Category Archives: Views

Tell Paul Hiebert that Economic Growth cannot outvalue people killed by Kagame and his RPF.

kagame290511

Kagame (in front) and his rebel group RPF belonged to Ugandan Army. That is why it is true to say that Uganda attacked Rwanda in 1990.

On 25th of December 2013, when we were celebrating the birthday of our Lord and savior Jesus the Christ of Nazareth, I came across an article by another Kagame’s acolytes, Paul Hiebert  who, in http://www.slate.com/articles/technology/the_next_silicon_valley,  praised the so called economic growth and ICT miracles of Rwanda after Rwandan genocide.

I usually have no objection when people say that Rwanda has developed after the 1994 genocide. And this is because when you come from zero, you grow faster than the person who has exhausted his potential. Had we compared Rwanda of 1980 and Rwanda of 1995, we would have gained a better understanding on how costly is the war and maybe condemn who caused it. Leave that aside, my case has always been twofold:

  1. Economic development is much different from economic growth and Rwanda needs more the first than the second. I hereby urge those who praise Kagame to relax a little and think twice before selling the unsellable.
  2. Rwanda is well known not because of any other characteristic than genocide. And when you have to talk about the progress, you are compelled to talk about the “angel” that stopped genocide. Shallow or no deep analysis is done to understand this genocide and the truth behind it.

My simple question to Paul Hiebert and his likes is simply this:

Did you know that the majority of the million victims of genocide were killed by Kagame himself and his army RPF? Maybe you do not. Well, hear this. People could tell you lies but statistics cannot.

Kagame told you that the genocide claimed life to one million Tutsi and some moderate Hutu. You, being intelligent as I assume, should question this:

  • Whenever we have commemoration no Hutu is mentioned
  • Kagame who knows traditional practices would not expose his brothers and sisters’ skulls in shelves instead of letting them rest
  • About statistics now: before genocide Rwandan population was six million and two hundred thousand (6,200,000) and Tutsi represented 14 %, that is 868, 000 persons. Kagame and his RPF told you that one million Tutsi died. But Rwanda never had such a number of Tutsi. In 2005 a research done by the genocide survivors association IBUKA and FARG( Fonds d’Assistance aux Rescapés du Génocide) has shown that 360,000 Tutsi were killed meaning that 500,000 Tutsi survived and that 640,000 others killed during genocide were Hutu. Kagame killed so many Tutsi and Hutu including these 640,000. Do you think Kagame’s so –called achievements should make the humanity forget his crimes? I don’t. Given that human life is sacred and is priceless, I urge you Paul Hiebert to write about this man’s crimes and advise how you think he should be prosecuted before you talk about frivolous economic growth that is far less meaningful to Rwandans who lost theirs.

 

NTAWE UTERA IMIGERI IBIRI ICYARIMWE NGO AHAME HAMWE.

downloadNTA UTERA IMIGERI IBIRI ICYARIMWE NGO AHAME HAMWE: Abarwanya ubutegetsi buliho nibazirikane aya magambo, buli wese yirinde gushaka gusenya abo basangiye urugendo n’iyo baba batari mu kinyabiziga kimwe nawe.

Banyarwanda bavandimwe dusangiye umurage ;

Hari byinshi nifuzaga kwandikaho aliko mpisemo kubanza kuvuga kuli iyi ngingo igaragara nk’umutwe w’inyandiko kuberako niyumvamo ko yihutirwa.

Ibyo nifuzaga kuvugaho kandi nzakomeza kuganiraho na nyuma yo kubagezaho iki kiganiro, ni ibijyanye no gushishikariza abo mu moko Hutu-Tutsi gukanguka bakireba bakareba ejo hahise maze bakiyemeza kwegerana no gukemurira hamwe ibibazo, byaba ibyo kuvanaho ubutegetsi bw’igitugu butoroheye abanyarwanda muli iki gihe ndetse n’ibyo guhamya neza uburyo bw’imibanire bubakwiye.

Reka twiganirire noneho ku cyatuzinduye cy’uko kwiha gutera imigeri ibiri umwe uwutera umunyagitugu uwundi uwutera abarwanya umunyagitugu nawe witwa ko urwanya, ali ikosa likaba n’ikosa ry’igenarugamba « erreur strategique/strategic error », kuko uba wisenya mu buryo buziguye utabibona, kuko uba uca intege abaca intege umunyagitugu nawe urwanya. Kugenza gutya ni ukudashakira ibyiza abo uvuga ko uharanira gutabara, aha ndavuga abanyarwanda.

Muli ibi bihe, abarwanya ubutegetsi buyoboje iterabwoba abanyarwanda bamaze kwiyongera haba mu mubare w’amashyaka ya opozisiyo haba no mu bantu ku giti cyabo batanga ibitekerezo bikangurira abanyarwanda kwishakira umubano mwiza hagati yabo. Iki ni ikimenyetso cyiza kigaragaza ko abanyarwanda bariho bakanguka ku muvuduko ushimishije, kikagaragaza kandi ko ubayoboye nabi atazakomeza kubangiriza ngo bamwihorere ubuzirakumusaba guhinduka cyangwa se kumwihaniza igihe yanze akanangira, byakwangwa abaturage bababaye bakikemurira ibibazo mu nzira yaba ibihutiye.

Uko bigenda bigaragara ko iyi ngoma y’igitugu ishobora gusenyuka vuba cyangwa se bitinze ho gake, niko bamwe mu bayirwanya batangiye kwikanga ko rya sangira n’isaranganya baririmba ritazabanezeza, nabo bakaba bakwibwira bati : « dore turi mu bafite igihagararo cyane muli opozisiyo, none nimucyo dutangire dusenye abandi noneho tuzasigare twenyine, n’amahanga abe aritwe azajya anyuraho twenyine, maze iyi ngoma nihirima tuzifatire twiharire ! »

Ngili ikosa rikomeye rero ryagiye rikururira u Rwanda akaga kaje kuvamo iyicwa ry’imbaga y’amoko yose mu buryo buteye ubwoba na n’ubu abanyarwanda bagipfa.

Baca umugani mu kinyarwanda ngo : « BABONA ISHA ITAMBA BAGATA N’URWO BARI BAMBAYE »

Abafaransa bo bakavuga ngo « IL NE FAUT PAS VENDRE LA PAEAU DE L’OURS AVANT DE L’AVOIR TUE », abongereza bo bati : « NEVER COUNT CHICKENS BEFORE THEY ARE HATCHED ».

Dore ibyashenye ubwami muli 1959, kandi abambari b’umwami iyo batwaza buke bakumvikana n’abandi banyarwanda, bashoboraga gukomeza ubwami Umwami agakomeza, umuhutu yajyaga asuzugura akamwungiriza cyangwa se akaba ushinzwe ubutegetsi nyubahirizategeko kandi ibintu bikaba byiza. Byabindi byo kuvuga ngo reka nziharire ndwanye n’aba batutsi bashaka kungira inama n’amashyaka yabo kuko aba bahutu bo ntacyo bari cyo byabakozeho! Buliya Lunari yabonaga intsinzi ali iyayo, igatangira kwiteganyiriza kuzayiharira itaranayishyikira! Abakuru bayo ntibatinze kubona ko bibeshyaga!

Dore kandi byashenye MRND n’izina ryayo yari imaze kubaka mu banyarawanda batari bake, ubwo yavugaga iti reka nsenye n’aba bahutu b’amashyaka angira inama, maze niharire kuko bariya batutsi bon nta mutamiro ulimo kuko mfite n’abanshyigikiye hirya no hino ku isi mu bihugu by’inshuti. Nyamara iyo abambari ba MRND bacisha make kare bakegerana n’abandi halimo n’abo bihaga gusuzugura, bakemera gusabana no gusangira, nta kibazo kiba cyarabaye, ishyaka ryabo ryashoboraga kuguma ku butegetsi noneho umutusi uvuye hehe cyangwa se wabaga aha mu Rwanda akaba yakungiriza na Perezida cyangwa agahabwa n’undi mwanya. Aliko byaranze. Buliya MRND yararebaga igasanga intsinzi izaba iyabo, noneho itangira kwitegura uko iziharira itaranayishyikira, hanyuma iza kwibuka ibitereko yasheshe! Yatekereje kwemera isaranganya trop tard. Abari bayikuriye ntibatinze kubona ko bibeshyaga.

