Category Archives: Rwanda

Launch of Solar Power Facility in Rwanda

usdos-logo-seal

Press Statement

John Kerry
Secretary of State
Washington, DC
February 18, 2015

I welcome the completion and launch of an 8.5 MW solar installation in Rwanda by Gigawatt Global. This is the first utility-scale solar project to come online under the U.S.-Africa Clean Energy Finance (ACEF) program, which is now an integral part of Power Africa. The project expands electricity generation capacity by more than 6 percent in a country where more than 80 percent of the people live without access to electricity, and is providing enough grid-connected power to supply 15,000 homes.

With continually decreasing costs, minimal maintenance, and no fuel costs, renewable energy makes more sense now than ever before, especially in remote settings.

Projects like Gigawatt Global’s, realized with the support of the U.S. Department of State, the Overseas Private Investment Corporation (OPIC), and the U.S. Trade and Development Agency through ACEF, underscore that the best path to energy access and economic development is also the sustainable path of clean energy.

Source:US Department of State

Vient de paraître: La violence politico-militaire contre les femmes au Rwanda: de Ndabaga à Ingabire

Vient de paraître: La violence politico-militaire contre les femmes au Rwanda: de Ndabaga à Ingabire

Emmanuel Ndahayo et Aimable-André Dufatanye, 2015, La violence politico-militaire contre les femmes au Rwanda, Préface de Martine Syoen, Lille, Éditions Sources du Nil, ISBN: 978-2-919201-24-2 ISSN: 2119-3584. Prix 20 euros (frais de port compris).Sortie en librairie le 27 février 2015. Vous pouvez réserver le vôtre en faisant la commande directement sur le sitewww.editions-sources-du-nil.fr ou en envoyant un e-mail àsources_du_nil@yahoo.fr.

Depuis quelques décennies les femmes rwandaises et celles de la région des Grands Lacs sont les cibles principales de la violence des stratèges des guerres nouvelles et des dictatures militaires. Beaucoup de femmes ont été tuées, d’autres ont été violées ou ont vu leurs familles exterminées. Pire encore, ces victimes, tant qu’elles vivent sous un régime qui protège les bourreaux, sont obligées de taire les atrocités qu’elles ont subi ou subissent encore. La plupart de ces femmes végètent sous le poids d’une souffrance psychologique atroce : celle de n’avoir pas pu faire le deuil des leurs. Ce livre essaie de porter la parole de ces nombreuses femmes, dont celles qui nous ont donné leurs témoignages mais justement qui, par peur d’être tuées, ne peuvent le faire à visage découvert.

L’ouvrage analyse également le fonctionnement et la nature du régime actuellement au pouvoir au Rwanda et la manière dont il traite la personne humaine et en particulier les femmes. Alors même qu’il se targue de garantir un chiffre très élevé de femmes au parlement, ce régime est mentionné dans plusieurs rapports internationaux, notamment de l’ONU (Mapping Report) comme ayant commis les crimes les plus horribles contre les femmes à l’Est de la RDC. Le régime n’a cessé d’user de la violence contre les femmes politiques ou journalistes pour peu qu’elles tentent de faire entendre une voix différente. Une partie de cet ouvrage est consacrée à Madame Victoire Ingabire Umuhoza, injustement condamnée à 15 ans de prison. Nous saluons la lutte pour la justice et la démocratie de celle dont on peut justement dire qu’elle représente la force tranquille de la non-violence active.

Les auteurs

Doctorant en sociologie politique, Emmanuel Ndahayo a survécu au génocide et aux crimes contre l’humanité commis au Rwanda et dans la région des Grands Lacs entre 1990 et 2003. Il est témoin de vagues de réfugiés rwandais, conséquence directe de la violence politico-militaire existant dans la région. En Allemagne, son pays d’accueil, il est membre du parlement du Landkreis de Düren.

Docteur en Logique & Epistémologie, de l’ENS de Lyon, Aimable-André DUFATANYE est actuellement Enseignant-Chercheur (MCF) à l’Université Catholique de Lyon. Il est également détenteur d’un Master de Management de la Qualité des Organisations, d’un diplôme de Droit Américain et d’un Master de Philosophie Politique. Il partage son temps entre l’enseignement, la recherche et le consulting en entreprise.

Source: http://editions-sources-du-nil.over-blog.com/2015/02/vient-de-paraitre-la-violence-politico-militaire-au-rwanda-de-ndabaga-a-ingabire.html

“RWANDA: Severe Restrictions on Freedom of Expression and Association, and Intolerance towards Dissent”. Human Right Watch

téléchargement (1)

[In its latest report on human rights, Human Rights Watch declares Rwanda a country where the government continues to:

  • Impose severe restrictions on freedom of expression and association
  • Not tolerate dissent.
  • Extremely limit the political space and independent civil society
  • Weaken the civil society and media remain
  • Contiinue target real or suspected opponents inside and outside the country

Following is the part of the annual report speaking to Rwanda and its dictatorial regime under Paul Kagame] Admin

Rwanda

The 20th anniversary of the 1994 genocide was commemorated in ceremonies and other events across Rwanda, and in many other countries.

Progress in economic and social development remain impressive, but the government continues to impose severe restrictions on freedom of expression and association and does not tolerate dissent. Political space is extremely limited and independent civil society and media remain weak. Real or suspected opponents inside and outside the country continue to be targeted.

Detainees were held unlawfully for several weeks or months in police or military custody, in unrecognized detention centers. Dozens of people were reported disappeared. Some reappeared in prison after prolonged incommunicado detention, but others remain unaccounted for.

Political Opposition

The ruling Rwandan Patriotic Front (RPF) dominates all aspects of political and public life. Opposition parties cannot operate in a meaningful way.

In December 2013, the Supreme Court increased from eight to fifteen years the prison sentence of Victoire Ingabire, president of the FDU-Inkingi opposition party, who had been convicted of conspiracy to undermine the government and genocide denial in 2012. Several other FDU-Inkingi members, including the party’s secretary general, Sylvain Sibomana, also remained in prison.

Bernard Ntaganda, leader of the PS-Imberakuri opposition party, was released in June after serving a four-year sentence for endangering national security and divisionism.

The Democratic Green Party of Rwanda, which was granted registration in 2013, joined the National Consultative Forum of Political Organizations in April. There were no arrests in connection with the murder of the party’s Vice President André Kagwa Rwisereka in July 2010.

Attacks on Opponents Abroad

On January 1, Patrick Karegeya, former head of Rwanda’s external intelligence services and a prominent government opponent exiled in South Africa, was found murdered in a hotel room in Johannesburg. South African authorities launched an investigation, which was ongoing at time of writing. Karegeya was a leading member of the Rwanda National Congress (RNC), an opposition group in exile. Other RNC members have also been attacked and threatened outside Rwanda. The Rwandan government denied any involvement in these attacks, but President Paul Kagame came close to publicly condoning Karegeya’s murder on January 12, 2014, when he said, among other things, “whoever betrays the country will pay the price.”

In August, a South African court convicted two Rwandans and two Tanzanians of the attempted murder of General Kayumba Nyamwasa—a former senior military official and leading RNC member—in South Africa in 2010, and sentenced them in September to eight years’ imprisonment. It acquitted two other Rwandan defendants. The judge stated that the attack was politically motivated and emanated from a group of people in Rwanda.

