Retour des FDLR au Rwanda: Kobler choque l’opposition

Photo-of-the-Day,-30-January-2014_0

Martin Kobler

L’opposition politique rwandaise se dit indignée après les propos tenus sur notre antenne par le patron de la Monusco. Martin Kobler disait encourager les ex-combattants FDLR et leurs familles à rentrer au Rwanda pour y mener une vie paisible. Interrogé sur la réaction de l’ancien Premier ministre – devenu opposant – Faustin Twagiramungu, sur le fait que l’absence de respect pour les droits de l’homme et d’ouverture de l’espace politique empêchait les réfugiés de rentrer chez eux, le représentant onusien a répondu qu’il ne pouvait pas confirmer que la situation soit difficile pour ceux qui rentrent. Des mots qui ont provoqué l’ire de tous les opposants.

D’abord, il y a ce communiqué, rare, puisque signé par six partis d’opposition qui n’ont pas l’habitude de réagir ensemble : Le PDP, le PS Imberakuri, l’une des branches des FDU dont les présidents sont ou ont été emprisonnés au Rwanda, le RNC dont l’un des fondateurs a été assassiné en Afrique du Sud récemment, le PDR et le parti Amahoro People’s Congress. Ces six partis s’étonnent de déclarations qui « laissent à penser, expliquent-ils, que les réfugiés restent en exil de leur plein gré ».

Et de rappeler à Martin Kobler que les réfugiés rwandais au Congo sont également des « rescapés » de massacres en 1996 et 1997, massacres documentés par le rapport Mapping de l’ONU. Ils font également la liste des rapports et communiqués des Nations unies, des Etats-unis et d’organisations de défense des droits de l’homme qui ont épinglé le Rwanda ces six derniers mois. « Les services de monsieur Kobler ont sûrement eu accès à tous ces rapports », ironisent ces partis qui appellent le responsable onusien à arrêter « la politique de l’autruche » et à promouvoir un dialogue inter-rwandais plutôt que des opérations militaires.

« Préoccupations communes »

Pour les FDU présents à l’intérieur du pays, « les conditions ne sont pas réunies » pour permettre le retour des réfugiés. « L’espace politique est fermé et les droits de l’homme ne sont pas respectés au Rwanda », explique ainsi leur représentant Boniface Twagirimana. Le Parti vert démocratique se prononce lui en faveur du retour des FDLR, mais, précise son président Frank Habineza depuis Kigali, « nous partageons des préoccupations communes en termes de respect des droits de l’homme et d’une plus large ouverture de l’espace politique. »

Quant à Faustin Twagiramungu, il ne cache pas sa colère. « Les réfugiés rwandais ne rentreront pas inconditionnellement pour faire plaisir à messieurs Kagame et Kobler », a déclaré l’ancien Premier ministre rwandais. Autre réaction, celle du général Habyarimana du CDR : pour ce dernier, les Nations unies devraient avant tout « encourager le gouvernement rwandais à respecter l’Etat de droit avant de s’adresser aux réfugiés. »

Source: http://www.rfi.fr/afrique/20140820-retour-fdlr-rwanda-kobler-choque-opposition-onu/?aef_campaign_date=2014-08-20&aef_campaign_ref=partage_user&ns_campaign=reseaux_sociaux&ns_linkname=editorial&ns_mchannel=social&ns_source=FB

Umwana wagizwe impfubyi na FPR yarakajwe n’imvugo ya Ange Kagame ngo “sinabaho ntafite umuryango wanjye”.

Paul Kagame aho kujyana n’umugore we mu nama yahuje perezida wa leta zunze ubumwe z’amerika n’abakuru b’ibihugu by’afurika, we yahisemo kwijyanira n’umukobwa we umwe Ange Kagame. Nyuma y’urwo ruzinduko, Ange yagiranye ikiganiro n’urubuga nsakazamakuru rukorera kuri internet rwitwa igihe.com. Kimwe mu bibazo byamubajijwe ni ukuvuga ikintu kimwe atakwihanganira kubaho adafite. N’umutima mwiza, Ange yasubije ko ikintu atakwihanganira kubaho adafite ari umuryango we. Aya magambo yababaje benshi cyane cyane abagizwe imfubyi n’ingabo ise wa Ange yari abereye umugaba mukuru. Iyi ni ibaruwa uwitwa Kanyabigega Elijah yandikiye Ange Kagame. Kanyabigega ni umwe mu mfubyi zarokotse ubwicanyi bwa Paul Kagame. Ibaruwa yanditse mu rurimi rw’icyongereza, twayibahinduriye mu Kinyarwanda.

Ubwanditsi

73943-angekagamea

Ange Kagame niwe mukobwa wenyine Kagame afite.

Nshuti Ange Kagame, imfura mu bakobwa b’u Rwanda,

Nyemerera nkwandikire mu rurimi rw’icyongereza, ni kimwe mu bintu bibi so wakubyaye yampatiye kubana na byo. Nabwiwe ko ababyeyi banjye bakomoka muri komine Kiyombe, kamwe mu karere so wakubyaye yahaye ibihano ku byaha bitakozwe. Mfite imyaka 24, kandi ndizera ko niba maneko za papa wawe nizidashakisha inimero ya mudasobwa yanjye ngo zinyice ndi hafi kwizihiza isabukuru y’imyaka 25 vuba aha. Ariko nyamara iyo siyo mpamvu yo kukwandikira. Ibaruwa yanjye iribanda cyane ku rugendo rwanyu muri Leta zunze ubumwe z’Amerika, no kuri papa wawe nka perezida w’igihugu cyanjye.

Ikiganiro wagiranye na Igihe.com

Nyuma y’uruzinduko wakoranye na papa wawe I Washington, nta shiti umubyeyi wawe yageze kucyo yashakaga. Yifuzaga ko itangazamakuru mpuzamahanga rikumenya kandi yabigezeho. Rwose nabishimirwe papa wawe n’uburyo akoresha mu kwiyamamaza. Ubonye iyaba yashoboraga no kubikorera umurenge wanjye wa Mukarange!? Twahita tubona amazi yo kunywa mu gitondo. Ariko rero ikiganiro cyawe na Igihe .com cyatumye ntekereza cyane aho bakubajije ikintu udashobora kwihanganira kubaho udafite. Igisubizo watanze cyari gihwitse rwose.

Waravuze ngo “sinshobora kubaho ntafite umuryango wange.” Nyemerera ngukosore kuko mu Kinyarwanda ntituvuga “wange” ahubwo tuvuga “wanjye”, keretse niba papa wawe ashaka gusimbuza Ikinyarwanda Uluganda nk’uko yasimbuje icyongereza igifaransa. Nta kibazo tuzakomeza twihangane nk’uko tubimenyereye kuva mu kwezi k’Ukwakira 1990.

Tugarutse ku gisubizo wahaye IGIHE.COM, gifite ishingiro rwose. Umuryango w’umuntu ufite agaciro gakomeye cyane, ariko ndibaza niba iso azi cyangwa asobanukiwe intimba miliyoni z’abanyarwanda bafite nyuma y’aho ababyeyi babo bazize agafuni! Uri mutoya cyane wenda ntuzi icyo agafuni bivuga ariko niba iso atarakwicaje ku bibero ngo akubarire uko yajyaga yica abanyarwanda b’inzirakarengane muri Kiyombe, Mukarange, Bwisige, Butaro, Kidaho n’utundi duce two mu Rwanda, nshobora kwitanga nkakwigisha amateka y’u Rwanda n’uburyo iso yateguye kuba ikirangire ubu wowe urimo wishimira uyu munsi.

Uburyo agafuni kangize imfubyi mfite imyaka 4

Nshuti Ange, sinzi uko navutse ariko wowe nziko uzi uko wavutse kuko papa wawe n’inshuti ze zafashe amafoto ndetse nyuma mwagiye mwizihiza umunsi w’amavuko wawe. Nyamara jyewe navutse ibisasu bya katiyusha binyura ku mutwe. Bambwiye ko igihe papa wawe yoherezaga ibisasu 12 icyarimwe, mama wanjye yagize ibise igihe kitageze, mu gihe (ababyeyi banjye) barimo bahunga so. Bambwiye ko muri icyo gihe iso yarimo atsembatsemba. Yariyarahiye gukubura Kiyombe, Cyungo, Bwisige, Kivuye na Kiyombe ngo murwego rwo kugutegurira amayira. Muri iyo nkubiri ibintu ntibyagendekeye neza Mama wanjye. Yagombaga guhita mbyara. Nyamara umuriro wa so wari mwinshi cyane. Mama wanjye yari azi ko gutinda gatoya byashoboraga kumushyira ku bugi bw’inkota ya so. Nuko rero Papa wanjye yahise atekereza uburyo yakemura icyo kibazo. Njye nari imfura ye. Yifuzaga ko twese twabaho ariko ingabo za so zari zitwegereye cyane. Ni uko Papa yabonye ikigega maze ashyiramo mama waribwaga cyane na we yinjiramo amufasha kunyibaruka, ni naho haturutse izina rya Kanyabigega.

Maze kuvuka ibintu byakomeje kudogera. Ibuka ko ikigega cyakijije ubuzima bw’abantu batatu, jyewe, mama na papa. Simfite umwanya wo kukunyuriramo mu magambo arambuye uburyo navutse ariko umenye ko Imana yahagaze hagati yanjye na So ikoresheje ikigega bityo ingabo za so ntizatubona.

Twihuse gatoya reka nkubwire undi munsi ukomeye mu buzima bwanjye, ubw’umuryango wanjye n’ubw’umuryango wawe.

Umunsi umwe mu mwaka wa 1993 ababyeyi banjye bagiye gushaka ibyo kurya kuko twari tumaze iminsi itatu nta kintu dukoza ku munwa. Icyo gihe twabaga mu nkambi y’abavanywe mu byabo ya Muhura. Ndizera ko is yakubwiye aho Muhura yari  iherereye. Mushiki wanjye yari afite amezi ane gusa na murumuna wanjye yari afite imyaka ibiri. Kuri uwo munsi murumuna wanjye yari arwaye kandi ashonje. Ni uko ababyeyi banjye baramutwaye we na mushiki wanjye babajyana ahitwa Nyagahanga. Muri aka gace hari hatuye masenge wari warahashyingiye ahitwa NEKE. Masenge yari yadutumiye ngo dufate ibiryo dushoboye kuko abana twari dushonje cyane. Ababyeyi banjye baragiye ntibagaruka, hagarutse gusa abakecuru ingabo za so zaretse ngo bazajye kubara inkuru. Uzagende ubaze aho Nyiramitsindo yabaga. Ni we watubwiye uko ingabo za so zaje zigatsemba urugo rwa masenge. Haje inyeshyamba 11 za FPR zuzuye ubugome zigendereye kungira imfubyi uwo munsi. Nko ku isaha ya saa cyenda nibwo zageze mu rugo rwa masenge zitwaje udufuni. Zishe abantu bose bari bahari hasigara Nyiramitsindo wenyine. Murumuna wanjye Migisha na mushiki wanjye Akizanye ntinbarokotse ngo barebe uko isi itembera ubu, bitewe na so uriho.

Mushiki wanjye Akizanye asekera kuri FACEBOOK

Mu gihe wibaga umugono maze ukiyerekana I Washington bityo ugahinduka ikirangirire mu ijoro rimwe umwenyura iruhande rwa so hejuru y’amafaramga ava mu misoro itangwa n’abenegihugu hari ikintu kimwe cyanje mu mu mutwe. Mushiki wanjye Akizanye aba ari kwizihiza isabukuru y’imyaka 21 uyu munsi. Yari kuba kuri FACEBOOK yandika asangira n’inshuti ze ababwira uko yishimiye uyu munsi.

Akizanye yari kuba yishimiye ibyo nanditse ku rubuga rwe mubwira nti: Ugire isabukuru nziza baby girl, nishimiye kugira mushiki wanjye umeze nka we” . Nyamara ibi ntibyabaye bitewe na so uriho.

