Politiki y’u Rwanda: Ubwo abasirikare batangiye kubaha abasivili, ibintu bigiye kujya mu buryo!

dsc00224-1024x681Abayobozi ba nouvelle generation

Maze iminsi nkurikirana politiki kandi nganira n’abantu batandukanye ari na ko nkora ubushakashatsi ku bibazo bituma impinduka Abanyarwanda benshi bakeneye zikomeza gutinda kugerwaho. Kubera ko twasohotse mu gihugu twibwira ko ari repli tactique y’akanya gatoya none imyaka ikaba ibaye myinshi, hari abakunze kwijujuta no kwinubira ibibi byatubayeho ndetse rimwe na rimwe  ugasanga bamwe babishyize ku mutwe w’abandi, agahinda kakaduherana kugeza aho twigumira mu marangamutima  kandi adashobora kutugeza aho twifuza kugera, ndavuga kugira igihugu gifite demokarasi n’imiyoborere inogeye rubanda.

Mu nyandiko yiswe Ibigarasha n’ ibihutu by’ inda nini zataye ku gasi nibareke Kagame yitegekere   uwitwa cyangwa wiyita Lyarahoze Samuel ukunze guhitisha inyandiko ku rubuga Ikazeiwacu.unblog.fr yigabije abanyapolitiki ba opposition maze si ukubatoba abigirizaho nkana. Mu kumusubiza, umuyobozi w’ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda, Padiri Thomas Nahimana yibukije Lyarahoze ko yagombye kugira uruhare rugaragara mu guhindura ibintu ariko “kora ndebe ikaruta vuga numve”.  Nyuma yaho gatoya Romeo yahitishije inyandiko yise Rwanda:iterabwoba rya politiki imungu yamunze abanyarwanda no mu buhungiro. Muri iyi nyandiko biragaragara ko ibiyikubiyemo nta ho bihuriye n’umutwe wa yo. Ahubwo Romeo yiboneye akanya ko kuvuga ku nyandiko yigeze gusohoka kera, ndetse ashimangira ko nta kindi cyatumye Padiri Thomas yandika kitari uko FDLR yavuzwe. Ukuri ni uku.

  1. Gushyigikira FDLR ni ukurenga ku mabwiriza y’umuryango w’abibumbye.

Iyi nteruro iturutse mu itangazo ryasohowe n’umuryango w’ibihugu by’I Burayi ku byerekeye kurangiza ikibazo cya FDLR. Ni byo koko birababaje kubona FDLR ikomeje kugira isura  y’abicanyi yahawe na leta y’u Rwanda bigahabwa umugisha n’ibihugu by’isi yose. Ibi kubisubiramo si uko umuntu yanze FDLR, ahubwo ni uguhumura amaso abantu kugira ngo dushakire hamwe undi muti watuma ikibazo cya FDLR gikemuka. Ni muri urwo rwego Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda rigira riti ‘hari ubundi buryo FDLR yafashwa’. None se tuvugishije ukuri murabona dukurikije uburyo politiki mpuzamahanga yatubereye imyaka ikaba ibaye hafi 30, FDLR yakomeza les mêmes stratégies maze ikagera aho igera? Aha mugiye kumbwira ko FDLR yari itaravuka muri iyo myaka 30! N’ubwo yari itaravuka ntibiyibuza gufatwa nk’iyakomotse ku butegetsi bwa Habyarimana, akaba ari na yo mpamvu ishinjwa jenoside.

Nk’uko babivuga rero les mêmes causes produisent les mêmes effets ( impamvu zisa zitera ingaruka zisa). Ni ukuvuga ko strategies zidahindutse ibyo FDLR yagezeho kuva yashingwa nta na gato kaziyongeraho. Izakomeza kuba ruvumwa, abayirimo bazakomeza guhigwa bukware, abo irengera bazakomeza bashirire ku icumu, abayivugira bazakomeza batere induru kugeza bavuyemo umwuka. Ibi kubivuga si ukubyishimira nk’uko Romeo abitekereza ahubwo ni uburyo kwemera akaje (to embrace reality).