Dore nanone birongeye FPR iliho irakora nka LUNARI na MRND, ibyayo buli wese yahita yibwira uko bizarangira niba nta gihindutse. Ubu FPR nayo irareba igasanga intsinzi ali iyayo, utu dushyaka twose izatuzingazinga ikadupfunyapfunya mu isogonda, aho gukenga ngo yiteganyirize. Abayikuriye ntibazatinda kubona ko bibeshya.

Tugarutse muli opozisiyo yacu iliho ubu rero, igishekeje ni uko iyi ngeso naho itahatanzwe. Hali abafite ibisigisigi by’amashyaka babayemo cyangwa se ubuhirimbanyi n’intambara z’ukwibohoza bagize, bakaba bakili mu nzozi z’igihe baganzaga bakigizayo abandi maze bakifatira byose bonyine. Ntibabona ko ibyo ali nabyo byabakururiye ibibazo bibonamwo ubungubu. Balimo abahutu bo mu bihe bya cyera, bakabamo n’abatutsi bo mu bihe bya vuba aha n’abatutsi bo mu bihe bya cyera. Iyo ngeso irakurura umutima wabo iwuganisha mu kurwanya abandi baharanira impinduka, kubatesha agaciro mu mvugo cyangwa se mu nyandiko, no kuyobya rubanda bayereka ko kanaka na kanaka ali abakozi b’uwo barwanya. Aya ni amaco yo kugira ngo abagenza batyo basigare muli opozisiyo bonyine. Ibi ntibikorwa n’umuntu umwe cyangwa se ishyaka limwe, bikorwa na benshi, kandi byagiye biviramo n’amashyaka menshi gucikagurikamo ibice, biyatunguye cyangwa se bidatunguranye.

BITEYE AGAHINDA CYANE, KANDI NTA CYIZERE BITANGA – ESE BIRATERWA n’IKI?

Dore impamvu nkeka zibitera, kandi zirwanyijwe iyi ntambara yo kwibohoza yabera bose, abahutu n’abatutsi, maze urukundo muli bo rukaba rwatangira rukigishwa bya nyabyo.

  1. Ubwoba bukabije bw’uko Kagame na FPR bafite ibigufu biruta iby’Uburusi na Amerika byo mu gihe cy’intambara y’ubutita

    Aha navuga nti “BALINGA”, nsubiyemo amagambo y’umusaza umwa wanyigishije cyera wakundaga kuvuga ilyo jambo. Byose ni BALINGA. Uko kwikanga rero gutuma bibwira bose bati Kagame na FPR bafite IKIJISHO n’IKINYUNDO bitureba aho tuli hose, naba Canada, Belgique, Cameroun, Libiya, Hollande, Kenya, Nigeria, Senegal, France, Afurika y’Epfo, n’ahandi …, niba ntagambaniye abatarayobotse Kigali y’ubu ndashize Ikijisho n’Ikinyundo birampitanye, kuko ntaho bitagera. Ubu bwoba n’amashyaka bwarayatashye, ku bururyo uje wese bamwikangamo cya kijisho na cya kinyundo bya Kagame na FPR, bati yatumwe. Mbese utayobotse Ishyaka ulimo wowe urwanya ubutegetsi wese uhita wumva ko ali urugingo rwa cya kijisho n’ikinyundo bije kukuneka no kugusekura! Ni uko amashyaka yose ukaba wayifuriza ko asenyukira mu ryawe aho kwifuza gufatanya nayo mu rugendo musangiye, ugasanga imbaraga zagakoreshejwe mu kurwanya umunyagitugu ziciwemo ibice, iz’igice kimwe zigatangira kurwanya abarwanya umunyagitugu.

Ubu bwoba kandi butuma abanyarwanda benshi batinya kugaragaza ko batishimiye ibibi bakorerwa n’ubutegetsi buliho, bityo bakibera ba ntibindeba, kandi imbaraga zabo nazo zikenewe kugira ngo abanyarwanda batabarwe.

  1. Ubwibone n’ubusambo no kudakunda igihugu

    Ntawahakana ko bamwe mu barwanya ubutegetsi bashobora kuba badashaka icyiza cy’abanyarwanda, ahubwo bashaka kubukacira ngo bakore nk’ibyahozeho ku ngoma z’igitugu zabanje. Uyu mutima nawo abawiyumvamo nabagira inama yo kuwurwanya hakili kare, kuko niwo utuma batishimira ko abandi batera imbere ndetse ntibishimire kubona hari abamaze gukataza cyane no kwamamara mu kurwanya ibibi by’imiyoborere iliho. Bibaviramo gusuzugura bamwe mu baharanira impinduka nkabo, bitwaje “uwo naliwe amahindura ataraza”, ubundi bakibwira ko uyu nabonaga burya n’ubu namufata kurya. Aha ni ukwibeshya, kuko Kayibanda yasimbuye umwami Kigeli, hakaba hali n’izindi ngero nyinshi hirya no hino kuli iyi si.

  1. Ishyari

    Ishyari ni ikintu kibi cyane, rikaba no mu ngeso mbi zimwe bita imizi y’ibyaha. Naryo ni ukugerageza kurirwanya no kuryivanamo kugira ngo kugendera hamwe no kwishimira intambwe nziza igaragara itewe n’undi, kuko bimuviramo nawe kwishimira intambwe uteye.

  1. Amayeli y’Umunyagitugu abaharanira impinduka barwanya

Sinakwirengagiza ko hali n’uruhare amayeri y’umunyagitugu afite mu byo tubona byo gusenyana hagati y’abagize opozisiyo. Aya nayo arushaho gushoboka kubera bwa bwoba buhora mu bantu bitwa ko barwanya leta, kuko bikanga ibiti n’amabuye! Icyo gihe iyo umunyagitugu yatahuye ko aliko abamurwanya bamerewe, nawe bimutera imbaraga maze si ukubasaza akiva inyuma! Birumvikana ko nk’uko benshi babyikanga n’intumwa cyangwa se intasi zishobora gucengera zitumwe n’umunyagitugu, cyangwa se guteshwa umurongo no gusekuranya abahuliye mu ishyaka bikaba byabaho. Nyamara ibyo twavuze haruguru abantu babyirinze aya mayeri ntiyabona aho acengerera.

  1. Ukudasobanukirwa (ubujiji) n’Ukutagira umurongo w’ibitekerezo bihamye abantu bemera ko alibyo bibayobora mu rugendo rwabo rwo kwibohoza.

    Mu by’ukuli iyi ni inzitizi ikomeye nayo ituma hali uwumva yatezwa imbere no gusenyuka kw’abandi. Hakaba n’uwibwira ngo basenyutse biliya bitekerezo byabo nkabyifatira, ati kuko barabintanze. Bavandimwe banyarwanda reka mbabwire, nta gutanguranwa ibitekerezo kubaho. Niba udafite ibitekerezo uzasimbukira ibyo ubonye, rwose ufite ibibazo, n’uwakuraho abandi bose ugasigara wenyine, wakwizungurukaho mu kibuga wisangije kuko uba udafite aho uzi werekeza. Inama nakugira rero ni ukwirinda guta imbaraga zawe mu gusebya no gushaka ko abo wakagendanye nabo basenyuka. Aha ni ubujiji buba buvanze no guhuzagurika. Aha niho usanga umuntu akubwira ati jye ndi umu-liberal, ejo haza umuterankunga uha aba-communiste amafaranga ati nanjye nahindutse we ubu ndi umu-communiste, ejo bavuga bati byose ntibikigezweho turashaka abadakunda politiki bakora idini ati n’ubundi niryo nashakaga ubwo akaba atangiye idini, ejobundi bati turafasha amakipe y’umupira undi ati na cyera nakundaga kuwutera nimumpe ibyo bifaranga nzatwara n’igikombe cy’ayabaye aya mbere iwayo!

