Tag Archives: Rwanda

Mu gusiribanga ITEGEKONSHINGA, Paul Kagame yiyemeje gutangiza ibihe by’Amage n’Intambara mu gihugu!

Itegekonshinga rishyirirwaho kurengera no kubungabunga inyungu z’igihugu. Kandi inyungu z’igihugu zisumba izindi ni Umutekano n’Amahoro. Ikibazo cy’ingenzi buri wese akwiye kwibaza kandi akakibonera n’igisubizo ni iki : Ese ubundi ishingiro ry’umutekano n’amahoro by’igihugu cyacu ni irihe ? Ni ukuzuza abasilikari bafite imbunda mu mujyi wa Kigali ? Ni ukurundanya Inkeragutabara zirirwa zijagata mu gitutage zikanyaga abanyantegenke ?

ITEGEKONSHINGA rifite umwanya wihariye mu gihugu : niryo rigaragaza ishingiro nyakuri ry’umutekano n’amahoro arambye by’igihugu mu gushyiraho ingingo z’amategeko zituma abategetsi bakuru b’igihugu basimburana ku butegetsi mu mahoro. Ibanga rikomeye ni aha riri.

Nta gihugu na kimwe ku isi gishobora kugera ku iterambere rihamye kitarashobora kwemera no gushyira mu bikorwa iri hame ryo gusimburana ku butegetsi mu mahoro. 

Iyo igihugu kijya kugusha ishyano cyadukamo umutegetsi wikunda kurusha abazima n’abapfuye, akumva ko ubutegetsi n’ubutunzi bwose bw’igihugu ari umutungo we bwite azacunga uko yishakiye ubuziraherezo ! Ng’uwo UMUGOME, nguwo UMWANZI  nyakuri w’igihugu.

Bene uwo mutegetsi niwe uhora yishuka ko ari hejuru y’amategeko bityo agakora icyaha gisumba ibindi byose muri politiki cyo guhindura “kamere” nyakuri y’Itegekonshinga, akarisiribanga uko abyishakiye, akaritesha inshingano y’ibanze yo kurengera inyungu rusange, akarihindura “IBIPAPURO” bigamije kubungabunga inyungu ze n’iz’umuryango we gusa.

Koko rero iyo bigenze gutyo abaturage baba bafashweho ingwate bidasubirwaho. Bashobora guceceka by’igihe gito , ariko amaherezo barahaguruka bakanga ubucakara n’agasuzuguro. Ng’uko uko amaherezo y’uwo mutegetsi wigize ikigirwamana akunze kuba mabi cyane. Ingero ni nyinshi.

Ngibi rero ibigiye kuba no mu Rwanda mu gihe Paul Kagame azaba amaze gushyira “ UMUKONO WE“ ku cyo ahatira abambari be kwita “ivugururwa ry’Itegekonshinga” ariko mu by’ukuri isi yose ikaba ibona ko ikirimo gukorwa ari ISIRIBANGWA ry’Itegekonshinga rya Repubulika y’u Rwanda, mu nyungu z’umuntu umwe wigize Indakoreka ! Abareba kure barimo abategetsi ba Leta Zunze Ubumwe z’Amerika batangiye kumwamagana rugikubita mu ijwi riranguruye! Kandi ntibizagarukira ku kwamagana gusa !

Ntabwo rero bikiri ibanga cyangwa impuha, kujijisha birarangiye, nibiragaragarire buri wese ko Paul Kagame ageze kure gahunda mbisha yo “guhindanya” ingingo y’101 yamubuzaga kwigira KAMARA mu kwiyamamariza manda ya gatatu. Dore uko iyo ngingo ibivuga :
“Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe. Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa Repubulika “

Kagame-PaulUko abamotsi be bitwikiriye akazina k’ “Intumwa za rubanda” bariho bashushanya iyi ngingo biteye agahinda, (“Perezida wa repubulika atorerwa manda y’imyaka 7, ashobora kongera gutorerwa izindi manda”) kandi biragaragaza ko bagambiriye kugira Kagame Umwami , kandi ubundi Repubulika idakeneye abami !

Ibijya gucika bica amarenga !

Iyi ngigo y’101 bariho batobanga niyo y’ibanze yari ikwiye kubera u Rwanda Ishingiro ry’amahoro n’umutekano, Iterambere rikazabona aho rishora imizi . Niyo mpamvu Itegekonshinga ryo mu 2003 ryagerageje kuyirengera mu ngingo y’193 rikagena ko idashobora gupfa guhindurwa abaturage batabyemeye muri Referedum ikozwe mu bwisanzure ! Ubwo Paul Kagame n’Abamotsi be  nibamara kuyisimbutsa, nta garuriro, kazaba kabaye !

Si ingingo y’101 gusa bariho bakubita ishoka ! Kubera ko ubutegetsi bwa Paul Kagame nta mutima n’umutwe bukigira,  ngo burashaka no gusiba izindi ngingo zose zishimangira uburenganzira bungana bw’abenegihu : Urugero ni ingingo ya 99 bashaka kugira inkingi ikomeye y’ivangura .

Muri iyi ngingo ya 99 yateganyaga ibisabwa abiyamamariza umwanya wa Perezida wa Repubulika barashaka kongeramo ngo ko “umuntu wiyamamariza kuba umukuru w’igihugu agomba kuba amaze imyaka 5 mu gihugu ! “. Ikigambiriwe ni uki ? Nyuma yo kubaka « URUKUTA »  rw’amategeko adasobanutse, hakurikiyeho « GUFUNGA UMURYANGO » kugira ngo igice kimwe cy’Abenegihugu gihezwe hanze bidasubirwaho! Ibi birerekana ishyari, urwango n’agasuzuguro Kagame n’Agatsiko ke bafitiye Abanyarwanda  muri rusange n’abisanze bagomba kuba hanze y’u Rwanda by’igihe gito kubera guhunga ingoma y’igitugu, ku buryo bw’umwihariko. Harya mu 1994, Paul Kagame we yabaye umutegetsi amaze imyaka ingana iki mu Rwanda ? Ko ubanza yibagirwa vuba ? Nuko rero ngo  » Utibuka aho akomoka, ntamenya n’aho agana”, Paul Kagame natareba neza aratanga urw’amenyo !

Umwanzuro

Umunsi Paul Kagame yashyize umukono WE kuri ibi “BIPAPURO” abambari be barimo gupfundikanya bagambiriye kubyita Itegekonshinga… Inzego zose z’igihugu zizaba zitaye agaciro, mu Rwanda hazaba hatangiye ibihe bishya : IBIHE BY’AMAGE N’INTAMBARA !

Iyo ntambara si njye uzayiteza kandi nta n’iyo twifuriza Abanyarwanda . Ni Paul Kagame uzaba ayitangiye, mbese kurya kw’ akamasa kazaca inka , kazivukamo. Nakenyere akomeze, kandi yibuke ko mu 2017 atari mu 1994!

Ndahamagarira Abanyarwanda bose cyane cyane urubyiruko gutangira kwisuganya no kwitegura guhaguruka bakarengera Repubulika y’u Rwanda igiye kubahombokera hejuru biturutse ku kwikunda gukabije k’umuntu umwe gusa witwa Paul Kagame.

Banyarwanda murusheho kuzirikana ijambo ry’inararibonye rigira riti « Un peuple de moutons finit par engendrer un gouvernement de loups » ! Nimutiyemeza kwirwanaho , muraheze !

Guhitamo neza, ni ukwanga ubucakara n’agasuzuguro tugaharanira UBWIGENGE kabone n’iyo twagomba gutanga ibitambo.

Imana irinde u Rwanda n’Abanyarwanda.

Padiri Thomas Nahimana.
Umuyobozi w’Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda.

BIRACYAZA……

Contre Nkurunziza, le Rwanda de Paul Kagame imite Museveni contre Habyarimana en 1990

kagams museveniToutes les sources le confirment: les assaillants qui ont attaqué le Burundi ce vendredi 10 juillet sont entrés par la forêt de Nyungwe. Ils ont attaqué les positions militaires dans la province de Kayanza. Les assaillants estimés autour de 150 combattants lourdement armés se sont heurtés à un feu meurtrier des militaires burundais. Ils auraient perdu beaucoup d’éléments avant de s’attaquer au barrage de Rwegura. Les combats ont duré plusieurs heures et ont provoqué un déplacement d’une population importante. Le gouverneur de Kayanza a clairement accusé le Rwanda d’être derrière cette agression. Dans la soirée, des tirs nourris et des explosions de grenades ont été signalés dans les quartiers de Bujumbura connus pour être le fief de ma contestation ou des insurgés. Ce qui a fait penser à la diversion de Kayanza pour que des éléments infiltrés assiègent la capitale.

Sur RFI,  le journaliste Esdras Ndikumana parle de combats d’une grande intensité à Kayanza. Il pointe du doigt le Rwanda. Même accusation de la part de Sonia Rolley. Cette attaque était très attendue vue que tous les fauteurs de troubles burundais ont menacé de prendre les armes contre Nkurunziza. Le président Paul Kagame souhaiterait, à travers cette attaque, empêcher la tenue des élections présidentielles prévues le 15 juillet.

Maggy Barankitse à Bruxelles

Le Rwanda est le seul pays de l’EAC qui s’oppose à la candidature de Nkurunziza et qui a refusé de reconnaître le bon déroulement des élections des conseillers communaux et des députés au Burundi. Cette attaque survient au moment où Maggy Barankitse venait d’animer une conférence à Bruxelles pour demander d’intervenir militairement et de cesser les résolutions sans effet. Elle a déclaré quitter Bruxelles pour terminer son exil provisoire à Kigali,  aux côtés de ceux qui combattent! Prémonitoire ou complicité?Le parlement européen qui vient de répéter les mêmes accusations contre Nkurunziza et ne condamne que les Imbonerakure serait favorable à cette attaque. Il aurait donné le feu vert et table déjà sur un chiffre de réfugiés de plus de deux cent mille burundais dans la région. Le parti pris des Occidentaux dans cette crise justifie le culot de Paul Kagame qui ouvre un passage des rebelles contre un pays voisin. Cette invasion du Burundi rappelle celle qui a été consommée en 1990 par Museveni contre Habyarimana. Des sources dignes de foi parlent d’une grande infiltration des combattants burundais et des experts rwandais qui aident dans le lancement des grenades, l’usage de l’artillerie lourde et le renseignement. Kagame espère ainsi bloquer Nkurunziza dans son ambition de gagner les élections présidentielles et ainsi obtenir son départ forcé pour installer des marionnettes des Occidentaux. Va-t-il y arriver? Et si Nkurunziza offrait enfin le chemin au RNC et aux FDLR qui se désolent de son indifférence à leurs appels du pied?

Cette guerre contre Bujumbura permettrait à Kagame de faire oublier sa révision de la constitution et ses déboires avec la justice espagnole. La femme de TONY BLAIR qui sert d’avocat à Karenzi Karake ainsi que son ancien Premier ministre de mari sont au four et au moulin pour montrer que Kagame est encore très utile. Mais cette attaque du Rwanda pourrait susciter une réaction de la Tanzanie et de l’Afrique du Sud en soutien à Nkurunziza. Les Américains qui soutiennent l’attaque contre Nkurunziza redoutent l’embrasement et brouillent les pistes avec des communiqués contre toute agression entre pays voisins. Nul n’est dupe. Il appartient plus que jamais au gouvernement de Bujumbura de fournir rapidement les preuves de l’agression et de ne pas tomber dans le piège de la naïveté comme Habyarimana. Inutile de prendre les Occidentaux à temoin mais de mobiliser les pays de la région et les BRICS. Les diplomates burundais doivent mouiller le maillot et contraindre le Rwanda à renoncer à ses folies hégémoniques si récurrentes.

Dore uko iburanishwa ry’Inkotanyi Karenzi Karake ryagenze kuri 25/06/2015

westminster-magistrates-court-300x159Leta y’u Rwanda yatanze akayabo ka miliyoni imwe y’amapawundi – ni ukuvuga amanyarwanda arenga miliyari – kugira ngo Inkotanyi Karenzi Karake ifungirwe kijyambere mu nzu ikodeshwa na Ambasade y’u Rwanda i London.

Kuri uyu wa kane tariki ya 25/06/2015, umucamanza Quentin Purdy yatangije urubanza rwa General Karenzi Karake mu rukiko Westminster Magistrates Court.
Icyumba kiburanirwamo cyari cyuzuye abanyamakuru n’abandi bantu bari babukereye baje kureba uko urubanza rugenda.
Hari n’abategetsi bakuru ba Leta y’Inkotanyi y’u Rwanda, barimo Ambasaderi w’u Rwanda mu Bwongereza Williams Nkurunziza ndetse na Ministri w’Ubutabera Johnston Busingye.

Abakozi ba Ambasade nabo bari bahuruye bagaragiwe n’abanyarwanda b’intore za Leta y’Inkotanyi, bari bazinduwe no kwamagana ifatwa n’iburanisha ry’inkotanyi Karenzi Karake. Uretse abo, hari n’abanyarwanda b’impunzi baharanira ko ubutabera bwagera kuri bose, bakaba bagaragazaga ko bishimiye ko noneho n’inkotanyi zitangiye gukurikiranwa ku byaha zakoze harimo ibya jenoside n’ibihonyora inyokomuntu.