Nyamara ahubwo abari muri FDLR by’ukuri bo bamaze gusobanukirwa n’umukino kuko nibo bakinnyi naho ureke abafana baba babikurikiranira ku ruhande. Ni muri urwo rwego FDLR yashyize intwaro hasi igafata umuvuno wo gukina urugamba rwa politiki. Kuva FDLR yafata iki cyemezo buriya hahindutse byinshi muri politiki ya opposition. Ni ukuvuga ko hasigaye umurongo umwe gusa wo gukora urugamba ari na wo Abataripfana bo mu Ishema bakomeje gutoza Abanyarwanda. Uyu murongo ni ukwirinda gushoza intambara ahubwo hakabanza kugeragezwa ibiganiro byananirana abaturage bagakora revolisiyo. Ibi birashoboka cyane na FDLR yarabisobanukiwe ndetse ibishyira mu bikorwa.

Ari Lyarahoze ari na Romeo bose bavuganye amarangamutima nk’aho bwari ubwa mbere bumva FDLR yamaganwa. Si we wenyine hari benshi mu Banyarwanda bafata FDLR nk’umucunguzi rukumbi cyangwa se  Messiah utegerejwe. Kuri bo FDLR yabaho itabaho, yagira ingufu itazigira, ntibajya bagerageza gusesengura ngo barebe uburyo FDLR yabishobora (Feasibility). Bitavuze ko  wenda itabishobora, ariko rero byazagorana kurusha ubundi buryo bushoboka. Impamvu mvuga ibi, ni uko FPR yakoze uko ishoboye ngo igaragaze -kandi byaremewe- ko ibibazo by’u Rwanda ari FDLR versus FPR. FPR yashyizemo n’amarangamutima menshi no kwiriza yerekana ko ariyo victime mu bibazo byose byabayeho mu Rwanda. Ibi byatumye amahanga yose ashyigikira FPR maze ahangana na FDLR ifite icyasha cyo kuba yarakoze jenoside y’abatutsi mu Rwanda. Ibi ari wowe cyangwa jyewe dushobora kubyemera cyangwa tukabyanga ariko kubihindura biragoye kuko hivanzemo inyungu z’ibihugu bikomeye nk’Ubwongereza, Israel na Leta zunze ubumwe z’Amerika tutaretse n’ibihugu bya Afurika bimwe na bimwe. Kutumva aka kantu ni ugutera inkunga FPR. Uretse kwibera umufana rero utazi iby’umukino sinumva impamvu abantu bakomeza gukora schémas tactique kandi bayitsindiwemo, keretse niba gutsindwa ari yo ntego yabo.

  1. Iterabwoba muri politiki riri he ?

Romeo aravuga ko yatewe ubwoba n’inyandiko padiri  Nahimana  Thomasi yasohoye acyamura Lyarahoze ngo areke gushakira ibibazo aho bitari. Kuri Romeo ngo ibi ni karinga nshya cyangwa se uburyo bushya bwo kuvukana imbuto. Siko mbibona. Buriya hari ikintu abantu bakomeje kuzira kuva aho FPR ituvudukanye ikatwambura igihugu. Icyo nta kindi ni uko ijambo ryahawe abantu bamwe gusa abandi bakicecekera kandi nyamara batemera ibivugwa. FPR yavuze ibyo ishaka, abahutu benshi bitwa aba jenosideri, ba Gahima Gérard bakora ama liste ya ba ruharwa, ikinyoma gihabwa intebe kuko nta wagiraga ijambo ryo kuvuguruza n’uwari urifite yigira mu mwobo ngo bitamukoraho. Ibi ni byo Romeo yita ikinyabupfura no kudasubiza ibikuvuzweho.