Ibi kandi birareba n’abafite imiyoboro inyuzwamo ubutumwa (ibinyamakuru, amaradiyo, n’indi …). Nibumve ko buli wese akeneye undi, ko buli wese yuzuzanya n’undi, ko gusenya uwo muli mu muhanda umwe ali ukwikururira gusenyuka nawe ubwawe. Abantu bose ntibakwirwa mu kinyabiziga kimwe kandi ntibagira uguhitamo kumwe mu gutoranya icyo bagendamwo, niyo mpamvu habaho byinshi by’amoko menshi. Hanyuma ikinyabiziga kitaza kikugonga ugomba kwishimira ko muliho mujya hamwe, ndetse kimwe cyatobokesha ikindi kikaba cyakigoboka kikagitiza nk’ijeki, bityo abagenzi bose bakazagerayo amahoro. Ibi byaba biruta gushaka ko kiliya gihirima cyangwa gishya kigakongoka kandi yenda imbere wari gutobokesha kikaba alicyo kikurwanaho. Wasanga kigendamo n’uwawe yafashe ishoye wowe wategeye nko muli gare da. None wagitwika ukamutwikiramo? Kuba magirirane, kuzuzanya, kungurana ibitekerezo no kungurana inama mu rugendo rwo guharanira impinduka nibyo bikenewe.

Banyarwanda bavandimwe dusangiye iki kiganiro, ndabashimira cyane kuba mufashe akanya ko gusoma iyi nyandiko nandikanye urukundo kuli bose.

Ndangije ngira inama abatavuga rumwe na leta bari mu mashyaka, abanyamakuru n’abandi, kwitaza imigenzereze nk’iyo tumaze kubona ko yabasenyera aho kububakira.

Ndisabira kandi n’ubutegetsi bw’u Rwanda, birumvikana ko ali ababukuriye mbwira, ko abavuga nabi ibyo bukora atari abagome habe ku gihugu habe no kuli bo ubwabo n’imiryango yabo nk’abantu Imana yaremye ikabagira n’abanyarwanda. Rwose nibumve icyo amajwi asakuza abasaba kandi si ikidashoboka: icyo basabwa ni uguhinduka, bakareka iterabwoba kandi bakimakaza iyubahirizwa ry’uburenganzira bw’ikiremwamuntu aho liva rikagera. Ibyo bikajyana no kurekura bakemera gushyikirana n’abarwanya imitekerereze yabo kugira ngo babe bagira aho bahuriza mu nyungu z’abanyarwanda bose.

Ibi Imana n’abakurambere nibyo bifuza, kandi nibidashyigikirwa n’abafite ububasha, hazazamurwa imbaraga zibasha gusenya igitugu n’iterabwoba byabo kugira ngo icyiza gishyirwe imbere kandi abanyarwanda b’amoko yose bahuze urugwiro mu bukungu no mu miyoborere by’igihugu cyabo nta vangura rikorewe bamwe.

Prosper Bamara , ku wa 22 ukuboza 2013

Bombori Bombori muri opposition: PPR-Imena ngo yaba ari ijwi rya FPR!

Nk’uko tubikesha itangazo ryashyizweho umukono na Bwana Karengera Augustin umwe mu bagize Ishyaka PPR Imena, ngo iri shyaka ryaba rihabwa inkunga na FPR naryo rikayifasha gushyira mu bikorwa zimwe mu ngamba zayo. Muri iryo tangazo, Karengera Augustin avuga ko  Kazungu Nyirinkwaya GustaveHabimana BonaventureHakizimana Célestin na Bakundukize Hassan bagize agatsiko gakorana na FPR, ngo n’ikimenyimenyi baherutse guhabwa amafranga y’amatike kugira ngo bajye mu Rwanda. 

Cyakora iri tangazo risa n’iriteye urujijo kuko Karengera atavuga niba yitandukanyije na ryo, niba se ishyaka ryirukanye bariya bavugwa…ahubwo agasoza avuga ko ngo ishyaka PPR IMENA rizakomeza ibikorwa ryiyemeje rigishingwa!

Nimwisomere iryo tangazo:

slide-image-1

 

Abayobozi ba PPR Imena

Mw’ izina rya bagenzi banjye nanjye ubwanjye,nshimishijwe no gutangariza abanyarwanda bose n’nshuti ry’ ishyaka ko twiyemeje gutandukana n’agatsiko kihaye kwamamaza ko ari ko kayoboye ishyaka PPR IMENA, kakaba kagizwe na :Kazungu Nyirinkwaya Gustave; Habimana Bonaventure; Hakizimana Célestin na Bakundukize Hassan.

Mu bushishozi butomoye n’ iperereza twakoze kuva ishyaka ryashingwa, twasanze iryo shyaka ryaragiye riterwa inkunga igaragara na FPR kugira ngo ibashe kwigarurira abanyarwanda bayirwanya;ibyo ikabigirira muri gahunda yayo yo gusenya amashyaka no gucyura abanyarwanda ibinyujije muri ya gahunda ya “Ngwino urebe(Come and see)”,gucyura mu mayeri no gusubiza impunzi zayiyobotse imitungo yazo.

Kubera ko FPR isigaye ibona ko igenda itsindwa muri gahunda zayo, yakomeje gushakisha amayeri yatuma yereka amahanga ko ishyigikiwe n’abanyarwanda bari hanze y’ igihugu, kandi bari mu mashyirahamwe ayirwanya;bikaba ari muri ubwo buryo yakoresheje kariya gatsiko,maze kakajya i Kigali kagamije kujya gacyura abantu kitwaje ishyaka PPR-IMENA.

Aha nkaba ntangariza abanyarwanda ko kariya gatsiko atari ishyaka rirwanya Leta y’ igitugu y’ i Kigali, ahubwo ari”Diaspora rwandaise” ihabwa inkunga y’ amafaranga na Paul Kagamé.Mfatiye nko ku rugendo bamwe baherutse gukorera mu Rwanda, nkaba nararwise ikinamico ya Habimana Bonaventure na Bakundukize Hassan,nasaba aha hangaha abanyamashyaka inkunga yo kumfasha kurwanya ako gatsindo navuze haruguru muri iri tangazo.

Aka gatsiko kabujije abarwanashyaka bacu kujya mu myigaragambyo(manifestations)kitwaje ko ngo byatuma” dialogue nationale” idashyirwa mu bikorwa.

Aka gatsiko kandi ntigashaka ko dufatanya n’andi mashyaka n’ amashyirahamwe,nko kujya muri za set-in zikorerwa imbere y’Ambassade y’ u Rwanda mu Bubiligi.

Aka gatsiko kanemeza ko kunenga discours za Kagame byemewe,kakabigira kagamije kwereka abanyarwanda ko nako karwanya Leta y’ i Kigali, kugira ngo bakajye inyuma.

Amahame remezo tugenderaho siyo abakagize bagenderaho. Urugero natanga ni ingingo ya 3 ivuga ku ntego z’ishyaka ahanditse ibi bikurikira:”Le Parti Populaire Rwandais a pour objet de conquérir et exercer le pouvoir d’État. Ni gute warwanya FPR, warangiza ikaguha n’inkunga y’ amafaranga yo kuyirwanya?

Ku bijyanye n’imyanya yo mu buyobozi bigaragara ko ntabandi bayobora atari utwo dukingirizo,ari two: Kazungu(Perezida akaba na Trésorier).Niwe ushaka imfashanyo afatanije na Hakizimana Célestin, bagacunga umutungo w’ishyaka.

Abashinze ishyaka bari muri PPR IMENA, si ko bose bari muri iriya diaspora ,hari nabayoboke b’ishyaka bamaze kwitandukanya n’abo.

Nkaba nsaba aba bose mbashimira ubutwari bukomeye bakomeje kugaragariza kuri uru rugamba,nkaba ngaya n’abandi biyemeje gukorana n’akariya gatsiko ndetse n’abagenda batseta ibirenge.