Urubanza rwari ruteganijwe gutangira saa 14h isaha y’i London, ariko rwatangiye rukereweho hafi igice cy’isaha.

Muri ekipe y’abavoka baburaniraga inkotanyi Karenzi Karake, harimo Cherie Blair, umugore wa Tony Blair wabaye Ministri w’Intebe w’Ubwongereza igihe kirekire, akaba n’umwe mu bajyanama bakuru b’umukuru wa Leta y’inkotanyi Paul Kagame.

Inkotanyi Karenzi Karake yicajwe mu kumba bashyiramo abashinjwa ibyaha. Yicaye akikijwe n’abacunga-mbohe babili, naho uwa gatatu akaba yari yicaye areba mu cyerekezo cy’abo bagenzi be babiri bakikije uregwa. Inkotanyi Karenzi Karake yazanywe mu rukiko yambaye igisalupeti cy’amabara abonerana y’icyatsi n’umuhondo cyanditsweho mu bitugu amagambo HM PRISON, bita hano mu Bwongereza “escape suits”, bakunze kwambika ba ruharwa bakekwaho ko bashobora gutoroka.

Agitunguka muri ako kumba bicazamo abashinjwa, yambaye icyo gisalubeti, mu banyarwanda bari aho mu cyumba cy’indorerezi hari abatangaye, barimyoza, barahuuma, bigaragaza ko batunguwe no kumubona muri iyo myenda y’imbohe. Hari n’abagore bapfunetse bararira ku buryo bugaragara.
Mbere yo kwicara aho bamweretse yazamuye akaboko areba mu cyerekezo cy’ahicarwa n’indorerezi, bamwe mu ntore za Leta y’Inkotanyi zari zirimo bakoma amashyi.

Mu gutangiza urubanza, umucamanza Quentin Purdy yasabye inkotanyi Karenzi Karake guhaguruka akavuga amazina ye n’igihe yavukiye. Karake amaze kubivuga, yabajijwe niba yemera kwoherezwa mu gihugu cya Espagne kuburanirishwayo ibyo abaespanyole bamushinja, cyangwa niba atabyemera. Yashubije ko atemera kwoherezwa muri Espagne.

Mbere yo gusuzuma niba Karake ashobora kuburana ibyo bya extradition ari mu munyururu cyangwa ari hanze, umucamanza Purdy hamwe na ba avoka bombi, uhagarariye Ubushinjacyaha n’uhagarariye Karake bagiye muby’amatariki kugira ngo bemeze igihe amadosiye n’ibimenyetso bizaba byarangije kwegeranywa n’igihe urubanza rushobora kuzatangira kuburanishwa nyabyo. Bumvikanye ko rwazaburanishwa mu mpera z’ukwezi kwa 10, ku tariki ya 29.

prison-escape-suitMu rukiko, Inkotanyi Karenzi Karake yari yambaye umwenda w’abanyururu nk’uyu.

Ku birebana no kuba yahabwa uburenganzira bwo kuba ari hanze ya gereza kugeza igihe umwanzuro urebana na extradition uzafatwa n’urukiko, uhagarariye ubushinjacyaha yasobanuye impamvu abona ko bitaba byiza ko inkotanyi Karenzi Karake yaba ari hanze by’agateganyo. Yavuze ko afite impungenge zikomeye ko Karenzi Karake yakoresha amayeri yose agatoroka akava mu Bwongereza, cyane cyane ko nta muryango cyangwa imitungo afite mu Bwongereza kandi Leta y’inkotanyi ikaba yashobora no kumufasha gutoroka, cyane cyane ko byagaragaye ko iyo Leta na Ambasade yayo mu Bwongereza barwanya bikomeye iby’ifatwa n’iburanishwa ry’inkotanyi Karenzi Karake.

Bwana Mark Summers waburaniraga inkotanyi Karenzi Karake we yasobanuriye umucamanza impamvu uwo aburanira yakurwa mu munyururu akaburana ibya extradition ari hanze.

Mu mpamvu z’ingenzi yatanze harimo:

– Kuba bazerekana bihagije ko impapuro za Espagne zo kumuta muri yombi bagendeyeho zidakwiye guhabwa agaciro

– Kuba Karenzi Karake agendera kuri pasiporo diplomatique akaba yagombaga ubudahangarwa; aha, avoka wa Karenzi Karake yahaye umucamanza pasiporo itukura y’abadiplomates Karenzi Karake yagendeyeho ndetse ikaba yari irimo na viza yatewemo na Ambasade y’Abongereza. Umucamanza yabajije impamvu bavuga ko Karenzi Karake yari mu misiyo y’igihugu kandi viza iteye muri iyo pasiporo ikaba yerekanye ku yari agiye muri Visit na Business. Uwunganira Karenzi Karake yavuze ko ariko Abongereza bakunze kubigenza.

– Kuba bizagaragazwa ko gusaba ko Karenzi Karake ajya imbere y’ubucamanza bwa Espagne ari igikorwa cya politiki atari ukubera gushishikazwa koko n’ubutabera kandi hakaba hari ibimenyetso ko imiryango yo muri Espagne ikomeza gusaba iburanishwa ry’abategetsi b’u Rwanda ifite ubufatanye n’abagize uruhare muri jenoside, harimo na FDLR;

– Kuba Karenzi Karake atari umuntu wo muri rubanda rusanzwe, ahubwo akaba ari umuntu ukomeye cyane kandi wubashwe mu Rwanda no mu mahanga. Aha umwunganizi wa Karenzi Karake yasobanuye ko urebye imirimo Karenzi Karake ashinzwe mu Rwanda, kumufunga ari kimwe no gufunga Diregiteri wa CIA. Yibukije kandi ko Karenzi Karake yabaye umwe mu bayobozi bubashwe kandi bashoboye bategetse Misiyo ngaruramahoro y’ingabo za LONI i Darfur muri Sudan.
Yakomeje avuga ko u Rwanda ari igihugu cyizewe kandi kinafashwa n’Ubwongereza ndetse ko no mu madosiye arebana n’iyicwa ry’abasipanyole, u Rwanda rwakoze ibishoboka byose mu gukora anketi, gucira imanza abo anketi zagaragaje no kwerekana ubushake mu gufatanya na Espagne kurangiza icyo kibazo.

Ku birebana rero no kuba Karenzi Karake yavanwa mu gihome by’agateganyo, umwunganiye yavuze ko Leta y’u Rwanda yamwishingira rwose kandi ikizeza umucamanza ko Karenzi Karake atazatoroka u Bwongereza.

Ku birebana n’aho yaba mu gihe Karenzi Karake ategereje iburanishwa ry’urubanza n’umwanzuro warwo, umwunganira yahaye umucamanza adresi z’amazu abiri akodeshwa na ambasade y’u Rwanda i London ariko akaba adatuwemo ubu , anagerekaho ko umucamanza aramutse atizeye iby’ayo mazu, ashobora kwemerera akazaba kuri adresi y’inzu ituwemo na Ambasaderi ubwe. Umucamanza abajije ibyerekeranye n’ubudahangarwa bw’inzu nk’iyo ya Ambasaderi, umwunganizi yavuze ko Ambasaderi w’u Rwanda yiteguye gusinya impapuro zivana ubudahangarwa ku nzu bazacumbikiramo inkotanyi Karenzi Karake muri icyo gihe cyose.

Umucamanza yabajije abunganira inkotanyi Karenzi Karake kumubwira umubare w’amafaranga y’ingwate baba biteguye gutanga kugira ngo rwose bigaragare ko uwo Karenzi Karake azakurikiza amabwiriza azahabwa yose kugira ngo ategererereze hanze iburanishwa n’umwanzuro by’uru rubanza. Abunganira Karenzi Karake bahise bongorerana hagati yabo, banavugana na Ministri w’Ubutabera w’u Rwanda hamwe na Ambasaderi w’u Rwanda bari babicaye inyuma, maze babwira umucamanza ko biteguye gutanga ibihumbi 200 by’amapawundi. Umucamanza yabyumvishije ariko ababwira ko umuntu wo mu rwego nka ruriya, uregwa ibyaha biremereye nk’ibyo ashinjwa, atagwatirirwa munsi ya miliyoni y’amapawundi. Umwunganizi wa Karenzi Karake yavuze ko iramutse ariyo yemejwe n’umucamanza nayo bayitanga.

Umucamanza yanabajije niba, aramutse yemeye kumurekura by’agateganyo, bashobora gutanga numero ya telefone igendanwa inkotanyi Karenzi Karake yahora afite aho ari hose kugira ngo igihe abapolisi bamushakiye bamubone. Umwunganizi yemeye ko iyo numero ya telefone bayitanga rwose.

Umucamanza yababwiye ko aramutse yemeye ko Karenzi Karake yarekurwa by’agateganyo yategekwa kujya yitaba kuri stasiyo ya polisi ya hafi y’aho yacumbikirwa. Umucamanza yabahaye urupapuro ruriho urutonde rwa za sitasiyo za polisi i London, abasaba guhitamo stasiyo ya polisi imwe iri hafi y’imwe muri ya mazu abiri akodeshwa na ambasade ariko adatuwemo ubu. Ambasaderi yahamagaye Bwana James Uwizeye, umwe mu bakozi ba Ambasade wari wicaye mu cyumba cy’indorerezi, maze abafasha guhitamo sitasiyo babwira umucamanza.

Ibyo byose birangiye, umucamanza yahise abwira uregwa n’abari aho bose ibyo ategetse.

Yemeye kurekura inkotanyi Karenzi Karake by’agateganyo kugeza igihe umwanzuro w’urubanza rwo kumwohereza muri Espagne uzafatirwa.
Umucamanza akimara gutangaza icyo cyemezo, Cherie Blair yahindukiye areba Ambasaderi na Ministri w’Ubutabera ba Leta y’Inkotanyi bari bicaye inyuma ye, maze yerekeza igikumwe cye hejuru, nko kwerekana ati ‘turagitsinze’!

kayenzi

Conditions zijyana n’iyo ‘bail’ umucamanza yatanze ni:

Karenzi Karake:

1) ategetswe gutanga ingwate ya miliyoni imwe y’amapawundi (£1,000,000) kugira ngo ave mu munyururu aburane urubanza rwa extradition ari hanze;

2) agomba gucumbikirwa gusa mu nzu umucamanza yahisemo muri za zindi ebyiri zidatuwe Ambasade ikodesha;

3) agomba buri joro kuba ari kuri iyo adresi kuva saa 20h nimugoroba kugeza saa 08h mu gitondo;

4) agomba kwambikwa ku kaguru akuma ka ‘electronic tag’ adashobora kwiyambura kagenewe kwereka abapolisi buri gihe aho aherereye kugira ngo bazajye bahita bamenya igihe yaba ageze aho atemerewe kujya.

5) agomba kujya kwiyerekana buri munsi mbere ya saa sita kuri sitasiyo ya polisi y’i Barnet;

6) agomba, aho ari hose, kuba afite telefone igendanwa kandi iyo telefone ntizigere ibura umuriro na rimwe; numero y’iyo telefoni izaba iri ku rupapuro umucamanza azasinya ngo Karenzi Karake arekurwe by’agateganyo;

7) ntashobora gusubizwa pasiporo yagenderagaho;

8) abujijwe kuba yashaka indi pasiporo cyangwa izindi mpapuro z’inzira zatuma ashobora kujya hanze y’u Bwongereza, haba ku mazina ye bwite cyangwa ku matirano;

9) abujijwe kuba yakwegera hafi y’aho abajya mu mahanga bashobora kunyura, nko ku bibuga by’indege;

10) abujijwe kurenga imbibi z’umuhanda M25 ukikije umujyi wa London;

11) azahita afatwa asubizwe mu munyururu naramuka arenze kuri imwe muri izo conditions z’ubugwate kandi icyo gihe ntazasubizwa iyo ngwate ya £1,000,000.

12) azasubizwa iyo ngwate yose uko yakabaye gusa nyuma y’uko urubanza rwo kumwohereza cg kutamwohereza muri Espagne rurangiye atarigeze arenga kuri condition n’imwe y’ubugwate bwe.

Umucamanza yabajije inkotanyi Karenzi Karake niba yumvise neza izo conditions kandi niba azemeye, amusubiza ko azumva neza kandi azemeye.

Umucamanza yategetse ko iburanishwa ry’urubanza nyirizina rizaba ku tariki ya 29/10/2015.

Umucamanza akimara kugenda, abapolisi bahise basohokana inkotanyi Karenzi Karake. Icyo gihe zimwe mu ntore za Leta y’Inkotanyi zasohokaga mu cyumba cy’indorerezi zatangiye kuririmba ngo ‘Tuzarurwanirira’, mu gihe abandi bavugaga ngo ‘shiiiiii” babibutsa ko ari ngombwa kutifata nk’ababuraburere cyangwa abasazi mu rukiko.

Simeon.
Ijwi Rya Rubanda.

  1. Mu byavuzwe n’uwaburaniraga inkotanyi Karenzi Karake ariko ntasobanukiweho neza impamvu byazamuwe, ni ibyerekerana ngo na‘Mongolian case’ yaba yarateye ibibazo bikomeye hano mu Bwongereza. Aho ntibaba barakoraga reference ku bibazo byavutse mu rubanza rwa maneko mukuru wa Mongolia, nawe wafashwe n’abongereza, imanza zikavurungutana, bikarangira yoherejwe mu Budage bwari bwatanze impapuro zo kumuta muri yombi? Uwaba yari mu rukiko akaba yarumvise neza iby’iyo case bakozeho reference yazadufasha gusobanukirwa.