Gusa na we arabona ko ingero atanga zoroshye. Kuba Obama bamwise inguge nta ngaruka bimugiraho. Ni yo mpamvu nta n’icyo yirirwa abikoraho. Ariko urugero kwita FDLR abicanyi biyigiraho ingaruka nyinshi cyane kuko ihita ikomanyirizwa mu rwego mpuzamahanga. Iyo FDLR idahagurutse ngo irwanye icyo kintu kiba ihame bikazagorana kubikosora. Ikindi mu rubuga rwa politiki ya opposition, abantu baharanira kuyobora abandi baba bagomba guharanira kugaragaza koko ko babikwiye. Niyo mpamvu haramutse hagize umuntu wibutse ibyamubayeho akagira agahinda na dépression akagira atya akabeshyera abanyapolitiki akabatuka akabahindanya akwiye gukosorwa ndetse agasubizwa ku murongo. Iyaba twabishoboraga ahubwo.

  1. Umwanzuro

Si bibi ko abantu batanga ibitekerezo ku buryo babona ibintu. Ariko na none si byiza ko utanze igitekerezo azumva ko batazamusubiza. Ni yo Demokarasi duharanira. Nkurikije uko nsanzwe nzi Lyarahoze na Romeo nk’abantu b’abasirikare, ngasoma n’inyandiko ya Romeo aho avuga ko  Nahimana Thomas yamushyizeho ubwoba bukamufata ni ho nakuye umutwe w’iyi nyandiko. Niba koko abasirikare basigaye bumva neza ko mu miyoborere ijambo rya politiki rirusha imbaraga  igisirikare, ni ukuvuga ko ibintu byaba bigiye kujya mu buryo, igisirikare kikubaha abanyapolitiki kuko byagaragaye henshi ko Abasirikare bahindukamo aba dictateurs bumva ko icyo bavuze kiba ordre militaire.  Ubwo bitangiriye iwacu tuzabona n’uko tubyigisha Kagame n’Inkotanyi ze. Félicitations.

Chaste Gahunde

Umunyamabanga nshingwabikorwa

ISHEMA Party

CNR-Intwari iteye ikirenge mu cya PPR-IMENA

habyarimana1-bem-300x285

Gen BEM Habyarimana Emmanuel umuyobozi wa CNR-Intwari

Hashize igihe kitari kirekire ishyaka PPR Imena rikoze agashya. Perezida waryo Bwana Kazungu Nyirinkwaya yanditse ibaruwa asezerera bamwe mu bo bakoranaga harimo Habimana Bonaventure na bagenzi be. Budakeye kabiri Habimana na bagenzi be na bo basezerera perezida ku mwanya w’ubuyobozi ndetse bamwirukana no mu ishyaka! Ibi bikaba bisa na bya bindi byabaye kuri PS Imberakuri rya Maitre Bernard Ntaganda na we wirukanwe na congres idasanzwe agasimburwa na Christine Mukabunani! Ese aka kavuyo kaba mu mashyaka kazatuma Abanyarwanda biyubakamo demokarasi koko cyangwa bazarushaho gutinya politiki bayibone nk’umukino uri extremely dangerous?

Ejo hashize twabageje ho inkuru ivuga uburyo Gen Habyarimana yirukanywe ku mwanya w’ubuyobozi bwa CNR-Intwari akaba asimbuwe na Theobald Rwaka. Kimwe mu byo uyu mugabo yaregwaga ni ugufatanya na Gen Mupenzi Jean de la Paix ngo hatabaye inama y’ishyaka yo kubyemeza. Nyuma yaho gatoya Mupenzi yatangarije itangazamakuru ko yagiranaga ibiganiro na CNR-Intwari kandi ko Rwaka na we abizi ndetse ko hari na emails zo kubihamya. Muri iki gitondo, Gen Habyarimana nawe yasohoye itangazo ryirukana Rwaka.