Civil Society Organizations

Independent civil society organizations remain extremely weak as a result of years of state intimidation and infiltration. The only remaining effective Rwandan human rights group, the Rwandan League for the Promotion and Defence of Human Rights (LIPRODHOR), took legal action in protest at a takeover of its leadership by members sympathetic to the government in 2013. The Rwanda Governance Board, the state body with oversight of national nongovernmental organizations, recognized the new leadership in 2013. After numerous adjournments, a court in Kigali ruled on procedural grounds in August 2014 that the case was unfounded. The ousted LIPRODHOR leaders have filed an appeal.

In September, two police officers were arrested in connection with the murder of anti-corruption activist Gustave Makonene. After initially denying the murder charges, both suspects pleaded guilty in pretrial hearings in October. The trial had not started at time of writing. Makonene, coordinator of Transparency International Rwanda’s Advice and Legal Advice Center in Rubavu, was found dead in July 2013.

In June the pro-government New Times newspaper published an “assessment” of Human Rights Watch’s work in Rwanda by the Ministry of Justice, which grossly misrepresented the organization’s work. Among other allegations, it accused Human Rights Watch of supporting the Democratic Forces for the Liberation of Rwanda (FDLR), a predominantly Rwandan armed group operating in eastern Congo, some of whose leaders participated in the 1994 genocide in Rwanda.

Freedom of Media

Media remained heavily dominated by pro- government views. Most journalists were unable or unwilling to engage in reporting on sensitive issues due to threats, intimidation, and prosecution in previous years. However, some radio stations occasionally broadcast call-in programs in which listeners can raise a broader range of issues and put questions to political leaders.

Agnès Uwimana, editor of Umurabyo newspaper, was released in June after serving four years in prison for endangering national security and defamation, in connection with articles published in the newspaper.

On October 24, the Rwanda Utilities Regulatory Authority (RURA) suspended the British Broadcasting Corporation’s (BBC) Kinyarwanda service’s broadcasts in Rwanda. RURA said it had received complaints of incitement, hatred, divisionism, genocide denial and revision from members of the public after the October 1 BBC television documentary, “Rwanda’s Untold Story” was broadcast. On November 19 a commission of inquiry, established by RURA and headed by former Prosecutor General Martin Ngoga, began investigations into these allegations against the BBC. It was expected to produce its report in three months.

Unlawful Detention and Enforced Disappearances

Dozens of people were held unlawfully, incommunicado in the military Camp Kami and other detention centers, some for several weeks or months. Some were tortured and pressured to confess to alleged crimes or to incriminate others. Some of these detainees were later tried on security-related charges.

From March to time of writing, at least 30 people were reported missing, many in northwestern Rwanda. Some were arrested by state agents and taken to unknown destinations. After several weeks, some of the disappeared reappeared in police detention and were transferred to civilian prisons. Some were among a group of 16 people who appeared before a court in Rubavu in June, accused of endangering state security and collaborating with the FDLR. Government authorities did not acknowledge their unlawful detention or account for their whereabouts during the preceding period, failings which render their detentions enforced disappearances. In a speech on June 5, President Kagame said authorities would continue to arrest suspects and, if necessary, shoot in broad daylight those intending to destabilize the country.

Throughout the year, hundreds of men, women, and children—many of them street children, commercial sex workers, or street hawkers—were detained unlawfully, without charge or trial, in very poor conditions in an unrecognized detention center commonly known as Kwa Kabuga, in the Gikondo area of Kigali. Many were beaten by police, or by other detainees in the presence of police.

Security-Related Trials

The trial of Joel Mutabazi, a former presidential bodyguard forcibly returned from Uganda to Rwanda in October 2013, and 15 co-accused began before a military court in Kigali in January. The defendants were charged with terrorism, murder, forming an armed group, and other offenses, linked to alleged collaboration with the RNC and the FDLR. Mutabazi and several co-defendants stated in court that they had been tortured and forced to sign statements. Mutabazi was found guilty of all charges and sentenced in October to life in prison. Thirteen defendants received sentences ranging from 3 months to 25 years. Two were acquitted.

Well-known singer Kizito Mihigo, journalist Cassien Ntamuhanga, and co-defendants Agnès Niyibizi and Jean-Paul Dukuzumuremyi were arrested in April and charged, among other things, with offenses against the state and complicity in terrorist acts for allegedly collaborating with the RNC and FDLR. Mihigo’s whereabouts were unknown for several days before he appeared in police custody. In November, he confessed to all the charges. Two of his co-defendants, Ntamuhanga and Dukuzumuremyi, pleaded not guilty. The trial was ongoing at time of writing and Niyibizi had not entered a plea.

In August, two senior military officers, retired Brig. Gen. Frank Rusagara and Col.Tom Byabagamba, were arrested and charged with, among other offenses, inciting insurrection and public disorder, and tarnishing the country’s image. The accusations are believed to be related to their alleged contacts with the RNC. They appeared in a military court alongside a third co-defendant, demobilized Sgt. François Kabayiza. They were awaiting trial at time of writing.

Justice for the Genocide

The International Criminal Tribunal for Rwanda was expected to conclude all proceedings by the end of 2014, with the exception of one appeal due to conclude in 2015. Nine suspects wanted by the ICTR continue to evade justice. The ICTR and the United Nations mechanism for international criminal tribunals launched a new initiative in July to track and arrest these remaining fugitives.

Genocide trials took place in the domestic courts of several countries under the principle of universal jurisdiction, and further cases were pending. In the first such prosecution in France, conducted by a newly established war crimes unit, a court in Paris tried former intelligence chief, Pascal Simbikangwa, and sentenced him in March to 25 years in prison for genocide and complicity in crimes against humanity. In February, a court in Germany sentenced former Rwandan mayor, Onesphore Rwabukombe, to 14 years in prison for aiding and abetting genocide.

Key International Actors

The UN special rapporteur on freedom of association and assembly, Maina Kiai, visited Rwanda in January and expressed concern about restrictions on nongovernmental organizations and political parties, among other issues. In his report to the UN Human Rights Council in June, he raised a number of concerns, including the prevailing opposition to vigorous debate and free expression of opinions, the government’s hostility toward peaceful initiatives by its critics and the existence of a legal framework that silences dissent. The Rwandan government refuted several of his findings.

In January, the United States Department of State publicly condemned the murder of Patrick Karegeya. It expressed concern about what appeared to be politically motivated murders of prominent Rwandan exiles and President Kagame’s statements about the “consequences” for those who betrayed Rwanda. In June, a US government press statement expressed concern about the arrest and disappearance of dozens of people and incommunicado detention for periods of up to two months.

To read the whole report please click  

Click to access wr2015_web.pdf

Umwihariko wa Revolisiyo: Kuki ubutegetsi bw’Agatsiko Sajya bugomba gusezererwa ?

image_abbé-300x300

Ni koko Abaturage nibo bafite urufunguzo rw’impinduka mu Rwanda. Paul Kagame n’agatsiko ayoboye bameze nk’uwo munyagitugu uhagaze ku rubaho narwo ruhagaritswe na rubanda. Uko byamera kose umuturage navuga “NO” nta kizatubuza gukoresha ya mvugo y’abakuru ngo “agahuru k’imbwa karahiye”!

IBANGA RYA 34 : Kuki ubutegetsi bw’Agatsiko bugomba gusezererwa ?

Uretse no kuba ubutegetsi bw’Agatsiko bwarashoye igihugu mu mwiryane no mu ntambara z’urudaca, bukagerekaho no gusahura no kwiharira ibyiza byose by’igihugu, hari indi mpamvu simusiga ijyanye n’imiterere ya politiki : Agatsiko kariho karakukuza, karangije kuba KARAHANYUZE !

