Category Archives: Revolution

Tom Ndahiro na FPR barenda guta ishabure bakiruka ku manywa y’ihangu.

téléchargement (1)téléchargement (2)

Tom Ndahiro wa Rushashya.net n’ibendera rya FPR

Mu nyandiko yasohotse tariki ya 28 Ukuboza mu kinyamakuru Rushyashya.net gikorera kandi kikanyuzwamo ibyifuzo bya Leta y’agatsiko ka FPR, uwiyita Cyiza Davidson yerekanye aho FPR ihagaze n’uko ibona impunzi ziri mu mashyamba ya Congo. Dore ibitekerezo by’ingenzi bizinduye Tom Ndahiro wiyita Cyiza Davidson:

  1. Ngo hari intambara izahanganisha impunzi ubwazo.
  2. Guhindura ku ngufu ishyaka ISHEMA umutwe wa gisirikare.

Mbere y’uko dusuzumira hamwe izi ngingo ariko reka twibutse ibi bikurikira:

Mu by’ukuri  abenshi tumaze kumenya neza imikorere ya FPR. Iyo ijya gukora igikorwa iki n’iki kigayitse igira intambwe ikurikira.

  • Intambwe ya mbere ni ukurema opinion. Muri iyi ntambwe, hakoreshejwe itangazamakuru ry’ubwoko bwose ndetse na social media, FPR ibanza guhindanya umuntu uyu n’uyu cyangwa ishyirahamwe iri n’iri  ikerekana ibyo yita ububi bwe cyangwa se bw’iryo shyirahamwe. Ku bareba hafi iyi ntambwe bayifata nk’iyoroshye ndetse hari n’abicecekera ngo ntacyo bibatwaye, ngo uwanze uruvugo yaheze mu nda ya nyina,… nyamara biba ari intangiriro mbi, aka wa mugani ngo imbeba irya umuhini yototera isuka.
  • Intambwe ya kabiri iba kwerekana ko abantu benshi cyane bafitanye ibibazo n’ uwo muntu cyangwa se n’iryo shyirahamwe. Kubera ko mu ntambwe ya mbere abantu baba baramaze kwakira ya opinion y’ububi bw’uwo muntu/ishyirahamwe, mu ntambwe ya kabiri byorohera ababisoma n’ababyumva kubyemera, kuko umuntu ubusanzwe mubi agirana ibibazo na benshi ndetse akaba yagira abanzi batabarika.
  • Intambwe ya gatatu iba kugirira nabi wa muntu. Agafungwa cyangwa se akicwa. Iyo ari ishyirahamwe, kuri iyi ntambwe hakorwa amanyanga, rigacengerwa, nyuma ba bacengezi bakaritezamo akavuyo, hakagaragazwa ko ryacitsemo ibice abarigize bakamarana maze rigahita ritakarizwa icyizere. Amashyaka ya politiki atari make yahuye n’icyo kibazo.
  • Intambwe ya kane ni ugusibanganya ibimenyetso. Muri iyi ntambwe FPR ikoresha ibitangazamakuru byinshi yerekana ko ‘ nk’uko byari byaravuzwe mbere’ uwo muntu yari afite abanzi benshi bityo uwo ari we wese yashoboraga kumwica. Ibi biyobya uburari maze FPR igasigara yigaramiye nk’umwere kuri ayo maraso, naho ku mashyirahamwe discours zigacicikana ngo n’ubundi nta mbaraga yigeze agira.

Reka tugaruke ku nkuru ya Tom Ndahiro :

Uyu mugabo azwi nk’umwarimu wo gukata Kawa( moniteur agri) ariko akaba yarigize ngo umuhanga mu bya jenoside ( uko itegurwa n’uko ishyirwa mu bikorwa) ndetse akaba ari n’umujyanama wa Perezida Paul Kagame mu itumanaho/ itangazamakuru. Iyo usomye inkuru ye witonze uhita ubona ko arimo guteguriza iby’ikinamico yamaze gupangwa na FPR ikaba igiye gukinwa vuba aha.

  1. Ngo intambara izahanganisha impunzi ubwazo.

Ngo hagiye kuba intambara hagati y’impunzi ziri muri Congo ngo zipfa ubuyobozi. Aha Moniteri Agri uyu aravuga ko zimwe mu mpunzi ndetse n’abarwanyi ba FDLR ngo bazaba bari ku ruhande rwa Padiri Nahimana Thomas n’ishyaka Ishema, ngo uru ruhande rukazarwana n’uruhande rushyigikiye General Majoro Byiringiro. Nk’uko twabibonye haruguru, nyuma y’intambwe twabonye yo kurema opinion, haje intambwe yo kwerekana abanzi benshi ba Padiri Thomas n’Ishyaka Ishema.  Twese tuzi uko mu minsi ishize iki kinyamakuru Rushyashya.net cyavuye hasi mu kwamamaza ko ngo amashyaka Ishema na FDLR badacana uwaka. Nko mu nkuru yasohotse tariki ya 26 Ugushyingo 2014, Tom Ndahiro alias Cyiza Davidson yashishikajwe no kwerekana  ngo uko habaye isubiranamo hagati ya FDLR n’Ishema Party. ( http://rushyashya.net/politiki/fdlr-twagiramungu-faustin-na.html).  Wasanga hari abemeye koko icyo kinyoma!

Reka nibutse neza ko ISHEMA na FDLR ari amashyaka abiri atandukanye, adahuje uburyo bwo kubona inzira yakemurirwamo ibibazo bikomeye bihangayikishije Abanyarwanda  muri iki gihe. FDLR ni umutwe witwaje intwaro naho Ishyaka ISHEMA rigashyira imbere inzira y’amahoro, kuko ritifuza ko intambara zimena amaraso zakongera gushozwa kuko zarushaho gushegesha umuryango nyarwanda wababaye bihagije.  Ntawe utazi neza ko aya mashyaka yombi nta masezerano y’imikoranire yigeze agirana. Gusa, imyumvire itandukanye siyo yagirwa  impamvu ya za ngo turwane cyangwa se intandaro yo kwicana. Niyo Demokarasi duharanira.

Niba FPR ,mu ijwi ry’umukangurambaga wayo Tom Ndahiro alias Cyiza Davidson, ishishikariye bidasanzwe “gushyingira no gutandukanya” FDLR n’Ishema Party ni uko hari umugambi mubisha uri gucurwa, uzajya ahabona mu minsi iri imbere !

  1. Guhindura ku ngufu ishyaka ISHEMA umutwe wa gisirikare.

Tom Ndahiro/Cyiza Davidson araducira amarenga: FPR yamaze kwinjiza abasirikare bayo muri Congo harimo n’abatari bake bahoze muri FDLR bakaza gutaha mu Rwanda. Mu minsi mikeya iri imbere aha , mu gihe UN yaba yigijeyo icyemezo cyo kurasa kuri FDLR, abacengezi ba FPR bazateza akavuyo muri Kongo, barase amasasu menshi cyane ku buryo bw’ikinamico ndetse amasasu amwe agwe no mu Rwanda. Hazahita haboneka abasirikare bavuga ko bishyize mu maboko y’ingabo z’u Rwanda (ikinamico) bemeze ko hari intambara  hagati y’abagize FDLR, bamwe bashyigikiye Ishema  abandi bashyigikiye Byiringiro! Iki kinyoma kizaba kigamije gukora dossier y’imikoranire ya Thomas Nahimana n’imitwe  ivuga ko iteganya gutera u Rwanda.

Ntawe utabizi. icyemezo cy’Ishyaka Ishema cyo kujya gukorera politiki mu Rwanda no kugira uruhare mu matora y’umukuru w’igihugu yo mu 2017 gihangayikishije bidasanzwe FPR-Inkotanyi. Mu Manama menshi y’abayobozi ba FPR, hakomeje gutangwa amabwiriza ko Kagame atifuza Ishema mu Rwanda mu matora ya 2017. Ngo bagomba gukora ibishoboka byose bakabuza Padiri Thomas umukandida w’Ishema gukandagira  ku butaka bw’u Rwanda. Inkuru zihita muri iyi minsi n’izigiye kungikanywa mu minsi iri imbere , nta kindi zigamije uretse iterabwoba, hagamijwe kugamburuza  Abataripfana ngo batinye kujya mu Rwanda, ngo hato batazafungwa ! Icyo abambari ba FPR batazi ni uko Abataripfana ari inzirabwoba nyakuri, iyo ikaba ari imwe mu ntego 3 ishyaka ryabo rishyize imbere: Ukuri, Ubutwari (= Intrépidité), Ugusaranganya.