Nk’uko bigaragara muri iri tangazo, ndetse dushingiye no ku makuru yari asanzwe ahwihwiswa, ni uko Rwaka yari yafatiwe ibyemezo mu nama yabaye kuwa 26 Nyakanga 2014. Rwaka , mu rwego rwo kwikura mu isoni yaratanguranwe  maze afatanyije na secretaire general bwana Emmanuel Hakizimana bahita basezerera Habyarimana. Ikintu gitangaje muri byose ni uko aba bagabo bose bafite uburyo buziguye cyangwa butaziguye bakoranyemo na FPR Inkotanyi. Ibi se byaba hari aho bihuriye no kubiba urujijo no kurangaza rubanda mu rugamba rwo kwibohoza?

Ikigaragara ni uko nyuma y’aho inama kaminuza yatumiwe na Faustin Twagiramungu ibereye amashyaka menshi yangiritse cyane n’ubwo bwose ihuriro CPC ryavutse. Umuntu akaba abona CPC imeze nk’aho yazanywe no gusenya ubumwe bwari busanzwe buranga Abanyapolitiki. RNC yacitsemo ibyara UDR ya Murayi Paulin, Ntaganda na Bakunzibake bararebana ay’ingwe ku buryo nabo bashobora kuvangura ingabo mu gihe cya vuba, none Rwaka na Habyarimana nabo baratandukanye nyuma y’aho Rwaka agaragarije inyota yo gusenya CNCD akinjiza CNR Intwari muri CPC. Dukomeze tubihange amaso.

Mwisomere namwe itangazo rya CNR-Intwari

Ubwanditsi

 

 

ITANGAZO RIGENEWE ABANYARWANDA N’ITANGAZAMAKURU: AMAHAME, AMATEGEKO-SHINGIRO BYA CNR-INTWARI NA DISCIPLINE NI INTAVOGERWA KURI BURI WESE MURI CNR-INTWARI

1. Hakurikijwe Amahame n’Amategeko-Shingiro bya CNR-INTWARI, Inama idasanzwe ya Biro Politiki ya CNR-INTWARI yabereye i Buruseri kuwa 26/07/2014. Inama ya Biro Politiki ya CNR-INTWARI yasuzumye imikorere, imigirire n’imyitwarire bidasanzwe bisigaye biranga Bwana Gakwaya Rwaka Théobald, Visi- Perezida akaba n’Umuvugizi wa CNR-INTWARI.

Inama ya Biro Politiki ya CNR-INTWARI yahamije bidasubirwaho ko:

 Amatangazo ya Gakwaya Rwaka Théobald n’ibyemezo biyakubiyemo byose ari ibye ku giti cye, ko ntaho bihuriye na busa na CNR-INTWARI yashatse kubyitirira yitwaje umwanya afite mu buyobozi bw’ishyaka. Aha turavuga nk’Amatangazo ya Bwana Gakwaya Rwaka Théobald yo kuwa 02/07/2014 no kuwa 06/07/2014 avuga ko CNR-INTWARI ivuye muri CNCD ngo ikaba isaba Bwana Twagiramungu Faustin ko ya kwinjizwa muri CPC, turanavuga n’itangazo rye ryo kuwa 10/07/2014 yise « Kuvanaho urujijo muri CNR- Intwari », rihamya ihirikwa ry’Umuyobozi mukuru w’ishyaka.

 Itangazo ryo kuwa 22/07/2014 ryashyizweho umukono rikanashyirwa kuri site ya CNR-INTWARI n’Umunyamabanga w’ishyaka Bwana Hakizimana Emmanuel ; ibikubiyemo byose birareba nyirabyo kuko byakozwe ubuyobozi bw’ishyaka butabizi.

2. Inama ya Biro Politiki ya CNR-INTWARI yasanze ariya matangazo yose n’ibyemezo biyakubiyemo byarakozwe kandi bitangazwa mu buryo bunyuranye n’Amahame ndetse n’Amategeko-Shingiro bya CNR-INTWARI; bityo bikaba nta gaciro na busa bigomba guhabwa.