Imikorere ya FPR-Inkotanyi isa neza neza n’iy’ingoma ya PILATO !


barabasi11-300x200

« Turashaka BARABASI……. », « Turashaka BARABASI……. »

1. PILATO

Hari umugabo w’Umuromani wabaye ikirangirire cyane kubera imikorere ye n’urubanza yaciye rutazibagirana mu mateka y’isi . Uwo ni Ponsiyo PILATO(Pontius Pilatus) wabaye Guverineri  w’Intara ya Yudeya ahagana mu myaka 26-37 nyuma ya Yezu.

Hari ikintu kidasanzwe  cyatumye amateka agumana izina rya PILATO  kurusha iry’abami b’ibihangange . Ni uko mu rubanza rumwe yakatiye “intungane” Yezu w’i Nazareti (Yudeya) igihano cyo kwicwa abambwe ku musaraba hanyuma akamugurana  “umugiziwanabi”  kabuhariwe witwaga BARABASI wari waramaze abantu ! Ibyo kandi yabifashijwemo n’Abaherezabitambo b’abayahudi bashoye rubanda mu myigaragambyo basabira Yezu ngo “ Nabambwe”, ndetse bakongeraho ngo “Rekura BARABASI”, mbese nk’uko  byifashe i Kigali uyu munsi, aho rubanda iri gutera hejuru ngo nibayirekurire BARABASI (KK)wayo!

ponce

Iryo banga-ngengamikorere ryo “guha intebe ikibi ukavumira icyiza ku gahera”, niryo ryatumye uyu mugabo Pilato akomeza kuvugwa uko ibisekuruza byagiye bisimburana, ndetse bigera n’aho izina rye ryandikwa mu ndangakwemera y’abakirisitu ngo : “ Yabambwe ku musaraba ari twe agirira, ku ngoma ya Ponsiyo Pilato, niho yababajwe, arapfa maze arahambwa”.

2. Ingoma ya POLO Kagame mu kirenge cy’iya PILATO

Kuva FPR yafata ubutegetsi mu Rwanda hadutse umuco udasanzwe wo Gucurika Indangagaciro: imyitwarire yari isanzwe yarumvikanyweho nk’ikwiye kubahwa no kubahirizwa iteshwa agaciro burundu ! By’umwihariko hari ingeso mbi eshatu zahawe intebe kurusha uko byari bisanzwe mu Rwanda. Koko rero uwazigwagamo mbere yahabwaga induru, akicwa n’isoni, agacyura ikimwaro. Ariko ubu ahubwo izo ngeso zagizwe indangagaciro “Regime” ya POLO yubakiyeho  :

(1)Kubeshya no kubeshyera abandi mu ibanga, mu ruhame no mu Nkiko bikitwa ubwenge(Kumeneka-Abamene, Gutekinika-Abatekinisiye ),

(2)Kurushanwa kurenganya no kwica abaturage ukabihemberwa (amapeti , kuzamurwa mu ntera)

(3)Ingeso yo « Gusahura iby’abandi »  yagizwe nk’itegeko rikungahaza abibona mu nda y’ingoma.

Isanduku-y-abo-kagame-yishe

(Iyi  igaragaza Kagame yikoreye isanduku yo ni photo montage)

Byumvikane neza ko kugira ngo UMUCURI nk’uyu (renversement des valeurs) ushobore gukwirakwizwa mu gihugu hose byabaye ngombwa ko  hifashishwa ingufu z’iterabwoba rya gisilikari. Aha ni naho dushingira twemeza ko uyu MUCURI utagwiririye u Rwanda ahubwo watekerejwe nka “strategie” y’ubutegetsi bwa FPR-Inkotanyi buhora bukenera “gucanga” abaturage (guhinduranya AMAKATA) kugira ngo bushobore kubayobora buhumyi.

By’umwihariko mu byerekeye Ubutabera n’ubucamanza niho FPR yerekaniye kamere nyakuri yayo mu kugaragara ku buryo buhoraho nk’ishyize imbereuguhana yihanukiriye inzirakarengane no kugororera abicanyi ruharwa n’abagizibanabi b’amoko yose !

Aha niho Ingoma ya POLO ihurira n’iya PILATO, bikaba mahwi !

3.Niba ubishidikanya ngaho nsubiza ibi bibazo bikurikira :

(1)Kuki ubuzima bugomba guhagarara mu igihugu ngo rubanda igata imirimo ngo igiye kwigaragambya iririra  KARENZI KARAKE mu gihe nta wemerewe kwigaragambya asaba ko harenganurwa KIZITO Mihigo, Victoire Ingabire UMUHOZA, Deogratias MUSHAYIDI…?

Ese abo Karenzi Karake yiciye nabo bafite uburenganzira bwo kwigaragambya basaba ubutabera ? Ariko nanjye ndigiza nkana wa, babanje se bagahabwa n’ubwo gushyingura abo!

Ibyaha by’ubwicanyi Karenzi Karake na bagenzi be nibura 40 bakurikiranyweho si ibihimbano, si ibyo dushidikanyaho, si ibyo tubarirwa, ni ibyo twiboneye n’amaso yacu ! Byinshi muri byo byakozwe ku manywa y’ihangu, n’ibyakozwe nijoro ntihabuze  bake babirokotse  akaba ari nabo ubu batanga ubuhamya . Koko rero nta bapfira gushira!

Intwari-Kizito-Mihigo

(2)Nyamara se Kizito Mihigo yakoze iki kibi cyatumye igihugu kimuhagurukira kikamukoza isoni imbere y’isi yose, aho yari yarambariye inkindi akahambarira incocero(roza) ? Azira UBUSA ! Nashoboye kumenya inkuru y’ukuntu yajyaga  yegura inanga ku mugoroba akajya KWIBIKIIRA umukecuru nyina wa Paul Kagame, akamucurangira uturirimbo dutuje, umukecuru yamara gusinzira, Kizito akabona gutaha! None inyiturano ibaye iyo kumuzimya atabyaye. Ikibi se yakoze ni ikihe ?  Itekenika rigasubiza ngo : « Yavuze ko azica Kagame », (Nka babandi ngo  « Yavuze ko azasenya Hekaru akayubaka mu minsi itatu !!!!). Ukibaza uti « Ese Kizito azicisha Kagame indirimbo ko nta yindi ntwaro agira kandi akaba ntawundi yaririmbye ibigwi nka Kagame » ?!!  Abatekinisiye bati : “Nafungwe burundu ye ” ! Igihugu nk’icyacu cyihutira kwitura inabi Umucuranzi w’ineza si icyahaye intabe Inkozizibibi ? “VOILA”, ngiyo imikorere ya PILATO neza neza!

Victoire-Ingabire-handcuffed-in-court

(3)Nk’uyu mubyeyi Victoire Ingabire UMUHOZA, intwari yatabaye aho abagabo bahuutswe, ikemera gusiga byose , urugo, umugabo n’abana bato, ikitangira uRwanda yifuza ko habaho ubutegetsi bushingiye ku mahame ya demokarasi, abenegihugu bose bakabana bareshya ntabaryamira abandi, ninde wagaragaza ikibi yaba yarakoreye u Rwanda cyatuma asuzugurwa bigeze hariya, akogoshwa umusatsi,  agafungwa nk’ingambanyi n’umugome ? Igihugu nk’iki cyacu gikoma mu nkokora INTWARI nk’iyi si icyigaruriwe n’IBIGWARI ? Ngiyo ingengabitekerezo  nyakuri ya PILATO !

Mushayidi

(4)Naho se Deogratias MUSHAYIDI  wakomeje kuburira Abanyarwanda atinimugarukire ukuri n’ugusaranganya neza ibyiza by’igihugu, mwirinde irondakoko; ati kuko niba dusubiye muri gihake yo ku ngoma ya cyami, tuzongera tugire ingorane nk’izo twahuye nazo muri za 59!  Aho yabeshye ni he? Ubu se umutegetsi ukatira urwo gupfa umuhanuzi nk’uyu, si uwanga urumuri akikundira umwijima, akarwanya ukuri maze akihitiramo kwimika ikinyoma ?  PILATO se nyine si uko yakoraga,  neza neza ?

UMWANZURO

Ingoma ya POLO irasa neza neza n’iya PILATO, mu korora Abicanyi n’Abatekamutwe, ikica Abagiraneza n’Inyangamugayo.

Ubu rero igihugu cyose cyatawe ku munigo ngo gikunde gicike ururondogora ku ngufu, ngo ishyano riraguye, ngo isi irashize, ngo « Abanyafurika basuzuguwe n’Abanyabulayi « (nk’aho Abanyafurika bose ari abicanyi nka Karake!) ngo kubera ko ruharwa KARENZI K. yafatiwe mu Bwongereza hagamijwe kumushyikiriza Urukiko rw’igihugu cya Espagne kugira ngo asobanure   iby’Abasipanyolo yishe cyangwa yicishije! Kuki se atagomba kubibazwa nyine ? Kuko ari Inkotanyi y’amarere gusa ? Kuki Inkotanyi zikomeza kwishuka ko zahawe  UBUDAHANGARWA buzira iherezo buzahora buzifasha kugirira abandi nabi ? Ninde washutse Inkotanyi ko ibyaha by’ubwicanyi bwa buri munsi, ikinyoma kirenze urugero, iterabwoba rikabije, ugusahura iby’abandi nta rutangira n’akarengane kadahuga bagirira rubanda…  bitazagira ingaruka ku babikora ? Ni kuki POLO n’ABIRU be batabona ko ibihe birimo kubahindukana ngo bahindure imvugo n’ingiro, bacishe make, bafungure urubuga rwa politiki, bemere ibyaha bakoze, babisabire imbabazi bityo dutangire turebe ko twazihangana tukabagabanyiriza ibihano !?

Nyir’amaso yerekwa bike, ibindi akibonera.  Gusa ndahamya ko rubanda nyarwanda irambiwe bidasubirwaho imikorere iteye nk’iy’ingoma ya PILATO !

Turashaka UBUTABERA nyabwo, kandi ubu nyine twavuye hasi tuje kubuharanira. Ntawundi rero ubitubereyemo !

Padiri Thomas Nahimana,

ISHEMA ry’u RWANDA

Tel: 0033652110445

Email: nahimanathom@gmail.com

Ifatwa n’ifungwa ry’umwicanyi kabuhariwe Jenerali Karenzi Karake: Ikimenyetso cya nyuma cy’Ukurunduka kw’ingoma y’Agatsiko ?

karenzi-300x184Kuri uyu wa gatandatu taliki ya 20/6/2015 Liyetona Jenerali Karenzi Karake, Maneko mukuru wa Kagame(NISS) yafatiwe ku kibuga cy’indege cya Heathrow kiri hafi y’umujyi wa Londres, mu gihugu cy’Ubwongereza . Ubu Karenzi Karake yamaze kugezwa muri Gereza ya BELMARSH (High Security Prison) ahafungirwa abicanyi kabombo, akaba ariho ategerereje koherezwa mu gihugu  cya  Espagne ngo kimuburanishe.

Twibutse ko mu mwaka w’2008, Umucamanza w’Umusipanyoro witwa Fernando Andreu Merelles yasohoye Manda mpuzamahanga 40 zo gufata abayobozi bakuru b’igisilikari cy’Inkontanyi abashinja jenoside n’ibyaha by’intambara  bijyanye ahanini no kurimbura abantu benshi  mu Rwanda no muri Kongo.

Ifatwa rya Karenzi Karake risobanura iki !

Si ubwa mbere Karenzi Karake yari agiye kwidegembya mu Bwongereza nyamara ntiyari yarigeze afatwa , manda yo kumufata yahoraga yirengangizwa!

Iri fatwa rero rifite igisobanuro cyane cyane ko rije risoza uruhererekana rw’ibindi bikorwa n’ibimenyetso bidasanzwe. Reka twiyibutse iby’ingenzi muri byo :

(1) Kagame yatangiye gutsindwa ruhenu mu mwaka w’2013 ubwo umutwe w’abicanyi yiremeye witwa M23 wakoranirwaga n’amahanga bakawushwanyagurisha umuriro nk’abatwika ibihunda byumye! Terminator wawuyoboraga yarafashwe ajyanwa i La Haye, ubu ategereje kuburanishwa vuba aha . Kagame ntiyahakuye isomo ngo yikengere.

(2) Bwarakeye abicanyi be bafata gahunda yo kwambuka imipaka bajya gutsinda impunzi mu buhungiro, muri zo Koloneli Patrick Karegeye yicwa mu ijoro rishyira italiki ya 1 Mutarama 2014, anigishijwe ikiziriko muri Hotel y’i Johanesburg! Kagame watunzwe agatoki n’Urukiko rwa Afurika y’Epfo ntiyatinye kubyigamba ku mugaragaro, agira ngo bizarangirira aho, Abiru be si ukumuha amashyi bava hasi ! Ntibakamenye….