  1. Tubyumve dute ?

Mu by’ukuri hari ikintu  giteye ubwoba FPR kuko idashobora kugihagarika cyangwa kugi  controla muri iki gihe. Ni ubushobozi n’ubushake bwa rubanda bwo guhaguruka bagakora  Revolisiyo. Imbarutso ya revolisiyo kandi turayikozaho imitwe y’intoki : FPR izagerageza guhindura itegekonshinga maze abadepite nibakora ikosa ribicisha (erreur fatale) ryo kwemera  uwo mushinga, mu gihe cya Referendum abaturage bazabatere utwatsi, batore « OYA », FPR igerageze kwiba amajwi ivuga ko ivugururwa ry’itegeko nshinga ryatowe maze rubanda ihagurukane umuriri mwinshi ivudukane Agatsiko, izuba riva.

FPR izi neza kandi ko Abataripfana bamaze kwitegura urugendo rwo kwegera abaturage kugira ngo ifirimbi ya nyuma y’umukino nivuga ibyanditswe bizasohorere ku Gatsiko. Ibi rero iyo byiyongereyeho icyemezo cy’ugushyira intwaro hasi kwa FDLR kugira ngo ikore urugamba rwa politiki,  birya FPR ahantu idashobora kwishima, akaba ari nayo mpamvu abagize Agatsiko n’abavugizi bako bakomeje kungikanya inkuru zicurikanze, zuzuye amateshwa n’ibihimbano bitarangwamo ugushyira mu gaciro, mbese bameze nk’abari hafi guta ishabure bakiruka ku musozi ku manywa y’ihangu.

Kubera ibyo, ubu FPR irifuza cyane uwayigabaho igitero cy’amasasu kugira ngo ibone uko yirara mu Bataripfana n’abaturage bari mu gihugu ikabarimarima yitwaje ko igihugu kiri mu ntambara maze n’ikitwa amatora cyose kigashyirwa ku ruhande.  Icyakora baribeshya bikomeye, the wind of change is blowing.

Umwanzuro

Reka mbisubiremo , biragaragarira buri wese ko inyandiko za Tom Ndahiro alias Cyiza Davidson hamwe na discours za FPR muri iyi minsi nta kindi zigamije uretse kuzana iterabwoba  ku Bataripfana ngo tutazajya mu Rwanda. Nyamara nta gisibya, nk’uko Congres  y’ishyaka ISHEMA yo kuva tariki ya 7 kugeza tariki ya 9 Gashyantare 2014 yabyemeje, Abataripfana bazasesekara i Kigali bitarenze kuwa 28 Mutarama 2016.

Reka dusoze dutura Tom Ndahiro/Cyiza Davidson aka karirimbo  umunyarwandakazi yatwigishije. (Twaza Mwajya he?)

 

Chaste Gahunde

Umunyamabanga nshingwabikorwa w’Ishema Party

Umwihariko wa Revolisiyo: IKIBAZO GITERA ABANYARWANDA UMWIRYANE W’URUDACA SI AMOKO, SI UBUJIJI, SI UBUKENE: DORE UKO NJYE MBIBONA

image_abbé-300x300

Umunyagitugu Paul Kagame ntacyo akora kugira ngo umwiryane ushire mu Banyarwanda ahubwo ibikorwa bye byose biba bigamije kwenyegeza umuriro, cyane cyane kuva hatangira intambara yiswe iyo kubohoza igihugu tariki ya 1 Ukwakira 1990 ! Ikibazo gikomeye rero ni uko tudashobora kubona umuti w’uwo mwiryane umaze kuba ikigugu tutabanje gusuzuma neza impamvu nyakuri ziwutera. Indwara y’umwiryane Abanyarwanda turwaye iterwa n’akahe gakoko ?

IBANGA RYA 15 : Mu Rwanda siho honyine haba amoko, ubujiji n’ubukene.

Benshi bemeza ko igitera umwiryane mu banyarwanda ari AMOKO. Ngo kuba hari Abahutu, Abatutsi n’Abatwa ni ikibazo. Abatekereza batya mu by’ukuri baba bashaka kuvuga ko ikibangamiye abantu atari uko badahuje amoko, icyo baba batunga agatoki ni IRONDAKOKO. Iri ryo rwose ni ribi cyane, rirasenya ntiryubaka! Ariko irondakoko si indwara, ni ikimenyetso cy’indwara ! Kuvuga ngo Abanyarwanda barwaye irondakoko ni nko kujya kwa muganga bwa mbere, maze muganga yakubaza icyo urwaye ukamusubiza ko urwaye umuriro mwinshi ! Ikibazo si umuriro, icyo muganga aba akeneye kumenya no kuvura ni igitera uwo muriro urenze urugero.

Abandi babona ko Abanyarwanda bapfa UBUJIJI. Simpakana ko kwiga abantu bakajijuka atari ibintu byiza, gusa icyo nzi ni uko Abanyarwanda atari ibicucu ibi byo guta umutsima, ku buryo baba ari impumyi burundu izi ziyobewe ko zikeneye kubaho mu mahoro no mu mutekano. Si ngombwa ko abenegihugu bose biga kaminuza kugira ngo bamenye ko umwiryane usenya.

Niba Abanyarwanda babirengaho bagakomeza kwicana, ni uko bafite ikindi kibazo, bazi neza cyangwa se bataramenya.

Hari n’ababona ko Abanyarwanda dupfa UBUKENE. N’ubwo koko “abasangira ubusa bitana ibisambo“, ariko Abakurambere bari bararenze iyo mvugo bageza n’aho bigisha urubyaro rwabo aribo twebwe ngo “ahatari umwaga uruhu rw’urukwavu rwisasira batanu”.

Ni byo koko Urwanda ntirubarirwa mu bihugu bikize byo ku isi, ariko Urwanda ni igihugu cyigenga. Burya rero ngo nta Leta igwa mu gihombo burundu (insolvable) : Leta iyo ari yo yose igira inzira nyinshi yanyuramo ikabona amafararanga ahagije yo gutuma ikomeza inshingano zayo zo kurengera abanyagihugu. Ishobora kwaka imfashanyo ibihugu bikize n’imiryango mpuzamahanga, ishobora gusaba inguzanyo mu mabanki mpuzamahanga n’ibindi bigega byabugenewe….Iyo kuri ubwo bushobozi bwa Leta y’Urwanda hiyongereyeho ko abenegihugu bafite amaboko yo gukora, ubwenge buhagije bwo kubona ikibantunga bo n’abana babo, n’ubushake bwo kurya duke ariko bakoza akarenge, ikiba kibuze ni iki ? Ikibazo ni uko utwo duke batunze, Abanyarwanda bagira batya bakaturwaniramo, INTARE igashaka kwiharira imbehe yose, ushoboye kubona utuvungukira akarya abitamo amarira, abakene batagira kirengera bagafumbira umunaba. Indwara ni aha ikwiye gushakirwa.

Amoko, ubukene n’ubujiji si umwihariko w’Urwanda kuko hari ibindi bihugu bitari kure yacu bifite amoko menshi, bikaba bitanakize kuturusha, yewe abenegihugu babyo bakaba batanajijutse kuturusha, nyamara ntibihora mu mwiryane n’intambara z’urudaca nk’Abanyarwanda. Abagenda za Tanzaniya na Malawi bazaduhe ubuhamya.

IBANGA RYA 16 : Umwiryane mu Banyarwanda uterwa no kwikubira

Nk’uko tumaze kubibona, agakoko k’umwiryane uhora mu Banyrwanda kitwa “UKWIKUBIRA”. Ibi kandi ntibyazanywe na Paul Kagame n’ubwo we arusha abandi bayoboye Urwanda kugira irari ryo kwirundaho byose nta soni, nta kimwaro ! Umwihariko w’umunyagitugu Paul Kagame ni uko we yihesha agaciro mu byakagombye kumutera isoni ! Abamubanjirije bibaga bihishahisha bityo ntibigarurire umutungo w’igihugu wose. Paul Kagame we, yiba izuba riva, agasahura byose, nk’aho Urwanda ari akarima ke bwite cyangwa umurage yagabiwe ne se na nyina, akagerekaho no kubyigamba.

Uko KWIKUBIRA ntikugaragarira mu kwigwizaho umutungo w’ibintu gusa, kugaragarira no mu zindi ngamba z’ubuzima bw’igihugu : muri Politiki (I), mu rwego rw’Imibereho myiza y’abaturage (II) mu bukungu (III), mu burezi n’umuco (IV).