Burya rero uwakubwira uyu munsi ati « hari impano y’agaciro gakomeye nzaguha niwuzuza imyaka 150 y’amavuko », wahita umuseka n’iyo waba ubona rwose ko afite ubushake bwo kuguha iyo mpano ! Impamvu utazuyaza kumukwena ni uko uba ubona neza ko hari ikintu gikomeye yirengangije : nta muntu ubaho imyaka 150 kuri iyi si ! Ibimera n’ibisimba nabyo bigira imyaka ntarengwa byagenewe yo kugira ubuzima, ahasigaye bigapfa. N’imitwe ya politiki ni uko. Iravuka, igakura, igasaza, igapfa, ndetse imyinshi muri yo igapfa ihagaze !

Niyo mpamvu, mu bihugu byateye imbere hari itegeko rivuga ko nta Mukuru w’igihugu wemererwa kurenza manda ebyiri zikurikiranye (imyaka 8-10 !). Iyo arangije manda ze ebyiri, itegeko rimusaba kudahita yongera kwiyamamaza, akareka abandi nabo bagatorwa, noneho byazamushobokera akazongera kwiyamamaza nyuma. Birazwi neza ko imyaka 10 ihagije ngo n’umutegetsi w’akataraboneka abe ananiwe ! Nyuma y’imyaka 10-15 ikipe iri ku butegetsi iba inaniwe. Igituma politiki nziza yubaka igihugu iramba si ukwihambira ku butegetsi bw’agatsiko kamwe : kenshi na kenshi iyo agatsiko kavuye ku butegetsi gasiga gashenye n’ibyo kari karubatse ! Ibanga rya politiki iganisha igihugu mu iterambere ry’ukuri ryihishe mu muco wo “Gusimburana ku butegetsi” : le principe de l’alternance. Ibihugu by’Abazungu byemera iyo « principe » nibyo biyobowe neza ( Ubufaransa, Amerika, Ubudage…)

Agatsiko k’Indobanure kamaze imyaka irenga 21 ku butegetsi mu Rwanda ! Uretse Paul Kagame wenyine wibwira ko ari umuyobozi w’igitangaza, Abanyarwanda twese tuzi ko nta kindi azamarira Urwanda uretse gukomeza kurukururira ibyago ! Buriya Agatsiko kamugaragiye nako karashaje, imungu yakinjiye mu ngingo : nta gitekerezo gishya kagifite, nta wundi mushinga mushya gahishiye Urwanda. Nta kindi gasigaje uretse gukomeza kwiba, gusubiranyamo no guteranya Abanyarwanda. Mwiyumviye n’ukuriye Agatsiko, Nyakubahwa Paul Kagame, yivugira ubwe ko ubu igihugu akigejeje kuri “mteremko”! Hari le 4/7/2011 mu munsi mukuru wo kwibuka kuri stade Amahoro i Remera imyaka 17 FPR ifashe ubutegetsi ku ngufu. Ntabwo abeshya, Urwanda ruri ku manga, mbese rugeze aharindimuka, niba Agatsiko katarekuye ubutegetsi mu maguru mashya ! Muri make kacyuye igihe cyako kera ! Habuze gusa uwasunika ngo maze twirebere ukuntu ubutindi buhenanguka ! HAKENEWE IMPINDURAMIYOBORERE, bidatinze.

Dore ibintu 12 Repubulika ya 4 izihutira gushyira mu ngiro kugira ngo ishobore kuzahura Urwanda ; Abanyarwanda bongere bahumeke umwuka w’abazima :

IBANGA RYA 35.: Gufungura abafunze

  • Gukingura imiryango ya Gereza na Kasho zose ziri mu gihugu, abo Agatsiko kahejeje mu gihome bagataha.

Abajijutse, abafite imbaraga zo kubaka igihugu, Agatsiko kahisemo kubabika mu buroko kugira ngo kikorere ibyo gashaka ntawe ukanenga ! Abo bose bakwiye gutaha mu ngo zabo, bagasubizwa uburenganzira bwabo, bakagira uruhare mu kubaka Urwanda rwigenga.

*Abambere bazabohorwa ni Abanyapolitiki n’Abanyamakuru Agatsiko kafunze barengana : Madame Victoire Ingabire, Déogratias Mushayidi,Ntamuhanga Cassien,…..

*Abandi bakwiye kurekurwa ni abafunze bamaze imyaka n’imyaniko batagira amadosiye.

*Leta izakora uko ishoboye Abanyarwanda bafungiwe mu mahanga kubera ibyaha bakoreye mu Rwanda, baze gufungirwa mu Rwanda.

*Hazatangwa imbabazi za Perezida wa Repubulika ku bakatiwe bose, kuko harimo benshi bahamijwe ibyaha batigeze bakora kubera ikinyoma cy’Agatsiko.

IBANGA RYA 36 : Gushyingura mu cyubahiro no kwibuka Abanyarwanda bose bishwe nta vangura.

Mu rwego rwo kwimakaza umuco wo kuvugisha ukuri no kwemera (assumer) amateka y’igihugu cyacu Agatsiko katanashaka ko yigishwa urubyiruko :

(2) Ababaye abakuru b’igihugu na ba Leaders bagiriye Urwanda akamaro bazashyingurwa mu cyubahiro kandi bibukwe:

*Ibisigazwa by’umwami Yuhi IV Musinga, bizashakwa bishyingurwe mu Rwanda.

*Umubiri wa Perezida Yuvenali Habyarimana uzacyurwa ushyingurwe mu Rwanda, umuryango we usubizwe imitungo yawo.

*Perezida Grégoire Kayibanda azashyingurwa mu cyubahiro, umuryango we usubizwe uburenganzira wavukijwe.

*Ababaye aba Leaders bazumvikanwaho nabo bashyingurwe mu cyubahiro kandi bajye bibukwa.

(3) Abandi Banyarwanda bishwe nabo bazashyingurwa mu cyubahiro kandi bajye bibukwa :

*Abepiskopi n’Abihayimana bishwe n’Agatsiko,

*Abanyarwanda biciwe i Kibeho,

*Abiciwe mu mashyamba ya Kongo,

*Abagitabitse mu byobo hirya no hino mu gihugu,

*Amagufa y’abacu Agatsiko kanitse ku Gisozi no mu zindi nzibutso zinyanyagiye hirya no hino mu gihugu kubera impamvu y’ubucuruzi, …. Bose bazashyingurwa mu cyubahiro.

IBANGA RYA 37 : Urusengero mpuzamatorero

(4) Hazubakwa Urusengero Mpuzamatorero rwitwa “BAZILIKA Y’UBWIYUNGE” (Basilique de la Réconciliation), izashyingurwamo Abanyarwanda bose bishwe bavuzwe haruguru kandi ijye iberamo amasengesho yo kubasabira no gusabira igihugu cyacu amahoro.

IBANGA RYA 38 : Ibibazo bikomeye biri mu burezi bizakemurwa

(5) Abana bose biga Kaminuza n’amashuri makuru bagomba kugenerwa amafaranga ya Buruse. Na none kandi Leta igomba gutangira amafaranga y’ishuri abana bose b’Abanyarwanda biga amashuri yisumbuye, iyo bigaragaye ko ari abakene cyangwa imfubyi zitishoboye.

Ibi bizaba bigamije guha abana bose b’Abanyarwanda amahirwe angana no guca ivangura Agatsiko kubakiyeho umwiryane mu rubyiruko, biturutse kuri politiki mbi yo gufasha abana b’Abatutsi bonyine, Abahutu Leta ikanga kubitaho.