Iyo nkubonye ukura wishimye nibaza niba ujya utekereza ku bandi banyanrwanda batakaje ababyeyi babo biturutse ku bikorwa bya papa wawe. Ese iso yigeze akubwira ko we n’agatsiko bavanye Uganda banze guhagarika imirwano ndetse bakanga 40% by’imyanya muri guverinoma bari bahawe na Habyarimana? Ese iso yigeze akubwira ko ibyo byatumye habaho ubwicanyi bwakorewe inzirakarengane z’abatutsi bashoboraga kurokoka ndetse ubu bakaba baryohewe n’ubuzima nk’uko nawe bukuryoheye? Yigeze akubwira ko hari impinja ama miliyoni zari zifite umwaka umwe gusa igihe iso yarasaga indege ya Habyarimana na Ntaryamira? Ujya se wibaza uburyo iso yambujije kwibuka mu cyubahiro ababyeyi banjye n’abavandimwe Akizanye na Migisha, reka wenda ibyo kubashyingura mu cyubahiro tubireke!

Mu gusoza ibaruwa yanjye nshuti Ange, nifuzaga kukwibutsa ibikurikira: U Rwanda ni urw’Abanyarwanda, Abahutu, Abatutsi n’Abatwa ariko iso yahinduye igihugu cyacu igikumba cye bwite yiyibagiza ko Abanyarwanda bafite uburenganzira bwo kwibuka ababo bishwe. Abanyarwanda bazi neza badashidikanya ko kubera ibikorwa bya so, u Rwanda rwibukwaho jenoside kandi nyamara yarashoboraga kutabaho iyo iso ahagarika umutima w’inda nini.

Urubyiruko rw’Abanyarwanda rurashenguka ariko nta n’umwe wo kubara imkuru kuko dutinya iso azaza akatugira nk’ibyo yakoreye KIZITO Mihigo, na Patrick Karegeya. Ubu umwana wa Karegeya Portia Mbabazi yari kuba yizihiza imyaka 23 ari kumwe na se iyo so aza kuba atariho.

45468-dortiambabazikaregeya

Portia Mbabazi Karegeya

Nshuti Ange, ndi umusore w’umunyarwanda wabujijwe uburenganzira bwo kugira ababyeyi n’abavandimwe kandi aya mateka agera kuri buri wese yaba umututsi, hari miliyoni z’abatutsi zatakaje ababyeyi kubera so; haba no mu bahutu miliyoni z’abana b’abahutu babuze ababyeyi babo kubera so. Reka wenda tube twibagiwe Abatwa kuko na guverinoma zabanje ntizigeze zibaha ishema bakwiye ndetse n’ubutegetsi bwa so ni uko. Ubutaha nujya mu itangazamakuru kuruka, nyamuna ujye wibuka ko hari miliyoni z’abantu iso yasyonoreye aho.

Kanyabigega Elijah

Ushaka gusoma original text yayibona aha: https://gahunde.org/2014/08/11/a-young-rwandan-orphaned-by-rpf-reacts-on-the-ange-kagames-i-cant-live-without-my-parents/.

ABABURIYE MW’ITEMBAGAZWA RYA KAYIBANDA BIBUTSWE

 

coup d'etat
Amakuru dukesha BBC Gahuza aremeza ababuriye mw’itembagazwa rya Kayibanda bibutswe. Ikigikorwa kikaba cyarabaye kuri kuwa 18/08/2014. BBC yemeza ko Uku kwibuka ababo kubaye ku nshuro ya mbere nyuma y’imyaka 41, ubutegetsi bwa Gerigori Kayibanda buhiritswe.

Abakomoka kuri ba nyakwigendera bavuga ko umuhango nk’uyu bakomeje kwifuza kuwutegura bikabananira kubera ko ubutegetsi bwishe ababo bwabanje kubugariza.

Ababuze ababo baravuga ko ubutegetsi bwabanje kubabuza na bo ubwabo gusohoka mu makomine yabo ya kavukire badahawe uruhusa ruturutse mu buyobozi bukuru bw’igihugu.

Kuva ku itariki ya 05 z’ukwa 7 muri 1973 ubwo perezida Habyarimana Yuvenali yafataga ubutegetsi, abanyapolitiki ba repubulika ya mbere barimo na perezida Kayibanda Gerigori wari usimbuwe barishwe.

Imiryango y’abahitanywe n’izo mpinduka ngo ntiyamenyeshejwe irengero ry’ababo, dore ko ngo no kubaza ibyabo byagaragaraga nko guhungabanya umutekano w’igihugu.

Muri 1984 haje kubaho imanza zaje kwemeza bamwe mu basirikare bariho icyo gihe kugira uruhare mu iyicwa ry’abo banyapolitiki.

Bamwe mu bahamijwe icyaha barimo Colonel Lizinde Theoneste na Komanda Biseruka baje gukatirwa ibihano barafungwa, ingabo z’Inkotanyi ziza kubafungura ubwo zafataga gereza ya Ruhengeri muri 1991.

N’ubwo ababuze ababo bari bategereje kurenganurwa n’ubutegetsi ngo ntibarabigeraho.

Kuri ubu ngo icyo bifuza kurusha ibindi ni uburenganzira bwo kwibuka ababo ku mugaragaro, ndetse ngo bakemerwa nk’imfubyi za politiki nk’abandi bose bajyiye bayizira.

Bavuga na none ko kwibuka ababo bigomba gutandukanywa no kwifuza kwihorera kuko batabifite muri gahunda.

Ngo ahubwo bifuza ko ibyababyeho bitazaba ku bandi bana b’abanyapoliki mu gihe kiri imbere.

Jean Claude Nkubito

BBC Belgium

U.S. Conventional Weapons Destruction in Africa Sets Stage for Peace and Development

us-congress-logo

Since 1993, the United States has partnered with 31 nations across the African continent to save lives and prevent injuries through conventional weapons destruction programs that safely clear landmines and unexploded ordnance in countries struggling to recover from armed conflict. The U.S. works with regional governments to dispose of excess small arms, light weapons, and munitions and secure remaining weapons stocks from potential diversion and illicit proliferation. Our $342 million investment in conventional weapons destruction across the African continent has saved lives as well as set the stage for humanitarian aid and development assistance.

Humanitarian Demining

  • U.S. support, along with support from our international partners, helped Nigeria and Burundi to declare themselves mine-free in 2011, and Uganda to declare itself landmine impact-free in 2012. With more than $53 million in U.S. aid, Mozambique, once among the world’s most landmine-affected nations, is also on track to declare itself mine-free by the end of next year. 
  • Current U.S.-funded humanitarian demining programs include projects in Angola, the Democratic Republic of the Congo (DRC), Mozambique, Senegal, Somalia, South Sudan, and Zimbabwe.

Securing Small Arms and Light Weapons

  • The U.S. Government assists African partners in securing or destroying surplus, obsolete, or poorly-secured conventional arms and ammunition, including man-portable air defense systems (MANPADS). 
  • Since 2001, the United States has funded the destruction of over 250,000 small arms and light weapons (SA/LW), and the unique marking of over 350,000 more to improve tracking and accountability in 24 African nations. 
  • The United States has invested $2.2 million to purchase weapons marking machines in support of the Regional Centre on Small Arms in the Great Lakes Region and the Horn of Africa (RECSA), a 15-nation regional initiative to address small arms proliferation. RECSA is based in Kenya and also works in Burundi, Central African Republic, the Republic of Congo, DRC, Djibouti, Eritrea, Ethiopia, Rwanda, Seychelles, Somalia, South Sudan, Sudan, Tanzania, and Uganda. RECSA has marked more than 350,000 SA/LW with this equipment, and Rwanda and Seychelles have finished marking all police equipment. 
  • In the Sahel, the United States is working closely with Niger and other regional partners to address increased security challenges from SA/LW trafficking in the aftermath of the 2011 conflict in Libya. The United States has invested almost $1 million to help Niger right-size its SA/LW and munitions stockpile and improve physical security of arms storage sites, and plans to expand training and support efforts with countries in the region. These efforts will contribute to U.S. peace and security efforts through increased national capacity to secure SA/LW and work toward reductions of weapons available for illicit trafficking.

Since 1993, the United States has invested more than $2.3 billion in aid to more than 90 countries for conventional weapons destruction. To learn more about U.S. Conventional Weapons Destruction programs, including humanitarian demining, check out the latest edition of our annual report, To Walk the Earth in Safety.

Ikibazo cya Kiga-Nduga: Dukande twomora

imbumda

Muri iyi minsi, nyuma y’aho hatangarijwe “Ikoraniro rya mbere ryo kuzirikana abahitanywe na Coup d’Etat yo kuwa 5 Nyakanga 1973 mu Rwanda”, haragarukwa cyane ku kibazo cya Kiga na Nduga cyabyaye intandaro, cyangwa cyavutse kuri ayo mateka ababaje. Ku ruhande rumwe, birakwiye kandi igihe cyari kigeze. Byaba akaga gutekereza ejo hazaza h’u Rwanda twirengagije ko kugira uburenganzira bungana ari imwe mu misingi y’amahoro arambye mu gihugu icyo ari cyo cyose. Muri urwo rwego, ni byiza kuba abazize jenoside bibukwa buri mwaka. Byabaye byiza kurushaho, uyu mwaka, ubwo amashyaka umuntu yakwita Nouvelle Génération yateraga intambwe yo gusabira abazize ubundi bwicanyi, cyane cyane bwakozwe na FPR, bari barashyizwe mu kato. Byongeye kuba byiza kwibuka aba banyarwanda bo muri 1973, na bo ni abacu. Ku rundi ruhande ariko, hatabayemo gushishoza, ibi bikorwa binyuranye byo kwibuka bishobora kugarukira ku marangamutima no guhagama mu mateka, hakabura intambwe igana imbere, ari yo musaruro nyakuri mu mateka no muri politiki.

1. Ihame ryo kwa muganga: kirazira kubaga umurwayi udashobora kumwomora.

Bijya bibaho ko umurwayi agana kwa muganga afite uburwayi busaba kubagwa (intervention chirurgicale). Biratungurana iyo kwa muganga bateye utwatsi ibyo kumubaga, kandi nyamara na bo badahakana ko byamubera umuti. Ibi biba nk’iyo bamusanganye umuvuduko w’amaraso ukabije (hypertension) bagatinya ko yagwa ku iseta, iyo afite amaraso make (anémie) cyangwa afite indi ndwara ituma amaraso ye atavura (nka diabète) bikaba byagorana kuvura ibikomere. Iyo habonetse imwe muri izo mpamvu, ibyo kumubaga barabizibukira, kuko biba bishobora kumuteza ikibazo kirenze icyo yari asanganwe. No mu mateka y’ibihugu ni kimwe. Gusubira mu mateka, cyane cyane ababaje, ni nko kubaga umurwayi. Ubikora, iyo ashaka kubaka, agomba guteganya n’uburyo azomora ibikomere nyuma yo kubaga umurwayi. Iyo ibi bidakozwe, umurwayi aba yongerewe “amahirwe yo gupfa”. Hejuru yo kuba ashobora kwicwa n’uburwayi, haba hiyongeyeho ko anashobora kwicwa n’ubuvuzi. Urugero ni ibyo kwibuka mu Rwanda. Kimwe mu byo abatari bake tunenga FPR, ni uko ibyo kwibuka abazize jenoside bikorwa nk’ubuvuzi butagamije gukiza indwara, ahubwo bugamije kuyikomeza no kuyongera.