  1. Mu rwego rwa politiki

Umunyagitugu Paul Kagame yahisemo KWIKUBIRA ubutegetsi bwose. Yimitse ingoma y’igitugu iteye ukwayo, ikaba ishingiye ku ishyaka rimwe rukumbi ryahoze ryitwa FPR-Inkotanyi ; ariko nyuma yo kuryirukanamo ab’inkwakuzi mu barishinze, Kagame akaba yararihaye akandi kazina ka FPR-INTORE. Ndagira ngo dusesengure ubutegetsi bwe turebe uko buhumeka n’inzira bunyuramo kugira ngo bufate Abanyarwanda ho ingwate.

IBANGA RYA 17 : Amahame-shingiro y’agatsiko

Ubutegetsi bwa Paul Kagame bwubakiye ku gatsiko gato cyane (abantu 6-8), kagizwe n’Abatutsi b’Indobanure, baturutse Uganda, b’abasirikari, bahisemo gutegekesha IGITUGU, ITERABWOBA n’IKINYOMA. Abashaka kumva neza amahame-shingiro (principes) y’ubwo butegetsi ntibakirirwe bashakira ahandi.

IBANGA RYA 18 : Abamotsi

Agatsiko k’indobanure kifashisha ABAMOTSI batoranijwe mu moko yose (Abahutu , Abatutsi, Abatwa, Abanyamahanga). Abo Bamotsi ni abantu batari inyangamugayo kandi badakunzwe n’abaturage. Kenshi baba ari abantu bakoze ibyaha bikomeye nk’ubwicanyi, gusahura ibya rubanda no kurenganya inzirakarengane.

Abo Bamotsi bakingirwa ikibaba n’Agatsiko kari ku butegetsi, bagahabwa agaciro gasumbye cyane ako rubanda ibaha. Iyo umunyagitugu Paul Kagame atakibakeneye, abahindura IBIGARASHA, bagafungwa cyangwa bakicwa, iyo badashoboye kumucika hakiri kare. Abo Bamotsi nibo maboko ya kariya gatsiko : nibo bahoza abaturage ku nkenke, bakabagambanira mu buryo bunyuranye, bakabicisha…Nibo NKINGI nyakuri z’ingoma y’IGITUGU.

IBANGA RYA 19 : Ikinyoma n’iterabwoba

Agatsiko k’indobanure gafite umwihariko wo gukoresha ikinyoma kugira ngo kigaragaze neza imbere y’amahanga. Muri urwo rwego:

Agatsiko ntikemera amashyaka ya politiki yanga gukorera mu kwaha kwako. Bene ayo karayasenya, kagafunga cyangwa kakica abayobozi bayo, ahubwo kagahimba amashyaka-muzunga (partis satellites) akaba ariyo gakinga mu maso y’Abazungu.

Gafite uburambe mu gukoresha amatora afifitse, kagahatira abaturage gutora abantu (abamotsi) badashishikajwe no gukorera rubanda. Ngo iyo niyo demokarasi bereka amahanga ! Nyamara no mu Misiri na Tuniziya baratoraga !

Kugira ngo ako gatsiko gashobore gukandamiza rubanda no kubacecekesha burundu, gakoresha ingabo z’igihugu n’inzego zishinzwe umutekano (polisi na Maneko) mu guhohotera abaturage. Niyo mpamvu abaturage birirwa baragijwe imbunda nk’inyamaswa z’inkazi. Iterabwoba nk’iryo rigamije gukanga abaturage, bagahora ari ba nyamwigendaho (1+1+1+1+1….), ntibigere babona akanya ko kwishyira hamwe ngo batekereze uko bafatanya kurwanira uburenganzira bwabo badasiba kuvutswa n’agatsiko.

Agatsiko k’indobanure gashyiraho AMATEGEKO arengera inyungu z’abakagize gusa, agakumira ibyifuzo bya rubanda rugufi. Utinyutse kwerekana ko ayo mategeko abangamiye inyungu rusange z’Abanyarwanda (Intérêt général), bucya bamushinja Ingengabitekerezo ya jenoside, guhungabanya umudendezo w’igihugu, gupfobya jenoside, kubangamira gahunda za Leta….ngibyo ibyaha Agatsiko kahimbye bikaba bidahwema gucisha umutwe inzirakarengane zitagira umubare.

Agatsiko ntikazuyaza kwica cyangwa gufungira akamama abantu bose gakeka ko bashobora kubangamira inyungu zako. Abahabonera ishyano kurusha abandi ni Abanyarwanda bajijutse b’inyangamugayo (les meilleurs) katashoboye kwigarurira.

Uko kwikubira ubutegetsi bwose, bukarundwa mu maboko y’Agatsiko k’indobanure konyine bigira ingaruka zikomeye ku mibereho myiza y’abaturage….

Biracyaza…

Niba ufite icyo ushaka gusobanuza, watwandikira kuri aderesi ikurikira:

ishema_party@yahoo.fr cyangwa se ugasura urubuga http://www.ishemaparty.mobiukatwandikira ukoresheje uburyo bwateganyijwe. Ushobora no gusura imbuga zacu kuri facebook.

Abepiskopi gatolika bashobora guhamagarira abaturage kurwanya ihindurwa ritindi ry’itegekonshinga ?

cenko

Abayobozi ba Kiliziya gatolika ni abenegihugu nk’abandi . Bafite uburengazira bwo kuvuga icyo batekereza ku migendekere myiza cyangwa mibi y’igihugu hagamijwe guharanira icyarushaho kuzana amahoro n’ubutabera mu gihugu. Bafite uburenganzira bwo gutora abategetsi. Bafite inshingano yo kumurikira intama bashinzwe cyane cyane igihe ibirura byiteguye kuziraramo .  Bafite inshingano yo kubahiriza amategeko y’igihugu no gushishikariza abo bashinzwe kuyubahiriza mu gihe ayo mategeko atarenganya rubanda ahubwo akaba ashingirwaho ineza rusange.

Muri iki gihe mu karere k’ibiyaga bigari hari ikibazo gikomeye cy’abategetsi barangije manda bemererwa n’amategeko ariko bakaba bashaka gusuzugura no gusuzuguza Itegekonshinga kugirango Repubulika bazihindure nk’ingoma ya cyami na gihake , bityo bihamire ku butegetsi ubuziraherezo, mu nyungu zabo bwite.

Ese abeposkopi gatolika bagomba gukomeza kwicecekera cyangwa nk’abayobozi bizewe na rubanda bakwiye gutanga urumuri ?

Abepiskopi bose bo mu gihugu cya Kongo (RDC) bo  ntibazuyaje kugaragaza ko ari  abagabo b’intwari cyane , batagendera ku iterabwoba na baranyica kuko batajya na rimwe bemera kuryamira ijambo ry’ukuri babona neza !

Mu nama yabo (CENCO)yabaye kuva taliki ya 24 kugera ku ya 28 Kamena 2013 batangaje ku mugaragaro ko batazashyigikira ko Perezida Kabila asuzugura itegekonshinga kugira ngo yongere yitoreshe nk’umukuru w’igihugu. Koko rero Itegekonshinga ryo mu 2006 RDC igenderaho muri iki gihe rigena ko Perezida wa Repubulika atorerwa mada y’imyaka itanu , kandi akaba adashobora gutorerwa manda zirenze ebyiri.  Iri tegekonshinga kandi riteganya ko iyo ngingo yaryo ya 220  idashobora guhindurwa .

Abepiskopi gatolika bagendeye kuri iyo ngingo bemeza ko igomba kubahirizwa n’abenegihugu bose kuko basanga ariyo shingiro ry’amahoro mu gihugu. Abepiskopi babiheraho bakibutsa ko Leta ya RD Congo ari Repubulika, atari ingoma ya cyami !

Twibaze impamvu

*Ese mu Rwanda, Abepiskopi bacu nabo bashobora gutinyuka bakamagana ihindurwa,  ryifuzwa n,Agatsiko ka Kagame, ry’ingingo y’101 y’itegekonshinga ryo mu 2003 u Rwanda rugenderaho iteganya ko Perezida wa Repubulika y ‘u Rwanda atorerwa manda y’imyaka irindwi kandi akaba adashobora gutorerwa manda zirenze ebyiri ?

*Ese Abepiskopi gatolika bo mu Rwanda bo bemera ko u Rwanda ari Repubulika , atari ingoma ya cyami ?

*Ese abepiskopi gatolika bo mu Rwanda bemera ko bafite inshingano yo kumurikira rubanda no kubashishikiriza kurengera uburenganzira bwabo mu gihe abategetsi b’inda nini nk’abariho muri iki gihe bakomeje kwikubira ibyiza byose by’igihugu ?