3. Kubera imikorere, imigirire n’imyitwarire bibi kandi binyuranye cyane n’Amahame, n’Amategeko-Shingiro bya CNR-INTWARI, Biro Politiki ya CNR-INTWARI yemeje ko Gakwaya Rwaka Théobald ahagaritswe ku mwanya wa Visi-Perezida n’umwanya w’Ubuvugizi muri CNR-INTWARI. Iki cyemezo cyafashwe ku bwiganze bw’amajwi 5 ku 8 bitabiriye inama. Mu nyandiko ye, Habimana Théoneste,- ijwi rya 6-avugamo gusa ko niba Rwaka yarakoze amakosa, ubundi yakagombye guhanwa.

4. Abitabiriye Inama :

 Général Habyarimana Emmanuel, Perezida wa CNR-INTWARI, Perezida
w’Inama

 Gakwaya Rwaka Théobald, Visi-Perezida akaba n’Umuvugizi, wavuye ku
murongo wa skype ahamaze akanya gato

 Hakizimana Emmanuel, Umunyamabanga mukuru

 Abayizigira Marie Goretti, Commissaire,

 Baziruwiha Marianne, Commissaire.

 Murere Guillaume, Commissaire

 Ndanyuzwe Noël, Commissaire

 Habimana Théoneste, uhagarariye CNR-INTWARI mu Burayi bwo hagati
n’amajyepfo, wohereje ubutumwa bwanditse

5. Inama ya Biro Politiki yemeje kandi ko ibindi bibazo bihari birebana n’imikorere, imigirire na discipline mu buyobozi bukuru bwa CNR-INTWARI bizasuzumwa mu nama yayo isanzwe izaterana mu ntagiriro z’ukwezi kwa Nzeri 2014.

Bikorewe i Buruseri, kuwa 26 Nyakanga 2014

 

Général Habyarimana Emmanuel

Perezida wa CNR-INTWARI Tél. 0041796715570/0041273065161
E.mail : em.hame@laposte.net

fichier pdf Itangazo rya CNR-INTWARI RYO KUWA 26.03.2014

A new book confirms strong partnership between Hima-Tutsi empire and Anglo-Saxons in Africa

Many do not understand, whichever the leading political parties in the concerned countries, the motives behind US and UK almost unconditional backing of the criminal regimes of Ugandan and Rwandan presidents, respectively Joweri Museveni and Paul Kagame. The support they receive is provided in a variety of forms: development aid, education bursaries, diplomatic facilitation, military equipment and training, etc.

In exchange of these services, Uganda and Rwanda have for mission to fight US and UK wars in Africa and defend their interests across the continent. By Museveni’s and Kagame’s soldiers becoming the ground operatives, no American or British citizens will not anymore be exposed to death fighting in Africa, since they have their African replacements.  Despite the long list of crimes committed by the two leaders in different countries and for so many years, they are and remain in the good favors of their western partners.

In a recently published book called – “La guerre mondiale africaine: la conspiration anglo-américaine pour un génocide au Rwanda. Enquête dans les archives secrètes de l’armée nationale ougandaise,” Noel Ndanyuzwe explains under a new light how since the end of the 80s and early 90s US and UK have been working with Joweri Museveni for regional domination from Egypt to Democratic Republic of Congo.

The indirect control of 11 countries of North/East, East and Central Africa has been under the radar from the indicated period and plans have been strategically worked out and being pursued. The number of victims that the pursuit of that objective of domination has costed to concerned countries amounts to more than 12 millions. This outcome made many to refer to the confrontations caused in different countries as the first African world war.

Ndanyuzwe’s book enables to assess US and UK motives and their levels of involvement. It adds as well an ideological dimension to the territorial expansion of the hima-tutsi empire by exploring its foundations. A Nilotic empire of 6 million square kilometers under anglo-saxon protectorat explains partially how Museveni and Kagame have benefited from impunity. The planned entity will have one currency, speak english, and have one army. The situation in DRC is far from being stabilized. Other countries are targeted in the region, including Tanzania.

