ari cure muri Paruwasi tudashatse tuvuga izina,ariwe padiri Sekamana Diyonizio). Twaje kandi no kubabazwa nuko kubera ububasha bwa ba Cures-Economes, hari naho vicaire asuzugurwa ku mugaragaro numukozi ukora isuku, kugeza nubwo yanga kumukorera isuku mu cyumba cye, kandi yarabibujijwe na cure, kuko niwe umuhemba, mbese niwe mukoresha we, vicaire nyine akihangana, cyangwa akahikorera nta kundi. Ibyo guteka byo biterwa nuko Cure inzoka ye yaramutse, ndetse hamwe na hamwe wa mukozi wo mu gikoni ashobora kubwiriza Vicaire (kumwicisha inzara), kuko cure adahari, cyangwa se yajyanye imfunguzo za stok.(Ububiko bwibyo kurya). Birababaje pe. Hari aba vicaires babiduhayemo ubuhamya, amarira atubunga mu maso, bibaza iby’ imibereho yabo mu gipadiri, niba yarasize byose ngo yicwe n’inzara.Abantu b’abagabo ntibakagombye kuzira ibyo kurya. N’ubukene???

Kuri iyi ngingo, twasoza tugira tuti, ”Abasangiye ubusa bitana ibisambo”,ariko kandi harimo n’ubugome, cyangwa se ubupagani utamenya niba buva mu bukene, cyangwa se mu mitima yabo bayobozi mudushyiriraho ngo ni aba cures. Niba kandi aba ari amabwiriza ndakuka,kandi adasubirwaho muba mwabahaye YO KUBATINDAHAZA NO KUBICISHA INZARA, mwazajya mubitumenyesha, tukamenya natwe uko twibeshaho,cyangwa se twirwanaho. Urugero ni nko kutigera Nyakubahwa Cure aha vicaire uburyo bwo kugera aho akorera ubutumwa (Deplacement), cyangwa se bazana i Butare akahamuta ku bushake, kandi azi ko nta bundi bushobozi afite bwo kongera gutaha ngo agaruke mu butumwa muri Paruwasi. Ni kenshi Vicaire aza mu nama i Butare yirwanyeho ngo abone uko ayizamo, igihe rero atabonye agatike ko gusubirayo, abamutumiye, bakamugaburira gusa gusa, agakomeza kwirwanaho nyine, cyangwa akaguza umuhisi n’umugenzi, kandi atazi igihe azabonera ubushobozi bwo kwishyura. Nyabuneka nimutubwirire abo mwashyize muri za Services generaux, ko nibazajya badutumira mu nama bazajya banategenya itike yo gutaha,aho kutugaburira, tubunza imitima yuko tuza gutaha.Cyangwa rero tujye tureka kuza muri izo nama. Umunyarwanda akongera ati”Agahinda ki nkoko kamenywa n’inkike yatoyemo”, kandi ngo burya ” umu Cure utabushya, abwita ubumera”.Ibi se bizageza ryari?

3.ISANDUKU Y’UBUFATANYE BW’ABAPADIRI BA DIYOSEZE(Caisse d’Entraide)

Nyakubahwa Mushumba, ikibazo tugezeho ntikireba gusa Abapadiri bawe bungirije, kirareba nabandi bose. Ariko kubera ingorane twagaragaje hejuru, bo kibareba ku buryo bwihariye. Twakunze kugaruka ku gushyiraho isanduku y’ubufatanye bw’abapadiri, haba mu nama zitandukanye, haba ndetse no muri za sessions z’Abapadiri. Izo nama, tuzi ko namwe mwabaga muzirimo ndetse ari namwe muziyoboye. Icyakunze kugarukwaho kandi kikaba cyari gishyigikiwe na benshi, cyari icyifuzo cyo gushyiraho iyo sanduku, kugira ngo ijye itugoboka mu bihe bikomeye. Ariko se imyaka ishize ari ingahe biba gusa amasigara-cyicaro? Ese ibi ntibinagaragaza ko nibindi byemezo dufatira hamwe aba ari urwiyerurutso, kugira ngo hakorwe za rapports ko twahuye? Ese aha ntimwadusobanurira impamvu igaragara yaba yaratumye iyo sanduku itajyaho? Mwigeze kuvuga ngo nihajyeho itsinda ryiga uko iyo sanduku yazajyaho, nuko izajya ikora. Kujyaho kwiyo komisiyo byo tuzi ko yagiyeho.Ubu se ikora ite?Ese hari imyanzuro yagezeho?Niba se iyo myanzuro yaragezweho, harabura iki ngo ishyirwe mu bikorwa? Niba kandi barasanze iyo sanduku idashoboka, nabyo tubimenye.