2. Ihame ryo mu mateka: iyo uhanganye n’umuntu, utitonze, amaherezo urangiza mwarabaye mahwi.

Mu mibanire y’abantu, hari ibitangaza. Ubushakashatsi bwerekana ko iyo umuntu afite uwo bahanganye, muri uko kugenda baterana intobo n’amagambo, ifoto ye igenda imucengera buhoro buhoro atabizi, akazakanguka barabaye mahwi. Reka ntange urugero kuri Israheli. Icyo aba “nazi” bahemukiyeho abayahudi, si ukuba gusa barabishe mu ntambara ya kabiri y’isi yose. Icyabiherekeje kandi na cyo kibabaje, ni uko ya mikorere y’abanazi yo kwica nta mpuhwe inzirakarengane, yacengeye abayahudi bamwe, akaba ari yo uyu munsi barimo gukoresha ku banyapalestina. Iyo ubonye umuyobozi wa Israheli asobanura ku matereviziyo, nta soni, ko umutekano wayo ubaha uburenganzira bwo gutera bombe ahabonetse hose, zikarimbura abana amajana mu kwezi, ubona ko n’ubwo “abanazi” bapfuye, ariko “ubunazi” nk’imyumvire n’imikorere y’ubugome ntaho bwagiye.

N’ibi by’iwacu ni kimwe. Muri iyi myaka 20 ishize abantu bahanganye na FPR, tutitonze ushobora gusanga hari byinshi tuyinenga, nyamara kubera uko guhora twitsiritana na yo mu mpaka, tukagenda twandura tutabizi. Hari byinshi tuyinenga bizatinda bikubaka indiri mu bayinenga nyirizina. Kimwe muri byo, ni umuco wo kubaga ibibyimba udatekereza ku muti n’icyomoro. Tudashishoje, n’aya mateka yo kwibuka ni ko yarangira. Ugasanga, nk’uko FPR ibigenza, bihindutse umuti wica kurusha uburwayi. Ubwabyo birakwiye. Ikibazo gishobora kuvuka mu cyerekezo tubiha.

3. Kuvangura ibintu ni umusingi ukwiye.

Icya mbere dukwiye kugarukaho iyo hazamuwe icyitwa ikibazo ngo cya Kiga na Nduga, ni ukuvangura ibintu mu nzira eshatu, twumvikanisha iyo Kiga n’iyo Nduga izo ari zo.

Mu nzira ya mbere, birakwiye gusobanura Kiga na Nduga nk’imiterere y’ubutaka. Ku basoma Bibiliya, baribuka inkuru ya Bikira Mariya ajya gusura mubyara we Elizabeti (Lk 1,39). Bibiliya Ntagatifu y’abagatolika ivuga ko yagiye kumusura “mu misozi miremire”, n’aho bibiliya zimwe z’abaporoso zikavuga ko yagiye kumusura mu “Nkigacyangwa mu Rukiga”. Byombi ni byo. Mu kinyarwanda, Inkiga cyangwa Urukiga bivuga akarere k’imisozi miremire. Ni na yo mpamvu buri karere kagira inkiga zako. Ikinyuranyo cy’Urukiga ni amayaga, ni ukuvuga agace k’umurambi. Na za Gikongoro imisozi miremire bayita mu Nkiga. Za Gitarama umusozi wa Ndiza bawita mu Nkiga.

Mu nzira ya kabiri, Urukiga na Nduga ni uturere tuzwi mu mateka y’u Rwanda. Rukiga ni akarere k’ubuyobozi (disctrict) kabarizwaga hagati ya Byumba, Ngarama, Gabiro na Kinihira. Naho Nduga ho hari Gitarama yegereye mu Marangara. Ufatiye aha, wavuga ko gufata ibibazo byavutse hagati ya Repubulika ya mbere n’iya kabiri ukabyita Nduga na Kiga ari ugupapira. Mu nzira ya mbere, Inkiga ziri hose ahari imisozi miremire. Na Gitarama, ahegereye umusozi wa Ndiza bahita mu Nkiga. Mu nzira ya kabiri, urabona ko ibibazo hagati ya repubulika zombi bidakwiye kwitwa Kiga na Nduga. Ntabo tuzi bo muri repubulika ya kabiri bavukaga ahahoze hitwa Rukiga. Ndetse n’abo mu ya mbere bavukaga ahitwa Nduga babarirwa ku ntoki z’ikiganza kimwe.

Mu nzira ya gatatu ariko, tugarukiye aha, twaba twanduye ya ndwara ya FPR yo kuvuga ngo nta kibazo gihari, mu gihe n’uruhinja rubona ko gihari koko. Turetse inyito ya Kiga na Nduga bahaye iki kibazo mu kwibeshya cyangwa ku zindi nyungu, ikibazo cy’ivangura rishingiye ku duce tunyuranye tw’u Rwanda cyabaye hagati ya repubulika ya mbere n’iya kabiri gikwiye kwitabwaho. Ibiri amambu, tugiye kwerekana indi nkomoko yacyo abantu batajya bitaho.

4. Imiterere y’aho abantu bakomoka (facteur géographique) igira ingaruka ku myumvire yabo ya politiki.

Usesenguye amateka y’isi, usanga abo mu majyepfo n’abo mu majyaruguru batagira imyumvire imwe ya politiki. Ibi kandi si umwihariko w’u Rwanda.

Tugiye mu mateka ya kera, natanga urugero rwa Israheli. Kuva mu bihe bya kera, abo mu majyaruguru (Galileya na Samariya) n’abo mu majyepfo (Yudeya) bamye badahuza mu myumvire ya politiki. Mu Byakozwe n’Intumwa 5,36-39, umuhanga Gamaliyeli avuga mu ncamake imyivumbagatanyo ya Politiki yahungabanyije Israheli mu gihe cya Yezu. Igitangaje ni uko izo mpinduramatwara zose zabaga zirangajwe imbere n’abo mu majyaruguru (Tewudasi, Yuda w’umunyagalileya, Yezu, twakongeraho na Yohani Batista). Iki ni icyitegererezo ko amajyaruguru n’amajyepfo batahuzaga mu bya politiki.

Tugiye mu mateka y’ubu, twafata urugero ku Burayi. Mu byegeranyo byose bivuga ku bipimo by’intambwe ya demokarasi, ibihugu byo mu majyaruguru (Damenark, Norvège, Finlande, Swède) biza iteka imbere y’ibigana mu majyepfo (Portugal, Espagne, France, Italie). Abahanga berekana ko bifite igisobanuro mu miterere y’akarere (facteur géographique). Ndetse ugereranije isi yose, ubona ko demokarasi no kubahiriza uburenganzira bwa muntu bigenda bigira ingufu uko werekeza mu majyaruguru y’isi, wagana mu majyepfo (ahari na Afurika) bikazamba.

N’iwacu, kuba abantu banyuranya muri politiki biturutse ku turere bavukamo, ntibitangaje kandi si iby’ubu. Duhereye mu mateka ya kure, Umwanditsi Jan Vansina, mu gitabo cye (Le Rwanda Ancien), yerekana icyo kinyuranyo ku ipaji ya 229. Uko abisesengura, ahagana muri 1897, ubutegetsi bw’umwami bwari bugeramiwe muri rusange mu majyaruguru, mu gihe mu majyepfo ho bwari bugikanyakanya. Twanibutsa ko mu bice by’amajyaruguru hari henshi ubuhake butabarizwaga. Ndetse uriya muhanga yerekana uburyo umwaduko w’abakoroni wahaye agahenge ubwami, ukabuha ijambo muri utwo duce tw’amajyaruguru, aho ubundi bwari bugeramiwe n’imyivumbagatanyo.

Munyumve nesa, sinshaka guhamya ko abo mu majyaruguru baba ari aba “démocrates” kurusha abo mu majyepfo, ubushakashatsi ntibubinyemerera, cyakoze kuba hari isano hagati y’aho abantu bakomoka n’imyumvire yabo ya politiki, byo ni ukuri. No kuba abanyarwanda bagira imyumvire inyuranye bitewe n’igice cy’u Rwanda bakomokamo, nta gitangaje kirimo ahubwo ni ubukungu. Ubundi muri politiki, kuba hari imyumvire inyuranye si ikibazo. Ikibazo kivuka iyo hatabonetse inzira zo kuyiha uruhare mu kubaka igihugu bose bahuriyeho. Iki ni cyo kibazo cy’ukuri.

5. Ikibazo cy’ukuri: umukino utagira amategeko no gusimburana mu kibuga.

Kunyuranya muri politiki si umwihariko w’abanyarwanda. Ndetse ahubwo, politiki ni cyo ibereyeho. Ni urubuga rwo guhurizamo amakipe anyuranye, akina binyuranye, ariko hagamijwe guteza umukino imbere. Igituma ahandi umukino wa politiki ushoboka kandi ugakorwa mu mudendezo (ari byo twita demokarasi), si uko batanyuranyije mu myumvire, ahubwo ni uko bashyizeho amategeko agenga umukino, yubashywe na bose, ari yo bita mu gifaransa “les institutions”. Dukoresheje iyo shusho y’umupira w’amaguru, inzego cyangwa “institutions” ni nk’amategeko agenga umukino. Buri wese akaba azi ibyemewe n’ibidakorwa, ibigawa n’ibishimwa; hakaba abashinzwe gukina (amashyaka anyuranye) n’abashinzwe gusifura (ubutabera bwigenga); “championat” ari yo mandat ikagira igihe itangirira n’igihe irangirira; utsinzwe akamenya igihe “championat” y’ubutaha izatangirira, akaba atoza ikipe ye; utsinze na we ntiyirare, akamenya ko ubutaha arangaye bamutsinda mpaga; buri wese akamenya imyitwarire ihanishwa ikarita y’umuhondo cyangwa umutuku; hakamenyekana uko abakinnyi basimburana mu kibuga n’ibindi.

Ikibazo cy’ukuri mu Rwanda si abakinnyi banyuranye mu myumvire n’imikinire. Ni uko umukino wa politiki mu Rwanda waranzwe no kutagira amategeko. Iyo nta mategeko, n’ubwo waba umupira w’amaguru, bibyara ingorane zikomeye. Urase umupira, araha akaguru ka mugenzi we; ukiniwe nabi agatora amabuye; uteye igicamurundi ntagire inkurikizi; ushatse agacishamo agakinisha n’amaboko; uhawe ikarita y’umutuku akarahira ko aho gusohoka mu kibuga yasiga agitwitse; uwatsinzwe mu cyiciro cya mbere (première division) agomba kumanuka mu cya kabiri, agatora umuheto akemeza bose ko ari we watwaye igikombe cya championat… ngayo ng’uko. Ushaka kumva ingorane za politiki y’u Rwanda, nafate icyo kigereranyo cy’umupira w’amaguru agikoreshe ku bibazo bya politiki n’imiyoborere.

Iyicwa ry’abanyapolitiki bo muri repubulika ya mbere waryumva muri ubu buryo.Kubibuka ni byiza, ariko igikuru ni uko byaba umwanya wo kureba icyakorwa ngo uyu mukino wa politiki ugire amategeko azwi, yemeranijweho, kandi yubashywe na bose. Niba bitabaye, ziracyapfa Bitanihira! Ikibazo nyakuri ni ukwibaza impamvu iteka impinduka z’ubutegetsi ziherekezwa n’amaraso. Yaramenetse hagati y’ubwami na repubukila ya mbere, arameneka hagati ya repubulika ya mbere n’iya kabiri, arameneka hagati y’iya kabiri n’ubutegetsi bwa FPR…….kuzageza ryari? Intambwe ya mbere ni uko abantu batakwinjira muri izi mpaka gusa nk’abanyamateka, ahubwo bakwiye kuzinjiramo nk’abanyapolitiki.

6.Itandukaniro hagati yo gucukumbura amateka no gukora politiki.