(3) Hakurikiyeho kwaduka mu banyarwanda banyuranye barafungwa karahava , abadashoboye gutorongera baricwa . Nta wakwirengagiza uko barenganyije umwana Kizito Mihigo wabaririmbye, akabacurangira, akabahimbira ibisigo n’ibisingizo…bakamwitura kumuvuna ibyubi ! Ntawakwirirwa arondora amazina y’abasilikari bakuru batawe mu kagozi ku maherere. Ntawaceceka urupfu rwa Assinapol Rwigara…n’imirambo yagaragaye ireremba mu Kiyaga cya Rweru ! Ibyo byose Kagame yakomeje kwibwira ko bitazagira ingaruka!

(4) Taliki ya 1/10/2014 (Umunsi ngaruka mwaka w’itangazwa rya Mapping Report) Abongereza baratunguranye basohora Cinema ikarishye yitwa Rwanda’s untold story yashinjaga Paul Kagame n’abagererwa be kugira uruhareRUFATIKA muri jenoside yarimbuye Abatutsi no mu bwicanyi ndengakamere bwarimbuye Abanyarwanda n’Abanyekongo basaga miliyoni eshanu.

(5) Leta ya Kagame yakiriye nabi isohoka ry’iyo sinema, yiciraguraho karahava maze igiye kwihenura ikuraho agahu: nibwo ifunze burundu umurongo wa Radio BBC-Gahuzamiryango ngo ntizongere kuvugira mu Rwanda ukundi ! Kagame yakomeje gusuzugura icyifuzo cy’Ubwongereza cyo kongera gufungura iyo Radiyo, n’uyu munsi Abongereza n’Abanyamerika bari bakimusaba kuyifungura ! Koko ye ngo “utazi ikimuhatse areba…..”! Iyuzurize nawe singiye kuba umushiziwisoni .

(6) Mu minsi ishize Kagame n’Abiru be badukanye gahunda idasanzwe yo kubeshya amahanga no gusuzugura Abanyarwanda mu kubasinyisha ku ngufu za ‘petitions” ngo zisaba ko ingingo y’101 y’Itegekonshinga ryo mu 2003 yahindurwa kugira ngo Kagame agirwe umwami w’u Rwanda ubuziraherezo ! Ngo kuko ariwe wenyine  “Gitangaza” gishoboye kuyobora u Rwanda bambe !

(7) Leta y’Amerika imaze kumenya neza ko iryo hindurwa ry’ingingo y’101 riri gutegurwa mu buriganya bukabije(dol) n’iterabwoba (contrainte) rirenze ukwemera yihutiye gutangaza ko yiteguye gukorana n’umuperezida mushya w’u Rwanda kuko basanga Kagame acyuye igihe , amategeko yishyiriyeho akaba atamwemerera kongera kwiyamamaza bwa gatatu! Kagame yabiyemeyeho ku mugaragaro avuga ko iyo yumvise hari abantu biha kumubuza kugundira butegetsi, ngo yumva yabikorera icyo ! Muri make yibwiye ko abakubye na zero ! Igikenya nticyumva ihoni koko !

(8) Muri iyi minsi ikibazo cy’Uburundi gihangayikishije benshi , amahanga yarangije kubona neza ko Paul Kagame afite uruhare rukomeye mu kaduruvayo kari guhitana inzirakarengane mu gihugu cy’Uburundi. Ndetse byarangije gusakara hose ko abicanyi ba Kagame barimo gutoreza ku butaka bw’u Rwanda umutwe w’insoresore ziteguye kugaba igitero ku Burundi hagamijwe kurimbura umubare munini w’abarundi, gukuraho ubutegetsi buriho no kwimika abasogosi Kagame yishakiye . Iyi ntambara yegereje hagati y’u Rwanda n’Uburundi ikaba kandi  ibonwa n’abashishoza nk’ishobora kwatsa umuriro mu Karere kose k’Ibiyaga Bigari.  Aho Kagame we nayiteza azayihonoka ?

UMWANZURO

Kagamepix

Niba ibihugu by’ibihangange byashyize Kagame ku butegetsi bikanakomeza kumufasha no kumukingira ikibaba bimaze kugaragaza ko birambiwe amakosa ye akabije , ndetse akaba amaze guhinduka “ Un allié encombrant “,  ararye ari menge , IBIHE BYAHINDUTSE , iminsi ye irabaze.

Ugufatwa kwa Karenzi Karake nicyo kimenyetso cya nyuma cyerekana ko noneho koko ubutegetsi bw’Agatsiko bwinjiye muri “Mteremko sans retour”! Karenzi Karake naramuka yoherejwe imbere y’urukiko, akuburanira muri Espagne, amabanga yose azajya ahagaragara, n’ abafatanyacyaha be bose harimo HE, bazatoragurwa nk’imegeri mu minsi iri imbere aha. N’iyo bahitamo  kwifungiranira mu Rwanda ntibogere gusohoka, nta cyemeza ko batafatirwa no mu Rwanda  cyane cyane nibakomeza kwishora mu bikorwa byo guteza akaduruvayo mu Karere k’Ibiyaga bigari. Guterwa mu buryo bwa gisilikari nabyo bizaba bishoboka kuko kurwanya abagizibanabi (terroristes) ari inshingano y’Umuryango mpuzamahanga.

Muri make , igihe cyo gukomeza kwigira ba Nyiramukubitwa kirarangiye, hatangiye igihe cy’Ubutabera na Demokarasi.

Niyo mpamvu twongeye guhamagarira Abanyarwanda kutemera gukomeza kuba INDOREREZI mu gihe igihugu cyabo kiri mu kaga. Amahanga arakora umurimo wayo, ariko ntazadukorera uwacu : KWIBOHOZA iyi ngoma y’igitugu yubakiye ku iterabwoba n’ugusahura ibyiza byose by’igihugu ni inshingano yacu nk’abenegihugu.

Ubu noneho ya Revolisiyo ya rubanda irashoboka uyu munsi,kurusha ejo hashize , kereka nidukomeza kwirangaraho!

Gusa njye ndareba ngasanga Paul Kagame akwiye guhabwa  amahirwe ya nyuma yo kugarura ibintu mu nzira nzima…ikibazo ni uko yikundira kumva abamushuka bonyine!

Padiri Thomas Nahimana,

ISHEMA Party 

Tel :0033652110445

Email: nahimanathom@gmail.com

UK arrests Rwanda spy chief over alleged war crimes

29E5477800000578-0-image-a-9_1435355500540

(CNN)UK officials arrested Rwandan intelligence chief Emmanuel Karenzi Karake at London’s Heathrow Airport in “connection with war crimes” in a move that has outraged Rwandan government officials.

The British High Commission in Rwanda confirmed Tuesday that the Metropolitan Police arrested Karake, who’s the head of Rwanda’s National Intelligence and Security Services, early Saturday on behalf of the Spanish authorities.

“This was a legal obligation, following the issue of a valid European Arrest Warrant,” the commission said on its Facebook page. It added that Britain had been “a close partner in Rwanda’s remarkable progress since the horrific events of the genocide in 1994.”

The Metropolitan Police said Karake, 54, appeared before Westminster Magistrates’ Court on Saturday afternoon “after being arrested on a European Arrest Warrant on behalf of the authorities in Spain, where he is wanted in connection with war crimes against civilians.”

Karake was remanded in custody and is due to appear in court again Thursday, police said.

His arrest will doubtless stir up painful memories around the Rwandan genocide two decades ago.

Louise Mushikiwabo, minister for foreign affairs and co-operation in Rwanda, expressed her anger over the arrest via Twitter.

“Western solidarity in demeaning Africans is unacceptable!! It is an outrage to arrest #Rwanda-n official based on pro-genocidaires lunacy!” she tweeted.

Mushikiwabo also said that the United Nations had in 2009 “amply documented” that the Spanish nongovernmental organizations she said were behind the “preposterous” European Arrest Warrant for Karake supported a Hutu militia group.

In 1994, Hutu extremists in Rwanda targeted minority ethnic Tutsis and moderate Hutus in a three-month killing spree that left an estimated 800,000 people dead. Hutu attackers burned down churches with hundreds or thousands of Tutsis inside. In some cases, wielding machetes, they entered homes and slaughtered children and grandparents.

The violence was triggered by the death of President Juvenal Habyarimana, an ethnic Hutu, in an April 1994 plane crash.

The armed forces of now-President Paul Kagame’s Rwandan Patriotic Front, of which Karake was also a member, eventually defeated the troops, stopping the wave of bloodletting.

Rights groups have since accused the Rwandan Patriotic Front — a Tutsi-dominated group — of killing thousands of Hutu civilians in the aftermath of the genocide.

The European Arrest Warrant issued by a Spanish judge in 2008 accused 39 other Rwandan officers besides Karake of wrongdoing.

Remembering — and trying to forget — Rwanda’s genocide, 20 years on

Uburiganya bw’ ingoma : Inkotanyi Cyane Kagame azakomeza guhotora abahutu n’abatutsi kugeza avanywe ku ngoma

Par:Alexander Kabashoga

Abanyarwanda basa n’aho bemeye kwimenyereza ubwicanyi bwa Kagame kubera igitinyiro ahabwa n’uburiganya bw’ ingoma

Kuva Kagame yatangira kuyobora Inkotanyi, akicisha bagenzi be bo mu ngabo za RPF bashoboraga kumutera icyugazi, yagaragaje ko icyitegererezo cye cya mbere muli politike ari Rwabugiri. Uretse na Kagame wenyine, haba FPR yose ndetse no kuva kera ku bitero by’ Inyenzi (ingangurarugo…), impunzi z’abatutsi zateye u Rwanda zigaragaza ko zishaka kugarura ingoma ya cyami (ubu zikaba zarabigezeho zikimika umwami w’intambara Kigeri wa 6), intego yazo ikaba yari ukwimika umwami uteye igitinyiro cyagereranywa n’icya Sezisoni, alias Rwabugiri wahoraga mu ntambara z’urudaca, akica icyo akeka ko cyamubogamira cyose.

Kuba Kagame yica cyangwa akicisha umututsi n’umuhutu ashatse wese nk’uko Rwabugiri yabigenzaga, si imbaraga n’igihagararo aba abarusha, ahubwo ni igitinyiro n’ ubudahangarwa avana ku buriganya bw’ ingoma.

Kuva acyicaye kuri iyo ngoma rero, nta kizamubuza  guhotora abatutsi bamubangamiye n’abahutu batamushimishije, kuko bigaragara ko amatwara ya Rwabugiri ari yo amumurikira.

Uburiganya bw’ingoma

Igitangaje ni uko muri iyi minsi ingabo za Kagame zifatanyije n’iza Kabila mu kurimbura abahutu baba muri Kivu n’ abatutsi i Kigali, abantu benshi, baracyahugiye mu mpaka z’ibyerekeye ihindurwa ry’ ingingo y’101 y’ itegeko umwami Kagame yishyiriyeho. Bamwe ngo ntashobora kurihindura, abandi ngo hari izindi ngingo zimwemerera kurihindura, nk’ aho Kagame ari umuntu ushishikajwe no kumenya ibyo amategeko amwemerera n’ ibyo atamwemerera.  Ibyo ni ukwiyibagiza nkana ko umwami Kagame akora icyo ashaka muri kariya gahugu ke yigarurije ku ruhembe rw’umuheto.

Biteye inkeke cyane rero kubona abanyarwanda benshi, harimo n’abanyabwenge  b’ukuri  ndetse n’ababyitirirwa, barangazwa n’impaka z’ingingo z’amategeko mu gihe abantu bapfa, nk’aho haba hakiri umuntu waba utarasobanukirwa uburyo Kagame akora. Kagame amaze imyaka hafi 25 yica akarimbura abatutsi n’abahutu, hatagira umuntu n’umwe ushobora kumukoma imbere. Kurangazwa n’impaka z’ihindurwa ry’amategeko Kagame ubwe yishyiriyeho rero ni nko gusiga abana n’impyisi ugasinzira.

Ikindi giteye inkeke ni uko abenshi mu batutsi, (ndetse barimo n’ abiciwe ababo n’inkoramaraso za Kagame) bacyibwira ko ubwicanyi bwa Kagame bo ntacyo bubatwaye, kuko bizwi hose ko yibasira cyane cyane abahutu. Nyamara, niba hari n’abatarashatse kubibona hakiri kare ko Kagame ari umwami w’intambara ufatira urugero kuri Kigeri IV Rwabugiri, ubwicanyi n’umujinya ahorana byagombye kuba bitangiye kugaragariza buri wese ko ingoma ye irimbura abamuteye icyugazi bose, ahereye cyane cyane ku bamuri iruhande ngo badatuma ingoma ye ihungabana.

Iyo Kagame arimbura abahutu nk’uko arimo abigenza muri Kivu ubu nandika, abatutsi n’abahutu benshi barinumira nk’ aho ari ibintu bikwiye kumenyererwa, bikihanganirwa.  No ku ngoma ya Rwabugiri ahubwo batangazwaga no kumva hashize ibyumeru bibiri nta muntu watanwze i bwami ngo yicwe urw’ agashinyaguro. Iyo yiraye muri bamwe mu batutsi yikanze ko bamuteye icyugazi, abanyarwanda ni bwo bashiduka igihe gito bati « batutsi nidukanguke Kagame ni umwicanyi ». Abenshi muribuka inyandiko  Dr. Theogene Rudasingwa yigeze gusohora muri 2013 igira iti« ABATUTSI DUHUMUKE NAHO UBUNDI KAGAME AGIYE KUTUMARISHA! ». Mu kiganiro yagiranye n’ikondera.info avuga ku rupfu rwa muramu we Rwigara, umuririmbyi Ben Rutabana na we yagize ati  « urupfu rwa Rwigara rwagombye guhumura abatutsi ».