(6) Guha agaciro ABARIMU b’amashuri abanza, ayisumbuye n’amakuru, bagahabwa umushahara ukwiye.

Koko byose bituruka mu ishuri : « Tout passe par l’école ». Hambere, mwarimu ni we muntu wari wubashywe mu giturage. Niwe washobora kubaka inzu y’amabati, ni we wanywaga byeri…ako gashema kakamutera gukora umurimo we yishimye, abana b’igihugu bakajijuka ndetse ugasanga benshi mu rubyiruko barota « kuba mwarimu ».

Kubera ko Agatsiko kagizwe ahanini n’abatazi icyo ishuri bivuga, mwarimu w’umunyarwanda yateshejwe agaciro, aratindahazwa, ubu « kuba mwarimu » bisigaye ari IGITUTSI. Birumvikana ko iyi ariyo mpamvu y’ibanze yatumye uburere n’uburezi bisubira inyuma cyane muri iyi myaka 21 Agatsiko kamaze ku butegetsi.

Repubulika ya 4 izasubiza “MuaLimu” icyubahiro, ahabwe ibikoresho bikwiye n’imfashanyigisho zijyanye n’umurimo we. Azahabwa umushara watuma ashobora kubaho ndetse umwarimu ukora neza ajye agerekerwaho n’agahimbazamuskyi kuko Urwanda rw’ejo ruturuka mu biganza bya mwarimu.

Mwarimu w’amashuri abanza akwiye gukubirwa incuro 10 umushara w’intica ntikize agenerwa muri iki gihe (24 000 x10 =240 000fr).

IBANGA RYA 39 : Gushyiraho ingabo z’igihugu

(7). Kurema ingabo z’igihugu zidakorera agatsiko (Armée républicaine).

Guhera mu 1973, Ingabo z’igihugu zafashe ubutegetsi, zihigika abasivili, zihitamo gukora politiki. Guhera ubwo igisirikari cyahindutse nk’imitwe y’iterabwoba ikorera inyungu z’Abanyagitugu, kugeza ubwo batagitinya no kurasa Abenegihugu bashinzwe kurinda ! Icyo ubuyobozi bw’abasirikari bwabyaye ni izi ntambara z’urudaca, ni jenoside, ni iterabwoba rihoraho n’akaduruvayo mu nzego zose z’ubuzima bw’igihugu.

Guhera mu 1994 ho byabaye agahomamunwa kuko Ingabo z’Agatsiko k’indobanure zo ziyemeje kuragiza abaturage imbunda nk’ibisimba, ari nako zinyuzamo zikabica amanzaganya, zibarasiye mu ngo iwabo, mu buvumo aho bahungiye, mu mashyamba, n’ahandi ! Nta muturarwanda ucyizera ingabo, turazibona ibikoba bigakuka kuko tuzizi nk’umutwe w’abicanyi n’amabandi ! Nta cyiza zifuriza umuturage, aho kumurindira umutekano nizo ziwuhungabanya, aho kumuhumuriza nizo zimukura umutima, intwaro zigurwa ngo zirengere igihugu nizo zikoreshwa mu kurimbura Abanyagihugu : IKI NI IKIBAZO GIKOMEYE. Kizahabwa igisubizo ryari ?

Muri iyi minsi, iyo wumvise impaka ziriho, ukumva ngo abasirikari barimbaguye Abanyarwanda mu myaka ishize barikunkumuye bahindukamo abanyapolitiki bashishikajwe no kuvugira rubanda, usanga bibabaje. Akabanga numva nakwibira abo basirikari nkakamenyesha n’Abanyarwanda bose ni aka : Politiki n’amatakirangoyi ni ibintu bibiri bidafite aho bihuriye ! Nitureke kuvanga ibintu.

Repubulika ya 4 izasubiza ibintu mu buryo. Politiki izaharirwa Abasivili, Ingabo z’igihugu si urwego rushinzwe gukora politiki. Igisirikari ni IGIKORESHO cya politiki y’igihugu. Inshingano y’ibanze y’ingabo z’igihugu ni ukurinda ubusugire bw’igihugu, gusenya ingufu z’umwanzi, no gutabara Abaturage. Umukuru w’igihugu na Leta y’Abasivili, nibo bafite inshingano yo kugena Umwanzi w’igihugu, no kohereza Ingabo kumurwanya. Ingabo zigomba kumvira Abayobozi b’Abasivili bakorera inyungu za rubanda. Zigomba kwirinda gutiza umurindi umuyobozi wese udakurikiza mategeko agashaka gufata Abenegihugu ho ingwate. Iyo bibaye ngombwa, Ingabo z’igihugu zishobora kunganira abaturage mu gufata umutegetsi uri kwihindura umunyagitugu kugira ngo yigizwe kure y’ubuyobozi bw’igihugu kandi ashyikirizwe ubutabera, naho abaturage bahe ubutegetsi undi bitoreye.

Abasirikari b’Abanyarwanda nibahindure imyumvire, bazinukwe politiki kuko yabananiye. Nibivugurure bareke kugirwa ibikoresho by’udutsiko. Nibiheshe agaciro, bagire ishema ryo kwitwa Ingabo z’igihugu, zikunzwe kandi zizewe n’abaturage .

IBANGA RYA 40 : Amashyaka menshi

(8) Gufungura amashyaka ya politiki agakorera mu bwisanzure busesuye.

Politiki ya humirizankuyobore y’ishyaka rimwe rukumbi (kabona n’aho ryaba rigaragiwe n’udushyaka turiho ku mazina gusa !) nta cyiza ishobora kugeza ku benegihugu. Inshingano y’ibanze y’amashyaka ya politiki si ugushyushya imitwe no gucunga imyanya abayobozi bayo bashobora guhabwa muri guverinoma ! Amashyaka ya politiki afite inshingano yo guhugura abaturage no kubakangurira kugira uruhare mu kubaka no gucunga neza inyungu rusange. Amashyaka menshi niyo ateza igihugu imbere kuko atuma habaho “kuganira no kujya impaka” (DEBAT). Igihugu nticyubakwa na “Ninjye mugabo…”, igihugu cyubakwa n’IBIGANIRO. Igihugu si isambu y’umuntu umwe gusa kabone n’aho yaba perezida wacyo. Urwanda ni urwa twese, ni ngombwa ko abaturage bose, bibumbiye mu mashyaka ya politiki, bahabwa ijambo, bakavuga uko bifuza kubaka igihugu cyabo.

IBANGA RYA 41 : Itangazamakuru

(9). Kubohora Itangazamakuru rigakorera mu bwisanzure busesuye

Iyo abantu bahawe ubwisanzure bwo kuvuga icyo batekereza, umwiryane uragabanuka, intambara zisesa amaraso zigahagarara. Itangazamakuru naryo rikura abaturage mu bujiji iyo ribagezaho amakuru y’ukuri ku bibera mu gihugu Iyo rinenga amakosa y’abategetsi, rituma hari byinshi bikosorwa amazi atararenga inkombe.

IBANGA RYA 42 : Guhugura abaturage

(10). Gushyiraho gahunda idasanzwe yo guhugura abaturage bose mu byerekeye amategeko n’imikorere y’inkiko.

Imyumvire ya gakondo yo kubakira igihugu ku muco gusa, ntikijyanye n’igihe. Imiyoborere y’igihugu n’IMIBANIRE y’Abenegihugu igomba gushingira ku bumenyi bw’AMATEGEKO.