*Ese aho abepiskopi gatolika bo mu Rwanda bazi ko kwicecekera mu gihe akarengane gaca ibintu,

-mu gihe urubyiruko rukomeje kuvangurwa hashingiwe ku bwoko,

-mu gihe abantu barigiswa n’ubutegetsi ku mugaragaro,

-mu gihe inzirakarengane zicwa imirambo igatabwa mu nzuzi n’ibiyaga,

-mu gihe urubuga rwa politiki rufungwa nta mpamvu kugira ngo agatsiko k’abantu bamwe gusa bakomeze biharire ubutegetsi,

-….?

Umwanzuro

Aho igihe si iki ko abepiskopi gatolika b’u Rwanda nabo batobora bakamagana ubwikanyize n’igitugu cy’abategetsi bacu ? Aho bakomeje kwicecekera ntibabikore, Kiliziya gatolika ntizafatwa nk’ikorera mu kwaha k’ubutegetsi burenganya rubanda ? Aho iyi rubanda niyibohoza ku mbaraga zayo yonyine Kiliziya yacu ntizarebwa nk umufatanyabikorwa wa FPR-Inkotanyi  mu gusenya u Rwanda n’abanyarwanda ?

Ni ibibazo nibaza gusa , ariko nkababazwa n’uko ndashobora kubibonera ibisubizo, njyewe njyenyine !

Marie Chantal  Bamurange.

Umukristukazi wa Paruwasi Kabgayi

Umwihariko wa Revolisiyo: Kumenya umwanzi w’igihugu ni ngombwa mbere yo kumurwanya

image_abbé-300x300

Igituma abaturage badahuriza hamwe ngo bave kuri uru rubaho, ni uko bagishidikanya ku mwanzi nyawe bafite. Naho ubundi ak’umunyagitugu yahanantuka mu isegonda rimwe gusa.

IBANGA RYA 9: Kumenya gutandukanya inshuti n’umwanzi w’igihugu

Burya rero ihurizo ryubakirwaho politiki iyo ariyo yose ni ugutandukanya  inshuti n’umwanzi w’igihugu . Si Paul Kagame wadukanye iby’uko muri politiki havugwa cyane UMWANZI, biri muri kamere y’umurimo wa politiki ! Hatabayeho uwo mukino wo gutandukanya incuti n’umwanzi kugira ngo haboneke uburyo busobanutse bwo gukumira umwanzi cyangwa kumwivuna, politiki(=kubungabunga imibereho myiza y’abenegihugu) ntiyashoboka.

Tuzi twese ko igitera abantu kwemeza ko bafitanye isano ikomeye yo kuba abenegihugu kimwe(nationaux), ari ukugira ngo bitandukanye n’abanyamahanga. Kugira ubwenegihugu (nationalité) hari uburenganzira, ububasha bwinshi n’inshingano biguha, umunyamahanga atagira cyangwa se abuzwa kugira, twavuga nko kugira uruhare mu mirimo bwite y’ubutegetsi bw’igihugu ! Uretse mu Rwanda rw’iki gihe, nta kindi gihugu cyemerera abanyamahanga kugira uruhare rukomeye nko mu buyobozi bw’ingabo z’igihugu cyangwa mu buyobozi bwite bwa Leta….

Kenshi rero umunyamahanga, kuko adasa n’ abenegihugu, ni we wa mbere ugenwa nk’umwanzi w’igihugu, kuko aba afite inyungu zivuguruza izacu abenegihugu, akaba ndetse ashobora kudusenyera, iyo abiboneye uburyo. Niyo mpamvu Leta iyo ariyo yose ikora uko ishoboye ikagira ingabo z’igihugu zigomba guhora ziteguye gusenya ingufu z’umwanzi. Gutangiza intambara ni inshingano ikomeye ya Leta.

N’iyo hatariho intambara iyi isesa amaraso, politiki yo ihora ari intambara. Abanyapolitiki nyabo ntibagoheka, bahora bashishoza kugira ngo batahure hakiri kare umwanzi w’igihugu n’amayeri ye, babone uko bamurwanya atarabasenyera. Niyo mpamvu n’amagambo (vocabulaire) akoreshwa muri politiki ahora asa n’aho ari gashozantambara (polémique), atandukanye rwose n’akoreshwa mu nsengero, kwa muganga, mu isoko…..

IBANGA RYA 10 : Umwanzi w’igihugu ni nde ?

Reka tubanze dutandukanye ibintu :Iyo Bibiliya igize iti mukunde abanzi banyu bivuga iki ? Ururimi rw’ikilatini rugira amagambo 2 akoreshwa mu kuvuga umwanzi : hari inimicus: ni umwanzi wanjye ku giti cyanjye; hakaba na hostis: umwanzi w’igihugu.

Mu ivanjili ya Matayo 5, 44 n’iya Luka 6, 27, Yezu yaravuze ati :”diligite inimicos vestros : Nimukunde abanzi banyu“. Dore akoresheje ijambo inimicos ntabwo akoresheje hostes . Byumvikane ko umwanzi Yezu adushishikariza gukunda ari umwanzi wanjye ku giti cyanjye. Ibiduteranya dushobora kubiganiraho twembi, tukiyunga ndetse tukaba twakundana. Ntabwo Yezu abwira abamwumva ngo nimukunde abanzi b’igihugu cyanyu (hostes) kandi mubafashe kugisenya ! Ahubwo umuntu ukunda Imana agomba guhora yiteguye no kuba yamena amaraso ye arengera igihugu cye !Amateka y’intambara ziswe “Croisades” ashimangira ubwo buryo bwo kumva ibintu.

IBANGA RYA 11 : Ibiranga umwanzi w’igihugu

Mu by’ukuri Umwanzi w’igihugu ukwiye kurwanywa ni wawundi utera igihugu akica abenegihugu ; ni utera igihugu agasahura umutungo w’abenegihugu kugira ngo bo bicwe n’inzara ; ni wawundi uhungabanya koko umutekano w’abanyagihugu, agateza intugunda, akababuza amahwemo ; Umwanzi w’igihugu ni uhonyora uburenganzira bw’ibanze bw’abanyagihugu akababuza kwishyira no kwizana mu gihugu cyabo.Uwo ni we mwanzi w’igihugu kuko abangamira inyungu rusange (interêt général) z’abanyagihugu bose, cyangwa iz’igice kimwe cy’abanyagihugu, akazisimbuza inyungu ze bwite.

Umwanzi ashobora gutera aturutse hanze y’igihugu cyangwa imbere mu gihugu. Umwanzi ashobora kuba umunyamahanga cyangwa umunyagihugu wigize kagarara, akitandukanya n’abavandimwe basangiye igihugu bityo akihindura nk’umunyamahanga!

IBANGA RYA 12 : Amakosa 4 umuyobozi w’igihugu agomba kwirinda

Ikibazo gikomerera abanyapolitiki bo mu bihe byose n’ahantu hose ni ukumenya kugena umwanzi w’igihugu uwo ari we, kandi ntibamwibeshyeho. Hari amakosa ane akomeye cyane umuyobozi w’igihugu atagomba gukora :

1. Kwibeshya ku ncuti ukayita umwanzi.

2. Kwibeshya ku mwanzi ukamwita incuti, ukamutuza mu mbere!

3. Gufata umwanzi wawe ku giti cyawe ukamwita umwanzi w’igihugu

4.Gufata igice kimwe cy’abenegihugu ukacyita abanzi b’igihugu.

Impamvu aya makosa akomeye ni uko asenya igihugu ku buryo budasubirwaho. Iyo ubutegetsi bumaze kugena umwanzi w’igihugu, hahita hakurikiraho kurundanya ingufu za Leta zimurwanya. Iyo Perezida nka Paul Kagame afashe abanzi be ku giti cye, bamwe bafitanye udukimbirane dusanzwe dukomoka mu Rugano, akabarwanya akoresheje ingufu za Leta, aba abakabirije cyane, ni akarengane kabi.

Iyo Umukuru w’igihugu afashe igice kimwe cy’abanyagihugu kikitwa Inyangarwanda (Abatutsi) cyangwa Ibipinga (Abahutu), aba atangije umwiryane mu benegihugu uyu bita guerre civile. Ingufu zose zakagombye kubaka igihugu zijya mu byo guhanganisha abaturage, ibikorwa by’amajyambere bigasenywa, igihugu kikajya mu icuraburindi. Ushaka kumva uko jenoside itegurwa ikanashyirwa mu bikorwa yahera aho !