Igitangaje rero ni uko abantu bumva izo mpuruza ukagira ngo bagiye gukanguka, ariko na bwo hashira iminsi mike, bose bakongera kwisubirira mu migono, ngo amatora adafifitse, ngo amategekonshinga, ngo iterambere, ngo ubworoherane, ngo imishyikirano, ngo urubuga rwa politiki.

Abatabona ko Kagame arimbura abatutsi n’ abahutu ku rugero rwa Kigeri IV Rwabugiri ni abadashaka kubibona

Yaba Rudasingwa, yaba Rutabana, bombi basobanuye ku buryo buhagije uko ingoma ya RPF itica abahutu gusa, ko n’ abatutsi benshi yabarimbuye. Abo Ben Rutabana abwira rero ni abakomeje  gusinzira kandi Rudasingwa nta ko atagize ngo abumvishe ko kuba ari abatutsi bitababera urukingo ku bwicanyi bw’ ingoma ya RPF n’umwami wayo w’ ubwicanyi n’ intambara, Kigeri VI Kagame.

Njye rero ndavuga nti abahumye n’ abasinziriye bibwira ko ingoma ya Kigeri yica abahutu gusa ni abadashaka kureba, kuko  kuva kera na kare ingoma ya cyami nta gihe itibasiye abatutsi ikabica ku bwinshi, n’abahutu bo yabicanaga ubugome n’agasuzuguro ndetse n’abo itishe ikanabanena. Kandi umugani w’Abadage, ngo udashaka kubona kumwambika amataratara ni uguta inyuma ya Huye (Wer nicht sehen will, dem hilft keine Brille).

Ushaka kumenya kamere y’ ubutegetsi bw’ Inkotanyi ni ngombwa ko abanza agasobanukirwa aho ziyemeje kuvana icyitegererezo kiranga imikorere n’amatwara yazo. Ku bantu bazi amateka y’u Rwanda kandi, ni bake bashidikanya ko ingoma ya Kagame n’Inkotanyi ze ifata icyitegererezo ku ngoma ya Kigeri IV Rwabugiri wavutse ari Sezisoni mwene Nkoronko.  Uretse no mu mikorere n’amatwara, hari kandi byinshi mu mazina n’inyito bigaragarira umuntu wese ushaka kureba, ingoma ya Kagame yigana  iya Rwabugiri, haba mu gushoza intambara za buri kanya, haba mu kwica abatutsi no gukandamiza abahutu.

Kuba ingoma ya Kagame ari ingoma ya cyami byo ndakeka ari bake bakibishidikanyaho, cyane cyane nyuma y’ aho abwiriye abagaragu be mu mwiherero ko bose ari ba ‘Ntakavuro’.  Nta muntu wakangara abatware b’u Rwanda kariya kageni atiyumvamo ko we ari umwami nyir’u Rwanda. Birazwi ko Inyenzi-Nkotanyi zimitse ubu butegetsi zitahwemye kugaragaza ko zirwanira kugarura ingoma ya cyami, ariko ikaba ya yindi yicisha  ubukana, nk’ uko  ibimenyetso mu nyito zihaye bigusha kuri Rwabugiri uzwiho kuba yararanzwe no kurimbura uwamutera icyugazi wese:

Icya mbere mu nyito ni uko ingabo za LUNARI  zateye u Rwanda kuva muri 1962 kugeza muri 1967 ziyiseInyenzi. Mu by’ ukuri, iryo zina ryari ihinamagambo rivuga « Ingangurarugo ziyemeje kuba ingenzi ». Nk’uko amateka abitwibutsa, Ingangurarugo, zari umutwe w’ingabo bwite zarindaga Rwabugiri (garde prétorienne).

Icya kabiri, cyo gisa n’ aho kidakenewe ibisobanuro ni uko zijya kongera gutera u Rwanda muri 1990, noneho zaje zitwa Inkotanyi, bikaba bizwi hose ko « Inkotanyi cyaneee » ari izina ry’imyato rya Rwabugiri. Ni ukuvuga ko « Inyenzi »,  ari zo zaje kuba « Inkotanyi », muri iyo myaka yose icyitegererezo gikomeye zikuraho amatwara nta kindi kitari Rwabugiri, umwami waranzwe n’ubugome n’ubwicanyi bukabije, bwarimbuye abatutsi bugahekura abahutu nk’ uko ingero zikurikira zo mu mateka y’uwo mwami zibyerekana :

Kubera intambara Rwabugiri yahoraga ashoza mu baturanyi bose (nk’uko Kagame na we adahwema kuzishoza) imiryango myinshi y’abatutsi  yari yarashize, nk’uko Padiri Pagès (umwe mu banditsi ba mbere b’amateka banditse ku by’ ingoma ya cyami yo mu Rwanda) abisobanura  agira ati: « Hari ingero zitangwa z’imiryango abantu bayo hafi ya bose bagiye bicwa mu ntambara z’urudaca, ku buryo ababyeyi bahoraga mu miborogo bikoma izo ntambara zabamariraga abagabo zikabahekura n’abana » ( Pagès, 1933 : Un royaume Hamite au centre de l’Afrique, p. 178).

Rwabugiri yari umuntu ugira umujinya cyane, urakara vuba kandi akabangukirwa no kwica. Ubuzima bw’ umuntu nta cyo bwari bumubwiye ariko ukuri kutavuguruzwa ni uko abenshi mu bagwaga muri ubwo  bwicanyi bwe cyane cyane  ari abatutsi babaga bamwegereye. Abahutu, uretse abaherekezaga ingabo mu bitero, abamugenderaga kure ntibagiraga aho hahurira n’ ubwo bwicanyi bwe (p.179). N’abahutu babaga barayobotse ingoma bakingira inkomamashyi bakamenya umwanya wabo udasagarira ingoma ye, nta cyo Rwabuguri yabatwaraga (mwirebere uko Kagame afata ba Rucagu, Habumuremyi, Bizimana, Murekezi na ba Mukantabana), ariko abatutsi babaga bari ibyegera bye bya hafi kubera imyanya y’ ubutware babaga bafite bamuhoraga iruhande bamukeza, bityo yagira uburakari akaba ari bo yiraramo (op. cit., p. 179). Ibyo byatumaga abatware bakuru bamutinya cyane, kuko yarakazwaga n’akantu gato ntazuyaze kumena amaraso. Ni uko abatware bakuru benshi bashize bishwe ku kagambane, bagatangwa akenshi barezwe ibinyoma bakicwa nta rubanza rubaye ngo biregure.

                        Sezisoni mwene Nkoronko wiyise Rwabugiri

Ni kuri ubwo buryo Rwampembwe yajugunywe mu rwobo rwa Bayanga (mu Bugesera), Byezimbere Rwabugiri amwahuranya inkota i Gashora, Kabaka, se wa Muyogoma yicirwa i Nyagasozi, naho Muhumuza wari umutware w’ Abagwabiro bo mu Bugoyi, yicwa aboshywe ajugunywa ku rutare rwa Nkuli ruri hafi yo mu Rwankeri. Ubwo bwicanyi bwa buri kanya bwari bwaramenyerewe ku buryo mbere y’umwaduko w’abazungu, ngo nta cyumeru cyashiraga i bwami hadatanzwe umuntu ngo yicwe mu gashinyaguro amenewe amaraso. Iyo hashiraga nk’ibyumweru birenze bitatu nta muntu wishwe, ibyo byafatwaga nk’ ikintu kidasanzwe, ku buryo abantu bagendaga bavuga mu gihugu hose ngo « ni ubuhoro  i bwami» (uko byanditswe na, Padiri Pagès, 1933 : p.377).

Ndetse n’abo mu muryango w’i bwami ntiyabareberaga izuba kuko yagiraga ishyari cyane, ntiyemere ko hagira undi muntu abantu bakwishimira cyangwa ngo bamutangarire (ibyo nta muntu bibibutsa?) : Uko ni ko Gacinya (umwuzukuru wa Gagindiro) yishwe, kubera ko bavugaga ko afite abana beza kandi nawe akagira uburanga butuma abantu bamukunda. Ibyo byateye Rwabugiri ishyari rikomeye, maze umunsi umwe Gacinya amugeze imbere amucumita inkoni mu gituza hanyuma aza kwicwa n’icyo gisebe cyarabaye umufunzo.

Abavandimwe ba Rwabugiri, Nyamwesa  na Nyamahe na bo ubwabo kuba bava inda imwe na we ntibyamubujije kubohereza kwa Nyamuzinda: Ngo yumvise abantu bavuga ko na bo bashobora kugirwa abami ahita abanogoramo amaso. Naho Nyambibi, umugore we,  ngo yamubonye akoresha inzaratsi agira ngo Rwabugiri amukunde, aho kumukunda amukubita inkota. Na Sangano wo mu Bwishaza wari warahaye uwo mugore izo nzaratsi yoherezwa inzira imwe n’uwo yazihaye. Giharamagara, Bihire ndetse na Nkoronko (se wamureze) barishwe bakekwaho ubugambanyi mu rupfu rwa Murorunkwere, wahoze ari umugore wa Nkoronko mbere y’uko aba umugabekazi). Rwatambuga, umutware w’Abashakamba, we bamubaze areba kugeza igihe ashiriyemo umwuka. Abandi bagore ba Rwabugiri na bo byababereye umwaku : Nyiraburunga ( nyina wa Rutarindwa, Baryinyonza na Karara) ndetse na murumuna we Nyiramaroba (nyina wa Kamarashavu) na bo Rwabugiri yarabicishije( abaziza ko ngo batamugaragarije ko nyina Murorunkwere adatwite inda y’ umuhutu Serutenganya).  Naho Katebera mwene Nkundiye, akaba umwuzukuru wa Kabego, Rwabugiri ubwe ngo ni we wamwinigiye kandi  (uwo Katebera) yari yaraje kumuhakwaho nyuma y’uko (Rwabugiri) yishe se na sekuru.

Muri izi ngero ntanze, nahisemo kwibanda ku batutsi barimbuwe ngira ngo nibutse ko ingoma Inkotanyi zigenderaho nta gihe itishe abatutsi ariko umubare w’abahutu  n’abanyamahanga Sezisoni yishe cyangwa akicisha na wo ni munini cyane (Uwashaka kumenye urutonde rw’abazwi yasoma mu  gitabo cya Pagès ndetse n’icya Mgr Alexis Kagame).

Uku kwiyibutsa amateka byari bigamije kwibutsa abibwiraga ko ingoma y’abatutsi itica abatutsi, ko gusinzira kutatewe no kubura ibimenyetso ahubwo ko ari ukubyirengagiza.  Abakeka ko ibyo Kagame yakoreye ba Kabera na ba Karegeya ari ibyadukiriye, bibuke ko haba Inyenzi (Ingangurarugo), haba Inkotanyi, zabaciriye amarenga zigaragaza ko ziyemeje kugendera ku matwara y’umwicanyi Rwabugiri utarigeze na rimwe azuyaza kurimbura abatutsi.

Umwanzuro

Ingoma ya Kagame, kimwe n’iya Rwabugiri ifatiraho urugero nta gihe itarimbuye abatutsi bashoboraga kumutera icyugazi. Ibyo kandi Shebuja wa karinga abishobora kubera igitinyiro ahabwa n’ubutiriganya bw’ ingoma. Niba hari abatarashatse kubibona, nk’uko Rudasingwa yabyanditse na Rutabana akabivuga, nibakomeza kwirengagiza ibimenyetso bigaragara, bazaba bakina n’urupfu rubagera amajanja. Kwanga gukina n’urupfu ni ukwiyemeza kwigobotora ubutiriganya bw’ ingoma, kuko kagame wenyine nta butwari cyangwa ubumanzi arusha abandi batutsi n’abahutu.

N’ubwo rero mu mujinya we n’urwango rwinshi Kagame ubu agamije kurimbura abahutu mu Rwanda no muri Kivu, imiryango y’abatutsi ishobora na yo kuzarimbuka nko ku gihe cya Rwabugiri nibahugira mu gukeza ingoma bita ko ngo ari iyabo. Naho kurangazwa n’impaka zerekeranye no guhindura itegeko Kagame ubwe yishyiriyeho na byo ni ukwiyibagiza ko ingoma y’umwami w’intambara idashishikajwe n’ibyanditswe  mu bitabo kandi yariyemeje gukora uko ibyumva nka Kalinga ya Rwabugiri. Birazwi ko umututsi cyangwa umuhutu uzayibangamira wese itazazuyaza kumuboha akandoyi ikohereza muri Rweru.