Ese iyo komisiyo yaba yarabagejejeho raporo yibyo yakoze cyangwa se ingorane yaba yarahuye nazo? Nyamara iyo sanduku irakenewe byihutirwa, kuko hari umupadiri tudashatse kuvuga mu izina, wigeze kugira ibyago byo gupfusha mushiki we, arabahamagara abatabaza, mumwohereza kuri Economat ngo bamufashe.Ahageze bihutiye kumubaza amafaranga yaba afite kuri konti ye, basanga ntayo, nabo bati rero ntacyo twakumarira. Iyo atagira amahirwe ngo atabarwe na Padiri wari ushinzwe CARITAS ya Diyoseze muri icyo gihe, (dushimira tubikuye ku mutima), umurambo wa mushiki we ntiwari kuguma mu bitaro bya Univerisite i Kigali ? Kandi namwe yiyambaje nk’umubyeyi, nta n’amafaranga 100Fr mwanamuhaye ngo byibuze mugaragaze ko mumutabaye, kandi ko mwifatanije nawe muri ibyo byago, nk’Umwana wanyu. Uwo nuwo dushoboye kubabwira ba Nyakubahwa Mushumba. Nyamara se ni ryari duhora dusanga abakene bicaye ku muryango wanyu bategereje ubufasha? Ni byiza ko mubafasha, kandi ni inshingano zanyu. Natwe se tujye tuza kuhicara, dutegereje igihe mutubwirira ko nta mahane dufitanye? Cyangwa mwazashiraho umunsi Abapadiri banyu nabo bazajya baza kwifashisha, amazi atararenga inkombe.Twari twarishimye ko “intebe y’amaganya”,muri Economat, yavuyeho, ariko..izasubiraho.

Nyamara rero impamvu nyamukuru ituma iyo sanduku itajyaho ni ubwikunde bw’Abacures bumva bihagije, ku buryo nigihe bagira ibyago bataba bakeneye ubufasha buturuka ahandi, kuko umutungo w’Amaparuwasi bawugenga uko bishakira. Ntacyo twavuga kuri iyi ngingo ku bapadiri mwasumbishije abandi kuko bakorera Leta cyangwa Diyoseze, bahabwa imishahara ku giti cyabo,nyamara bakanabona na ya ntica ntikize ngo ni intentions de messes, iyo ibashije kuboneka,bayiteraho nabadafite icyo baronka buri kwezi. Abo se bo bakenera gufatanya na ba Vicaires ba NTAHONIKORAkoko? Kwaba ari ukwitesha agaciro cyane, mu kwifatanya nabo ba NTAHONIKORA. Ariko se ubundi iyo sanduku inagiyeho, nizo za Intentions de messes zikaba zitaboneka, cyangwa ziboneka igihe mubishakiye, iyo sanduku yo yajya ijyamo imisanzu ivuye he? Iki rero ni ikindi ikibazo gisanga ibindi uko bisanzwe, kikarushaho no kubikomeza kurushaho. Nyabuneka nimudushyirireho iyo sanduku, imisanzu nitwe tuzayitanga,kandi nitwe yazagirira akamaro.Byibuze Vicaire yajya abona aho aguza,igihe asumbirijwe, aho kujya kuguza mu banyamahanga.

                        

Biracyaza…

DUSANGIRIJAMBO : Ihangane wizigire Uhoraho, Ukomeze umutima, ube Intwari!

leprophI.Amasomo yo kuri iki cyumweru arakwigisha iki ?

Njye numvise anshishikariza kudaheranwa n’umwijima, kutigungira mu icuraburindi ry’ukwiheba , ahubwo akansaba gukomeza kwizera, gukomeza umutima no kuba intwari. Iyi rwose ni inkuru nziza ku munyarwanda wo muri ibi bihe ushobora gucibwa intege n’akarengane abona , mu gihe ahungetwa no kubona ko ikibi cyatsinze, abagome akaba aribo bafite ijambo, abagizi ba nabi akaba aribo bashyiraho amategeko yo gukandamiza rubanda ! Umunyarwanda wa none ashobora gucibwa intege no kubona abavusha amaraso y’abavandimwe babo bajya ahabona bagakubita ibyivugo, aho guhabwa induru bagakomerwa yombi ! Umunyarwanda mutaraga nta cyamubuza kubabara mu gihe abona ukuntu igihugu cye gitwarwa intambike, mu mucuri uteye inkeke.

Nyamara ibi byose bigiye guhinduka mu minsi ya vuba aha. Kuko nyine Uhoraho Imana yatoranyije  abantu b’intwari nabo bakiyemeza kwitangira kuzana impinduka nziza kandi yubaka igihugu cyacu.

Ese nawe waba wifuza gukomeza umutima no kubarirwa muri izo ntwari zigomba kwitanga kugira ngo umunyarwanda aronke ubwigenge busesuye  ? Fata icyemezo ahasigaye usabe Imana kugukomeza muri iyo nzira nziza .