IBANGA RYA 13 : Ni ngombwa rwose kutibeshya ku mwanzi w’igihugu

Ni ngombwa rwose kutibeshya ku mwanzi w’igihugu. Nko muri iki gihe, iyo nitegereje Urwanda mbona neza ko umwanzi KABOMBO w’igihugu atari FDLR, kuko tumaze kubona neza ko Paul Kagame ahamagara abagize uwo mutwe w’inyeshyamba, igihe cyose abakeneye, bakaza, bagafatanya na we mu butegetsi bw’igihugu, ntagire n’igihano abagenera kandi yajyaga avuga ko azi neza amahano ngo basize bakoze ! Iyo Umunyagitugu Paul Kagame yihandagaza akabita abanzi b’igihugu, aba agamije kurangaza Abanyarwanda gusa nta kindi! N’iyo atubeshye ngo agiye muri Kongo kubarwanya, twamenye ko icy’ingenzi kiba kimujyanyeyo ari ugusahura amabuye y’agaciro, maze abana b’Abanyarwanda bagatikirirayo mu nyungu ze bwite.

Umwanzi w’igihugu si Kayumba Nyamwasa na bagenzi be ! Icyakora bashobora kuba ari abanzi ba Paul Kagame ku giti cye kuko bigeze kuba mu ncuti ze ! Kubagerekaho umuzigo wo kuba abanzi b’Urwanda ni ukubakabiriza no kubaharabika, no kurangaza Abanyarwanda. Kubarwanya hakoreshejwe ingufu za leta ni icyaha gikomeye gishobora kwitwa détournement de pouvoir ! Akayabo k’amafaranga akoreshwa mu kubahiga no kugerageza kubarasa yarihira abana b’abakene batari bake bakiga kaminuza!

Umwanzi w’Urwanda si Victoire Ingabire, si Bernard Ntaganda, si Deogratias Mushayidi bazira gusa kuba baragerageje kuvuga icyo batekereza, nta zindi gahunda mbisha bafitiye Urwababyaye, nta n’izindi ngufu bifitiye zo kugirira Abanyarwanda nabi ! Uwo mutavuga rumwe muri politiki (simple adversaire), si umwanzi w’igihugu byanze bikunze. Umwanzi w’Urwanda si abatinyuka kuvuga cyangwa kwandika amakosa n’amahano y’ingoma y’umunyagitugu Paul Kagame n’agatsiko ke k’abahotozi.

IBANGA RYA 14 : Umwanzi w’Urwanda ni nde ?

None se Umwanzi w’Urwanda, dukwiye twese guhagurukira, tukamurwanya twivuye inyuma yaba ari nde muri iki gihe ? Aho UMWANZI KABOMBO w’igihugu cyacu ntiyaba ari Paul Kagame n’agatsiko ke k’abicanyi bakomeje guhekura Urwanda no kurusahura ? Igisubizo ni yego.

Biracyaza… 

Niba ufite icyo ushaka gusobanuza, watwandikira kuri aderesi ikurikira:

ishema_party@yahoo.fr cyangwa se ugasura urubuga http://www.ishemaparty.mobiukatwandikira ukoresheje uburyo bwateganyijwe. Ushobora no gusura imbuga zacu kuri facebook.

Mandela hid in my house for six months

mandela+hide

Ramla Kibwana stands at the top of the stairs leading to the room in which Mandela and his fellow freedom fighters used to hide and above, the room upstairs where Mandela and colleagues used to stay. PHOTOS | ESTHER MNGODO 

A year has passed since Nelson Mandela, the South African apartheid revolutionary passed on. Many across Africa and across the world reverenced him for his courage and the spirit of forgiveness, which he upheld. Tanzania is known to be a friend of Madiba for its role in the freedom fighting movement. Apart from the national heart-felt contribution, individuals also share personal experiences of how they opened their homes to South Africa during that time.

Some stories were highlighted at the time of Madiba’s funeral, such as that of Vicky Nsilo Swai, a Tanzanian woman who kept Nelson Mandela’s shoes for 33 years in her home. But little is spoken about Ramla Kibwana, a ten cell leader in Soko Matola area in Mbeya city who claims to have given refuge to Mandela and his friends when they were on the run. She was a ten cell leader when Mandela arrived at her home back then.

Mama Kibwana recalls the words Nelson Mandela used to introduce himself to her after months of hiding in her house vividly. ‘Mimi ndio Mandela’ (I am Mandela), he said to her in Kiswahili. Mama Kibwana can clearly remember the six months Mandela spent in her house. Although she cannot recall the year, she clearly remembers a young man who she identifies as Mzee Mwembapa’s son knocking on her door at around 9:pm with two strange men. Their clothes were torn and their trousers were supported by suspenders. The young man who brought them told her that the two men had been sleeping in bars in Mabatini area, just a short distance from Soko Matola and needed a place to stay for a while. “I pitied them,” she says and adds: “It was at a time when many African countries were seeking independence. The young man told me that the men were from South Africa. So I knew what I was getting myself into.”

Officials from the South African High Commission in Dar es Salaam are unable to verify Mama Kibwana’s account. However, Mama Kibwana says that what she did was a heroic act. She doesn’t understand why her family was never commended for it. Mama Kibwana didn’t know the men’s identity. And when they came with two other men on the second day, she was satisfied with the names that they mentioned to her.

It wasn’t until later that she came to learn that her South African guests were Mandela and a man who she recalls as Makubalo. At first, Mama was hesitant to retell the story to yet ‘another journalist.’ “Journalists have documented my story in the past. One even gave me Sh 1,000 after the interview. I felt so disrespected. I wonder what the point is in telling my story if no one can even come back to say ‘Thank you, what you did was brave’. I see no point,” she says.

The story of her family’s heroic act takes Mama Kibwana back to the days when the roof of her house wasn’t falling and the staircase to the first floor where Mandela and his comrades were hiding was strong. The house is located at the junction of Kanisa Street and Barabara ya Tano. This is where Mama Kibwana grew up. Her father gave her the house since she was the only child. Now, it is home to five other families, each paying Sh10,000 as rent per month.

When Mandela and his friend were introduced to her, she was selling Kimpumu, some local brew made from millet. She offered them some before they left an hour and a half later. Since they spoke very little Swahili, the young man who brought them was their translator. He spoke some English. It was around 10:30 pm when they returned to Mama Kibwana’s the following day. They were quite restless, she says. They would get on their feet on hearing someone knocking and couldn’t sit still. Mama Kibwana wasn’t afraid to host them even though she had a whole family depending on her.

Both her parents were deceased and so she lived with her grandmother, her aunt and seven children. The oldest was 28 while the youngest was just a teenager. Only two among the seven, a son and a daughter are living.

“I told my family to keep this a secret. It wasn’t hard for me because I didn’t have any girlfriends to worry about. I was certain that no one would gossip about it. I was the only child to my parents and had grown up to be very independent. And at the time, my husband and I were already divorced,” she explains.

When the men came, Mandela’s leg was swollen. They were four this time. Mama Kibwana said that she mixed some flour, eggs and herbs and massaged him. It took about three weeks for him to recover.

“Their clothes were very dirty. I gave them my vitenge (African print wrap-around) and washed their clothes. I bought clothes for them two weeks later. And a week later, I bought some more for the other two,” she says. Second hand clothes were famously known as ‘mitunguo’ back then as they were sold on hangers. The cheapest would go for Sh 50 while the most expensive one could cost Sh 200.

The room Mandela slept in was on the first floor. It has a tiny window through which they could see the street outside, but the ones outside could not see them. “I had to create a veranda on the inside where they could rest during the day and get some fresh air. But there was no way they could walk outside during the day,” she explains.

With now four more mouths to feed, Mama Kibwana had to work harder. Mandela had given him Sh 500 the first day he came for the local brew she sold them. But he never gave any financial contribution afterwards. At first she used to buy two debes of the local brew for her business, but later on, she decided to make it herself so as to cut costs. She sold one litre of the local brew for Sh 100.

In the earlier days of their stay, Mandela and his colleagues didn’t eat much, Mama Kibwana says. She decided to join them during lunchtime so that they would be more at ease. “Whatever I ate, they ate as well,” she says adding that Mandela loved Ugali and fish. He didn’t like beans that were cooked with tomatoes and other vegetables. He just wanted them boiled. Makubalo’s favourite was Ugali with mlenda. She smiles at the thought of Makubalo calling out to her: “Mama kama malenda ipo nipe,” she mimics how he would ask for Mlenda and laughs. She says Makubalo didn’t have most of his front teeth.

According to Mama Kibwana, the men used to wake up at 6am to take breakfast. But later on, they would shower at 5am and then go back to bed until 8am when they had breakfast. They used to sleep a lot in the beginning. “I guess they were very tired from all the running,” she says.