Baca umugani mu kinyarwanda ngo akaboko kafashe ingoma ntikarekura kadaciwe. Aho kuguma muri izo mpaka z’itegekonshinga rero, abahutu n’abatutsi aho bava bakagera (baba abari mu Rwanda cyangwa hanze yarwo), bari bakwiye kwiyibutsa ko igitinyiro cya Kagame kitava ku butwari cyangwa ubwenge budasanzwe afite ahubwo gishingiye ku buriganya bw’ingoma. Bityo bakiyemeza kujya ingamba zo kuvana uwo Sezisoni mushya kuri iyo ntebe ya Shebuja wa Kalinga nshya (constitution) atari yabarimbura, kuko we agambiriye kubacamo igikuba gikomeye kugira ngo bahore mu bwoba, bamuramye, yice uwo ashatse, nduzi ko nta we azakiza. Abami baranzwe n’ubwicanyi kurusha abandi, ari bo Ruganzu II (wadukanye Kalinga avuye i Karagwe) na Kigeri IV Rwabugiri, uko ingoma zabo zarangiye birazwi. Uyu wundi Kigeri VI waje yiyemeje kurusha ubwicanyi abo bakurambere be, mumenye ko atari inyuguti zo mu bitabo yiyandikishirije zizamuvana ku ngoma.

Père Pagès (1933). Un royaume Hamite au centre de l’Afrique. Institut Royal Colonial Belge.

TUGOMBA GUKORA IBISHOBOKA BYOSE OPOZISIYO IGAKORERA HAMWE HABA KUNEZA CYANGWA KUGAHATO

Abdallah

Akishuli Abdallah ni umuyobozi w’ Ishyaka FPP Urukatsa

Banyarwanda banyarwanda kazi,

Abenshi muri mwe mukunze kugira inama abanyamashyaka bose kugirango bahurize hamwe imbaraga zabo bityo babashe guhangana n’umwanzi ubangamiye abanyarwanda ariwe ubutegetsi bw’igitugu bwa FPR inkotanyi.

Ibyo mubigira kubera ineza mwifuriza igihugu cyanyu kugira ngo kibohoke kandi umwiryane urimbuke burundu.

Niyo mpamvu nifuje kubamenyesha ko ubutumwa bwanyu bwatugezeho kandi guhera ubu tukaba twiyemeje gukora ibishoboka byose kugirango bwumvikane hose ndetse bujye no mubikorwa byatinda byatebuka.

Ndabizi neza ko abenshi mu bazasoma iyi nyandiko bazabona ko ibyo mvuga bisa nk’inzozi ariko kandi bitinde bitebuke mfite ikizere ko nzazikabya.

Si ngombwa ko abantu baba bahuje idéologie nk’uko bamwe babivuga, icyangombwa ni uko duhuje igihugu twifuza kubohoza kandi tugomba kubanamo ntawe ukihariye kurusha undi.

Igihe kirageze rero ko twemera gufata risque tukavuga amagambo bamwe muri ba rusahurira mu nduru biganje mu mitwe inyuranye ya politiki badashaka ko avugwa kugirango bave ibuzimu bajye ibuntu.

Ni muri urwo rwego rero nsanga ari ngombwa ko dukwiye gukoresha ingamba zose zishoboka kugirango abantu bakorere hamwe baba babishaka cyangwa se batabishaka kuko bimaze kugaragara ko muri twe ntawakwifasha urugamba ngo arutsinde wenyine.

Yewe nakongeraho ko n’iyo yarutsinda aheje abandi, nabo bahindukira bakamurwanya bivuye inyuma kandi bishobora kutamugwa amahoro.

Kubera rero ko tudashaka ko igihugu cyacu gihinduka akajagari nk’ako tubona muri bimwe mubihugu by’abaturanyi, niyo mpamvu nsanga dukwiye kurenga ibidutandukanya byaba amatiku n’amazimwe, amoko, uturere, imyumvire ya politiki n’izindi nyungu zidafitiye abanyarwanda akamaro tugakora un FRONT COMMUN kandi kubigeraho ntakigoye kirimo kuko dufite impuguke nyinshi z’abanyarwanda zigaragaza ubushake bwo kubidufashamo nta kiguzi.

REVOLUTION IGOMBA GUTANGIRIRA MURI OPOZISIYO MBERE YO KUGERA MUGIHUGU BITABAYE IBYO TUZARWANA URUGAMBA RUTAGIRA IHEREZO.

Ibyo ndabivuga mbitewe n’impamvu zikurikira :

  1. Ntidushobora kugira ibyo tuvugurura mu gihugu natwe ubwacu tutarabasha kwivugurura,
  2. Ntidushobora kwigisha ubumwe mu banyarwanda natwe ubwacu byaratunaniye,
  3. Ntidushobora kwigisha kwihanganirana natwe ubwacu bitaturanga,
  4. Ntidushobora kuzaha itangazamakuru ubwisanzure tudashaka ko abantu batuvuga uko batubona,
  5. Ntidushobora kuzahoza abababaye mugihe tudashaka kumva akababaro kabo ngo ni uko natwe twababajwe,
  6. Ntidushobora gushyiraho ubutegetsi burambye (un pouvoir stable) natwe ubwacu ducagagurana buri munsi,

Niyo mpamvu nsanga gukikira amagambo avugwa agamije gukandagira ukuri ; igihe cyabyo kigomba kurangira bityo ukuri kukavugwa kwaba kurura cyangwa kutarura.

Banyarwanda banyarwandakazi

Guhera tariki ya mbere ukwakira umwaka w’1990 mu Rwanda hatangiye ibikorwa by’ubwicanyi,ibyaha by’intambara n’ibya jenoside kandi ababikoze barahari ntaho bagiye ndetse bamwe muri bo bihishe no mu mitwe ya politiki irwanya ubutegetsi buriho kimwe n’uko biganje mubutegetsi bw’ingoma y’abidishyi iyobowe na FPR.

Sinshidikanya ko hari bamwe muri abo babigizemo uruhare bashobora kuba bafite ubushake bwo kwicuza ndetse bakaba banafatanya n’abandi kwubaka igihugu bundi bushya nk’ikimenyetso cy’uko bemeye icyuhagiro, Ariko kandi ibyo bigomba gusobanuka kugirango abantu bamenye urwego babafatamo.

Njye ntawe ncira urubanza kuko si ndi urukiko ariko na none kuba bizwi ndetse n’ababivugwaho bakaba bahari ntampamvu yo kutabikomozaho kugirango abo bireba nabo uburenganzira bwabo bwubahirizwe ariko mu buryo butabangamiye inzego z’ubutabera no muburyo butadindiza ibikorwa byo kwibohoza tugamije.

Ikindi dukwiye kumenya ni uko nta muziranenge cyangwa umumalaika tuzabona ngo aze abidukorere niyo mpamvu tugomba kwimenyereza kuganira kuri izo nenge zacu (tutazigize Tabous) bityo tukiga n’uburyo twazifata cyangwa twabana nazo (comment gérer nos défauts) bitabujije ibikorwa tugamije kujya mbere.

DORE IBIGOMBA GUSOBANUKA TUDACIYE KURUHANDE KUGIRANGO IBYO BIGERWEHO:

  1. Dukeneye Umwami Kigeri wa V NDAHINDURWA ariko ntidukeneye Karinga
  2. Dukenye imbaraga za FDLR ariko ntidukeneye interahamwe zaba ziyihishemo,
  3. Dukeneye ingufu za RNC ariko ntidukeneye strategies zisa n’iza FPR kandi ntidukeneye abicanyi bayihishemo (criminels de guerre/war criminels)
  4. Dukeneye RDI Rwanda rwiza ya Faustin TWAGIRAMUNGU kubera sa taille politique au niveau international ariko ntidukeneye igitugu n’ubuhubutsi bye,
  5. Dukeneye PDR Ihumure ya RUSESABAGINA kubera izina yubatse akoresheje filme na fondation ye ariko ntidukeneye ko atwumvisha ko ariwe abanyamerika bashaka,
  6. Dukeneye MRP Abasangizi ya Dr Anastase GASANA kubera ko azi kwiga ingamba ariko ntidukeneye ko atwigira nk’izo yigiye MRND na FPR,
  7. Dukeneye FDU Inkingi ariko ntidukeneye umwiryane wayo,
  8. Dukeneye PS- Imberakuri ya NTAGANDA na BAKUNZIBAKE bombi bashyizehamwe
  9. Dukeneye MRP ya Bonaventure na RUKERANTARE ariko ntidushaka politique nostalgique du MRND
  10. Dukeneye CNR-Intwari ya Gén HABYARIMANA Emmanuel ashyize hamwe na RWAKA kugirango umwiryane wabo utatudindiza.
  11. Dukeneye ishyaka BANYARWANDA ariko umuyobozi waryo akabanza agaca muri santé mental yamara gukira akaza agafatanya n’abandi urugamba
  12. Dukeneye ishyaka RPP imvura rya John V KARURANGA
  13. Dukeneye Ishyaka AMAHORO Peace rya Gallican GASANA kubera amaraso mashyashya arirangwamo,
  14. Dukeneye PDP Imanzi kubera ubushishozi buyiranga no kubera Ubutwari n’ubunyangamugayo bya Déo MUSHAYIDI wayishinze,
  15. Dukeneye amaraso mashyashya arangwa muri RDU ya Dr Paulin MURAYI ariko nabo bagasasa inzobe n’umunyamuryango wabo MANZI
  16. Dukeneye ishyaka ISHEMA kubera imbaraga na détermination rigaragaza,
  17. Dukeye UDFR ihamye kubera umurongo waryo wa fédéralisme wo guhuza abanyarwanda
  18. Dukeneye Isangano ARRDC kubera imbaraga z’ibitekerezo rigaragaza
  19. Dukeneye FPP-Urukatsa kubera Determination extreme yaryo.
  20. Dukeneye ODR ya Ambasadeur MUNYESHYAKA
  21. Dukeneye RUD- Urunana ariko ntidukeneye politique Habyarimaniste
  22. Dukeneye Inama z’abagabo nka MATATA na NDAGIJIMANA Jean Marie Vianney kubera ubwitange n’ubushake bagaragaza mubikorwa bya société civile
  23. Dukeneye Ubwitange bwa SIMEON wo ku ijwi rya rubanda ariko ntidukeneye ubuhezanguni n’ubushizi bw’isoni bye.
  24. Dukeneye abanyamuryango ba FPR bayibamo kubera kubura uko bagira babitewe n’ubwoba baterwa n’igitugu cya Kagame.
  25. Dukeneye n’abandi benshi ntarondoye ariko bagira icyo bamarira inkubiri ya demokarasi twiyemeje guharanira biganjemo abagaragaje ubutwari bwo gutanga ubuhamya ku bwicanyi bwa FPR.

Sinshidikanya ko bamwe mu basomyi bashobora kuvuga ko hari ibitajyanye kubera ko wenda buri wese yavuga ko hari inenge zibasiye benshi muri twe zatuma uko gushyira hamwe kudashoboka. Nibyo koko twese dufite byinshi tuvugwaho kandi ababivuga bakemeza ko ibyo bavuga babifitiye gihamya mugihe ababivugwaho babihakana.

Nanjye nkaba nabibariza nti: none se nitutegerana izo nenge tuzazivurana dute ngo amazimwe acike?

Tugomba gutinyuka tukabwira imbonankubone abakekawaho ibyaha by’intambara n’ibya jenoside ko kubahishira bingana no gutesha agaciro ibyaha byakozwe na FPR. Bityo bakemera bikaganirwaho bigafatirwa umwanzuro ubereye bose tugatera indi ntambwe igamije kureba imbere no kubaka.

Ni ngomba ko bamenya ko uhitwa adafata uruka bishaka kuvuga ko umwicanyi wo muri opozisiyo nta budahangarwa arusha umwicanyi wo muri FPR/APR/RDF

Ni ngombwa ko GUSASA INZOBE cyangwa se INAMA RUKOKOMA bihera mumashyaka ya opozisiyo bityo imiti tuzavanamo ikatubera experience izadufasha kugangahura igihugu cyacu.

Tugomba gutinyuka tugahangara imbona nkubone abo twita ibirura,abagambanyi n’izindi nyito, impamvu ari uko tubibona kandi ibyo tukabikora turebana mumaso kugirango abo bivugwaho n’abanywanyi babo batabyita amazimwe, gusebanya cyangwa se ngo ni mission y’inkotanyi.

Tugomba kwegera abavandimwe bacu tubonamo ibisazi tukabafasha kwivuza kuko ibisazi bifata ukwinshi.

Tugomba kwegera abo tubonamo uburyarya no kurimanganya tukababwira ko bakwiye kwihana byabananira bagahinduka ibicibwa mu muryango.

Tugomba kwegera abo dukeka ko ari ba maneko kugirango tubashe kubona gihamya z’ibyo tubakekaho ( iyo ushaka gutsinda umwanzi ntumuhunga)

Umwanzuro

Bavandimwe banyapolitiki dusangiye intego! Baca umugani mu Kinyarwanda ngo“Uwo uzaheka ntumwisha urume”.

Ndababwiza ukuri ko mwabishaka mutabishaka, byatinda byatebuka, amaherezo muzakorera hamwe.

Nibitabaturukamo bizaturuka ku baterankunga banyu, nibidaturuka aho hombi bizaturuka ku kaga muzahura nako.

Aho gutegereza ko birinda guca aho hose rero njye nabagira inama yo kuva muri utwo dutiku twanyu tubabuza kwegerana niba koko mu gamije inyungu z’abanyarwanda.