Ntabwo Repubulika ya 4 ishobora kuvugurura igihugu (moderniser le pays), idashyizeho gahunda idasanzwe yo kwigisha abaturage bose amategeko y’ingenzi areba uburenganzira bwabo. Bityo, bazumva n’impamvu ari ngombwa gushishoza mu gihe cyo guhitamo Intumwa za rubanda zishyiraho ayo mategeko.

IBANGA RYA 43 : Amajyambere mu mijyi no mu cyaro

Urwanda na rwo rushobora kurwanya ubukene rugafata gahunda ihamye y’iterambere. Gusa icyo Abanyarwanda badashaka muri iki gihe ni iterambere rirunze mu maboko y’Agatsiko k’abaherwe gusa bituriye mu mujyi wa KIGALI. Icyo bakeneye ni UGUSARANGANYA, ibyiza by’igihugu bikagera kuri bose.

(11) Niyo mpamvu hazashyirwaho porogaramu (Plan) yitwa “Mille collines, Mille Projets” : izarema imishinga 1000 ya rutura, igamije kurwanya ubukene no guteza igihugu imbere mu majyambere. Buri murenge (secteur) uzahabwa nibura umushinga umwe wahemba nk’abakozi bagera ku 1000. Urubyiruko ruzahabwa akazi muri iyo mishinga ku buryo bw’umwihariko.

IBANGA RYA 44 : Imibereho myiza y’abaturage

(12) Mbere na mbere Leta izakora ibishoboka byose kugira ngo :

*Abaturage bose babone amazi meza,

*Buri murenge ugerweho n’umuriro w’amashanyarazi.

Ahari amazi n’amashanyarazi, imishinga irashoboka, ubuzima bwiza bukayoboka abenegihugu.

Icyitonderwa :

Ntihabuze abibaza ngo “aya mafaranga yose azava he ?“. Igisubizo : Nta gihugu gihomba ! Leta ihora ifite ubushobozi bwo gusaba inkunga amahanga, gusaba inguzanyo mu mabanki no mu bigenga mpuzamahanga. Icy’ingenzi ni uko igihugu cyaba gifite ubushake bwo guca umuco mubi wo KWIKUBIRA no kwinjira mu nzira y’iterambere buri mwenegihugu wese yibonamo. Amafaranga azashakwa kandi azaboneka :

*Amafaranga Paul Kagame yasahuye akigurira indege ze bwite, akubakisha amazu n’amahoteli hirya no hino mu mahanga, ayo yarunze ku makonti ye bwite… ubwayo ntaruta 1/2 cy’amafaranga akenewe kugira ngo izi ngingo 12 zishyirwe mu bikorwa ?

*Amafaranga apfushwa ubusa mu kugura ibikoresho bya gisirikari byo kubuza abaturage n’abaturanyi umutekeno,

*Amafaranga atagira ingano akoreshwa muri za maneko no kwica impunzi,

* Amafaranga menshi birenze urugero ameze nka ruswa ahembwa Abamotsi (kugira ngo bicecekere !) bo mu Nteko Ishingamategeko na Guverinoma itagize icyo imariye Abanyarwanda…

Ayo yonyine ntiyadufasha gushyira mu bikorwa biriya byemezo ?

Biracyaza…

Niba ufite icyo ushaka gusobanuza, watwandikira kuri aderesi ikurikira: ishema_party@yahoo.fr cyangwa se ugasura urubuga http://www.ishemaparty.mobi ukatwandikira ukoresheje uburyo bwateganyijwe. Ushobora no gusura imbuga zacu kuri facebook.

Imyigaragambyo y’impuruza yabereye i Edinburgh mu Bwongereza yagenze neza

edinburgh1

Nk’uko byari byateguwe kandi bigatangazwa n’amashyaka ya opozisiyo y’u Rwanda, kuri uyu wa kane tariki ya 29 Mutarama 2015 imyigaragambyo y’impuruza yabereye ahantu hatandukanye ku isi yose yakorewe na hano i Edinburgh.

Iyo myigaragambyo igamije kwamagana icyemezo cya LONI cyo kurasa impunzi zicyihishe mu mashyamba ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo no kuzishyira Kagame zimeze nk’iziboheye amaboko inyuma.  Iyo myigaragambyo igamije kandi gusaba Umuryango mpuzamahanga gufasha Abanyarwanda mu kuzana impinduka nziza mu Rwanda, hakurwaho ubutegetsi bw’igitugu bwa Paul kagame n’Agatsiko ke, ubutegetsi bwubakiye ku iterabwoba, ikinyoma n’ukwikubira ibyiza byose by’igihugu. Ubwo butegetsi bw’igitugu nibwo NYIRABAYAZANA ituma Abanyarwanda benshi bakomeza guhunga igihugu cyabo. Mu by’ukuri nta mpunzi yishimiye kuba ishyanga ariko igitugu n’ubwicanyi bya FPR, nibyo bibuza Impunzi gutahuka.

Tutitaye ku rubura n’imvura byagwaga twahagurutse ku isaha ya saa sita mu mujyi wa Glasgow twerekeza i Edingburgh kuri ambasade ya Leta zunze ubumwe z’Amerika. Tuhageze twakomeje kuririmba indirimbo zitandukanye dusaba ko umuryango w’abibumbye wareka gukomeza kuba igikoresha cya Paul Kagame uhora ashaka kumara impunzi kugeza n’aho zamuhungiye. Mu byapa twari twitwaje hari handtse amagambo nka: “Rwanda refugees want peace, UN wants War”  aribyo kuvuga ngo impunzi z’abanyarwanda zirashaka amahoro ariko LONI igashaka intambara.

Byaje kugera aho n’abatubonaga baza kutubaza icyo twigaragambiriza maze tubabwira ko impunzi zirimo kwicwa n’umuryango w’abibumbye kandi ari wo wagakwiye kuzirinda. Nabo bageze aho baza kudufasha.

Ndashimira abantu bose bitabiriye iki gikorwa kandi nsaba ko byaba intangiriro tukazaruhuka ari uko ikibazo cy’impunzi cyumvikanye neza aho kuraswa ahubwo ubutegetsi bwa Kagame bugatanga espace politique kugira ngo impunzi zibashe gutaha mu mahoro zitange umusanzu wazo mu buyobozi bw’igihugu binyujijwe muri Demokarasi, kandi zitikanga kwicwa, cyangwa se ngo zijugunywe muri Rweru, ngo zitikirwe muri Nyungwe  se, cyangwa ngo zifungirwe ubusa.

unnamed

Bamwe mu bari bayoboye imyigaragambyo bamaze kuvugana n’umukozi wa Ambasade y’Amerika.

Umwe mu bitabiriye imyigaragambyo

Glasgow, UK.

IMYIGARAGAMBYO Y’ IMPURUZA YABEREYE PLACE DE LA BASTILLE YAGENZE NEZA.

SONY DSC

Abayobozi b’Amashyaka yateguye iyi myigaragambyo

Imyigaragambyo y’Impuruza yari iteganyijwe kubera i Paris kuri Place de la Bastille yabaye kuri uyu wa kane taliki ya 29/1/2015 kandi yagenze neza. N’ubwo hari imvura nyinshi n’ubukonje, abanyarwanda batari bake bashoboye kwigomwa barayitabira . Icyari kigamijwe ni ukuvuganira impuzi z’Abanyarwanda zisaga ibihumbi 245 zibarizwa  muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo zishobora kugabwaho ibitero n’ingabo za Kongo zifatanyije n’iz’umuryango w’Abibumbye , ngo hagamijwe gusenya umutwe wa FDLR.