Nizeye ko kariya gatsiko tuzakamagana nk’uko twamaganye Inyumba yaje i Rouen/France na Ambassadeur Jack Kabare, ubwo yazengurukaga u Bufaransa bwose; isomo bakuyemo ni ryo n’abo bazakuramo.

Ndangije menyesha abanyarwanda ko ishyaka PPR IMENA rizakomeza ibikorwa ryiyemeje rigishingwa.

 

Bikorewe Rouen/France,tariki ya 15/12/2013

 

Karengera Augustin

Umuyobozi mukuru wa PPR-Imena mu Bufaransa.

 

Gutabaza: Hakizimana Ephrem yaburiwe irengero. Polisi y’igihugu imaze iki niba atari ukurigisa abantu gusa?

Mu minsi ishize umugabo wo mu Ruhengeri uzwi ku izina rya Musinga yafashwe n’abantu batazwi bamumarana hafi ibyumweru bibiri bamutera ubwoba ngo kuko afite umuvuduko uhambaye mu kwiteza imbere kandi ari umuhutu. Aho abantu batandukanye batereye hejuru bagasakuza ndetse bamwe bagashinja polisi ko ariyo yamushimuse, Musinga yaje kuboneka asubira mu rugo rwe. Gusa rero muri iryo bura, umukecuru ubyara  Musinga yagize ikibazo cy’umutima yitaba Imana. Polisi ntiyigeze igaragaza ibyavuye mu iperereza kandi nyamara ama telefone yakoreshejwe mu guhamagara Musinga afite beneyo bazwi. Nta shiti ko polisi ibifitemo uruhare, dore ko aho kuba urwego rushinzwe kurinda umutekano w’abenegihugu, ahubwo iyi polisi ya FPR yabaye urwego rwo kwica rubi abaturage. Twagerageje kuvugana na Musinga ntibyadushobokera.

Ubu noneho uvugwa ni umusore Ephrem Hakizimana nawe akaba yari amaze iminsi agaragaza ko afite umuvuduko mwiza mu kwiteza imbere. Polisi y’igihugu se ngaho niyihakanire itubwire aho uyu musore yerekejwe!

Ubwanditsi

Abatwara-abagenzi-barishimira-ikorwaHakizimana Ephrem ni umusore w’imyaka 32  wari umenyereye gukora uturimo two kwikura mu bukene. Yari afite  Moto itwara abagenzi akaba yakoreraga ku Gahabwa na Gahuhwezi. Yabarizwaga   mu Mudugudu wa Kabanda, , akaganiri ka Kinunga, Umurenge wa Nyabitekeri, Akarere ka Nyamasheke. Se umubyara ni EZRA wo mu Rugarama, nyina ni Annonciata Mukantwari.

Ephrem Hakizimana yafashwe na Polisi ku wa kabiri  taliki ya 17/12/2013 ngo bamukekaho kuba yaratanze ruswa mu kubona Permis yo gutwara. Igitangaje ni uko Hakizimana ubwe yakoze ikizami ku mugaragaro hamwe n’abandi kandi izina rye rigasohoka kuri Lisiti y’abatsinze. Abayobozi b’iki gihugu ni ba NTAMUNOZA. Utwara udafite Permis ugacibwa amande atagira ingano, watsindira Permis ugafungwa, ugacibwa amande…ubu se tuzabafate he ?

Kugeza ubu ntawe uzi aho Hakizimana Ephrem afungiye uretse ko hari Umulok wakwije impuha ngo yaba yarasiwe  ku Muhima  i Kigali kandi  umuryango we  ukaba wimwe amakuru nyayo. Hano umuntu afatwa nk’itungo, nako n’itungo rigira shebuja ubaza ibyaryo.

Uko tubibona

Ephrem Hakizimana nta ruswa yigeze atanga. Ahubwo arazira ko yari atangiye kwiteza imbere; Muri iki gihugu niko bisigaye bimeze. Iyo uri umuhutu w’imbwa utagize icyo wimariye, nta kibazo uba uteye . Ariko iyo babonye utangiye kugaragaza udukorwa twemeza ko hari icyo wakwigezaho, bahita bagufata nka DANGER bakaguhimbira ibyaha, ugafungwa , ukarindagizwa ,  bakaguhombya utaratera imbere.

Ibibaye kuri Ephrem nibyo biri kugirirwa Mayor wa Rusizi Oscar Nzeyimana. Mu gihe cyose yagaragaraga nk’umuhutu wumvira gusa ariko utagize icyo yimariye , nta kibazo yari ateye. Nyamara aho bigaragariye ko ashobora kwiyubakira inzu igaragara baramutikuriye ngo akorana n’abanzi b’igihugu, ngo inzu ye  yubatse  ku mirambo y’abatutsi….nyamara abatutsi bari bahatuye nyuma y’1994 nta wigeze abavuzaho induru!

Iki gihugu cyimitse ivangura riteye agahinda, Umuhutu yarongeye ahinduka umucakara, umuboyi, umudeyi….agomba kugenda yubitse amaso, ipfunwe rimugaragara mu maso. Umwana w’umuhutu amenya ubwenge mu ishuri aho kumutera ishema bikamutera ubwoba, umuhutu uzi ubwenge afatwa nk’ IKIBAZO aho kuba igisubizo. Ubu se koko iki gihugu kiragana he ? Tuzahora muri uru kugeza ryari ?

Hano hari Abatutsi benshi bashyira mu gaciro birirwa batubwira ko nabo bamaze kurambirwa iri vangura rikorerwa abahutu kuko babona rikabije bityo amaherezo akaba ari ryo rizasubiza u Rwanda mu icuraburindi.

Abaturage bakwiye rwose guhumuka bwangu bakumva ko nta handi umuti uzaturuka uretse mu guhaguruka tukivumbura, tugasezerera iyi ngoma itunzwe no konka imitsi ya rubanda uboshye ikirondwe.

Muteteri Giselle

Nyabitekeri.

Kuki Ubushinjacyaha bw’u Rwanda buhishira abanyereza umutungo uva mu misoro ya rubanda?

Tumaze gusoma inkuru yasohotse mu kinyamakuru igihe .com kuri uyu wa 15 Ukuboza 2013, igira itiIkoreshwa nabi ry’umutungo wa Leta, miliyari 136 ntiziragaruzwa  ,  twibajije impamvu amafranga angana na miliyari 136 yose aburirwa irengero nyamara nyuma y’iperereza ubushinjacyaha bukanga gutangaza abakekwaho icyo cyaha. Ikintu cyonyine ubushinjacyaha buvuga ni uko ngo bamwe ari abasirikare bityo amadosiye akaba yarashyikirijwe ubushinjacyaha bwa gisirikare.

Nk’uko amwe mu mashyaka atavuga rumwe na Leta y’agatsiko ka FPR akunze kubivuga, cyane cyane ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda, ubutegetsi bw’abasirikare bwagiye bubaho mu Rwanda nta cyiza bwazanye uretse kwikanyiza no kunyunyuza imitsi ya rubanda, ariko byageze kuri FPR yo isya itanzitse. Uku guhishira abanyereza umutungo wa leta bivuga ko amakuru aba yerekanye ko abariye aya mafranga ari ba babandi bo mu nda y’ingoma bityo bikaba ” atari ngombwa ko bashyirwa ahagaragara”!!!.

Kuba imicungire mibi igaragara muri leta ya FPR ni ikimenyetso gifatika cy’uko amafranga yakwa abaturage hatabanje kwerekanwa uko azacungwa aba ari agacuzo. Urugero ikigega cyiswe Agaciro Development Fund kikajyaho nta mategeko azwi akigenga, nta we ugishinzwe uzwi, none amafranga arimo kubura ubushinjacyaha bukinumira ngo si ngombwa kuvuga amazina yabo? Koko? These people are not serious!

Nta n’uwabura gukeka ko aya mafranga aba yafashwe na Kagame ubwe , dore ko itangazamakuru riherutse kumutera imboni aho yari arimo kugura umutamenwa muri Leta zunze ubumwe z’Amerika mu gihe abandi ba  perezida bari mu muhango wo gusezera kuri Mandela.