Ucukumbura amateka aba agamije kumva ibyabaye, ukora politiki aba agamije kurema (déterminer) ibizaba. Impungenge mfite ni uko impaka nyinshi no gucukumbura birimo bikorwa ku kibazo cy’abanyapolitiki bo muri repubulika ya mbere bishwe, zishobora kuzuramo amateka, zikaburamo politiki. Twaba duhombye. Bibaye, zaba zifite amahirwe menshi yo gusiga ibintu aho zabisanze, niba zitabisubije inyuma. Abateguye ibikorwa byo kubibuka basobanura ikigamijwe muri aya amagambo:

Nyuma y’imyaka 41 y’intimba, nta n’uburenganzira na mba bwo kuyaga cyangwa kuyagirwa twe basize inyuma twigeze tugira, igihe kirageze, ku babishoboye, ngo baruhuke ingoyi y’ibikomere bikibashegesha umutima. Ni n’umwanya wo kwifatanya n’inshuti tugasangira ishavu, akababaro no kwizera, tukanagaruka ku kitwibutsa abacu. Ni umwanya kandi utagira uko usa wo gushimira ababasimbuye mu kutubera ababyeyi, kimwe n’abandi bose batugaragarije ko bifatanyije natwe muri ayo makuba”.

Ni byiza, nk’imiryango yabuze ababo, igitekerezo cyabo ni icyo gushyigikirwa, ndetse njye nzajya kubafata mu mugongo. Kubasaba ibirenze ibi, byaba ari ubushotoranyi. Gusa na none, birakwiye ko abakora politiki bo batera indi ntambwe. Igikorwa nk’iki aba ari umwanya wo guteza imbere imyumvire n’imikorere ya politiki. Dore nk’ubu abana bakomoka kuri ziriya ntwari za demokarasi bari bakwiye kugira uruhare muri politiki, urumuri rwa demokarasi rwacanywe n’abababyara, ntiruzimirire ku barwonse mu mashereka, bakarutora ku byahi. Ariko se byaba bimaze iki kubatumira mu kibuga, aho uzabavuna amaguru atazahabwa n’ikarita y’umuhondo? Ese wababwira ngo nimuze muri politiki namwe muzahasige ubuzima nka ba so na sogokuru? Abanyapolitiki, cyane cyane ababyiruka, ba “basore bashaje”, iyi ni imwe mu mpinduka bashobora kuzana. Kurwanira ko politiki nyarwanda yareka kuba irimbi ry’intwari n’ijabiro ry’ibigwari. Politiki si ubushakahatsi ku byahise gusa, ni no kurema ibizaza. Itandukaniro hagati y’umunyapolitiki na rubanda rusanzwe, ni uko mu gihe rubanda twe dutegereza ibizaza tukazareba n’uko tubyitwaramo, umunyapolitiki we ari wa wundi uharanira ko byazagenda uko abishaka. Kandi birashoboka.

Hari uwabyumva akagira ati noneho abanyapolitiki ubahinduye imana. Oya, ariko dufashe urugero buri wese yakumva. Reba Kagame na FPR ye. Wabakunda, utabakunda, kwemera ko hari ibyo bashoboye byananiye abandi ni ukugira ubudakemwa mu bwenge (honnêteté intellectuelle). Kagame na FPR bashoboraga gutegereza uko ingoma ya Habyarimana izarangira, ariko nk’abanyapolitiki, bahisemo gutegura no kurema (déterminer) uko bazayirangiza. Bategura kwica Habyarimana banabigeraho. Muri uwo mugambi wo kurema ibiri imbere, banateguye uko “opposition” y’imbere mu gihugu izabafasha, barangiza bakayirimburana n’imizi. Na byo byageze aho birashyika. Ndetse banateguye uburyo iyo “opposition” bayibibamo urubori ruzatuma icyo gisekuru kitongera kwegura umutwe, babacamo ibice. Bariherereye, birenza ba Gatabazi na Gapyisi, baricecekera, bagenzi babo bajya ku maradiyo babishinja Habyarimana.

Ikigaragara ni uko “opposition” y’imbere yakoraga nka rubanda, yategerezaga ibiba, ikareba uko yabyitwaramo. Yarakurikiraga, ntiyateguraga. Nta mugambi wa politiki yagiraga. Naho FPR yo yarabiteguraga ikanabirema, ari cyo mu by’ukuri cyitwa gukora politiki. Uko guhuzagurika kwa “opposition” kwatumye abari bafatanyije no mu mashyaka amwe icyo gihe, ubu ntawe usuhuzanya n’undi. Siniriwe nshyiraho amazina. FPR yaboneyeho akanya irabacanga nk’ucanga amakarita, ku buryo n’abari basangwanywe amasano ya hafi mu miryango, ubu aho umwe anyuze undi ahanyuza umuriro. Aha hanadufasha kumva impamvu muri iyi myaka 20 ishize, abantu bari barakoranye, byabananiye kwiyegeranya ngo bareme opposition ifite imbaraga zo guhangana na FPR. Aha wanahashingira wumva icyo mpora nsubiramo ko politiki ya opposition izatangizwa n’abasore n’inkumi bazamutse (bashaje).

Ntihagire ubisimbukiraho ngo akeke ko mpamagarira abanyapolitiki bazamutse gukora politiki ndimburambaga nk’iya FPR. Oya rwose ntibikabe. Na FPR ntibyayihiriye, dore biyigejeje aharindimuka. Gusa FPR ni urugero rw’icyo bita gukora politiki, ufite icyerekezo, ufite umugambi. Icyo nshaka kwerekana ni uko kuba FPR yarabishoboye mu bibi, ari ikimenyetso cy’uko abantu banabishobora mu byiza. Gusa ntihagire uwibeshya ko bigerwaho mu munsi umwe. Na FPR byayitwaye hafi imyaka 30. Uwashaka kugira aho agera, niyicare yubake icyerekezo atarambirwa.

Umusozo: mwana wanjye uzabe ingenzi, uzase nanjye urenzeho unsumbe ndabigusabye.

Banyapolitiki murimo muzamuka, nimwe mbwira. Ndabandikiye kuko nemera ko ari mwe muzazahura politiki ya opposition murema inzira nshyashya. Ndabandikiye kuko ibihe byahindutse, bikaba bisaba imikorere mishya. Ndabandikiye kuko ababyeyi banyu cyangwa bakuru banyu hari henshi banyereye, hari byinshi bagonganiyemo imanga byateye ikaba yarababujije kwisuganya ngo politiki y’u Rwanda yubure umutwe. Ndabandikiye kuko mutari ibitangaza kubarusha. Gusa bashobora kubabera icyitegererezo. Aho batsitaye mwizibukire, aho banyereye musimbuke cyangwa mwambare “godiyo”, aho bakoze neza mukomerezeho. Nibataba ababyeyi gito cyangwa abakuru shyari, bazababwira nka Rugamba bati “mwana wanjye uzabe ingenzi, uzase nanjye urenzeho unsumbe, ndabigusabye”.Nyamara birakwiye gushishoza aho mukwiye gusa n’aho mukeneye kubarenga. Ngiyi intangiro ya politiki: kudategereza ibizaza, ahubwo tugaharanira kubihanga.

 

Edmond MUNYANGAJU

 

A young Rwandan orphaned by RPF reacts to Ange Kagame’s ” I can’t live without my parents”

Paul Kagame, instead of taking his wife with him like other African presidents during their recent visit to the white house, took his daughter Ange Kagame. Afterwards, Ange Kagame was interviewed by one local online newline IGIHE.COM. One of the questions was to name one thing she can never live without. The president’s daughter answered innocently: “my family”. This angered so many Rwandans who lost their parents during the attacks of which Ange’s father was the commander in chief. Here is the letter written by a certain Kanyabigega Elijah, an orphan who survived Kagame’s cruelty.
Admin

DEAR ANGE KAGAME: THE FIRST DAUGHTER OF RWANDA,

Allow me to write to you in English the language of which is one of the things your dad forced me to bear. I am Kanyabigega Elijah. I was told that my parents come from the former Kiyombe Commune. One of the areas your dad punished for the sins they did not commit. I am 24 now, hopefully if your dad’s DMI does not dig into my computer and take my IP to know where I am writing to you from and punish me for writing to our first daughter then I am most likely to celebrate my 25th birthday soon. However, this is not one of the reasons I am writing to you. My letter is going to basically focus on your socialite, your visit to White House, and your dad as a president of my country.

 
YOUR INTERVIEW WITH GIHE.COM
After your visit with your dad to Washington, for sure your dad achieved what he wanted. He wanted to bring media attention and bring you into the international social media limelight which you got. Kudos to your dad’s PR mogul. I wish he could do the same for our far remote village in Mukarange. We would get drinking water the next day. Anyway your interview got me thinking when the IGIHE.COM journalist asked you ONE OF THE THINGS YOU CAN NEVER TOLERATE TO LIVE WITHOUT (NI IKI UDASHOBORA KWIHANGANIRA KUBAHO UDAFITE) THEN YOUR ANSWER WAS AN OBVIOUS ONE. You said that you cannot tolerate to live WITHOUT YOUR FAMILY (SINABAHO NTAMURYANGO WANGE). Here I have to correct your Kinyarwanda grammar and remind you that you are no longer in UGANDA but in Rwanda. Therefore, in Kinyarwanda we don’t say WANGE but WANJYE. Unless you want to change Kinyarwanda to Luganda the same way your dad changed French to English. No worries, we will still persevere the same way we have been since October, 1990. Coming back to your answer to IGIHE.COM. You are absolutely right. One’s family is very important but I wonder whether your dad knows or even understand the pain millions of Rwandan youth had to go through after their parents fell to the AGAFUNI. You are too young to know what AGAFUNI is but in case your dad did not sit you at his feet and explain to you how he used to kill innocent Rwandans in KIYOMBE, MUKARANGE, BWISIGE, BUTARO, KIDAHO, and other places in Rwanda, I can volunteer to teach the history of Rwanda and how your dad prepared that fame you are enjoying today.
HOW AGAFUNI MADE ME AN ORPHAN AT AGE 4
Dear Ange, I don’t know how I was born, but at least you know because when you were born your dad and his friends took pictures and celebrated your birthday. As for me I was born

ANGE KAGAME

when Katiyusha was flying over my head. It is said that when your dad sent 12 bombs of Katiyusha simultaneously, my mom’s birth pangs came prematurely. As they were fleeing your dad’s advancement. I am told that that day your dad was on killing spree. He had vowed to clear the whole of KIYOMBE, CYUNGWE, BWISIGE, KIVUYE, and KIYOMBE to prepare for your coming. In the process, things got worse for my mom. She had to deliver me. However, your dad’s shelling was too much. She knew that any delay would expose her and my dad to your father’s unforgiving sword. Therefore, my dad had to think on his feet on how to solve the situation at hand. I was his firstborn. He wanted me to live and my mother as well but your dad was approaching. Then my dad saw a granary “IKIGEGA” nearby the path they were taking. He immediately carried my mom who was in severe pain and threw her in that Granary and joined her inside there. He helped me to deliver me thus the name KANYABIGEGA.

After I was born things did not go well at all. You remember that IKIGEGA saved the lives of three people, myself, my mom, and my dead. I don’t have a time to go through all details of how I was born just know that God stood between me and your dad in the name of a granary so that your dad’s men don’t harm us. Let me fast-track to another day in my life, my families, and your family’s. Some in 1993, my dad and my mom went to look for food because we had spent three days without anything on our mouths. This time we lived in a refugee camp in Muhura. I hope your dad told you where Muhura was located then. My younger sister was only 4 months and my young brother was only 2 years old. However, on this fateful day, he was sick, and hungry. Therefore, my parents had to carry both of them because they did not want to leave him behind in that condition. They carried my sister who was just 4 months and my brother who was a bit older but sick. They went to a place called Nyagahanga. At this place my aunt was married there near a place called NEKE. She had invited them to her house to pick whatever food they could because children were starving. Indeed they went. However, they never came back, actually only elderly women that your dad left to tell the story. You go and ask where NYIRAMITSINDO used to stay. She is the one who told the story of how your father’s men came and besieged my aunt’s home. They were 11 RPF soldiers full of hate determined to make me an orphan forever. It was around 3pm when your dad’s men entered my aunt’s home carried AGAFUNI. They killed everybody in that home but NYIRAMITSINDO. My brother MIGISHA (Blessings) and my sister AKIZANYE did not live to see this day, simply because your dad exists.
 