Muri iyo myigaragambyo hatanzwe ubutumwa bunyuranye hakoreshejwe itangazamakuru nka radiyo  BBC, VOA, Ijwi rya rubanda n’Inyabutatu. Hatanzwe ubuhamya ku buzima n’akaga abanyuze inzira ndende yo  mu mashyamba ya Kongo bahuye nako . Hatanzwe n’ubuhamya ku mikorere mibisha y’ubutegetsi bw’igitugu bwa FPR ari nayo ituma impunzi z’Abanyarwanda zidatinyuka gutahuka ahubwo abaturage benshi bakaba bakomeza guhunga igihugu kugeza n’uyu munsi.

Imyigaragambyo yajyanye kandi no kugeza ubutumwa bwanditse(Memorandum) ku bategetsi b’ibihugu nka Amerika, Ubufaransa, Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo, Ibihugu bya SADC ndetse n’u Rwanda.

Nyuma y’imyigaragambyo twabwiwe inkuru mbi y’uko ibyo bitero twamagana bishobora kuba byatangiye. Gusa icyo ntigikwiye kuduca intege.

Niyo mpamvu dusaba Abanyarwanda aho bari hose ko bakomeza kuba “MOBILISES”, ntibahweme gutera ijwi hejuru basaba ko iyo gahunda yo kurasa impunzi yakurwaho. Ariko tuzi neza ko icyakemura bidasubirwaho ikibazo cy’impunzi z’Abanyarwanda ari uko zahabwa inzira yo gusubira iwabo habanje gukurwaho icyatumye bahunga kuko ari nacyo kibahejeje ishyanga. Nta munyarwanda uri mu mashyamba kubera ko abikunze cyangwa bimunyuze. Twese tuzi ko dufite iwacu, ni ukuvuga mu RWANDA. Ni ubutegetsi bw’igitugu bwa Paul Kagame n’Agatsiko ke bukwiye guhindurwa binyuze mu nzira y’ibiganiro n’amatora byakwanga hakitabazwa Revolisiyo ya rubanda.

Turashishikariza Abanyarwanda ko bakwitabira ari benshi n’imyigaragambyo izabera i Bruxelles , kuwa gatatu w’icyumweru gitaha, taliki ya 4/2/2015. N’ahandi hose mu bihugu birimo abanyarwanda mushobora gutegura imyigaragambyo nk’iyi mukayimenyesha abandi kugira ngo ababishoboye bazayitabire.

Dukomeze tuvuganire abavandimwe bacu bari mu kaga.

Nidufatanya TUZATSINDA.

Padiri Thomas Nahimana

Ishema Party.

Welcoming the Start of Military Operations Against the FDLR

usdos-logo-seal

Press Statement

Jen Psaki
Department Spokesperson
Washington, DC
January 29, 2015

The United States welcomes the announcement by the Government of the Democratic Republic of the Congo (DRC) of the start of military operations against the Democratic Forces for the Liberation of Rwanda (FDLR), an armed group that has inflicted immeasurable suffering on the civilian population of eastern DRC and Rwanda for over 20 years. The UN Security Council has mandated the UN Organization Stabilization Mission in the DRC (MONUSCO) to protect civilians and, in support of the DRC authorities, to neutralize armed groups including the FDLR. Last July, the International Conference on the Great Lakes Region (ICGLR) and the Southern African Development Community (SADC) gave the FDLR, including its leadership, a clear deadline of January 2, 2015 to surrender fully and unconditionally or face military consequences. However, the FDLR failed to deliver on its promise to surrender and instead used this period to continue to commit human rights abuses, recruit new combatants, and pursue its illegitimate political agenda.

In October, the ICGLR and SADC heads of state reaffirmed that military action should take place in the absence of a full surrender of the FDLR, and on January 8, the UN Security Council reiterated the need to neutralize the FDLR through immediate military operations.

The United States fully supports DRC military operations with MONUSCO against those members of the FDLR who have failed to surrender. We encourage the DRC and MONUSCO to continue their coordination and joint planning and to take immediate steps to end the threat from the FDLR.

We stress the importance of these military operations being conducted in a way that protects and minimizes the impact on civilians, in accordance with international law, including international humanitarian law, and in line with the UN’s human rights due diligence policy. The neutralization of the FDLR will contribute to long-term peace and stability for the people of the Great Lakes region.

Source:US Department of State

28 MUTARAMA :« Demokarasi ni ukudatinya amatora »!

Abbé_Thomas_Nahimana,

Padiri Nahimana Thomas, umuyobozi w’ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda

« Demokarasi ni ukudatinya amatora »

Banyarwandakazi, Banyarwanda, baturanyi b’u Rwanda,

  1. Taliki ya 28 Mutarama 1961, ntiteze kwibagirana mu mateka y’u Rwanda. Uwo munsi, Nyiricyubahiro Gregoire Kayibanda, Dominiko Mbunyumutwa n’abandi barwanashyaka b’imena bakoze igikorwa cyahinduye bidasubirwaho amateka y’u Rwanda.
  1. Bahamagaje abayobozi bose b’amakomini bari baherutse gutorwa na rubanda muri Kamena 1960,  bahurira i Gitarama (Place du marché public). Bari bafite igitekerezo cyo gukoraIGIKORWAkitazibagirana . Kandi babigezeho. Taliki ya 28 Mutarama 1961, hafashwe ibyemezo bitandatu byahise bishyirwa mu bikorwa bihindura burundu icyerekezo cy’amateka y’igihugu. Ibyo byemezo ni ibi bikurikira :

(1)Gusezerera ingoma ya cyami

(2)Gutangaza Repubulika

(3)Guca Karinga n’izayo zose

(4) Gushyiraho  ibendera rya Repubulika y’u Rwanda

(5)Kugena Itegekonshinga rya Repubulika

(6)Gushyiraho inzego z’ubuyobozi bwa Repubulika: Perezidansi,Guverinoma, Intekonshingamategeko, n’ubutegetsi bw’ubucamanza

  1. Ibi byose bimaze gukorwa LONI ntiyashoboye kubisambura nk’uko yabisabwaga n’Umwami n’abiru be, bityo bigaragara ko nta bushobozi ifite bwo gusubiza inyuma amateka y’u Rwanda. Nibwo abayobozi b’ishyaka LUNARI bumvise ikosa riremereye rya politiki bakoze,mu gutinya no kwihunzaamatora yo mu 1960,iryo shyaka ryabaye nk’iryiteye inkota mu mutima. N’ubu abarikundaga baracyabyicuza.
  1. Umunsi w’iya 28 Mutarama niwo watangiye rubanda rya banga rya politiki rihatse ayandi rikaba n’umutima wa demokarasi , ko“Ubutegetsi bwose buri mu maboko ya rubanda”.
  1. Repubulika ya kabiri yakoze ikosa rikomeye ryo guhigika uguhimbazwa kw’italiki ya 28 Mutarama, nk’isabukuru ngarukamwaka ya Demokarasi na Repubulika. Kugeza n’ubu uwo munsi mukuru waribagiranye kandi nyamara aribwo wari ukenewe cyane kugira ngo ukomeze wigishe Abanyarwanda icyo Demokarasi aricyo kandi utoze urubyiruko akamaro ko guharanira iyo ndangagaciro isumba izindi.
  1. Koko rero hari benshi bakora politiki batazi ibyo barimo, abenshi bakayikora baringiye kubona uburyo bwo gukurikirana inyungu zabo bwite, hakaba n’abayikora babitewe koko no guharanira inyungu za rubanda. Hatabayeho demokarasi ntawashobora kubatandukanya.
  1. Demokarasi niyo iha umwenegihugu uwo ari wese amahirwe yo kuba yaganira na rubanda, akayereka imigambi myiza yifitemo, rubanda ikamwemera cyangwa ikamwamagana. Ibyo ntibyakunda hatabayeho demokarasi.
  1. Nta yindi nzira ibaho tuzi yo guhosha umwiryane n’imidugararo, kuzana amahoro n’umutekano mu benegihugu  hatabayeho uburyo bwo gucyamura abantu ku giti cyabo cyangwa imiryango ishaka kwihambira ku butegetsi no guhindura abandi benegihugu abagererwa n’inkomamashyi mbese nko mu gihe cy’ingoma ya cyami na gihake, ya yindi yari yarasezerewe taliki ya 28 Mutarama 1961. Demokarasi ni yo ifasha rubanda gucyaha cyangwa gushima Abanyapolitiki b’ukuri.