Ndasaba by’umwihariko abanyarwanda bashyigikiye iki gitekerezo baba abanyapolitiki cyangwa se abantu kugiti cyabo cyangwa se urubyiruko, ko twakwegerana tugashyiraho umuyoboro wo kwigiramo ingamba zatuma uko kwishyira hamwe kujya mu bikorwa.

Si ngombwa ko ku ikubitiro rya mbere byitabirwa na benshi cyangwa se na bose kuko tuzi twese ko n’umuryango w’ubumwe bw’iburayi watangijwe n’ibihugu bitatu (3) gusa mu ihuriro bari bise BENELUX none ubu ukaba ubaye ubukombe.

Tugomba kwirinda kugira uwo duheza kabone n’iyo twaba tumubonaho inenge nk’uko bamwe babigenje bwacya bikabashwanyunukana.

Uzashaka kwiheza bizamuturukeho ariko bidaturutse kubazabitegura.

Ndabashimiye mwese uko muzakira iki gitekerezo

Bikorewe I Paris mu bufaransa

Kuwa 22 Ukwakira 2014

AKISHULI ABDALLAH

Uwifuza kunyunganira yanyandikira kuri: Abdallah.akishuli@yahoo.com

Cyangwa akampamagara kuri (+33)758173072

Rwanda: kugarika ingogo birakomeje hagamijwe gukaza Iterabwoba

Mu masaha ya nyuma ya saa sita z’amanywa zo kuri uyu wa Gatanu tariki ya 17 Ukwakira i Nyabugogo umupolisi yarashe umuntu usanzwe ukora ubucuruzi buzwi izina ry’ubuzunguzajyi ahita apfa.

Amakuru agera k’umuryango.rw, avuga ko uyu mupolisi yabanje guhangana n’umugore ucuruza agataro ubwo yari amufashe, nyuma hakaza umusore nawe aje gufasha uyu mugore ngo barwanye umupolisi hakaziraho n’abandi bakora ubwo bucuruzi aribwo umupolisi bamukubitaga hasi nawe mu mu kwirwanaho agahita arasa uyu musore amasasu atatu aho yahise ashiramo umwuka.

Kugeza ubu uwarashwe abakorera Nyabugogo twaganiriye batubwiye ko izina rye basanzwe ari Nyinya.

Umuvugizi wa polisi mu Mujyi wa Kigali, Supt. Mbabazi Modeste nawe yemeje aya makuru y’iraswa ry’uriya muntu ariko yirinda kugira byinshi avugaho kuko ngo yari agishakisha amakuru arambuye kuri kiriya gikorwa.

Igkorwa cyo kurwanya abakora ubucuruzi bwo kuzengurukana ibintu ku mihanda ndetse no muri gare gikunze gushyamiranya abagikora n’abakora ubu bucuruzi aho usanga bose baba bacungana ku jijsho ndetse akenshi abakora ubu bucuruzi ugasanga batumva impamvu Leta ibabuza kubukora ah obo babona nk’igikorwa kigamije kubangamira ubuzima bwabo.

N’ubwo ibi byabagaho ariko, ntago byageraga ku rwego rw’uko hagira uhasiga ubuzima azize amasasu.

Inkuru dukesha Umuryango.rw

Prof Charles Kambanda lambasts claims by Melvern et al. over BBC’s “Rwanda: untold story”

Charles Kambanda

Professor Charles Kambanda would love to take on Ms. Melvern et al. in an open debate over issues raised on the documentary “RWANDA: UNTOLD STORY”.

October, 15th, 2014

RE: MY ANALYSIS OF Ms. MELVERN, THE THIRTY-EIGHT RESEARCHERS AND JOUNALISTS’ REBUTTAL OF RWANDA’S UNTOLD STORY BBC DOCUMENTARY:

Introduction:

I am writing to you as a Rwandan researcher, human rights defender and an Officer of Court in New York State; I am bound by the Constitutional Oath of Office. I taught at the National University and other institutions of higher learning in Rwanda for over a decade after the 1994 massacres. I am writing from my firsthand and lived experience of the unfortunate Hutu/Tutsi conflict. I am a Rwandan who was born to a Rwandan refugee family in Uganda. I supported RPF before, during and after the 1990 war. Like many other Rwandans, I lost countless family relations to the massacres in Rwanda. I am a Rwandan scholar – based in the United States of America – who is interested in sustainable peace and co-existence between and/or among the diverse people of Rwanda. I belong to no Rwandan political party. It is my submission that no side to the insane Tutsi vs. Hutu conflict is exclusively for victims or perpetrators of the senseless crimes that have characterized these two, generally, hostile groups. Both sides to the armed conflict committed horrible massacres before, during and after the 1994 massacres.

Accept my heartfelt gratitude and respect for the BBC team that prepared the famous Rwanda’s Untold Story documentary. The BBC team that worked on this documentary did a tremendous job documenting the background and the intricate web of the crimes both sides allegedly committed during, before and after the 1994 horrific massacres. What your team did is investigative journalism; Descartes (the great French philosopher) called it the Methodical doubt. In the Holy Scriptures, Jesus Christ says “the Truth will set us free”. The producer of the documentary dug deep into the truth which different parties to the Rwandan conflict do not want the world to know because that truth will set people free. The BBC, as an institution, deserves credit for the great film. It is my submission that Ms. Melvern and her group’s “rebuttal” of the BBC documentary should be treated with the contempt it deserves.

A. Inquiry into the causes, manner, perpetrators and victims of the long and bloody Hutu vs. Tutsi conflict in Burundi and Rwanda before, during and after the 1994 massacres in Rwanda is not a closed chapter as Ms. Melvern’s missive appears to suggest.

The 1994 massacres occurred within the context of a bloody ethnic civil war between the Hutu (a Hutu dominated government) and Tutsi (Tutsi dominated rebels). There are well documented ethnic based massacres between the Hutu and Tutsi before and after the 1994 massacres. The well documented Tutsi/Hutu massacres include:

(i) The 1993 Burundian massacres where the Tutsi butchered the Hutu.

(ii) The Gersony, UNCHR sponsored report which detailed the insane massacred RPF /A perpetrated against the Hutu under the then Tutsi rebels held territory.

(iii) RPF/A (predominantly Tutsi) slaughter of internally displaced Hutu refugees camp.

(iv) Some Tutsi and some Hutu militia on-slaughter of the Tutsi and the Hutu during the 1994 massacres.

(v) RPF/A slaughter of the Hutu in Congo (both native DRC Hutu and Rwandan Hutu refugees as documented by the UN Mapping Report).

Investigating the similarities and differences between these reoccurring insane massacres between the Hutu and Tutsi without favor is, in my opinion, not only necessary but also a noble cause. The documentary does exactly that. Apparently, any objective inquiry into these crimes is what Ms. Melvern and her group of journalists and researchers call “[using] current events to either negate or to diminish the genocide… to promote genocide denial”. All the above well documented crimes, committed by the same people against the same people in different places and time, create an unequivocal need for social research. Social research is a continuum. Unfortunately, Ms. Melvern and her group appear to suggest that their research finding on these complex social political phenomena in the Hutu vs. Tutsi conflict is conclusive.

B. Ms. Melvern and her team resort to name calling instead of addressing the substantive issues the interviewees, individually, and the entire documentary raised. In most instances, Ms. Melvern and her group do not substantiate their generalized attacks on the individual interviewees, the BBC and the documentary producers

Ms. Melvern and her group characterize the BBC documentary as “old claims […] similar material using similar language [that is] part of an on-going Hutu power campaign of genocide denial”. This is an absurd approach especially for social science researchers and journalists for various reasons:

(i) The BBC documentary, as the title of the documentary suggests, was intended to interview different people with rarely mentioned personal experience of what happened in Rwanda during, before and after the 1994 massacres. Such statements must be as old as the events the statements describe if those statements are proper representation of what happened. Therefore, whether those statements are “old claims” is a tautology. How would statements explaining what happened 20 or so years ago be “brand-new” statements for every BBC viewer of the program?

(ii) Ms. Melvern and her group deliberately apply “Hutu power”, term with no known definition to confuse their readers. What’s Hutu power? What is the composition of Hutu power? Where is Hutu power? Research methodology and formal logic prohibit use of unknown and undefined terms for any purpose, especially while addressing critical social problems.

Ms. Melvern and her group of journalists and researchers claim that “the parts of the film which concern the 1994 genocide, far from providing BBC viewers with an ‘Untold Story’ as the title promises, are old claims”. This is a serious allegation against the BBC “on behalf of BBC viewers”. This allegation implies that Ms. Melvern and her group met “BBC viewers” and Ms. Melvern and her group are authorized agents of the “BBC viewers” to complain to the BBC on behalf of what Ms. Melvern calls the BBC viewers. Is Ms. Melvern or any individual signatory to their letter the “BBC viewers” and so the signatory are complaining to the BBC for having viewed “old claims”? Are these researchers who signed the letter presenting their perception of the BBC documentary as “old claims”? Is Ms. Melvern presenting “some” or “all” BBC viewers’ perception of documentary? Did Ms. Melvern and the researchers who signed the letter purposively fail to distribute their term “BBC viewers” properly? Is Ms. Melvern unfamiliar with the rules on distribution of terms? Why didn’t they distribute their term “BBC viewers” so that the readers know, with substantial certainty, the scope of the “BBC viewers” these researchers are referring to?

Ms. Melvern and her group argue that “at the heart of this [Hutu power] campaign are convicted génocidaires, some of their defen[s]e lawyers from the International Criminal Tribunal for Rwanda (ICTR), and their supporters and collaborators … like the programme … The BBC programme Rwanda’s Untold Story recycles their arguments and provides them with another platform to create doubt and confusion about what really happened”. This is absurd ad hominem because:

(i) A reasonable person would not confuse the person, ideas and research, of defense counsel with the client’s real or alleged crimes. Ms. Melvern and her fellow researchers appear to impute the ICTR “convicted genocidaire” some ICTR defense counsels.

(ii) Carl Del Ponte, the former ICTR prosecutor, Michael Hourigan who was an investigator and prosecutor at ICTR, among others scholars wrote widely about the ICTR’s cover up of the RPA/F crimes during the 1994 massacres.

(iii) Ms. Melvern and her group know or they should know for sure, that the BBC documentary producer did not interview any ICTR convict. How do the distinguished researchers, who signed the letter, relate the BBC documentary interviewees’ testimony with ICTR “convicted genocidaires”?

(iv) Courtesy and common sense requires Ms. Melvern and her group to explain how the ICTR “convicted genocidaires” exercised undue influence and pressure over the documentary interviewees. Is it rational that the ICTR “convicted genocidaires”, as Ms. Melvern and the group put it, would influence a significant number of society as to form what Ms. Melvern appears to call a global campaign of supporters and collaborators to create doubts and confusion about what happened?

(v) The documentary producer interviewed Rwandans and other nationals. Some of the interviewees are Tutsi and former RPF/A members. How did the ICTR “convicted genocidaires” recruit these Tutsi 1990/1994 war opponents into supporters and collaborators? Aren’t Ms. Melvern and her group oversimplifying very complex issues under cover over of their deliberate ad hominem?

(vi) The documentary features prominent non-Rwandan scholars and legal practitioners. Ms. Melvern and her group conveniently dismiss all these prominent professionals’ views under a terribly sweeping statement “all of those professionals are supporters and collaborators of the ICTR convicted genocidaire”. Ordinarily, social researchers and journalists avoid sweeping statements. How do the “convicted genocidaire” influence a cross section of people – including prominent professionals like lawyers and academics the documentary producers interviewed?

C. What Ms. Melvern and her group calls the three lies of the documentary are real controversies among Rwandans and social science researchers. These contentious issues are proper subject matter for social research and investigative journalism.

Ms. Melvern and her group cite what they call lies in the BBC Documentary as “[…] lie about the true nature of the Hutu Power militia […] an attempt to minimize the number of Tutsi murdered in the genocide, […] an effort to place the blame for shooting down President Habyarimana’s plane on April 6, 1994 on the Rwandan Patriotic Front (RPF)”. Each of the three accusations, which Ms. Melvern and her group call “BBC Documentary lies”, deserves thorough analysis for validity and truth.

1. On the true nature of the Hutu power militia

Ms. Melvern and her groups argue that “the BBC documentary allows a witness to claim that ‘only ten percent of the Interahamwe (militia) were killers. In fact, the majority of Hutu Power militia forces – estimated to have been 30,000 strong – were trained specifically to kill Tutsi at speed, and indoctrinated in a racist ideology, part of genocide planning. There is eyewitness testimony by several militia leaders who cooperated with the ICTR”.

First, it is absurd to discredit the entire documentary or issue therein because “one of the interviewees made a mistake in [his] quantitative estimation” of the internahamwe who allegedly perpetrated the massacres. Interestingly, Ms Melvern protests the BBC interviewee’s estimation of the number of the Interahamwe by introducing her own estimation about the number of the internahamwe. Why does Ms. Melvern want her readers to believe her estimates, not the BBC interviewee’s estimations of the interahamwe numbers? Second, Ms. Melvern and her group miss on some important facts about the militia, including the internahame, some of who committed the horrible massacres.