MY SISTER AKIZANYE ON FACEBOOK SMILING
As you stole the show in Washington DC, and became an overnight socialite smiling next to your dad at Rwandan taxpayers’ expenses one thing came into my mind. My sister AKIZANYE would have celebrated her 21st birthday today. She would be on Facebook just

ANGE KAGAME AND HER FAMILY

posting and sharing with her friends of how much she has enjoyed this day. AKIZANYE would have clicked liked on my comments after writing on her wall a midnight comment saying: “HBD baby girl I am glad to have a sis like you.” However, this has never happened because your dad exists. When I see you growing happily I wonder whether you ever think of other Rwandans who lost their parents because of your dad’s actions. Did your dad tell you that he refused a ceasefire and 40% that Habyarimana’s government had assigned to him and his clique from Uganda? Did your dad tell you that his actions caused a massacre of innocent Tutsis who would have survived and be enjoying life the same way you do? Have he ever confined to you that there are millions of Rwandan babies who were only one year old when your dad shot down the plane carrying the then President Habyarimana Juvenal and his Burundian counterpart Cyprian Ntaryamira? Do you ever ask yourself how your dad barred me from mourning my parents and my siblings AKIZANYE and MIHGISHA leave alone burring them with respect.

As I conclude my letter to Dear Ange, I would like to remind you the following. Rwanda is for Rwandans: Hutus, Tutsis, and Twas but your dad has made our land his own private farm ignoring that all Rwandans have right to it and have right to mourn for their dead. Rwandans

PORTIA MBABAZI, KAREGEYA’S DAUGHTER

know very well without haziness that with your dad’s actions Rwanda is remembered for genocide of which he could have prevented if he did not follow his greedy heart. Rwandan youth are hurt but no one to tell their stories because we fear your dad will come for us as he did to KIZITO MIHIGO and Patrick Karegeya now his daughter Portia Mbabazi Karegeya, 23 would be also celebrating to be next to her dad if your dad never existed. Dear Ange, I am a young Rwandan who has been denied right to have my parents and siblings and my story cut across the board whether you are a Tutsi there are millions of Tutsis who lost their parents because your dad exists, whether it is about Hutus there millions of Hutu kids who cannot afford a smile in this Rwanda simply because your dad exists. Let’s forget about Twas because neither did the previous government give them chance to be proud of themselves nor did your father’s regime. Next time when you go to media to vomit please remember that there are millions of Rwandans that your dad has trampled on that ground.

Source: Karisimbi online

COUP D ETAT 1973. Abishyize hamwe nta kibananira 3 : Zitukwamo nkuru .

kayibanda

Nyakubahwa Grégoire Kayibanda

Reka tubanze tuvuge ivanwa ku butegetsi, ifungwa, urubanza n’iyicwa rya Nyakubahwa Grégoire Kayibanda. Tuzakomeza dusuzuma niba Habyarimana yari afite impamvu zifadika zo guhirika ingoma ya Kayibanda. Hanyuma tuzakurikizaho ifungwa, imanza n’iyicwa ry’abandi.

Umubiligi witwa Baudouin Paternostre de la Mairieu yanditse igitabo cyiza cyane ku buzima bwa Nyakubahwa Grégoire Kayibanda. Mu gifaransa icyo gitabo cyitwa “Pour vous mes frères !” Vie de Grégoire Kayibanda, premier président du Rwanda”. Mu kinyarwanda ni ukuvuga ngo : “Ikigamijwe ni ineza yanyu, Bavandimwe !” Ubuzima bwa Grégoire Kayibanda, perezida wambere w’u Rwanda” (Ed. Pierre Téqui, Paris, 1994). Icyo gitabo ni cyiza cyane, ariko iyo uwacyanditse ageze ku rupfu rwa Nyakubahwa Grégoire Kayibanda, aratangira akaruma agahuha. Bigaragara ko hari ibintu adashaka kuvuga kandi asa n’ubizi. Nangwa na we ariko, ntacurikiranya amagambo ngo agoreke amateka nk’uko uwitwa Omer Marshall abikora mu gitabo cye cyitwa Pleure ô Rwanda bien-aimé,  Omer Marchal Éditeur, 1994, cyangwa Eugène Shimamungu mu gitabo cye  twavuze ubushize cyitwa Juvénal Habyarimana, l’homme assasiné le 6 avril 1994, Ed. Sources du Nil, Lille 2004.

Ku wa 5 Nyakanga 1973 hari hateganijwe ku cyicaro cya buri perefegitura yo mu Rwanda inama y’ishyaka MDR Parmehutu (Congrès préfectoral). Ku murongo w’ibyigwa muri buri perefegitura, hari ugusuzuma icyateje imvururu zari zayogoje u Rwanda guhera mu kwezi kwa Gashyantare kw’uwo mwaka, no kureba niba itegeko nshinga ryaragombaga guhindurwa, perezida Grégoire Kayibanda akaba yakongera kwiyamamariza umwanya wo kuba umukuru w’igihugu, cyangwa niba ibyo byari byanzwe, hakemezwa ko perezida Grégoire Kayibanda acyuye igihe cye. Izi ngingo zombi zari ku muronko w’ibyigwa (hari n’izindi nyinshi) zishobora gutuma buri wese yumva impamvu kudeta yabaye ku wa 5 Nyakanga 1973, ariko ibyo tuzabigarukaho tureba niba Habyalimana yari afite impamvu nyazo zo guhirika ingoma ya perezida Grégoire Kayibanda.

Mu ijoro ry’uwa 4 rishyira uwa 5 Nyakanga 1973, perezida Grégoire Kayibanda yari yicaye iwe i Kigali, arimo ategura disikuru yagombaga kuvuga bukeye mu nama (congrès) ya MDR Parmehutu i Gitarama. Ni bwo rero urugogwe rumugwiriye, kudeta irabaye, afashwe mpiri.  Umufasha we, Verediyana Mukagatare, yari ahari ibyo biba. Kayibanda yamusabye gusanga abana i Gitarama , aranga. Ati “Oya, ndakuguma iruhande kugirango menye iyo bakujyanye”. Nuko rero itsinda ry’abasirikari riyobowe na Léonidas Rusatira ribajyana bombi shishi itabona, amaguru adakora hasi, hamwe n’umwana wabo w’umuhererezi Sylvia wari ukiri uruhinja, kubafungisha ijisho mu kigo cya ISAR Rwerere, komine Cyeru mu cyahoze ari perefegitura ya Ruhengeri. Bahoraga bacunzwe n’abasirikari bagera kuri 15. Benshi muri bo bababaniraga neza, ariko hari n’abandi bubahukaga Kayibanda ndetse bakanamusagarira. Nyuma y’amezi 5 abana n’umugabo we muri ubwo buzima butoroshye, Verediyana yifuje gusanga abana i Gitarama. Yafashe urw’amaguru n’umwana mu mugongo, agenda ibilometero byinshi cyane. Le 22 Ukuboza 1973, nibwo ijipe ya gisilikari yamusanze kuri Base, iramujyana kugera mu rugo rwe i Kavumu (Nyamabuye-Gitarama).

Le 4 Gashyanyare 1974  urukiko rwa gisirikari rushinzwe kuburanisha perezida Grégoire Kayibanda na bagenzi be rwatangiye imirimo yarwo mu nyubakwa y’urukiko rwambere rw’iremezo mu Ruhengeri. Rwari ruyobowe na Majoro Bonaventure Ntibitura. Yari yungirijwe na Komanda Théoneste Lizinde. Joseph Kavaruganda wari usanzwe ari na “Procureur de la république” ni we wari uhagarariye icyo bita mu gifaransa “la partie civile”. Mu gushinja bamwe mu baregwa, yasyaga atanzitse. Gerefiye w’urukiko yari Déogratias Kayibanda wari usanzwe ari “substitut principal” wa “procureur de la république”. Umujyanama w’urwo rukiko yari Maître Nicodème Ruhashyankiko wigishaga amategeko (droit) muri kaminuza nkuru y’u Rwanda.  Abari bashinzwe guhata izo mfungwa ibibazo, bakazikorera amadosiye yashyikirizwaga ubucamanza ni abasirikari bakuru (officiers) : François Burasa ubu uba muri Norvège, Nyamwasa G. na Mutabazi D. Le 26 Kamena 1974, urwo rukiko rwakatiye perezida Grégoire Kayibanda na bagenzi be 7 igihano cy’urupfu. Urukiko rwahereyeko ruvanwaho rutararangira kuburanisha no gusomera abaregwaga bose. Naho inyubakwa izo manza zaberagamo yaje gukongorwa n’inkongi y’umuriro hasigaye igihe gito ngo Bwana Protais Zigiranyirazo, muramu wa perezida Habyarimana, akaba yari perefe wa Ruhengeri igihe cy’izo manza,  ave kuri uwo murimo. N’inyandiko zose zirebana n’izo manza zahiriyemo.

Ku wa 19 Nyakanga 1974 Grégoire Kayibanda yarakomorewe, igihano cye cy’urupfu kiba icyo gufungwa burundu, akomeza ubuzima bwe i Rwerere. Kuva ukwezi kwa Nyakanga 1974 kugeze hagati, Verediyana Mukagatare yatangiye kugaragaza intege ke cyane, ashegeshwe n’ibyamubayeho byose kuva le 5 Nyakanga 1973, ariko cyane cyane n’uko umugabo we yari amaze gukatirwa urwo gupfa. Le 11 Nzeri 1974 Grégoire yimuriwe iwe mu rugo kugirango amube hafi. Yaje kwitaba Imana le 13 Ukwakira 1974. Leta yategetse ko hatagira umuntu n’umwe umusabira misa, haba i Kabgayi, haba n’ahandi hantu aho ari ho hose mu Rwanda. Uwakongera uyu mubyeyi Verdiyana Mukagatare ku rutonde rw’abishwe n’abakoze kudeta yo ku wa 5 Nyakanga 1973 mu Rwanda ntiyaba abeshye.

Nyuma y’urupfu rw’umugore we, imibereho ya Grégoire Kayibanda yarushijeho kuba inzira y’umusaraba. Inzu ye yari ifite isuku, bitewe ahanini n’ubwitange bwa nyirabukwe wari ugeze mu zabukuru, akita no ku mirima no ku rutoke rw’umukwe we. Hari n’umusaza wateguraga ibiribwa, akabizana mu rugo hamwe n’inkwi zo kubiteka. Abaturanyi bazaga guhinga imirima ye, bakanamuganirizaho gato. Le 6 Ukwakira 1976 abo bantu bose babujijwe kuzongera kuhakandagiza ikirenge, ahubwo Grégoire Kayibanda ahatwa ibibazo bamubaza ibyo yaganiraga n’abo bantu n’ibyo babaga baje gukora.

Le 27 Ugushyingo 1976 yasuwe ku buryo butunguranye na Komanda Elie Sagatwa, muramu wa perezida Habyarimana, akaba n’umunyamabanga we wihariye kandi uhoraho (secrétaire particulier et permanent). Baganiriye nk’isaha yose. Le 2 Ukuboza 1976 nyuma ya saa sita, Sagatwa yongeye kumusura, ndetse amujyana kuramutsa se na nyina. Uwo mugoroba Kayibanda yamaranye n’ababyeyi be iminota 20 gusa. Le 14 Ukuboza 1976 isaa tatu n’igice za mu gitondo (09h00), Grégoire Kayibanda yatangiye gutaka avuga ko ababara ahagana ku mutima. Umuganga uvuye ku bitaro by’i Kabgayi yamugezeho saa moya za niumugoroba (19h00). Yasubiriwe nijoro, le 15 Ukuboza 1976  aba avuyemo umwuka.

Yishwe n’iki mu by’ukuri ?