Banyarwandakazi, Banyarwanda, baturanyi b’u Rwanda,

Nta matora, nta demokarasi.

  1. Isomo dukura muri ibyo byose ni uko demokarasi ubwayo itabaho hatabayeho amatora. Amatora ni wo mutima wa Demokarasi. Uburenganzira bwo gutora ntawe ukwiye kubukerensa mu gihe tuzi ko hari ababuharaniye kugeza bambuwe ubuzima.
  1. Amatora y’abayobozi b’amakomini yabaye mu 1960, niyo yabaye intangiriro nyakuri ya demokarasi mu Rwanda. Abaturage bari baratsikamiwe na gihake bisubije uburenganzira bwo kwihitiramo abayobozi bibonamo.  Abatowe icyo gihe ni nabo nyine bahuriye i Gitarama, hari  taliki ya 28 Mutarama 1961, maze bafata icyemezo cyo gusezerera cyami na karinga birajyana, bitoramo Perezida wa mbere wa Repubulika, ariwe Nyakwibukanwishema Dominiko Mbonyumutwa, na we ashyiraho Guverinoma, abasigaye biremamo intekonshingamategeko,  abandi bahabwa kuba abakuru b’ubutegetsi bw’Ubucamanza.  Repubulika iba ivutse ityo. Ibendera n’indirimbo yubahiriza igihugu bisimbura Karinga n’imirishyo yayo.

11.Kuva uwo munsi kugera n’ubungubu u Rwanda ni Repubulika, byabaye nk’ihame ridakuka. Kugeza n’ubu abayobozi b’ishyaka LUNARI ntibaribagirwa icyaha cyabo gikabije cyo guhunga amatora no gukinira hanze y’ikibuga, kandi byarashoboraga kugenda ukundi.

  1. Isomo rya kabiri twakwigira aho ni uko guhunga amatora byari icyaha gikabije ejo hashize , bikiri icyaha gikomeye n’uyu munsi, kandi bikaba bizakomeza kuba icyaha kijyana mu rupfu n’ ejo hazaza. Uhunze amatora aba yikuye mu kibuga cya politiki  , agasa n’uwahawe ikarita y’umutuku kubera amakosa ye.
  1. Nta matora yoroshye yigeze kubaho mu Rwanda, nta n’ahandi aba, nta n’igihe azabaho. Amatora ya demukarasi ni urugamba nk’izindi zose. Abiyemeza kururwana bagomba gukenyera bagakomeza.   Abishuka ko bazajya mu matora ngo mu gihe nta “nta risque “ n’imwe izaba ikiriho nta buryo batakora rya kosa twakomeje kuvuga ryo kuyahunga no kwikura mu kibuga. Bene abo bakwiye kwigira mu kiruhuko cy’izabukuru, ibihe byarahindutse !
  1. Mu mwaka w’2003, Nyakubahwa Faustin Twagiramungu yagerageje kugira uruhare mu matora y’umukuru w’igihugu, twabonye uko byagenze, icyakora ntibyabaye guta igihe. Ku bazi gushishoza nk’abanyapolitiki, icyo gikorwa cyari umunzani utanga igipimo cy’aho imyumvire ya rubanda igeze : Abaturage baratinyutse batora uko babyumva batitaye ku ngaruka byabagiraho, ubutegetsi bwa FPR buhinduka rubebe n’ igisambo cy’amajwi izuba riva!
  1. Mu mwaka w’2010, Madame Victoire Ingabire Umuhoza yasize byose ajya mu Rwanda agamije guhangana na Paul Kagame mu matora y’umukuru w’igihugu, aho ari ubu turahazi. Nyamara igikorwa cy’uwo mubyeyi nticyari ikosa nta n’ubwo cyari ukwihuta . Cyari ikizami gihawe Abanyapolitiki ba opozisiyo kandi uwatsinzwe si Victoire Ingabire!  Umugabo umwe agerwa kuri nyina ,dusanzwe tubizi. Komora inzovu ntibishobora guharirwa abategarugori abagabo bigaramiye!
  1. Iyo uteranyije 2003 ku 2010 bitanga icyerekezo CY’2017:  Rubanda irahari habuze Abalideri batinyuka, bazi kwifatanya no gukorana na rubanda, ubundi uwahekwaga akigenza ku manywa y’ihangu.

16.Mu gihe uwagennye ko ingero zombi zo mu 2003 n’2010 zizahora zimufasha guca intege abadasanganywe nyinshi, bikagamburuza ubutwari bw’abashaka impinduka, biragaragara ko  hari ibanga rimwe rishobora kuba ryaramwihishe, ni uko ibihe bihora bisimburana iteka kandi akaba nta bapfira gushira.

Hari urubyiruko rwa Nouvelle Generation rwamaze kumenya neza  ko ntawe uhabwa uburenganzira bwe ku isahani, bityo ko demokarasi itazazuka mu Rwanda hadatanzwe ibitambo bitari bike. Koko demokarasi ni ubukungu bukomeye umwana w’umuntu yakwemera no kumenera amaraso ye.

  1. Uwakwicara hasi agasuzuma neza umubare munini cyane w’abagore n’abagabo b’Abanyarwanda b’intwari, baba abari mu gihugu cyangwa abagihunze, ukabarura abicwa n’inzoga ndetse n’itabi buri munsi, ukitegereza umubare w’abazira impanuka zo mu muhanda buri cyumweru, ukongeraho uw’abanigirwa mu maguru y’indaya buri kwezi, ugateranyaho abasaga ibihumbi ijana Kagame yicira ubusa buri mwaka…….yagakwiye kwibaza ati “guharanira demokarasi mu Rwanda  byo bimaze kudutwara bangahe “?
  1. Ndahera aha nshishikariza urubyiruko gushyira mu gaciro, tukifashisha ya mibare twize mu mashuri abanza, tugateranya, tugakuramo ndetse tugakuba, tukibaza kandi tukisubiza! Demokarasi ni indangagaciro ihatse izindi mu gihugu nk’u Rwanda cyamunzwe n’ingoma y’igitugu nyuma y’akangarateke rubanda yarimo ku ngoma ya gihake. Guharanira demokarasi nta gihombo kirimo, gukomeza kuyirengagiza ni ukubura byose nk’ingata imennye, kuyitangira tukaba twayimenera n’amaraso yacu,BIRAKWIYE KANDI BIRATUNGANYE.