Nawe isomere iyo nkuru ya Deus ugire icyo ubivugaho:

Ikoreshwa nabi ry’umutungo wa Leta, miliyari 136 ntiziragaruzwa

 

Ubushinjacyaha bukuru bwashyize ahagaragara raporo y’ibyo bwakozwe kuri raporo y’Umugenzuzi Mukuru w’imari ya Leta y’umwaka w’ingengo y’imari 2010-2011 bugaragaza ko muri miliyari 160 zaburiwe irengero hagarujwemo miliyari 24.

Ubushinjacyaha bwagiranye ikiganiro n’abanyamakuru ku itariki ya 12 Ukuboza 2013, bugaragaza ko dosiye zimwe z’abakekwaho kugira uruhare mu gucunga nabi umutungo zashyikirijwe inkiko.

Miliyoni 160 yaburiwe irengero ku buryo budasobanutse kuva Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya leta yatangira kugenzura ikoreshwa ry’amafaranga yayo.

Ubushinjacyaha bukuru mu guhangana n’iki kibazo cy’icunga nabi ry’uyu mutungo wa rubanda, bukurikirana ibyaha birimo ibiboneka mu micungire mibi y’imari ya leta nko kunyuranya n’itegeko n’amabwiriza bigenga amasoko ya leta, gusonera no kunyereza imisoro mu buryo bunyuranyije n’amategeko, ubuhemu, gutangira ubusa ibya leta n’ubujura.

Ikurikiranwa ry’amadosiye

Muri iyi raporo, Ubushinjacyaha bwagaragaje ko ibigo 107 byagenzuwe, 90 muri byo byakorewe iperereza, 2 muri byo raporo zabyo zoherezwa mu Bushinjacyaha bwa gisirikare kuko zarimo abasirikari.

Amadosiye 93 yagombaga kwigwa, 35 aregewe muri yo yaregewe inkiko, 56 arashyingurwa, abiri yo yoherejwe mu Bushinjacyaha bwa gisirikari.

Amafaranga yaburiye mu itangwa ry’amasoko ya Leta

Mu masoko ya leta yatanzwe nabi akubiye muri miliyari zisaga 7, gusa ngo si ukuvuga ko aya mafaranga ashobora kuba atarageze mu isanduku ya leta, ahubwo ngo hari zimwe mu ngingo zagiye zirengagizwa mu gutanga aya masoko, aho abakekwaho uruhare bagiye bashyikirizwa inzego zibishinzwe.

Muri aya mafaranga harimo abakozi 37 baciwe ihazabu ingana na miliyoni 14 n’ibihumbi 200, hakabamo n’abandi bakozi ba leta 34 basubije umusoro n’andi mafaranga ategetswe angana na miliyoni 11 n’ibihumbi 266. Bose hamwe aba bakozi bakaba ari 47 basubije amafaranga y’u Rwanda asaga miliyoni 25.

Mu yagarujwe, harimo ayari yarakoreshejwe nabi n’abayobozi bakuru muri leta, ni ukuvuga kuva ku rwego rwa Minisitiri kuzamura, hakabamo n’abatarakurikije inzira zisabwa mu kwishyura imisoro isabwa ku kintu runaka.

Ubushinjacyaha bwagaragaje ko ubusanzwe abayobozi bakuru hari amafaranga babwa nyuma bakazerekana uko bayakoresheje mu gihe baba bari mu butumwa mu mahanga.

Muri abo, Umushinjacyaha mukuru, Muhumuza Richard, yabibwiye abanyamakuru ko hari bamwe muri bo batabashije kwerekana ku gihe ibyo bakoresheje aya mafaranga, bategekwa kuyagarura mu isanduku ya leta.

Umushinjacyaha mukuru, Muhumuza Richard (hagati) mu kiganiro n’abanyamakuru

Amatsiko y’abanyamakuru yarapfukiranwe

Muri aba bayobozi ngo harimo abakuru, ubwo abanyamakuru babazaga mazina yabo, umushinjacyaha mukuru Muhumuza Richard yavuze ko atari ngombwa gutangaza amazina yabo ahubwo ko icya ngombwa ariko abagaruye aya mafaranga.

Muhumuza yagize ati “Dusanga atari ngombwa ko ikigo runaka gishyirwa ahagaragara kuvuga ngo bigaragare mu itangazamakuru, bibaye ngombwa twabigaragaa ariko tubona ntacyo byakongera kuri makuru tuba twatanze cyane ko barimo gukurikiranwa”.
Yakomeje avuga ko n’abagize amakosa muri iki kibazo barimo abayobozi nabo bagiye bayagarura.

Abanyamakuru bakomeje kubaza impamvu aba bayobozi badatangarizwa abanyamakuru ndetse n’abakozi mu bigo bya leta baterekwa itangazamakuru bikozwe n’Ubushinjacyaha nk’uko urwo rwego rujya ruubikora ku bayobozi bo mu nzego z’ibanze nko ku Kagari, Umurenge n’Akarere.

Umwe muri aba banyamakuru yagize ati “ Mwatubwiye aba bayobozi tukabamenye, kuki baterekwa itangazamakuru nk’uko Ubushinjacyaha bujya burihamagara abayobozi runaka b’inzego z’ibanze hari ibyaha bakekwaho, yaba ruswa n’ibindi.”

Abanyamakuru basaga icya kabiri cy’abari bitabiriye inama yo kumurikirwa iyi raporo bakomeje babaza impamvu aba bayobozi badashyirwa ku karubanda.

Kuri iki kibazo bakomeje kubwirwa ko atari ngomba kuko bayasubiza, gusa ngo baba bagaragajwe muri rusange.

Urwego rw’Ubushinjacyaha bukuru buvuga ko ibi byaha bihangayikishije kuko akenshi usanga amafaranga aba akoreshwa ari ay’abaturage.

Muri rusange ngo amakosa yagiye akorwa yaragabanutse kuko mbere yo gutangaza iyi raporo hari hari abantu 192 bakoze ayo mu rwego rw’akazi barahanwa, ariko ubu muri raporo iheruka babaye 42 ikibazo cyabo cyashyikirijwe ibiro bya Minisitiri w’intebe yasabye ko bahanwa ku rwego rw’akazi.

Hashingiwe kuri iyi raporo, ibigo n’imishinga 35 byaregewe inkiko, 78 baregerwa inkiko ku rwego rw’igihugu, ku rwego rw’uturere baba 80, abarezwe bose hamwe baba 158 bagaragaye muri iyi micungire mibi. Kuri ubu ngo imanza zikaba zaratangiye.

Itsinda rikurikirana imari ya leta ryashyizweho n’icyemezo cyo mu mwaka wa 2007 ni itsinda rigizwe n’abashinjacyaha 19 rigamije gukurikirana imari ya leta.

Ubushinjacyaha bwagaragaje ko kunyuranya n’itegeko n’amabwiriza bigenga amasoko ya leta ni byo byagaragaye cyane ko biri ku kigero cya 55,9% ugereranyije n’ibindi mu kumunga ubukungu bw’igihgu.

deus@igihe.com

DUSANGIRIJAMBO : «Mbese uri Wawundi ugomba kuza, cyangwa dutegereze undi?»

prison jb                               Umuhanuzi Yohani Batista acibwa umutwe na Herodi

Turi ku cyumweru , taliki ya 15/12/2013 : ni icyumweru cya 3 cy’Adiventi, Umwaka A wa liturjiya.

I.Ikibazo-Shingiro:

*Mbese uri wawundi ugomba kuza , cyangwa dutegereze undi ?

*Es-tu Celui qui dois venir ou devons-nous en attendre un autre

*Are you the One who was to come or should we expect someone else ?