Nyakubahwa perezida Grégoire Kayibanda yahotowe na Komanda Elie Sagatwa, ariko ubwo nawe yari afite uwamutumye cyangwa abamutumye. Jean Shyirambere Barahinyura yabyanditse mu w’1988 muri cya gitabo cye twavugaga ubushize. Nyuma ariko umwe mu babigazeho n’undi umwe mu bafashije Sagatwa gukora iryo shyano begereye umushakashatsi Mwalimu Bonaventure Mureme Kubwimana, babimubwira neza. Mu by’ukuri, igihe cyose Sagatwa yajyaga gusura Grégoire Kayibanda, yabaga agiye gusuzuma uko intege ze zikomeza kugenda ziba nke, ku buryo abishatse yamuniga batabanje kugugurana.

Ubuhamya bwa Liyetona Mutabaruka uko bwanditswe na Bonaventure Mureme K.

Liyetona Mutabaruka uvuka i Byumba yari umusirikari mukuru wo mu itsinda (promotion) rya 10 ry’abanyeshuri bo mu ishuri rikuru rya gisirikari i Kigali. Mu w’1975 yategekaga ikigo cya gisilikali cya Gitarama. Ni we rero wari ushinzwe kurinda imfungwa idasanzwe : perezida Grégoire Kayibanda. Umunsi umwe, Komanda Elie Sagatwa yaje kumusura, amusaba kwica uwo “mugororwa”. Mutabaruka yagize ubwoba, asaba ko bamuha igihe cyo kubitekerezaho. Yagiye kugisha inama Bwana Fulgence Seminega nawe wavukaga i Byumba, icyo gihe akaba yarategekaga urukiko rw’ikirenga. Seminega yumvise neza igihirahiro uwo musirikari arimo, aramubwira ati : “Genda ubwire Sagatwa aguhe inyandiko irimo iryo tegeko ko ugomba kwica Kayibanda”. Sagatwa agarutse, Mutabaruka yamusabye iyo nyandiko. Sagatwa yaramubwiye ati : “nsubiye i Kigali, nzagaruka nyikuzaniye”. Ntiyigeze agaruka, ahubwo Mutabaruka nawe yimuriwe i Kigali, asimburwa i Gitarama na liyetona Papias Kanyandekwe. Nyuma yaho gato, inkuru iba kimomo ngo Grégoire Kayibanda yitabye Imana. Kuva icyo gihe, izamurwa rya Mutabaruka mu mapeta ryaragoranye cyane. Yaradindizwaga, abari kumwe nawe bakamusiga, abari inyumaye bakamucaho.

Ubuhamya bwa Kaporali Giti uko bwanditswe na Bonaventure Mureme K.

“Giti” ni umukaporali nawe uvuka i Byumba wanze ko amazina nyakuri atangazwa, nuko rero Mwalimu Bonaventure amuhimba irya “Giti”. Giti yabaga mu kigo cya gisilikali cya Gitarama. Yari mu itsinda rishinzwe kurinda inzu ya Kayibanda le 15 Ukuboza 1976, umunsi Sagatwa aza akamuniga, hanyuma Giti n’abari kumwe nawe bakamuhorahoza bamunyukanyuka, bamuvuna imbavu. N’ikimenyimenyi, bafunzwe bya nyirarureshwa, nyuma baza gufungurwa bidatinze, ndetse buri wese ahabwa umushahara we w’imyaka 2, hanyuma birukanwa mu gisirikari, buri wese acirwa muri komini ye kavukire. Giti yaje kuba umuzamu ahantu umuzungu w’umubiligi yubakaga amazu muri komini avukamo. Iby’uko yagize uruhare mu kwica Grégoire Kayibanda yarabivugaga kugirango bimuvemo kugirango yumve nawe yagira amahoro mu mutimanama we.

Ishyingurwa rya nyakubahwa perezida Grégoire Kayibanda

Nyakubahwa perezida Grégoire Kayibanda yashyinguwe le 15 Ukuboza 1976 isaa cyenda n’igice iwe mu rugo iruhande rw’aho umufasha we yari yarashyinguwe . Yashyinguwe na Musenyeri André Perraudin, akikijwe na Musenyeri Aloys Bigirumwami, Musenyeri Jean Baptiste Gahamanyi, Musenyeri Phocas Nikwigize, Musenyeri Joseph Sibomana na padiri Massion. Mu bana 8 hari  6 ,  hari kandi abantu benshi bo mu muryango we n’abaturanyi, hakaba kandi Komanda Elie Sagatwa na Liyetona Papias Kanyandekwe n’abasirikari bagera kuri 20 bo mu kigo cya gisirikari cya Gitarama. Intego ya Kayibanda, ari nayo yanditse ku mva mu rulimi rw’ikilatini yari : “Libertatem filorum Dei”. Mu gifaransa bivuga ngo : “Liberté des enfants de Dieu”. Mu kinyarwanda ni “Ukwishyira ukizana kw’abana b’Imana”.

Ikindi gitabo ubishoboye yasoma kugirango acengere kurushaho ibi turiho tuganira muri iyi minsi ni icya Eugène Ndahayo, mwene Claver Ndahayo nawe wahitanywe n’ubu bwicanyi. Icyo gitabo cyitwa Rwanda – Le dessous des cartes, Ed. L’Harmattan, Paris, 2001. Nk’uko twabivuze dutangira, ubutaha tuzarebera hamwe niba Habyarimana yari afite impamvu zifatika zo guhirika ingoma ya Kayibanda, twibaze kandi icyatumye yicanwa n’abafasha be benshi cyane.

 

BIRACYAZA 

Musemakweli Jean de Dieu

 

Umwarimu wo gukata kawa Bwana Tom Ndahiro aragenzwa n’iki?

11
  Kawa: igihingwa Tom yari ashinzwe kwitaho ngo gitange umusaruro

Ubusanzwe Tom Ndahiro ni umwarimu wo gufata neza igihingwa cya kawa umwe mubo tuzi ku kazina ka moniteri agiri (moniteur agricole). Nyuma y’aho FPR ifatiye ubutegetsi imaze kwararika ingogo amagana atagira ingano, Tom Ndahiro ubu yitabajwe na FPR ngo abe umujyanama wa Paul Kagame kubera umutima w’ubugome yagaragaje ko afitiye Abanyarwanda cyane cyane abo mu bwoko bw’abahutu n’abandi batavuga rumwe n’ingoma mpotozi iyobowe n’agatsiko sajya.

Mu gushishikarira  ibyo yita akazi ke, Tom Ndahiro ntacyo asiga inyuma ari imvugo nyandagazi, ibitutsi byeruye ariko cyane cyane byose akabikorana ikinyoma n’ubugome bwarenze urugero.

Kuva itariki ya 28 Mutarama 2013 Abanyarwanda b’ikubitiro bamaze guhurira i Paris bagafata icyemezo cyo gushinga ishyaka ISHEMA, Tom Ndahiro yahiye ubwoba maze si ukuvugishwa karahava. Yahise asohora inyandiko yise Hutu power mu birindiro i Paris aho yemeza ko Ishema party ari CDR (Coalition pour la Défence de la Republique) naho Padiri Thomas Nahimana umuyobozi w’ishyaka ISHEMA akaba ari Martin Bucyana, umuyobozi wa CDR wishwe na FPR yiyoberanyije mu baturage.  Nyamara ibi byose abyandika yirengagije nkana amatwara n’amahame y’ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda.

Mu nyandiko aheruka gusohora kuwa 1 Kanama 2014, Moniteri Tom noneho aravuga ko ISHEMA party rishyigikiye FDLR kandi rikaba ryibona muri guverinoma y’abatabazi. Iyo nyandiko yayise “Abo muri ISHEMA Party bashyigikiye FDLR Kandi Bakibona Muri Guverinoma ya Kambanda na Sindikubwabo”.

Kubera ko nabonye Tom avangavanga ibintu ndetse agashaka no kumvugira ibyo ntavuze( mu bwenge bwe ko buciriritse), nifuje kongera gusobanurira abasomyi.

  1. Gahunda z’ISHEMA zirasobanutse

Mu itangazo rishinga ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda twakoreye i Paris kuwa 28 Mutarama 2013, igika cya gatatu cy’ibyemezo kigira kiti:

“Dushyize imbere inzira y’amahoro kuko ariyo idasesa amaraso y’inzirakarengane kandi ikubahiriza uburenganzira bw’ikiremwamuntu”.

Naho mu gika cya kane dusobanura amatsinda ane y’abenegihugu akeneye kwitabwaho mu maguru mashya kuko babangamiwe kurusha abandi Banyarwanda. Ayo matsinda ni aya:

  1. Urubyiruko rw’abashomeri
  2. Abarimu batereranywe n’abanyeshuri bahinduwe ibicibwa
  3. Impunzi zihora zicundwaho ay’ikoba
  4. Abarenganyijwe n’inkiko z’agatsiko ka FPR.

Kuba twarahisemo inzira y’amahoro bisobanuye ko tutazashinga umutwe w’ingabo zo gutera igihugu ko ahubwo tuzagerageza inzira z’ibiganiro. Ni muri urwo rwego Ishyaka ISHEMA ryakwishimira kandi rigashyigikira icyemezo cy’umutwe uwo ari wo wose twabyumva kimwe. Ibyo Tom avuga ngo “Chaste Gahunde agaragaza ko bakorana kandi bashigikiye FDLR n’ibyayo byose” nayobewe aho yabikomoye. Cyakora sinabura no kwibutsa ko itegekonshinga u Rwanda rugenderaho mu ngingo yaryo ya 53 rigira riti:

“Abanyarwanda bafite uburenganzira bwo kujya mu mitwe ya politiki bihitiyemo cyangwa ubwo kutayijyamo. Nta Munyarwanda ushobora gukorerwa ivangura ku mpamvu z’uko ari mu mutwe wa politiki uyu n’uyu cyangwa ko nta mutwe wa politiki arimo”.

Bigaragarira buri wese ko muri politiki ya opposition harimo imirongo ibiri y’uburyo abantu bumva byahinduka mu Rwanda.

Umurongo wa mbere ni uw’abasanga intambara itari ngombwa ahubwo hageragezwa ibiganiro byakwanga abanyarwanda bagahagurukira rimwe bakanga ubutegetsi binyuze muri non violence active maze byaba ngombwa tugahagurutsa Revolisiyo ya rubanda. Uyu murongo ni wo ISHEMA party ryahisemo.

Umurongo wakabiri ni uw’abasanga hategurwa intambara maze u Rwanda rukabohozwa ku mbaraga za gisirikare. Hari andi amashyaka wenda asanga ibi bihwitse. Ni uburenganzira bwabo bwo kubibona gutyo.

Cyakora hari n’abatekereza uko iyo mirongo yombi yahuzwa.

  1. Ku bijyanye na Leta y’Abatabazi

Uretse abantu bumva ko bari hejuru y’amategeko (lawless) nka moniteri Tom, ntawe utazi ko kugeza ubu u Rwanda rwagize aba perezida batandatu kuva rwabona ubwigenge. Perezida Dominiko Mbonyumutwa yagiyeho atowe n’abahagarariye abaturage bari bateraniye mu nama yabereye i Gitarama ku itariki twibukana icyubahiro yo kuwa 28 Mutarama 1961. Binyuze mu matora, Perezida Grégoire Kayibanda yasimbuye Mbonyumutwa ku itariki ya 26 Ukwakira 1961.

Kayibanda yaje kuvanwa ku butegetsi na General Major Juvenal Habyarimana muri coup d’etat yo muri 1973. Nyuma yaho Kayibanda yaje kwicwa mu buryo bugayitse cyane. Nyuma ya coup d’etat habaye amatora maze Habyarimana aratorwa arayobora kugeza mu mwaka wa 1994 aho yiciwe mu ndege arimo ashyikirana na FPR Tom Ndahiro abereye umuvugizi. Twibutse ko ibimenyetso byinshi byagaragaje ko FPR ariyo yahanuye indege yari itwaye Habyarimana kugira ngo yifatire ubutegetsi.