Their host would put two buckets in the room for them to relieve themselves whenever they needed to instead of going to the toilet downstairs, just in case there was a guest and he saw them. One would be full of water and the other would be empty. And if they ever went out, it only happened at night. They would never go out together, but one at a time.

“Four months on, I remember hearing on the 4pm evening news on Radio Tanzania that they were looking for a South African man named Mandela. For about half an hour, I sat there wondering what I was going to do. Although I didn’t know if Mandela was among the men in my house, I knew that there was that possibility. I feared for my life. I was torn between kicking them out and calling the police. But I knew they had nowhere else to go to,” she says.

As she served them food that evening, Mama Kibwana told them about the news on the radio. “Mandela himself responded, but of course I didn’t know that it was him all this time. He said ‘Oh Mandela. I wonder where he went. You know we all left in a hurry and it has been a long journey from South Africa. We do not know where he went.’ He misled me,” she says with a chuckle.

It wasn’t until a few days later when he revealed his true identity. She remembers him saying: ‘Mimi ndio Mandela.’ (I am Mandela). Mama Kibwana was shocked and just muttered: ‘Alhamdulillah’ (Which is Arabic for All praise and thanks to God). “He asked me why I gave such a remark, and I told him that I was grateful to God,” she says. The Kibwana’s had also been fortunate to host the late Mwalimu Nyerere at some point in history, according to Mama Kibwana.

“There are several homes here in Mbeya which once provided refuge to politicians during the independence era. But I am surprised that nothing is being done to even say ‘Thank You, your courage is recognised and appreciated’,” she says bitterly.

By Esther Mngodo

The Citizen

Umwihariko wa Revolisiyo: Abaturage Bakenera umu Leader nyawe Ubafasha Guhirika Umunyagitugu.

Banyarwanda nkunda, nshuti basomyi,

ubushize mu Umwihariko wa Revolisiyo twarebeye hamwe uburyo umuntu umwe n’agatsiko ke gatoya babasha gukandamiza miliyoni 11. Twabonye ko agatsiko gatoya kaba gashyize hamwe kandi kazi icyo gashaka. Abaturage miliyoni 11 bo baba batatanye maze bikorohereza agatsiko kugenda karoba umwe umwe nk’uko 11.000.000= 1+1+1+1+…..

Uyu munsi mu mutwe wa 2 w’Umwihariko wa Revolisiyo turarebera hamwe uburyo leadership ( ubuyobozi) ari ngombwa cyane kugira ngo abaturage bakanguke. Nimwongere mwitegereze iyi foto hasi aha. Murabona ko umunyagitugu arimo atuka abaturage nyamara bo ntibabona ko bashatse bava ku rubaho maze ikibazo kigakemuka. Kuki batabikora? Ni uko habura uwabarya akara.

image_abbé-300x300

UMUTWE WA 2 :  Abantu benshi bakomeje kwibaza impamvu AMASHYAKA ATAVUGA RUMWE NA KAGAME YANANIWE KWEGERANYA ABANYARWANDA NGO BASEZERERE AGATSIKO ?

Martin LUTHER KING yafashije abirabura bo muri USA kwisuganya basezerera politiki y’ivangura bakorerwaga! Abanyarwanda nitwige kwita kuba Leaders bacu, tubafashe kuzadufasha !

Ko Urwanda rwagushije ishyano ryo kuba ruyoborwa n’abantu b’abicanyi ruharwa mu by’ukuri bari bakwiye gufatwa bagashyikirizwa ubutabera, ntawe utabibona kandi nta we bitababaza, baba Abanyarwanda cyangwa abanyamahanga (Mandats d’arrêt)! Igikomeje kuba urujijo ni ukubona mu banyapolitiki bagaragara ari bake cyane bagerageza gufasha Abanyarwanda kwisuganya ngo duce ingoyi ituziritse, dusezerere bidasubirwaho agatsiko k’uyu munyagitugu Paul KAGAME kadufasheho ingwate! Kuki abanyapolitiki bagerageje kugira icyo bakora badatera kabiri badasubiranyemo! Biterwa n’iki ?

IBANGA RYA 4 : Intwaro za kirimbuzi si ngombwa

N’ubwo umunyagitugu n’agatsiko ke bagaragaza ko bafite imbaraga zidasanzwe ; buriya guhirika ingoma ye ntibisaba gufata intwaro za kirimbuzi, dore ko abaturage badashobora kurusha Paul KAGAME gutunga nyinshi !

Abantu benshi tuganira, dutekereza amaherezo y’ingoma y’umunyagitugu Kagame bagira batya bakagusha ku ntambara. Bati ni ngombwa guhaguruka tukamurwanya mu buryo bwa gisirikari, nta yindi nzira ishoboka, ubwo imbunda ari zo yubakiyeho ubutegetsi bwe, ni nazo zikwiye kubumukuraho. Igitekerezo cyabo singisuzugura. Gusa rero iyo witegereje akarere k’Ibiyaga Bigari, kugira ngo hagire umutwe ufata gahunda yo gutangiza intambara kugera ubwo uzahirika Kagame si ibya none. FDLR imaze imyaka hafi 20 mu mashyamba ntacyo yashoboye kugeraho uretse guhora yitabara gusa! Ndetse njye nsanga uwateza intambara yaba ahaye Kagame amahirwe yo kongera kumara indi myaka itari mike ku butegetsi kuko yaba abonye icyo akora hagati aho : kongera kumena amaraso y’Abanyarwanda ku mu mugaragaro, yitwaje ko ari mu ntambara.

Intambara tuzi umuntu yakwita classique, iyi yo kurunda ingabo n’intwaro, ukabona igihugu duhana imbibi uhagurukiramo (Base arrière) ugatera Urwanda, ntishoboka muri iki gihe, yenda izashoboka nko mu myaka 20 iri imbere. Ibyo kandi Kagame arabizi neza ! Twita igihe turota ibidafite akamaro mu gihe hari indi zira ya bugufi (plus efficace), ihendutse kandi yubahiriza uburenganzira bwa buri wese.

IBANGA RYA 5 : Uko ingoma y’igitugu ihirima

Guhirika ingoma y’umunyagitugu wigize nk’intare ntibisaba gufata intwaro no kumurwanya. Ikimukoraho bwangu kandi mu buryo budasubirwaho ni ukumwambura imbaraga abaturage bamutiza akaba ari nazo akoresha abica urw’agashinyaguro!

Twabonye ko nta yandi maboko umunyagitugu agira uretse ay’abaturage : ni bamwe muri twe akoresha kugira ngo abohe abandi. Arandengaya nkamwihorera, yahohotera abandi nkituramira. Anyambura inzu yanjye nkamugerekeraho n’isambu yanjye, yamfatira umugore ku ngufu nkamutegeza n’umukobwa wanjye kugira ngo ndebe ko bwacya kabiri…muri make abaturage bahindurwa ABACAKARA kubera ko bemera kubigiramo uruhare!

Nyamara abaturage bafashe icyemezo cyo kwanga kongera gukorera umunyagitugu ubamereye nabi, bakanga kongera kwitabira gahunda ze ; bagize batya bagahagarika akazi kose iminsi 10 gusa (amashuri, amasoko, akazi ko mu biro….), bwa bukaka bw’umunyagitugu bayoberwa iyo burigitiye, za ngufu yiratanaga zayoyoka. None se za ndege ze z’intambara zahaguruka zikajya kurasa ingo z’abaturage batanamututse? Imbunda zajya mu ngo zose kurasa abantu batari no mu myigaragambyo ? Gusa rero kugira ngo abaturage bashobore kwemera ko iyo nzira ishoboka hagomba Abaleaders babitangira, bakabasobanurira igikwiye gukorwa n’inzira byanyuramo, bakababa hafi . Abafite amashyaka ya “opozisiyo” niko kazi kabo! 

Ikibazo : Kuki abagize amashyaka atavuga rumwe na Paul Kagame bahora bacikamo ibice  aho kwishyira hamwe ngo bafashe Abanyarwanda kwisuganya ?

Kuba aya mashyaka yitwa aya “opozisiyo” ahora acikamo ibice si uko abayobozi bayo ari ko baba babyifuza, yewe si n’uko Kagame aba yabahaye ruswa. Hari impamvu ebyiri zikomeye zituma aya mashyaka adafata ngo yibyaremo ingufu zihagije zahindura ibintu.