19.Ngiyi impamvu, mu izina ry’Abataripfana bose kimwe n’abo tureba mu cyerekezo kimwe, nongeye gutangaza kuri uyu munsi w’iya 28 Mutarama ko ku italiki nk’iyi umwaka utaha w’2016, Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda rizasesekara mu Rwanda,  kuko ryo ridateganya guhunga amatora yo mu 2017, mbese nk’uko Ishyaka LUNARI ryabikoze rikiyahura bidasuburwaho, dore turiho turibuka ko imyaka ishize isaga 54.

20.Nifurije umunsi mwiza abakunda Repubulika y’u Rwanda bose,

Umunsi w’ibyishimo ku bigeze gusogongera ku byiza bya demokarasi

Umunsi w’amizero ku rubyiruko rusonzeye kwandika izina mu gitabo cy’abitangiye kubaka u Rwanda ruha amahirwe angana abana barwo bose rutabavanguye.

Bikorewe i Paris, taliki ya 28 Mutarama 2015,

Padiri Thomas Nahimana

Umuyobozi w’Ishyaka Ishema ry’U Rwanda

Umukandida mu matora y’umukuru w’igihugu ateganyijwe mu 2017.

NTA GISIBYA IMYIGARAGAMBYO Y’IMPURUZA YO KUWA 29 MUTARAMA 2015 IZABA.

place-de-la-bastille-450107-sw[1]

  1. Dushingiye ko ku itariki ya 10 Mutarama 2015 amashyaka ya opozisiyo yateraniye i Bastille h’i Paris mu Bufaransa agamije gusuzuma uko bahuriza amajwi hamwe ngo bavuganire impunzi z’abanyarwanda zibarizwa muri Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo zishobora kuraswa nyuma y’uko FDLR itarangije gushyira intwaro hasi ku itariki ya 2 Mutarama 2015,
  2. Tumaze kubona ko kimwe mu byemezo byafashwe n’iyo nama ari ugutegura no gukora imyigaragambyo y’impuruza igamije kwamagana icyemezo cyo kurasa impunzi zisaga ibihumbi 250 hagendewe ku rwitwazo rw’uko izo mpunzi zibana n’abarwanyi ba FDLR babarirwa hagati y’igihumbi na magana atanu (1500) n’ibihumbi bibiri (2000),
  3. Twongeye kwibutsa ko iyo myigaragambyo yemewe kandi igatangirwa uruhusa na Leta y’Ubufaransa izaba tariki ya 29 Mutarama 2015 ikabera ahitwa Place de La Bastille mu mujyi wa Paris,
  4. Tugendeye ku nyandiko zikomeje gukwirakwizwa hirya no hino ku mbuga nkoranyambaga zanditswe n’abantu batewe ipfunwe n’ubwoba bwabahejeje mu myobo bakaba badashobora kwigaragaza ngo bavuganire impunzi z’abanyarwanda nyamara abo ari na bo ba babandi bahoraga basakuza ngo ni inshuti magara za FDLR banigira abavugizi b’impunzi z’abahutu muri rusange, igitangaje kikaba ari uko izo nyandiko zigamije mu by’ukuri guca abantu intege no kubabuza kwitabira imyigaragambyo y’impuruza igamije kurengera izo mpunzi,

Turatangariza Abanyarwanda bose ibi bikurikira :

  1. Imyigaragambyo y’impuruza nta kizayibuza kuba nk’uko byateganyijwe. Izabera aha hakurikira no ku masaha akurikira :
  • Place de La Bastille Paris, France saa munani zuzuye (14h00)
  • Mu Bwongereza saa munani zuzuye (14h00)
  • Lilongwe, Malawi, saa munani zuzuye (14 h00 )
  • Maputo, Mozambique, saa munani zuzuye (14h00)
  • Oslo, Norway, saa sita n’igice (12h30)
  • Kampala, Uganda saa munani zuzuye (14h00)
  • Canberra, Australia saa munani zuzuye (14h00)
  1. Abategura ikinamico bakanirishyira mu bikorwa ni abigaragaraza nk’abakunzi b’impunzi nyamara igihe cy’ ukuraswa kwazo cyagera bagahenengera mu myobo ari nako bashaka gusenya ibyo abandi batangiye kandi bishimwa n’Abanyarwanda bose bashyira mu gaciro.
  2. Twongeye kwibutsa ko umuco mwiza uranga abantu bashyira mu gaciro ugena ko mu bihe by’amage n’imidugararo abenegihugu bagerageza gushyira ku ruhande  ibyo bari basanzwe bapfa bakishyira hamwe ngo babanze bahangane n’icyorezo kibangamiye rubanda.
  3. Twamaganye abashaka gushoza impaka zidafite ishingiro bakina ku mubyimba impunzi zibabariye zibunza imitima zibaza niba buri bucye cyangwa buri bwire. Bene abo turabasaba kuba baretse iby’imiteto no guterana amagambo, nibatuze bazabigarure nyuma niba ari ngombwa twiteguye kubijyaho impaka zubaka.

Banyarwandakazi Banyarwanda mubabajwe n’akaga impunzi z’abanyarwanda ziri muri Kongo zirimo ntimucibwe intege n’inyangabirama zivuga ngo ‘Nirugurumane haguma amagara’ muzitabire imyigaragambyo y’impuruza muri benshi. Nimwime amatwi abo babaca intege, bo bibereye mu bususuruke bw’Amerika n’u Burayi kandi ikibashishikaje ni inyungu zabo bwite niyo mpamvu umusonga w’impunzi utababuza gukomeza kwikinira n’ubugambo.

Bikorewe i Paris kuwa 27 Mutarama 2015

  1. Akishuli Abdallah
  2. Immaculée Kansiime Uwizeye
  3. Augustin Karengera
  4. Boniface Hitimana
  5. Yohani Damaseni Ntaganzwa
  6. Dr Murayi Paulin
  7. Claudette Mukamutesi
  8. Padiri Thomas Nahimana
  9. Chaste Gahunde

Rwanda refuses to pay its dues and loses its UN General Assembly voting right!

60th plenary meeting of the General Assembly 66th session:

Jan. 26, 2014 – Rwanda and Yemen are among eight countries to have their General Assembly voting rights suspended over non-payment of dues.

These countries have fallen foul of Article 19 of the UN Charter, which states that countries will lose their UNGA vote if their “arrears equals or exceeds the amount of the contributions due from it for the preceding two full years.”

Rwanda completed a two-year stint on the Security Council on Dec. 31, 2014. It is the fifth biggest troop contributor to UN peacekeeping operations.

Minimum payments of $69,948 from Yemen and $7,636 from Rwanda are required to get their voting privileges back, according to a letter from Ban Ki-moon to the president of the General Assembly. Liberia is also listed in Ban’s letter but he has sinceinformed the GA that Monrovia has made the necessary payment.

Macedonia is also among the countries currently without a General Assembly vote. It will have to make a minimum payment of $24,606.

In total, 12 countries are not in compliance with Article 19, but four of those, including Guinea-Bissau and Somalia, can still vote as the GA decided that inability to pay is beyond their control.

The eight countries currently without a vote in the General Assembly:

1. Yemen
2. Grenada
3. Kyrgyzstan
4. Marshall Islands
5. Rwanda
6. The former Yugoslav Republic of Macedonia
7. Tonga
8. Vanuatu

Rwanda has been assessed dues of $54, 271 for 2015 while Yemen’s dues are $271,357 for the year.

Source:UNTRIBUNE