Hakurikijwe itegeko nshinga ry’u Rwanda Dr Sindikubwabo Theodore nk’umuyobozi w’inteko ishinga amategeko (Conseil National Pour le Development) yabaye perezida w’agateganyo yinjira atyo mu mubare w’abayoboye u Rwanda.

Bitewe n’uko FPR yari yubuye imirwano imaze umujyi wa Kigali, kandi ku kagambane ka Romeo Dallaire ingabo z’u Rwanda zari zarambuwe intwaro,  Sindikubwabo yise guverinoma ye Leta y’Abatabazi bifuzaga gutabara igihugu. Kuba batarabishoboye si uko wenda batabishakaga.

Bizimungu Pasteri yabaye perezida wa gatanu w’ u Rwanda FPR imaze gufata ubutegetsi asimburwa na Kagame nyuma yo kwegura.

Uburyo Sindikubwabo na leta ye bagiyeho bikurikije itegeko nshinga ryatowe n’Abanyarwanda (natwe turi Abanyarwanda). Ni ukuvuga ko iyo leta yari iy’Abanyarwanda. Ni ukuvuga ko uwarwanyije iyo leta yarwanyije Abanyarwanda. Uwakuyeho iyo leta yakuyeho Abanyarwanda, wenda wasanga ari na yo mpamvu ama miliyoni y’Abanyarwanda yifatiye iy’ubuhungiro!

  1. Umwera uturutse ibukuru ukwira hose

Uwashaka ntiyagaya Tom Ndahiro cyane ahubwo uwamuhaye ijambo niwe ukwiye gutanga ibisobanuro. Nta gihe na kimwe Perezida Paul Kagame yigeze ashyigikira uburenganzira bwo gukora amashyirahamwe ya politiki atavuga rumwe na we. Buri gihe iyo habaye umutwe ugaragaza ko ushobora kumuhirika, Kagame ahita asohora amaturufu amufasha kuwigizayo. Ni muri urwo rwego hagiyeho amategeko adasobanutse ariko afite icyo agamije gisobanutse. Icyo nta kindi ni uguhinda uwo ari we wese washaka guharanira ko mu Rwanda haba impinduka ziha ijambo umwenegihugu akishyira akizana, akihitiramo abamuyobora bitari bya bindi bya “tora aha”.

Mu mwaka wa 2001 uwari perezida Bwana Bizimungu Pasteur yeguye ku mirimo ye avuga ko adashobora gukorana n’abantu batubahiriza amategeko. Yahise ashaka uburyo bwo gushyiraho ishyaka rya politiki aza kubifungirwa ngo yari agiye guhungabanya ubusugire bw’igihugu. Niyitegeka Theoneste yarafashwe arafungwa ngo ni uko yashatse kwiyamamariza kuba perezida wa repubulika. Mushayidi Deo, Ingabire Victoire na Bernard Ntaganda bose barafunzwe ku byaha by’ibihimbano kuko bagaragaje ko bashaka gutanga umusanzu wabo ngo u Rwanda rugere ku miyoborere myiza. Tom Ndahiro ni umwe mu mizindaro Paul Kagame akoresha ngo abatavuga rumwe na we bagirirwe nabi.

  1. Umwanzuro:Tom agamije iki koko?

Mu ndirimbo ihebuje yitwa “Rata Siyoni umugaba”, hari interuro nziza cyane igira iti “Hirya y’ibigaragara, shaka ukuri bishushanya…”.

Ntimugire ngo ibyo Tom Ndahiro arimo ntabizi. Kagame noneho yateye indi ntambwe ikomeye aho yahamagariye abambari be kwica abatavuga rumwe na leta, ndetse atanga itegeko ryo kurasa abantu ku manywa y’ihangu.  Icyo Tom ashaka ni uguhumbahumba ABATARIPFANA bakorera mu Rwanda maze bakaraswa ku manywa y’ihangu. Icyo Tom agamije ni ugukora urutonde rw’abantu, abavandimwe n’ababyeyi babo bakirukanwa ku mirimo ngo kuko bakorana n’ISHEMA cyangwa bakaba ibyitso by’uwo yita umwanzi. Nyamara Tom Ndahiro ashatse yatuza kuko  gukomeza kwikorereza Abanyarwanda ari ubwenge bukeya cyane. Ukuri ntikujya gutsindwa.

Turasaba Abataripfana bose aho bari n’Abanyarwanda muri rusange gukomeza kwamaganira kure ingoma ya Paul Kagame, ntibaterwe ubwoba n’abambari bayo bose harimo n’uyu munyamakawa wigize umusesenguzi w’akataraboneka.

 

Muhorane Ukuri, Ubutwari no Gusaranganya.

Chaste Gahunde

Umunyamabanga nshingwabikorwa

ISHEMA Party

COUP D’ETAT 1973 . Abishyize hamwe ntakibananira : Amakimbirane hagati y’Abakiga n’Abanyenduga.

Bamwe muri ba Camarades du 5 juillet 1973

 

Burya ibihugu byateye imbere mu majyambere biba byarakataje koko, kandi ngo “Utazi ubwenge ashima ubwe”. No mu Budage, abaturage bo mu ntara ya Baviyeri (Bavière) bumva hari icyo barusha abo muri Hamburu (Hambourg) kandi bakabasuzugura koko. Mu Butaliyani, abo mu majyaruguru  (Milan, Padania) bumva baruta abo mu majyepfo (Reggio Calabria, Sicile). Mu Bubiligi ho, ntawavuga iby’Abafalama (Flammands) n’Abawalo (Wallons). No mu bindi bihugu byinshi byateye imbere mu majyambere, usanga amakimbirane n’ukwishongora kwa bamwe guhari. Nyamara buri wese agerageza kwubahiriza uburenganzira bw’undi, hakaba amashyirahamwe n’amashyaka ya politiki bahuriramo, buri wese agatanga umuganda we kugirango batsinde, ibyo gucagagurana bakabyibagirwa burundu.

Ibyo mu Rwanda byo birenze urugero, nta n’ahandi wabisanga. Ntahandi wasanga baramaranye nk’uko Abatutsi (Abanyiginya n’Abega) bamaranye ku Rucunshu mu w’1896, cyangwa nk’uko Abakiga bo majyaruguru y’u Rwanda bakindaguye Abanyenduga nyuma ya kudeta yo ku wa 5 Nyakanga 1973, kandi bose ari Abahutu. Ni aho hakomotse ikintu kimeze nk’inzigo gituma kugeza n’uyu munsi Abakiga n’Abanyanduga batabasha guhuriza ingufu zabo hamwe, kandi bose batsikamiwe n’ingoma mbi ya Kagame na FPR, kandi bose bifuza kuyigobotora. Nyamara, bashyize ingufu zabo hamwe, babigeraho vuba. Mbere yo kugira icyo tuvuga kuri ayo makimbirane, reka tubanze tubahe urutonde rw’abazize ayo mahano, buri wese afate umunota nibura 1 wo guhagarika ibyo yariho akora byose, ahaguruke, abazirikane, abasabire kandi asabire n’u Rwanda.

1.   Kayibanda Grégoire (Nyamabuye, Gitarama)

2.   Minani Frodouald (Nyabikenke, Gitarama)

3.   Nzanana Fidèle (Kivumu, Kibuye)

4.   Harelimana Gaspard (Runda,Gitarama)

5.   Munyaneza Augustin (Musambira, Gitarama)

6.   Gasamunyiga Melchior (Nyakizu, Butare)

7.   Hodari Alype (Masango, Gitarama)

8.   Kapiteni Bizimana André (Masango, Gitarama)

9.   Kapiteni Habimana Siridion (Mata, Gikongoro)

10.  Kapiteni Nyamwasa Gallican (Nyaruhengeri, Butare)

11.  Komanda Zihinjishi Oscar (Bwakira, Kibuye)

12.  Niyonzima Maximillien (Nyamabuye, Gitarama)

13.  Kanakuze Omar (Nyamabuye, Gitarama)

14.  Kanani Aminadab (Tambwe, Gitarama)

15.  Ntirushwa Siridion (Kigembe, Butare)

16.  Ntarikure Elie (Tambwe, Gitarama)

17.  Ndahayo Claver (Nyamabuye, Gitarama)

18.  Munyandamtsa Philippe (Masango, Gitarama)

19.  Turatsinze Désiré (Masango, Gitarama)

20.  Madamazela Kabarenzi Agnès (Masango, Gitarama)

21.  Gakire Jean (Masango) Gitarama

22.  Kalisa Narcisse (Masango, Gitarama)

23.  Kaberuka Emmanuel (Nyamabuye, Gitarama)

24.  Mbarubukeye Athanase (Kigoma,Gitarama)

25.  Muvunankiko Gérard (Nyabikenke, Gitarama)

26.  Misago Mathias (Mbazi, Butare)

27.  Shumbusho François (Nyamabuye, Gitarama)

28.  Ugirashebuja Jean-Eric (Masango, Gitarama)

29.  Bizindoli Louis (Nyabikenke, Gitarama)

30.  Mivumbi Damien (Mukingi, Gitarama)

31.  Nahimana Stanislas (Kayenzi, Gitarama)

32.  Liyetona Mbaraga Augstin (Nyakabanda, Gitarama)

33.  Nyilibakwe Godefroid (Mushubati, Gitarama)

34.  Ntaganzwa Alexandre (Kayenzi, Gitarama)

35.  Sebagabo Athanase (Masango, Gitarama)

36.  Liyetona Muganimfura Aphias (Gitarama)

37.  Ajida Bizimana Isaie (Gitarama)

38.  Ajida Habimana Mathias (Gitarama)

39.  Ajida Nkurunziza Cyprien (Gikongoro)

40.  Gakwaya Jean Claude (Butare)

41.  Ndandali Gaspard (Gitarama)

42.  Twagirayezu Aloys (Gitarama)

43.  Niyibizi Canisius (Gitarama)

44.  Musabe Jules-Simon (Kibungo)

45.  Komanda Niyoyita (Gitarama)

46.  Komanda Bisabo Aloys (Gitarama)

47.  Twagirayezu Epimaque

48.  Nyabuhene Fidèle

49.  Ndutiye Faustin

50.  Mporanyi Prosper

51.  Semanyenzi Alfred

52.  Twagirimana Boniface

53.  Bitsinduka Alphonse

54.  Ndakebuka Godefroid

55.  Nsanzinshuti David

56.  Kabandana Pierre-Célestin

 

Uru ni urutonde rw’agateganyo. Nta gushidikanya ko hari n’abandi. Uwifuza kumenya akaga aba bantu b’inzirakarengane bahuye nako, agashaka no kumenya urupfu bapfuye yashakira he ? Yakwegera abantu bamwe na bamwe babizi neza, atari ukuvuga ko babigizemo uruhare. Hari Abasangiragendo bo ku 5 Nyakanga 1973 (Camarades du 5 juillet 1973) bakiriho (Ntibitura, Serubuga, Gahimano…). Hari kandi Koloneli Gasake wategekaga igombaniro y’ibimodoka by’intambara (division blindés) akaba n’inshuti magara-ntusige ya Habyarimana, jenerali Rusatira wayoboye itsinda ryangiye gufungira Kayibanda i Rwerere, umurindagereza Burasa n’abandi benshi.

Ubishoboye kandi yasoma ibitabo bikurikira by’ingenzi :

 

1.Barahinyura Shyirambere Jean, 1973-1988 Le général-major Habyalimana, quinze de tyrannie et de tartufferie au Rwanda, Ed. Izuba, Frankfurt/Main, 1988.

2.Eugène Shimamungu, Juvénal Habyarimana, l’homme assasiné le 6 avril 1994, Ed. Sources du Nil, Lille 2004.

3.Pierre-Célestin Kabanda, Rwanda. L’idéal des pionniers. Les hommes qui ont fait la différence, Ed. Sources du Nil, Lille, 2012.