Umunsi mwiza ku bahimbaza “anniversaire ” yabo y’amavuko  kuri iyi taliki, bose bose mbatuye aka karirimbo :

http://www.youtube.com/watch?v=CeCtRhHP0lQ

 II.Amasomo yo kuri iki cyumweru, 26/01; icya 3 gisanzwe – A 

ISOMO RYA MBERE: Izayi 8, 23 ; 9, 1-3

_____________________________
Mu gihe cyahise, Uhoraho yasuzuguje igihugu cya Zabuloni n’icya Nefutali, ariko hanyuma aha ikuzo inzira igana ku nyanja, hakurya ya Yorudani n’intara y’abanyamahanga. Abantu bagendaga mu mwijima babonye urumuri nyamwinshi, abari batuye mu gihugu cy’icuraburindi, urumuri rwabarasiyeho. Wabagwirije ineza ubasakazaho ibyishimo, none bariho bariyereka imbere yawe boshye abishimira umusaruro, baranezerewe nk’abagabana iminyago,kuko wabakijije umuzigo bari bikoreye, ingiga yabashenguraga ibitugu n’ikiboko cy’uwabakoreshaga agahato, warabijanjaguye nko kuri wa munsi w’ Abamadiyani.

ZABURI 27 (26), 1, 4a-d, 13-14
______________________

Inyik/ Uhoraho ni urumuri rwanjye n’agakiza kanjye.


Uhoraho ni urumuri rwanjye n’agakiza kanjye,
ni nde wantera ubwoba?
Uhoraho ni urugerero rw’ubugingo bwanjye,
ni nde wankangaranya?

lkintu kimwe nasabye Uhoraho,
kandi nkaba ngikomeyeho,
ni ukwiturira mu Ngoro y’Uhoraho,
iminsi yose y’ukubaho kwanjye.

Nyamara jye nizeye kuzabona ubugiraneza bw’Uhoraho,
mu gihugu cy’ abazima.
Ihangane wizigire Uhoraho,
ukomeze umutima ube intwari!
Rwose wiringire Uhoraho!

ISOMO RYA KABIRI: 1 Abanyakorinti 1, 10-13.17
____________________________________
Bavandimwe, mbinginze mu izina ry’Umwami wacu Yezu Kristu ngo muhuze ibitekerezo, mwirinde kwicamo ibice; ahubwo muhuze umutima n’umugambi. Koko rero bavandimwe, abo kwa Kolowe bambwiye ko mwifitemo amakimbirane. Icyo nshaka kuvuga ni uko buri muntu muri mwe agira ati «Jyewe ndi uwa Pawulo!» Undi ati «Jyewe ndi uwa Apolo!» Undi ati «Jyewe ndi uwa Kefasi!» Undi ati «Jyewe ndi uwa Kristu!»Mbese Kristu yaba agabanijemo ibice? Mbese ni Pawulo wababambiwe ku musaraba? Cyangwa se, mwabatijwe mu izina rya Pawulo? Kuko Kristu atanyohereje kubatiza, ahubwo yantumye kwamamaza Inkuru Nziza, atari mu magambo y’ubuhanga ngo hato umusaraba wa Kristu udakurizaho guta agaciro.

IVANJILI: Matayo 4,12-23
_____________________

Muri icyo gihe, Yezu yumvise ko Yohani yatanzwe yigira mu Galileya,yimuka i Nazareti ajya kuba i Kafarinawumu ku nkuka y’inyanja, mu rugabano rwa Zabuloni na Nefutali, kugira ngo huzuzwe ibyo umuhanuzi Izayi yavuze ati «Gihugu cya Zabuloni, nawe gihugu cya Nefutali, nzira igana inyanja, hakurya ya Yorudani, Galileya y’ abanyamahanga! Imbaga yari yigungiye mu mwijima yabonye urumuri rutangaje; n’abari batuye mu gihugu gicuze umwijima w’urupfu, urumuri rwabarasiyeho.»

Guhera ubwo Yezu atangira kwigisha agira ati «Nimwisubireho, kuko Ingoma y’ijuru yegereje!» Nuko igihe yagendaga ku nkombe y’inyanja ya Galileya, abona abavandimwe babiri, Simoni bita Petero na Andereya murumuna we; bariho baroha inshundura mu nyanja kuko bari abarobyi. Arababwira ati «Nimunkurikire, nzabagira abarobyi b’abantu.»Ako kanya basiga aho inshundura zabo baramukurikira. Yigiye imbere abona abandi bavandimwe babiri, Yakobo mwene Zebedeyi na murumuna we Yohani, bari mu bwato hamwe na se Zebedeyi; bariho basana inshundura zabo. Nuko arabahamagara. Ako kanya basiga aho ubwato na se, baramukurikira.Nuko Yezu azenguruka Galileya yose, yigishiriza mu masengero yabo, atangaza Inkuru Nziza y’Ingoma, akiza icyitwa indwara n’ubumuga cyose muri rubanda.

Padiri Nahimana Thomas