II. Ivanjili ntagatifu uko yanditswe na Matayo 11,2-11 ______________________________________

Muri icyo gihe, Yohani aho yari mu buroko amaze kumva ibyo Kristu akora, yohereza babiri mu bigishwa be kumubaza bati «Mbese uri Wawundi ugomba kuza, cyangwa dutegereze undi?» Yezu arabasubiza ati «Nimugende mutekerereze Yohani ibyo mwumva n’ibyo mubona :impumyi zirabona, abacumbagira baragenda, ababembe barakira, ibipfamatwi birumva, abapfuye barazuka, n’abakene barigishwa Inkuru Nziza. Hahirwa utazagushwa n’ibyo nkora!» Izo ntumwa zitirimutse,

Yezu abwira rubanda ibya Yohani ati «Mwagiye kureba iki mu butayu? Urubingo se ruhungabanywa n’umuyaga ? Mwagiye kureba iki? Umuntu se wambaye imyenda y’agatangaza? … Abambaye iy’agatangaza se ko batuye mu ngoro z’abami! Nk’ubwo se mwagiye kureba iki? Umuhanuzi se? Koko rero ndabibabwiye, ndetse atambutse umuhanuzi. Ni we banditseho ngo ‘Dore nohereje intumwa yanjye imbere yawe kugira ngo izagutegurire inzira.’ Ndababwira ukuri: mu bana babyawe n’abagore ntihigeze kuboneka uruta Yohani Batisita; nyamara umuto mu Ngoma y’ijuru aramuruta.»

III. TUZIRIKANE

Mu gihe cya Yezu, abagize umuryango wa Isiraheli bari basangiye amizero akomeye y’uko bakeneye UMUCUNGUZI , kandi bakemera badashidikanya ko agiye kuza bidatinze. Gusa ikibazo kitoroshye bahuye nacyo cyari icyo kuzashobora kumumenya(reconnaître) no kumutandukanya n’abandi bantu. Bityo rero bageragezaga gusesengura ibyanditswe bitagatifu bashakamo ibimenyetso byazabafasha kumenya Umukiza bitagoranye.

Muri urwo rwego hagaragaye ubwoko bubiri bw’ibimenyetso byatuma amenyekana : *Ibikorwa bye (ses œuvres) *n’amazina ye y’icyubahiro( « ses titres »). Ku byerekeye ama titres ye, mu byanditswe hari ahavuga ko Mesiya yagombaga kuba ari « Umwami » ; ahandi hakagaragazaga ko yagombaga kuba ari « Umuhanuzi », ahandi hakavuga ko yagombaga kuba ari « Umusaserdoti ». Ikibazo gikomeye cyavutse kuri Yezu ni uko nta n’imwe muri izi “titre” yari afite : ntiyari umwami, ntiyafatwaga nk’umuhanuzi , nta n’ubwo yavukaga mu muryango w’abaherezabitambo !

Ikindi ni uko we ubwe atigeze yiyamamaza ngo yerure avuge ko ari we Mesiya wari utegerejwe. Nyamara Yohani Batista yakubise Yezu amaso ubwo yamubatizaga maze atangaza ku mugaragaro ko ari we Mucunguzi wari utegerejwe kandi amwereka abantu: “Dore Ntama w’Imana “!

Ubutumwa bukomeye bwa Yohani Batista ni aha bushingiye, yabaye UMURANGA mwiza yereka rubanda ko Mesiya ari Yezu w’i Nazareti. Nyamara ntibyatinze, Yohani Batista aba arafashwe, arafungwa . Ariko mu buroko yakomezaga gukurikirana amakuru ya Yezu (Gereza z’abaromani ntizari urubagiro nk’iz’i Rwanda !) .

Yohani agomba kuba yaribazaga mu mutima we ati:

*Aho sinibeshye nkaba nareretse abantu umucunguzi utari we ?

*Niba yezu ariwe Mucunguzi kuki ntacyo akora ngo mve aha hantu ?

*Azancungura ryari ko mbona nshobora kugwa muri ubu buroko ?

Nibwo rero afashe icyemezo cyo kohereza bamwe mu bigishwa be ngo babaze Yezu iki kibazo-shingiro ry’ukwemera: « Mbese uri Wawundi ugomba kuza, cyangwa dutegereze undi?» Yezu ntiyashubije « yego » cyangwa « oya » ahubwo yatumye kuri Yohani muri aya magambo : « Nimugende mutekerereze Yohani ibyo mwumva n’ibyo mubona :impumyi zirabona, abacumbagira baragenda, ababembe barakira, ibipfamatwi birumva, abapfuye barazuka, n’abakene barigishwa Inkuru Nziza ».

Aya ni amagambo Yohani Batista nk’umuhanuzi yari asanzwe azi neza: ni ya nzira ya mbere yagombaga gufasha rubanda kumenya (reconnaître) Umucunguzi hashingiwe ku bikorwa bye(ses œuvres). Yohani Batista yarasobanukiwe ariko nanone apfana ikibazo cyo kumenya ukuntu ubucunguzi bwa Yezu bwagombaga na we kumugeraho . Koko rero mu gihe cye n’ab’intungane cyane bari batarasobanukirwa ibyerekeye « Izuka ry’abapfuye » nk’uko twabisobanuriwe n’ibyaje kuba kuri Yezu !

Aha niho bamwe bashingira bagerageza kumva ririya jambo Yezu yavuze kuri Yohani Batista ngo : “mu bana babyawe n’abagore ntihigeze kuboneka uruta Yohani Batisita; nyamara umuto mu Ngoma y’ijuru aramuruta” IV. Mbese Abanyarwanda bemera ko bakeneye Umucunguzi ? Ubutegetsi bwa Paul kagame n’Agatsiko ke burananiwe ku buryo bugaragarira bose ari nako burushaho kuremerera abanyarwanda no kubagaraguza agati .

Mu bihe bikomeye nk’iby’ubucakara n’ijyanwabunyago umuryango wose w’abantu ugenda ukenera ko bamwe mu bana bawo bawubera koko nka Mesiya ! Niyo mpamvu Umucunguzi ashobora kuba: *UMWAMI(PEREZIDA), *UMUHEREZABITAMBO(Padiri, Pasiteri, Imamu ….), *UMUHANUZI *Cyangwa undi mwenegihugu wese ugaragaza ibikorwa (oeuvres) bigaragaza impano idasanzwe. Twese rero turahamagarirwa kugoboka u Rwanda hakurikijwe ingabire(charisme) buri wese yahawe. Gusa rero kumenya uzagirira rubanda akamaro ntibyizana, ntibyoroshye, bisaba gushishoza hakaba n’ubwo bisaba UMURANGA !

Madamu Ingabire Victoire yaragerageje none Ingoma y’iterabwoba ihisemo kumukoma mu nkokora imuheza mu gihome aho ari kumwe na Bernard Ntaganda, Deogratias Mushayidi n’izindi ntwari. Nyamara nka Yohani Batisita ntibabura gukurikirana amakuru yo hanze bashaka kumenya niba umurimo utoroshye w’ugucungurwa kwa rubanda ugifite abakandida ! Mbege ukuntu bacika intege baramutse bamenye ko babanaga n’ibigwari gusa ! Uyu munsi ikibazo « Mbese uri Wawundi ugomba kuza, cyangwa dutegereze undi?» kirabazwa Umunyapolitiki wese w’Umunyarwanda.

Nanjye nk’uwiyumva muri bene abo, ndifuza kuba nasubiza nti « mumwumve ibyo tuvuga, murebe ibyo dukora”,kubijora ni uburenganzira bwanyu; ariko nimubikunda, mukabishima mutinyuke mufate n’icyemezo cyo bishyigikira kugira ngo tugire ingufu zihagije zo KWIBOHOZA. Nta mucunguzi uzamanuka mu ijuru ngo akorere Abanyarwanda ibyo bashoboye kwikorera : KWIBOHOZA. Nta wundi ubibabereyemo atari mwe ubwanyu.Niba ntacyo mukora ntimugire n’icyo mutegereza. Umuntu asarura ibyo yabibye. Gusarura mu mirima y’abandi bihira bake.

Nidufatanya,tuzatsinda. Ntabwo duteganya gutsinda abandi banyarwanda : tuzatsinda ingoma y’AKARENGANE, IKINYOMA, ITERABWOBA, UKWIKUBIRA IBYIZA BY’IGIHUGU. Umuyobozi ufite izo ngeso wese ni umwanzi w’igihugu. Uwo niwe ukwiye kurwanywa kugira ngo nazicikaho abeho n’abandi babeho.