(i) It is wrong to think that all interahamwe were Hutu. Some interahamwe were Tutsi. Referring to all interahamwe as Hutu militia is a misstatement of fact. The interahamwe boss in charge of recruitment and politics – Robert Kajuga – was Tutis and so were a significant number of the interahamwe

(ii) When Rwanda embraced multiparty politics in 1991, each political party had its own “Youth Wing to animate party meetings, organize and mobilize for the party. MRND (the then ruling party’s Youth Wing was called Interahamwe. PSD (another political party) had Abakombozi as its Youth Wing. MDR’s Youth Wing was called Inkuba. PL’s Youth Wing was called Jeunes liberaux. As the war and party politics progressed, each Rwandan community -including political parties and their youth wings – developed “radical groups”.

(iii) There is overwhelming evidence that some members of each political youth wing/militia participated in the 1994 massacres and that each political party militia was hostile against others. Reducing these militia groups to “Hutu militia” is distortion of facts.

(iv) There is proof of, and the type of war RPA/F was engaged in against the then government dictate that, RPA/F cadres infiltrated all political parties’ militia as early as 1991. Probably, some of these RPA/F infiltrators engaged in the 1994 massacres.

(v) There is sufficient evidence that by the time of the 1994 massacres, all political parties of that time, including RPF, had some ‘radicalized’ members and militia. Therefore, simplifying the phenomenon of who killed who during such circumstance, like Ms. Melvern appears to suggest, is inconsistent with qualitative research approach.

2. Ms. Melvern and her group’s argument on Rwanda’s population statistics before the 1994 massacres is false and invalid. Ms. Melvern and her group use inadmissible evidence to support their argument

Ms. Melvern and her group argue that “the programme [the BBC documentary] attempts to minimize the number of Tutsi murdered, a typical tactic of genocide deniers. The false figures cited are provided by two US academics who worked for a team of lawyers defending the génocidaires at the ICTR. They even claim that in 1994 more Hutu than Tutsi were murdered – an absurd suggestion and contrary to all the widely available research [reports]”.

Inconsistent statistics argument:

Ms. Melvern and her group know or should know that the entire post-independence Rwandan population census reports indicated the ethnic and religious affiliation of each Rwandan. The last population census before the 1994 massacres took place in 1991. The 1991 Rwanda population census indicate that the total population was 6.2 million people; 14% Tutsi, 84% Hutu and 1% Twa and others. No post-independence Rwandan population census report had bigger figures than the 1991 population census report. However, after the 1994 massacres, the total number of the people butchered is put at 1.3 million people – in any case, well above 1 million people were brutality butchered. The number of Tutsi survivors of the massacres stood at around 350,000 people. The proper equation, for purposes of determining the number of the Tutsi who died during the1994 massacres should be: 14% of the total population – (minus) the total number of Tutsi survivors of the massacres.

For unknown reasons, Ms. Melvern wants her audience to rely on reports and/or stories, made/told after the 1994 massacres, to ascertain the country’s population’s statistics before 1994. The only proper authority when in issue is the population statistic of a country, is that country’s population census. How does the world end up with over one million Tutsi dead and about 350,000 Tutsi survivors yet the Tutsi were only 14% of a population of 6.2 million people? Even if all the 14% Tutsi had been killed, it was impossible to have the over 1 million human skulls “Tutsi victims” that are paraded in genocide memorial centers. Is it possible that the Hutu set out to exterminate the Tutsi but they ended up killing themselves more than they killed their “target”, the Tutsi? Seeking for answers to such clear statistical inconsistences is called “genocide denial” in Ms. Melvern and his fellow researchers’ world. Ms. Melvern and her group are determined to push all these inconsistences down their readers’ throat because “some reports say so”. This, in my considered view, is undermining human intelligibility.

Ms. Melvern and her group should inquire, from the government of Rwanda, about the 2004/2005 household-to-household nationwide survey of the Tutsi who died during the massacres. Why did the government of Rwanda and donors invest so much money in a survey whose findings were never made public? Who had interest in not publishing that survey? Wouldn’t have made a good argument for Kagame, who has paraded human skulls for tourists throughout the country, to show a breakdown of village by village Tutsi who died during the massacres? Interestingly, every apart of Rwanda has skulls of the 1994 massacres victims. However, by April 1994 when the massacres started, RPF had significant territory under their control. How did the “Hutu” penetrate RPA/F held territory to massacre the “Tutsi”? Why there isn’t any District in Rwanda without the 1994 massacres victim skulls yet a significant chunk of Rwandan territory was under RPF control? Inquiring into these and other critical questions is what Ms. Melvern calls “genocide denial” in Ms. Melvern’s world. Ridiculous

3. Ms. Melvern and her group twist facts about shooting down the plane of the then Hutu president, which is widely believed to have triggered the 1994 massacres

Ms. Melvern and her group claim that the BBC film “argues that the shooting down of the plane on April 6, 1994 was perpetrated by the RPF. This same story was promoted by Hutu Power extremists within a few hours of the president’s assassination and promoted ever since by génocidaires and a few ICTR defense lawyers. The film pays no heed to a detailed expert report published in January 2012 by a French magistrate Judge Marc Trévidic. This contains evidence from French experts, including crash investigators, who proved scientifically that the missiles that shot down the plane came from the confines of the government-run barracks in Kanombe on the airport’s perimeter – one of the most fortified places in the country, and where it would have been impossible for the RPF, armed with a missile, to penetrate”. This argument is a deliberate set of twisted facts and lies that the journalists and researchers cannot have appended their signature to naked lies if their motive had been justice, fairness and good faith rebuttal of the BBC documentary. The following are the nasty twisted facts and lies in Ms. Melvern’s argument “shooting down the president’s plane”:

(i) Ms. Melvern and her group know or should know that shooting down President Habyarimana’s plane is the legal and proximate cause of the 1994 massacres in Rwanda. Shooting down of the plane has been investigated by two distinct and separate courts; the French and Spanish courts. Both courts indicted and issued arrest warrants for Kagame and his top RPF commanders for their alleged criminal responsibility for shooting down the plane. Unfortunately, Ms. Melvern appears to argue that the ICTR “convicted genocidaires” and some of the ICTR defense attorneys “influenced” both the French and Spanish court to indict and issue arrest warrants for Kagame and his former bush war top commanders. Really!

(ii) Ms. Melvern and her group do not inform their readers that the ICTR former prosecutor carried out thorough investigations into Kagame and his then rebel leaders’ role in the massacres. The ICTR prosecutor was ready to prosecute Kagame and his fighters who allegedly committed crimes under the ICTR jurisdiction; war crimes, crimes against humanity and genocide. Shooting down the plane was part of the charges against Kagame and his then rebel fighters. Instead of accepting to face justice at the ICTR, Kagame rushed to President Bush for “rescue”. President Bush ordered the then ICTR prosecutor – Carl Del Ponte – to desist prosecuting Kagame and his former rebel fighters because Kagame is a USA ‘ally’. The prosecutor chose to resign than compromising our professional ethnics because selective justice is not justice. These facts are well documented.

(iii) The French court indicted, and/or issued arrest warrants for, Kagame and his top rebel commanders for the shooting down of the plane. Ms. Melvern and her friends know or should know that a court decision is not overturned by a mere report of experts. A court decision is overturned by another superior court’s decision in form of an appeal or the same court’s review of its decision. Ms. Melvern knows or should know that the French Court indictments and/or arrest warrants for Kagame and his alleged partners-in-crime are on file. It is absurd that Ms. Melvern and her group seek to abuse the purpose and character of expert reports the way they use Judge Marc Trévidic report in their argument. In any case, the French Court has not pronounced itself on the experts’ report Ms. Melvern and her group uses for their argument. This is academic dishonesty of the highest order.

(iv) Ms. Melvern and her group appear to ignore the fact that the BBC documentary features some of Kagame’s former top rebel commanders who testify that Kagame ordered the shooting of the plane. These former top rebel commanders’ testimony is admissible evidence in courts of law; it is an “admission”. Some of the former RPA/F top leaders who testified in the documentary are Tutsi and they incriminate themselves. Linda and her fellow researchers should have analyzed these central facts before dismissing the BBC Documentary as “lies”. It is true these former rebels’ testimony may be subject to impeachment for bias. However, since we are not in court yet – and it is court’s exclusive powers to conclude on whether or not a witness is biased against the accused – Ms. Melvern and her group cannot sweep these former RPA/F top leaders’ testimony under the carpet. In any case, Melvern and a significant number of the signatories to the letter can also be impeached for bias in favor of Kagame because of their constant, sometimes bordering with insanity, defense for Kagame at all costs, including telling lies for that purpose. Whatever the case, the BBC is not reasonably expected to go into the intricate law of evidence on impeachment of witnesses’ rules before selecting their interviewees.

D. Ms. Melvern and her group are determined to present evidence of “planning genocide” to BBC yet; the ICTR prosecutor needed, but failed to get, sufficient evidence to prove “planning” the 1994 massacres with intent to destroy the Tutsi in whole or part.

Ms. Melvern and her group give an impression that they have, and are presenting, evidence of “ genocide planning” yet in the famous Military 1 and Military 11 which prosecuted all the top military and national security officials found that all that evidence did not prove “ planning” genocide. The ICTR indictments of all the accused in Military 1 and Military 11 alleged that the accused had pre-made lists of the Tutsi to be killed, the accused had a well laid strategy to exterminate the Tutsi and that the accused had trained and distributed militia to perpetrate the Tutsi genocide. There was no evidence at the ICTR to prove these allegations and court acquitted all the accused on genocide account. Unfortunately, Ms. Melvern recycles these allegations, which the ICTR examined and found baseless, for her argument to attack the BBC documentary. If Ms. Melvern had the evidence she claims to prove that the Hutu “planned” the genocide, why didn’t Ms. Melvern take her evidence to the ICTR in the Military 1 and Military 11 which examined ‘planning’ the genocide allegation?

Ms. Melvern and her team, fallaciously, argue that “Jane Corbin, who presented the programme, even tries to raise doubts about whether or not the RPF stopped the genocide. The authority on this subject is Lt.-General Roméo Dallaire … Dallaire is categorical. ‘The genocide was stopped because the RPF won and stopped it’”. Ms. Melvern and her group ignore that the then very powerful and one of the top RPA/F commander, General Nyamwasa Kayumba said that “Kagame’s concern was not to stop the genocide. Kagame’s intention was to take power”. Without efforts to reconcile these critical and diverse positions by different actors, Ms. Melvern makes very disturbing conclusion, “RPF stopped genocide because Gen. Romeo Dakkaire said it”. Is that academic honesty as she claims she is?

Ms. Melvern and her group agree that the BBC documentary lasted for less than an hour. The film features some scholars and people with firsthand information about what happened. What Ms. Melvern and the group blames the BBC documentary for is that the BBC documentary producer did not feature the group’s favorite scholars, practitioners including Dallaire, Philippe Gaillard and Dr. James Orbinski. In my considered view, Ms. Melvern and her group are probably mistaken about how investigative journalism and social research operates. The purpose of the film was to bring to light the “Untold story” about the massacres in Rwanda. It follows that the “popular account of events” was not the subject matter of the documentary. What value would the BBC add to its diverse viewers if the BBC was to avoid controversial social issues for “popular” views? It is impossible to interview everybody for one single research project.

E. The 1994 massacres cannot be detached from Rwanda’s social political culture. A researcher that seeks to close investigations and/or research into the culture that gave birth to the 1994 horrible massacres is probably naive

The 1994 Rwandan massacres were a logical sequence of a complex unresolved social and political dynamics. At the core of this insane conflict is each side’s failure to perceive the other side as a legitimate group with equal rights. In this conflict, the “other group” has no legitimate history, story and existence. Each group’s heroes are the other group’s evil men. Vengeance, dehumanizing the ‘other group’ and exterminating “our” enemy is spontaneous characteristic of an ordinary Hutu or Tutsi. “Secrets and lies” in “our” group against the “other” group are the major features of the Hutu vs Tutsi troubled co-existence. Settling for one group or side’s narrative, without critical thinking and reexamination of these two groups’ co-existence history and crimes, is settling on a appallingly slippery cliff.

Unfortunately, the current government of Rwanda and its complex network of lobbyists consider any critical reflection on RPA/F role in the horrific crimes “genocide denial”. This undesirable Government of Rwanda position is clear in its draconic laws, including “genocide revisionism laws”. Kigali government, its lobbyists and, surprisingly, some academics are inclined to refer to the BBC documentary – a very critical inquiry into the different events during, before and after the 1994 massacres – as “genocide denial”.

Conclusion

What happened during, before and after the 1994 massacres is extremely complex that any social researcher who claims to have perfect and conclusive knowledge of the 1994 Rwandan massacres, like Ms. Melvern and fellow researchers claim, must be treated with the contempt they deserve. “Genocide denial” should not become a social-political tool to suppress critical thinking, human intelligibility and human freedoms.

The BBC has a choice to make. Remain critical and investigative or become a morale booster for those who hold power and lose the trust and confidence of the ordinary people who are yarning for justice and fairness. The Hutu/Tutsi conflict has caused way too many horrible massacres in Burundi, Rwanda and DRC. The victor vs. Vanquished narrative, like Ms. Melvern and her group appear to suggest, should be discarded. For BBC’s credibility and very long history of service, a critical approach to the Hutu/Tutsi conflict is the only sustainable and value adding way to go.

I would be happy to take on Ms. Melvern and her group in an open debate over all the issues they raised in their letter.

Dr Charles Kambanda, PhD