IBANGA RYA 6 : Kuba umuLEADER si ibya bose

Burya abantu bose ntibashobora kuba abanyapolitiki bo mu rwego rw’aba Leader ngo bishoboke ! Impamvu ni uko kuba umu Leader ari impano bose batahawe. Urugero: twese twikundira indirimbo nziza icurangitse neza ; nyamara twese siko twashobora kuyiririmba n’ubwo twaba tubyifuza karijana! Tuvugeko yewe dushoboye gukora imyitozo, tukinjira mu itorero, tukabasha kuyiririmba neza! Nyamara ntibivuze ko dushobora no kuyihimba! Guhimba indirimbo nziza igakundwa n’abantu ni impano yahawe umuhanzi! Benshi twaririmba ariko guhanga ni urundi rwego. Aba Leader ba politiki bagomba kugira iyo mpano imeze nk’iy’abahanzi. Ni nayo mpamvu badakunze kuba benshi!

Igitera ingorane muri politiki ireba Urwanda, ni uko Abanyarwanda bakomeje kwibeshya ko buri wese, ubishatse wese, n’iyo yaba nta n’aho yanabyize, ashobora kuba umu Leader, agahimba ishyaka, rikagira icyo rigeraho ! Oya ibyo ni ukwibeshya, …. ni yo mpamvu amashyaka ya “opozisiyo”, yaba ayo mu gihugu, yaba akorera mu buhungiro, ntacyo arageraho, imyaka ikaba ibaye 20 !

Ikindi Abanyarwanda babuze ni uko batazi gushishoza ngo nibabona muribo havutse umuntu ushobora kuba umu Leader, bamuhe agaciro akwiye, bamwiteho, bamufashe, bamwubahirize, bamurengere!

Umu Leader muri politiki ni muntu ki ?

Si wawundi wirirwa yivuga ibigwi cyangwa yifotoza mu binyamakuru kandi ntacyo akora ngo kigaragare! Umuleader ni umuntu ufite iyo mpano nko mu maraso, uyu uvuga abandi bagatega amatwi kandi bakaryoherwa, kuburyo yababwira ati “nimujye imbere tugende” bakamwumvira! Bene abo nibo dukomeje kubura, abake dufite tukabapfukirana! Ntibajya babura burundu, baba bahari. Dukwiye kubishakamo, tukabashyira imbere, tukabaha ibyo bakeneye (inkunga), nibo bazadufasha gusezerera ingoma y’igitugu ya Paul Kagame n’abicanyi be!

Gusa rero politiki ni ikintu umuntu adakora wenyine n’iyo yaba afite impano y’akataraboneka.

IBANGA RYA 7 : Umuleader akenera ikipe

Kugira ngo umuleader agire icyo ageraho akenera Ikipe y’abantu hagati ya 6 n’ 8, bumvikana batagambanirana, mbese umubare ungana n’uw’abagize ka gatsiko umunyagitugu akenera ! Iyo kipe niyo ibyara imbaraga nyabuzima ziyobora abaturage, zigahangana n’ingufu ntindi umunyagitugu akoresha yangiza ibintu. Kubona abantu 6-8, bameze batyo ntibyoroshye!!!! Babonetse bakishyira hamwe, iby’ingoma y’inkoramaraso ya Paul Kagame byaba birangiye!

Ikipe ya politiki ikorwa ite? 

Ni nk’ikipe y’umupira w’amaguru. Kurundanya abantu 11 ukabashyira mu kibuga ntibihagije ! Hagomba umutoza (Leader), maze agafasha abakinnyi gukora imyitozo ! Uko bagenda bamenyana, barushaho gutahura ubushobozi bwa buri wese : bati “wowe wakina mu izamu kurusha abandi, uriya yakina neza mu ba kabiri, uriya yajya atsinda ibitego”…..bityo bityo buri wese agashyirwa mu mwanya akwiye kandi ufasha Ikipe gutsinda ibitego!

Isima (Principe) ituma ikipe ifata ni iyihe ?

IBANGA RYA 8 : Igituma ikipe ikomera

Hari uburyo bubiri : Agatsiko ka Paul Kagame gafata cyangwa se gakomera kubera iterabwoba abashyiraho. Bazi neza ko uwaca ku ruhande akagambana, ahita akubitwa inyundo. Ubwo bwoba butuma Agatsiko kagira ubumwe buzaramba igihe cyose Paul Kagame azaba agifite ubushobozi bwo kubashyiraho iterabwoba rye! Ntawe uzava muri kariya gatsiko ngo abure kwicwa kuko aba azi amabanga menshi ! N’iyo yahungira mu mahanga, bamusangayo bakamutsindayo! Coloneli Patrick Karegeya bamutsinze muri Africa y’epfo,jenerali Nyamwasa bamaze kumuhusha kenshi,…

Uburyo bwa kabiri bwo gukora ikipe igafata ni ugushaka abantu bashobora kugirana ubucuti bukomeye … Icy’ingenzi ni uko baba abantu bashobora kumenyana, bakagirana icyizere kibyara ubucuti ubu budashobora kugambanirana. Ikipe yubakiye ku bucuti iragora kuyirema ariko iyo ibayeho iraramba kandi igakora byiza kurusha iyubakiye ku iterabwoba, kuko abayirimo banezezwa n’ibyo bakora. Niyo mpamvu bakorera rubanda babyishimiye! 

Ngicyo ikibuze mu mashyaka ya opozisiyo nyarwanda! Nta shyaka na rimwe ririho muri iki gihe rifite umuleader ugaragara n’ikipe ifatika yamufasha kuyobora Abanyarwanda mu nzira y’impinduramitegekere igamije kubungabunga ubwigenge bw’igihugu n’ukwishyira ukizana kwa buri mwenegihugu ku giti cye ! N’amashyaka agerageje kwisuganya usanga ari nk’udukipe twa Nyumbakumi cyangwa tw’Akagal ! Umunyagitugu Paul Kagame ntabwo azakurwaho n’ikipe ya Segiteri…azakurwaho n’ikipe y’aba“profesiyoneri” ! Ariko akaga karushijeho kuntera impungenge ni uko iyo habonetse umuleader, aho kumushyigikira ngo tumuhe ibyo akeneye, akore ikipe itunganye yazadutabara twese, turamutererana, cyangwa tukamurwanya! Iyo ngeso isa no kwikora mu nda niyo izatuma Abanyarwanda bahera ku kiziriko cy’umunyagitugu Paul Kagame, abo yashyize mu gihome bapfire ku ngoyi, abagiye ishyanga bagwe ku gasi…

Banyarwanda, Banyarwandakazi, nitudahindura imyumvire, turaheze….!

Biracyaza… 

Niba ufite icyo ushaka gusobanuza, watwandikira kuri aderesi ikurikira:

ishema_party@yahoo.fr cyangwa se ugasura urubuga http://www.ishemaparty.mobi ukatwandikira ukoresheje uburyo bwateganyijwe. Ushobora no gusura imbuga zacu kuri facebook.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Umwihariko wa Revolisiyo: Ni iki gituma Agatsiko-Sajya Kabasha Kunesha Miliyoni 11 z’Abanyarwanda?

image_abbé-300x300

Itegereze iyi foto: ibaze aba baturage baramutse bavuye kuri uru rubaho, uriya ubabwira ijambo byamugendekera bite? Ni koko burya umunyagitugu akoresha imbaraga z’abaturage mu kubakandamiza. Abaturage baramutse babimenye bagafata icyemezo, umunyagitugu yarara ahirimye mu manga.

Abantu benshi bakunze kwibaza uburyo bishoboka ko umunyapolitiki umwe gusa nka Paul Kagame ayobora ku gitugu Abanyarwanda miliyoni 11, imyaka irenga 20 igashira, abaturage batamukunda, bakabura imbaraga zo kumukuraho.

Igisubizo :

Ndabanza gusobanura ko politiki bitavuga amanyanga, kwiba, kubeshya no kwica abaturage nk’uko abanyapolitiki babi twakunze kubona iwacu batumye tugumana isura mbi y’uwo murimo utoroshye. Umwuga wa politiki ni umwuga mwiza cyane, ndetse uruta indi yose kuko abawukora neza bashinzwe kwita ku buzima bw’abenegihugu kugira ngo babeho mu mahoro n’umutekano kandi babone uko bakora indi mirimo yo kwiteza imbere mu by’ubukungu no mw’ iyobokamana. Iyo umwuga wa politiki tuwuhariye ibisambo n’abambuzi, twese bitugiraho ingaruka mbi, tugahora mu ntambara z’urudaca, mu mwiryane…mbese nk’uko bimeze ubu mu Rwanda. Kiliziya gatolika yo yashyizeho n’umutagatifu ushinzwe kuvuganira abanyapolitiki mw’ijuru, ni umwongereza witwa Thomas More. Birumvikana rero ko uwo murimo wemewe n’abo mu ijuru atari umwihariko w’abicanyi, abanyakinyoma n’ingegera z’ubwoko bwose.