Icyumweru cyiza ku Banyarwanda bose Icyumweru cy’Ukwizera no kudatezuka ku bakunzi ba Victoire Ingabire.

Icyumweru cyiza ku bumva iki KIBAZO kibareba kandi bakaba biteguye kugisubizanye umutima w’ukwitanga.

Abacyibuka Vêpres du dimanche (Nyundo) mbatuye iyi antienne : “Tu es qui venturus est, an alium expectamus ….”

Abadashoboye urwo rurimi namwe ntabibabuze gusenga kabiri :

http://www.youtube.com/watch?v=CeCtRhHP0lQ

Uwanyu Padiri Thomas Nahimana.

The Rwanda National Congress (RNC): history, justice and the acceptance of its leaders

Rwandan political and judicial recent news lead us to attempt a better understanding of the political situation of the political opposition group RNC, headed by former senior officials of the RPF (Rwandan Patriotic Front).

rnc_kagame_nyamyasaLeadership and its past in the RPF

The RNC core leaders include former high officials of the current regime in Kigali; some of them are prosecuted for crimes allegedly committed under their responsibility. This is the case of General Nyamwasa, who is under the scope of arrest warrants of three countries (chronologically France, Spain and Rwanda).

Nyamwasa is prosecuted in France for the April 1994 plane crash that killed two Heads of State, Burundian and Rwandan, their fellows and the French crew. He is one of the nine personalities of the Rwandan regime against whomFrench justice issued arrest warrants in 2006. He also appears on the list of forty Rwandan officers suspected by Spain over the deaths of Spanish nationals.Similarly,  Dr. Théogène Rudasingwa (former Secretary General of the RPF, former Paul Kagame’s Chief of staff Paul Kagame and currently Coordinator of the RNC),  used to be the most popular general in the army of the Rwandan Patriotic Front. Both generals claim to have information concerning  President Paul Kagame’s involvement in the attack that killed his predecessor and say they are ‘ready’  to transmit it to justice.

Barriers to justice: the Nyamwasa and South Africa case

General Kayumba Nyamwasa, former Defense Chief of Staff has been since the day of his exile in South Africa an element of diplomatic discord, legal or national security since the Rwanda would attempt on his life in 2010 in the middle atmosphere of the Football World Cup.

As RFI revealed on Friday, October 18, for a year and a half, French authorities unsuccessfully asks South Africa to extradite the General forhis alleged participation in the attack against former Rwandan President’s plane.  Mr. Meilhac, Habyarimana family’s lawyer, told Jambonews that “the procedure is being hindered by several kinds of barriers. According to him there are at least three arrest warrants against him; secondly, we cannot consider him as a simple witness for the judges to go in the South Africa to hear him because he is personally accused. Finally, there are also political and diplomatic issues that can explained the willingness of the South Africa to remain “neutral” in its relations with the applicant countries and their respective interests. In addition to these specific difficulties, we have to remember that even among countries that have a traditionally cooperation in judicial matters, extradition requests take long procedural time. Mr Meilhac pointed out.

Mr.Meilhac questions their reliability, the credit to be given to the testimonies of these former RPF’s leaders.Nyamwasain particular regarding the attack that triggered the 1994 genocide. He would have been himself at the heart of this crime and would have interest to blacken some truths.

Still according to Habyarimana family’s lawyer, regarding the possible arrival in France of Nyamwasa, is now question of relations between two States where judges do not have much room for maneuver.

The opposition movement and rehabilitation in the same opposition

Men, once pillars of the RPF system, including a former Chief of Staff and former intelligence chief, a former General Secretary, a former attorney general and a former chief of foreign intelligence ended their collaboration with General Paul Kagame and were “forced” to exile. Finding a political disorder and the absence of a strong political opposition in the Rwandan diaspora, they took advantage of their personalities and the positions they occupied to impose themselves as leaders who can be the alternative to Paul Kagame. However, they struggle to be accepted as trusted leaders in terms of their long history within the RPF organization, which they do not question practices, preferring to put its wrong doings on the account of one man without ever raising substantive issues regarding the collective movement aims, manners and many crimes committed when they were still in high responsibilities. These crimes include killing of civilians in areas occupied by the RPF during the 1990-1994 war, those of Kibeho in 1995, massacres of refugees in the Cathedral of Byumba, those of Rwandese refugees in the DRC or those committed in the Northern Rwanda in 1997-98 against civilians taken hostage in the crossfire.

The influence of the past on the present

If RNC’s top head is experiencing difficulties to emerge as popular leaders, this is also the case for most people who have been involved in Rwandan politics in the past. This also explains the absence of an experienced political class that would be an alternative to the RPF. Indeed, nearly all senior Rwandan politicians were involved, to some extend / or due political parties to which they were affiliated, in the descent into hell of Rwanda.

On September the 30th, 2013  Dr Rudasingwa complained at a conference held in Brussels that, on the one hand, the opposition audience constantly ask RNC leaders accounts of their past in the RPF – although they are denouncing  crimes that RPF has done and apologized for their responsibilities in that. On the other hand, however, he observed that to former officials in the reigns of Juvenal Habyarimana ‘s MRND and Kayibanda’s MDR, public do not do the same. At the same time, do note that leaders of those regimes are no longer interested in politics wanting to lead the opposition. This is explained by the fact that most of those who had political responsibilities in the 94 genocide are brought to justice or have been convicted, others took their pensions. For those who are still active in political parties, most of them are also still facing their political past.

Promised revelations only in front of judges

These former Rwandan strong man’s fellows say they know a lot about the crimes of a person, Paul Kagame, and promise to deliver content only to justice. Yet, the citizens for whom they spend their time explaining that they have to resist the dictatorship needs to know the truth about their past in the RPF. Why then give priority to the judges to find facts, which, if proven true, would highly be historical?

Although Théogène Rudasingwa now seems to want a different path in order to know the truth about the 1994 attack, namely to be submitted with Paul Kagame to a lie detector (polygraph) under international supervision, it rather seems to be an impractical approach.

The stake: the choice between the opposition and the RPF

The real dilemma for RNC leaders is the one consisting to choose for their side between RPF and the opposition. On one side there is the RPF that they have built and served with dedication, on the other side there is the opposition denouncing the RPF regime and its crimes, not only those of one man. This is also the reason why the public has trouble trusting people who want to lead them but do not say or think quite the same thing as them. For most of opposition voices in fact, the RPF is a criminal organization while for RNC leaders, Kagame hijacked the RPF,diverted its good intentions and its well doing ways. It is therefore to this question that these officials should clearly answer: their relationship with the RPF and the perception they have of it.

Habimana Pacific

Jambonews.net

Victoire Ingabire vs Kagame apartheid like Rwandan system

victoire-ingabire-rwandan-political-prisonerdownloadUnderstandably there can only be one Mandela and one only, particularly if one considers the 27 years he spent in prison. No cloning of his experience appears possible. The closer the Rwandan political prisoner, Victoire Ingabire, can get to the real Mandela is only in terms of similarities of segregation system she is up against.

The Rwandan apartheid led by extremist Tutsi elites around its president Paul Kagame seems to be worse than the South African one. The difference between them is mainly that the former does not say what it is on the tin. It is subtly covered up under oiled tuned schemes that its millions of hutu victims experience harshly every day since 1994. It is more real than the South African one in the sense that it kills in millions, it imprisons in tens of thousands. It rapes in hundreds of thousands of Congolese women and girls to occupy and plunder Eastern Congo mineral resources. It excludes every hutu it despises. It persistently kidnaps every young male and adult hutu and forces them into military training to defend its political and economic interests nationally and regionally.

However, like the South African one of the recent past, it has its neo-liberal sponsors in US, Britain, Israel and other western countries. They are all interested in material wealth. Lives of Africans are the least of their preoccupations, as long as they are able to access the mineral resources especially of the Democratic Republic of Congo they envy and pursue now for more than a century. No matter how many millions of Africans they want killed, nothing seems to ever stop them in their obsessive pursuit.