4.Bonaventure Mureme K., Manuel de sociologie politique rwandaise approfondie. La spirale de la violence rwandaise, Tome 2, Ed. L’Harmattan, Paris, 2014.

 

BIRACYAZA …

 

Musemakweli Jean de Dieu

Moniteri Tom Ndahiro aragenzwa no gucisha umutwe abo yita ko bashyigikiye FDLR

téléchargement (1)

 

 

Iyo umukangurambaga wo gukata kawa yigize umusesenguzi, biba bigeze uwa Ndabaga

Nimwisomere inyandiko umukangurambaga w’ubuhinzi bwa Kawa Tom Ndahiro yasohoye mu kinyamakuru cye. Tuzamusubiza mu gihe kitarambiranye tunagaragaze umugambi wihishe inyuma yabyo. Tubibutse ko uyu Tom Ndahiro ari umujyanama mu itumanaho wa Perezida Pahulo Kagame! Genda Rwanda warakubititse!!!

Abo muri ISHEMA Party bashyigikiye FDLR Kandi Bakibona Muri Guverinoma ya Kambanda na Sindikubwabo

Na: Tom Ndahiro

Mu nyandiko yanjye ya nyuma mbere y’iyi nashoje nibutsa ko kurwanya ingengabitekerezo ya jenoside ari inshingano ya twese, cyane cyane duhabwa n’Itegeko-Nshinga tugenderaho ubu.

Wabona iyo nyandiko aha: Ingengabitekerezo ya Jenoside ya Mbere y’1994 BBC-Gahuzamiryango Iyigejeje mu 2014

N’ubwo kurwanya icyo cyago ari inshingano ya buri muntu wese kw’isi utari umujenosideri. N’ubwo hari inzego za leta zibifite mu nshingano zazo, ariko no ku munyarwanda wundi, ni inshingano tugomba kudatezukaho mu rwego rwo kurengera igihugu, gukingira no kurengera abajyambere b’igihugu.

Kugirango bigerweho neza, ni uko habaho kwiyumvisha ko abafite iyo ngengabitekerezo bahari kandi bageze aho batihishira. Ingero ziri mu nyandiko zikurikirwa n’iyi zinerekana abagicana n’abacyenyegeza umuriro w’urwango.

Abakwiza iyo ngengabitekerezo barakorana

Ikoranabuhanga ryorohereje abakwiza ingengabitekerezo yo kurengera icyaha cya jenoside. Ariko kandi iryo terambere rinafasha kumenya vuba abafite ibyo bitekerezo abo ari bo n’aho bari.

Iryo terambere rifasha cyane kumenya uburyo abafite ingengabitekerezo ya jenoside bakora n’uburyo bakorana.

Ishingiro ry’inyandiko z’ubushize zakomotse ku kiganiro cy’Imvo n’Imvano cyo ku wa 12 Nyakanga uyu mwaka.

Umuyobozi w’icyo kiganiro Ally Yusuf Mugenzi yivuyemo. Yivamo yivugira, anashyigikiwe n’abatumirwa be nka Joseph Matata. N’abandi bahuje twarabavuze uhereye mu myiteguro ya jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.

Si abo gusa. Ni urusobe rw’abantu bavuga bimwe, batavugira hamwe gusa. Ujya ku murongo wa Internet ugasanga nka radiyo yitwa Inyabutatu iramamaza indi miyoboro y’urwango nka The Rwandan, Ikaze iwacu, BBC-Gahuzamiryango, Radiyo Ijwi rya Amerika (VOA) etc..

Ku wa 28 Mata 2014 urubuga Ikaze Iwacu rwasohoye inyandiko y’impuzabugome y’uwitwa/uwiyita Samuel Lyarahoze uvuga ko hari abantu bibeshya ku bijyanye na jenoside yakorewe Abatutsi.

Iyo nyandiko yayise ‘Bernard Lugan et Serge Dupuis se trompent fort: le genocide des tutsis etait bel et bien planifie avant cette date fatale.

N’ubwo umwe muri abo bagabo, Bernard Lugan adafite ibitekerezo biri kure cyane y’ibya Lyarahoze ni Joseph Matata wuzuye.

Ntangazwa ko Lyarahoze atari mubahamagarwa mu biganiro na Ally Yusuf Mugenzi, Felin Gakwaya na Noel Karekezi.

Cyakora biranashoboka ko bavugira kuri ayo maradiyo bitwa andi mazina nkuko abantu babihwihwisa.

Muri iyo nyandiko mvuga, Samuel Lyarahoze nawe yemeza ko Abatutsi aribo bagize uruhare rukomeye mu iyicwa ry’Abatutsi muri jenoside.  Ati “De plus grave, nous savons aujourd’hui que les hommes de Paul Kagame ont participé activement à l’extermination des tutsi grâce aux fugitifs de ce mouvement, le FPR.”

Icyo gitekerezo ahuriyeho na Joseph Matata n’Imvo n’Imvano, nawe agishimangira avuga ko ari impamo, ndetse akabona n’abo atwerera iyo mpuzabugome. Ngo hari ishyaka rya politiki ry’Abatutsi rifite amazina y’ababikoze.

Ati ‘Le parti politique tutsi RPRK qui soutient le retour du mwami Kigeli V Ndahindurwa vient même de produire une liste  nominative de certains militaires infiltrés au sein des Interahamwe par Paul Kagamé pour inciter, pousser, encourager et “chauffer” les jeunes hutus désœuvrés à commettre ce crime abominable, le génocide.

Abantu biyita amazina bakunda kugenura. Iyo umuntu yiyita “Lyarahoze” aba avuga ijambo. Ukurikije ibyo yandika kuri internet iryo zina rirabisobanura. Avuga ibisanzwe bivugwa. Ni ukuvuga ngo kwitwa Lyarahoze ni ukugenura ko nta gishya avuga kitahozeho.

Lyarahoze bararikomeza

Urubuga ‘Ikaze iwacu’ rwongeye gusohora inyandiko ya Samuel Lyarahoze yavugishije benshi muri bagenzi be bahuje ingengabitekerezo ya jenoside cyakora bagatandukanywa no kurwanira ISHEMA.

Iyo nyandiko yo kuwa 27 Nyakanga yanengaga abadashyigikira FDLR yayise ‘Ibigarasha n’ibihutu by’inda nini yataye ku gasi nibareke Kagame yitegekere.’ Icyo gitekerezo nacyo ni LYARAHOZE kuko inkomoko yaryo ari mu ndirimbo za Simon Bikindi INTABAZA n’AKABYUTSO.

Muri izo ndirimbo Bikindi atongera Abahutu ko yanga Abahutu b’inda nini… Abaziza gusa ko badashyigikiye umugambi wo kurimbura Abatutsi.

Kuba Umuhutu ukaba muri FPR ni icyaha gikomeye ku bantu bazonzwe n’ingengabitekerezo ya jenoside.

Mu bisubizo bya bamwe urabyumva. Urugero ni uwitwa Chaste Gahunde akaba n’Umunyamabanga nshingwabikorwa w’icyitwa ISHEMA Party, yashubije Lyarahoze.

Mu gisubizo cye ariko nawe yivamo nka Ally Yusuf Mugenzi.

Chaste Gahunde agaragaza ko bakorana kandi bashyigikiye FDLR n’ibyayo byose.  Ahera ku gitekerezo kucyatumye FDLR ibaho anamagana abarambirwa no kubona ibyo bashaka batabigeraho vuba.

Gahunde ati “Kubera ko twasohotse mu gihugu twibwira ko ari repli tactique y’akanya gatoya none imyaka ikaba ibaye myinshi, hari abakunze kwijujuta no kwinubira ibibi byatubayeho ndetse rimwe na rimwe ugasanga bamwe babishyize ku mutwe w’abandi, agahinda kakaduherana kugeza aho twigumira mu marangamutima kandi adashobora kutugeza aho twifuza kugera, ndavuga kugira igihugu gifite demokarasi n’imiyoborere inogeye rubanda.”

Aha rubanda aba avuga byumvikane ko aba atavugira abanyarwanda muri rusange. Aba avuga Abahutu cyane abafite ingengabitekerezo ya jenoside.

Mu nyandiko urasoma ugasanga asa n’uwarize agahogora ngo “…birababaje kubona FDLR ikomeje kugira isura y’abicanyi yahawe na leta y’u Rwanda bigahabwa umugisha n’ibihugu by’isi yose.”

Agasobanura ko ibyo “kubisubiramo” atari uko “yanze FDLR,” ngo ahubwo “uguhumura amaso abantu kugira ngo dushakire (bo) hamwe undi muti watuma ikibazo cya FDLR gikemuka.”

Agasoza agira ati “Ni muri urwo rwego Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda rigira riti ‘hari ubundi buryo FDLR yafashwa.”

Avuga ko FDLR ariyo yamenye umukino ubu ngo ikaba igaragaza ko yatanze intwaro ariko ariyo izi neza ko izafasha “abaturage bagakora revolisiyo.” Ibuka 1959!

Chaste Gahunde akavuga ko ngo “hari benshi mu Banyarwanda bafata FDLR nk’umucunguzi rukumbi cyangwa se Messiah utegerejwe.” Messiah ni “Umukiza” nka Musa n’abandi nk’abo bavugwa muri Bibiliya.

Kumenya FDLR icyo ari cyo n’icyo iharanira soma: Ingengabitekerezo irigishwa ntivukanwa

Gahunde ababazwa cyane ni uko “FDLR ifite icyasha cyo kuba yarakoze jenoside y’Abatutsi mu Rwanda.” Agashengurwa n’agahinda iyo yibutse ko ngo kubihindura “bigoye cyane” ngo kubera “inyungu z’ibihugu bikomeye nk’Ubwongereza, Israel na Leta zunze ubumwe z’Amerika tutaretse n’ibihugu bya Afurika bimwe na bimwe.”

Ibihugu bitavuzwe muri icyo kiganiro harimo Ubufaransa. Igihe cyose, abajenosideri n’inshuti zabo nta gihe na kimwe uzumva bavuga icyo gihugu cyayobowe na Francois Mitterrand. Impamvu irumvikana.

Ku bantu bagize ako gatsiko kiyita Ishema Party riyoborwa n’umupadiri wa diyosezi ya Cyangugu, Thomas Nahimana, jenoside yakorewe Abatutsi si ikibazo. Ikibazo ni uko hari ababyemera ndetse babyamagana.

Usoma niyibaze uyu gahunde uvuga ngo “Buriya hari ikintu abantu bakomeje kuzira kuva aho FPR ituvudukanye ikatwambura igihugu.” Uwo FPR yavudukanye isi yose iramuzi.

Ni havudukanywe guverinoma yakoze jenoside. Iva i Kigali yimukira i Murambi ha Gitarama iba iminsi mike ku Gisenyi mbere y’uko bohoha basize bakoze ishyano mu gihugu.

Ubu se abo mu “ISHEMA Party” bazahakana ko baharanira inyungu z’abajenosideri kandi Umunyamabanga nshingwabikorwa wabo abyiyemerera?

N’ubundi mu nyandiko n’ibiganiro byabo biragaragara, ariko ntibari bemera ku mugaragaro isano yabo na Guverinoma ya Kambanda na Sindikubwabo nkuko babigenje ubu.  Arakoze cyane Chaste GAHUNDE gutanga amakuru.

Chaste Gahunde aburanira abajenosideri n’amarangamutima menshi. “Kuba Obama bamwise inguge nta ngaruka bimugiraho. Ni yo mpamvu nta n’icyo yirirwa abikoraho. Ariko urugero kwita FDLR abicanyi biyigiraho ingaruka nyinshi cyane kuko ihita ikomanyirizwa mu rwego mpuzamahanga.” Abanyamerika baziburanira aho abicanyi bigereranya n’umuyobozi w’icyo gihugu.

Biracyaza…