Ni gute umuntu umwe nka Paul Kagame ashobora gushyira abantu miliyoni 11 ku ngoyi ?

Birashoboka rwose. Ibanga rye ni uko afata ingufu z’abaturage ubwabo (miliyoni 11), akaba arizo ababohesha! Burya rero icyo Paul Kagame adushoboza ni uko yabashije kurema agatsiko k’abantu bake cyane batarenze 8,(umunani ujya inama uruta ijana rirasana !), abo bakaba ari abantu bamwumvira 100%, badashobora kumugambanira. Si ngombwa ko abo bantu baba abanyamicomyiza, ndetse ahubwo tuzi ko bashobora kuba ari n’abicanyi kabuhariwe! Bariya 8, rero nibo bamufasha gushyira ku ngoyi abandi bantu nka 80, bikundira iraha no gutunga ibyamirenge, ubundi bakiyemeza kugaraguza abaturage agati no kubica urubozo nk’uko Umutware mukuru abyifuza. Abo 80 nabo barakugendera bagaterera abandi 800 ku kiziriko, bakabuvumvisha ko bagomba gukorera Icyama byanze bikunze. Abo 800 iyo bamanutse nabo baragenda bakaboha abandi ibihumbi 8 (Inzego z’ibanze !); abo nabo bakakugendera bakifatira miliyoni umunani, ntizishobora kwinyagambura!

Wajya kureba ugasanga igitugu cya Paul Kagame kirangeraho jye w’umuturage rwimbyi, kikansanga aho nituriye mu ishyamba, kandi uwo Paul Kagame ntaramuca n’iryera ! Igitangaje ni uko iyo mfunguye amaso, nsanga no mu muryango wanjye bwite harimo bene abo abantu bakorera “Umulyango”(w’Abanyarwanda!!!!!), bampoza ku nkeke ko ngomba kuyoboka uwo munyagitugu ubeshejweho no kuncuza utwo nkoreye niyushye akuya, akazashirwa ari uko anyambuye ubuzima !

IBANGA RYA 1: Umunani ujya inama uruta ijana rirasana

Ibanga rya mbere dukwiye kumva ni irihe ? Ni uko ubutegetsi bw’igitugu buba rwose bwubakiye kuri kariya gatsiko k’abantu 6 cg 8 banywanye, batagambanirana. Baramutse basubiranyemo, iby’ingoma y’igitugu byaba birangiye.

IBANGA RYA 2: Agatsiko gahabwa ingufu n’uko abaturage bakumvira

Ibanga rya kabiri ni uko ingoma y’igitugu nta zindi ngufu igira uretse izo ihabwa n’abaturage bayumvira. Umunsi umwe, abaturage bagize bati “ntitugishaka kukumvira”, agatsiko kakwira imishwaro, abaturage bakibohoza !

None se kuki abaturage bamaze kubona ko bakandamijwe batinyagambura ngo birukane ingoma y’igitugu ?

Burya rero ntawavukiye kuba umucakara ubuzima bwe bwose ! Niba abaturage bari ku ngoyi nk’abo mu Rwanda muri iki gihe badahaguruka ngo bahangane n’ingoma y’umunyagitugu Paul Kagame, ni uko yenda  batabifitiye imbaraga zihagije, ziruta iz’agatsiko.

IBANGA RYA 3 : Agatsiko k’abantu umunani karusha imbaraga abantu miliyoni 11 ?

Ibanga rya gatatu rigomba kumvikana aha ni iri : 8>11 000 000 ? Ni ukuvuga ngo “Ese agatsiko k’abantu umunani karusha imbaraga abantu miliyoni 11 ?” Igisubizo ni YEGO.

Kubera iki ? Buriya rero agatsiko k’abantu umunani karusha abaturage miliyoni 11 ingufu kuko ko kaba kashyize hamwe imbaraga zako (équipe ou bande organisée). Iyo kagabye igitero ku baturage, kirinda gutera benshi icyarimwe, ahubwo ingufu z’abantu umunani zigatera umuturage umwe umwe. Ku mpamvu y’uko ziriya miliyoni 11 nta bumwe zifitanye (11.000. 0000=1+1+1+1+1+1+1…. ; masse non organisée), ingufu zabo ziba zitatanye ntizibashe gukanga kariya gatsiko no kugashyigura mu birindiro byako!

Uwabyumva neza ni Umunyarwanda waba warigeze kugira akaga ko kubona abasoda nka 6 ba FPR bazindutse iwe n’imbunda zabo, mu cya kare nko mu masaa kumi za mu gitondo, bakagukinguza bagutuka ngo “kingura iki gihugu cyawe cy’inzu wa mujinga we”! Abana bagakangukira hejuru umutima udiha, nawe ugakingura urugi uhinda imishyitsi ! Mbega ukuntu wumva uri wenyine kuri iyi si, ukabone neza ko ubuzima bwawe buri mu biganza by’abo bicanyi, ko bashobora kugukoresha icyo bashatse kandi isi igakomeza ikazenguruka, ntihagire ubaza ibyawe! Ibyo kandi biba ku Banyarwanda batagira ingano, buri munsi, buri kwezi, buri mwaka….

Nyamara twese tuzi neza ko atariko igihugu cyakagombye kuyoborwa, hari ukundi byagenda.

Ubutaha tuzarebera hamwe ikibura ngo abantu bagere ku bumwe bwabafasha guhangana na Paul Kagame n’agatsiko ke.

Biracyaza…

People Power in Burkina Faso Has Shaken up Africa’s Autocrats

The people of Burkina Faso, in October 2014, achieved the unthinkable. They literally drove an autocrat out of Burkina Faso. Sub-Saharan Africa is, of course, home to more than half a dozen autocratic rulers that have held the reigns of state power between 20-40 years. Cameroon’s 81-year-old Paul Biya is one year short of 40 years of being at the helm initially as prime minister and as president.

Teodoro Obiang Nguema Mbasogo, who is 72 years old, has ruled Equatorial Guinea for 35 years. Jose Eduardo dos Santos who has run Angola for 35 is 72 as well. The 90-year old Robert Mugabe has led Zimbabwe first as prime minister and president for 34 years. At 71, Yoweri Kaguta Museveni of Uganda has been in power for 28 years. The 70-year old Omar al-Bashir has ruled Sudan for 25 years. Initially ruling as vice president through a figurehead and then president, the 57-year old Paul Kagame has been at the helm in Rwanda for 20 years.

Blaise Compaore was a member of this club of African dictators, having ruled Burkina Faso for no less than 27 years. And he was about to to extend his rule through a constitutional amendment when more than a million Burkinabé poured on the streets and said “enough is enough.” The collapse of the regime has resulted in a one-year transitional phase at the end of which there will be presidential and national elections.

The spectacular ouster of Compaoré by “people power” raises a key question: will it inspire similar uprising against Africa’s dictatorships?

There are hopeful signs in that direction. Even before the uprising in Burkina Faso, hundreds of people in Benin in September, 2014, had poured onto the streets to give solidarity to the “Red Wednesday movement” whose slogan is ”Don’t touch my constitution.” The incumbent head of state, Thomas Yayi, has in the past hinted on the need of removing term limits to enable him to stay in power. Barely two weeks after the disintegration of the Compaoré regime, thousands of Togolese demonstrated for several days demanding reforms of electoral laws that have entrenched a father-son dictatorship that has run by the country for more than 50 years. The current ruler, Faure Gnassingbe, took power in 2005 following the death of his father, Gnassingbe Eyadema, who had ruled Togo for 38 years.

For millions of Africans, most of whom have lived under one ruler all their lives, developments in Burkina Faso have breathed a new life and hope into nascent democratic movement across Sub-Saharan Africa. The Burkina Faso’s people power is bound to affect every other Sub-Saharan country in some way — small or large, direct or indirect, proving that Africa is not preordained to remain under dictatorship forever.

Source: Huffingtonpost

Visite en Australie de l’abbé Thomas Nahimana le candidat du parti Ishema aux présidentielles de 2017

L’Abbé Thomas Nahimana est le chef du parti Ishema. Un parti d’opposition rwandais en exil. Il vient d’effectuer une tournée marathon à travers les grandes villes australiennes. Il était linvité d’honneur de l’Association des Rwandais du Queensland. Dans notre entretien, l’Abbé Nahimana explique pourquoi il s’est lancé dans la course à la présidence du Rwanda et évoque les risques liés à cette démarche.