This Friday 13/12/13, many South Africans and other people around the world are still mourning the passing of Nelson Mandela. Victoire Ingabire, another African hero for millions of Rwandans is faced with an apartheid like system, which oppresses the hutu majority [85% of the population] in an unprecedented way hard to understand if you are not one of them. Whatever the verdict that the High Court in Kigali will give today on her case [she has been imprisoned since October 14th, 2010] might only be a minor event in that Rwandan apartheid of tutsi rulers against oppressed, exploited and excluded hutu. As I finalized this note, I learnt that she was given 15 years of imprisonment.

As people continue keeping alive the memory of Mandela, they should not forget also that Rwandan and African woman prisoner who left everything, her family and her professional comfort and devoted her life to fight the Rwandan apartheid institutionalized by Paul Kagame as a system of government against the majority hutu population.

Source: http://therisingcontinent.wordpress.com/2013/12/13/victoire-ingabire-vs-kagame-apartheid-like-rwandan-system/

“Mandela, you will always be a freedom fighter to my people” Sandrine De Vincent

Nelson Mandela on Day After ReleaseMandela, Tate, Madiba,

you are

The struggle that bore freedom

The saviour from doom

The definition of the story that is Africa

The course of that history of South Africa

The courage that gave change

The spirit that became a bridge

Burning bridges, crossing oceans, uniting races

The hope and humanity

The leader of divinity

The light that shone the world

The 1st wonder of our time

Mandela, Tate, Madiba

Mandela,

In prison you dwelled for 27 years

But refused to be defeated or overpowered

Torture thought it would conquer you

But in you, no retreat no surrender

Your fellow men murdered

But you never gave up or gave in

Surrounded by segregation

But a symbol of strength in congregation

Enslavement and inequality to your brothers

But revenge never was your sword

Peace was your word, peace was your gun

Mandela, the moral leader

Mandela, You will always be,

A hero to to the world

A voice to the voiceless

A vehicle to democracy

A pillar to Africa

A warrior to a generation

A freedom fighter to my people

A star in our darkness

A guidance, when injustice is around

A model to our leaders 

A son to my continent

By Sandine De Vincent

 

“Interahamwe zirica ariko Inkotanyi zirabaga” Mgr Simaragde Mbonyintege wa Diocese ya Kabgayi.

 
umwicanyi
Iyi ni ifoto yakozwe(montage) yerekana ko Kagame ari umwicanyi kabuhariwe.
Gusubiza Tom Ndahiro ni “uguta inyuma ya Huye” ; ariko reka dupfe kumusubiza kuko “Ntawe uvuma iritararenga”, ahari yagira icyo yitoreramo. Turamusubiza tumwibutsa we ubwe, twibutsa abasomyi n’abakunzi b’urubuga Leprophete-Umuhanuzi ibi bikurikira :
1. Nk’uko Padiri Thomas Nahimana yabyanditse mu nyandiko ye yise N’ububasha bw’ikuzimu ntibuteze gutsinda Kiliziya…. (Mt 16,18)” yasohotse ku urubuga Leprophete ku italiki ya 05 Gicurasi 2011, dore icyo Tom Ndahiro apfa na Kiliziya Gatolika :
“Tom Ndahiro afite aho yavomye urwango afitiye Abapadiri. Ibya Tom Ndahiro ubyumvise wese ntibyabura kumubabaza. Ni inkuru itazwi na benshi, reka tuyitangaze, ubwo igihe cyayo kirageze. Umuryango we ukomoka muri Diyosezi ya Kibungo. Ababyeyi be bari abakirisitu gatolika b’imena. Ndetse se umubyara yakoraga kuri paruwasi bikamufasha kubona udufaranga two gutunga umuryango we. Gusa rero uwo musaza yaje kugira igishuko aterura amafaranga ya paruwasi yari agenewe gufasha abakene. Padiri mukuru byaramubabaje cyane kuko yakundaga uwo musaza ariko kubera ko uwo musaza atashatse gusubiza amafaranga y’abakene yibye, Padiri mukuru yafashe icyemezo cyo kumusezerera ku kazi. Icyakurikiyeho ni uko uwo muryango wagize ibibazo by’ubukungu, maze si ugukena uratindahara ! Icyo kimwaro cyateye abo muri uwo muryango guhindura idini no kwanga kiliziya gatolika urunuka, bagahora bayivuga nabi mbese mu buryo bwo kwikura mu isoni. Ushaka kumva aho Tom Ndahiro akomora ubukana atahwemye kugaragariza Kiliziya gatolika yahera aho. Sijye wahera.
Icyitonderwa: Ntitwiriwe tuvuga utuntu twose (détails) nk’amazina y’abantu n’ay’ahantu kugira ngo hatagira uwo bibangamira. Ariko ushaka kubimenya neza azabibaze Tom Ndahiro cyangwa se natwe twazabimugezaho”.
Nta cyiza rero Tom Ndahiro ashobora kwifuriza Kiliziya Gatolika. Abonye uburyo ateranya abayigize, cyane cyane abayayiyobora, yaba ari hafi kugera ku ntego ye yo kuyisenya. Amahirwe yose ni uko atazabishobora.
2. “Interahamwe zirica, ariko Inkotanyi zo zikabaga”. Ibi ni ibyanditswe ku buryo budashidikanywa na Musenyeri Smaragde Mbonyintege, umwepiskopi wa diyosezi ya Kabgayi. Kuki tutigeze twumva Tom Ndahiro amwagana na rimwe ? Ibyo Padiri Fortunatus Rudakemwa yaba yaranditse birusha biriya ingufu ni ibihe ? Ngibi :
“Ikibazo cyo mu Rwanda si Abahutu, ikibazo ni Interahamwe. Kandi Abahutu bose si Interahamwe. Ikibazo si Abatutsi, ikibazo ni imburagasani z’Inyenzi-Inkontanyi. Kandi Abatutsi bose si Inkotanyi. Mu mateka ya vuba aha y’Urwanda, Interahamwe zishe Abatutsi benshi zitaretse n’Abahutu. Ariko rero, Inkotanyi nazo zishe Abahutu benshi b’inzirakarengane, zitaretse n’Abatutsi bamwe na bamwe. Niba utabizi, amateka ya vuba aha y’Urwanda yarakwihishe”.
Tom Ndahiro, umuhakanyi w’inzobere mu kuvanga amasaka n’amasakaramentu, ahamya ko Padiri Rudakemwa yanditse ziriya nteruro muri Dusangirijambo yitwa“Uhoraho Imana arababarira bitavugwa” ku wa 20 Gashyantare 2012. Arigiza nkana abeshya kugirango abasomyi bakeke ko hari icyo Ijambo ry’Imana rimubwiye. Rubanda bakinisha byinshi. Ntayobewe ko Padiri Rudakemwa yanditse biriya muri Gicurasi 2011, ubwo yatangazaga mu byiciro 3 inyandiko yise Nganire na Yohani Ndorimana. Ukomye urusyo akoma n’ingasire”. Icyo gihe Ndorimana yari akiri padiri, ariko ari mu marembera yenda kuvamo, kandi agashaka gusiga yanduranije.
Igitekerezo nyamukuru cya padiri Rudakemwa cyari uko abicanyi bose bagomba guhanwa cyangwa se bakagirirwa imbabazi, bamaze kwemera icyaha cyabo no gusaba izo mbabazi nyine.
Tom natubwire niba umuntu yise Interahamwe “Imburagasani” yaba aciye igihugu umugongo cyangwa inka amabere. Narangiza, adusobanurire niba umwicanyi atari nk’undi. Kireka ahari icyaha cyaba ari ukwica Umutusti gusa, naho kwica Umuhutu, Umutwa, Umuzungu cyangwa umunyamahanga bikaba “ubutwari no gukunda igihugu”.
Ubwanditsi bwa Leprophete-Umuhanuzi
Byakuwe ku Rubuga Leprophete-Umuhanuzi