 

To order the book, please go to the following link: http://www.editions-sources-du-nil.com/2014/06/vient-de-paraitre-la-guerre-mondiale-africaine-noel-ndanyuzwe.html

A section from the book: http://www.editions-sources-du-nil.com/2014/07/la-revendication-de-l-identite-juive-par-des-intellectuels-tutsis-une-supercherie-lucrative.html

Rwaka na we yagiranye amasezerano na Gen Mupenzi, Habyarimana arabizira!

img_20140122_091222_0rwakahabyarimana1-bem-300x285

 

 

Ku mafoto: Gen Mupenzi Jean de la Paix, Theobald Rwaka na Gen Habyarimana.

Bombori bombori irakomeje muri CNR-Intwari. Nyuma y’itangazo ryashyizwe hanze na Théobald Rwaka, yirukana Gén Emmanuel Habyalimana ku mwanya wa perezida wa CNR-Intwari, aho yavuze ko mu byo amuziza aruko yagiranye amasezerano rwihishwa na Gén Mupenzi yo gushinga umutwe wa gisirikari mu by’ukuri ngo utarigeze ubaho; Gén Mupanzi nawe ntiyatanzwe, yahise yiyama Rwaka, kandi anamumenyesha ko ashobora gushyira hanze inyandiko z’ibanga bagiye bandikirana.

Iki n’ikindi kimenyetso cyerekana ko mu mashyaka ya opposition harimo amanyanga menshi adafite aho ahuriye no gutabara abanyarwanda bari ku ngoyi ya FPR-Inkotanyi. Hasi murahabona inyandiko Gén Mupenzi yagejeje ku Ikaze Iwacu, aha gasopo Théobald Rwaka, amwibutsa ko bakoranye ko atagomba kumwigurutsa.

Mupenzi aragira ati: « Nabonye itangazo ryawe rirantangaza; mu by’ukuri turakorera abanyarwanda cyangwa? Unsubize nk’umuvandimwe? Politiki y’ikinyoma yamara iki? Koko nkorana na Kigali? Wibagije E-mail wanyandikiye umbwira ibyo Col wilson yakubajije uriya SE wa FDLR muri Tanzania, ubu ninyereka abantu uzajyahe koko? Usibye ko njye nshaka ko abantu biyunga bagakorera hamwe? Uzi neza uko Kagame ampiga, warangiza ukangira iturufu ngo utegeke? Mbwira iyi E-mail wanyandikiye muri Janvier ninyereka abantu bo muri FDLR uzajyahe?

UZI NEZA KO NJYE UBWANJYE NSHYIGIKIYE IBIKORWA BYABO, TWARAGANIRIYE, URABIZI, none mbwira uko watekereje gukora ikosa nka ririya, ariko rero ubanza Kagame yaraturoze pe, kuki tudashobora kumvikana tukabeshya abanyarwanda, Igihe cyose utazansaba imbabazi personaly kuko uzi neza ko Kagame ampiga bukware, E-mail nzayishyira ahagaragara na Wilson mwaganiriye azi ukuri uzambwira aho uzajya.

Gusa muvandimwe sinifuza kugera aho, naratutswe ndabyihorera urabizi, ariko urabona ko ikinyoma nk’iki abanyarwanda ntibizere ko hari uzabacyura, birababaje, wowe wabaye Minister ukaba udashobora gushaka uburyo wahirika uwo mutavuga rumwe utabeshye.

Nongere mbigusubiriremo, nihagira igikorwa njye ubwanjye kibi nkorera impunzi, cg zikumva ko nafatanije na Kigali, rwose uwo munsi sinzarare kwisi, le temps le montrera; abakorera Kigali bazagaragara, njye ndacecetse; usibye na bamwe biha kumpimbira ibyaha, FDLR ubwayo izi ko ntateze kuzayigambanira, siyo gusa kandi, n’abandi bantu bose bashaka kubohora abanyarwanda ingoyi n’ingoma mpotozi, nzabashyigikira ntitaye kubivugwa. Ndakeka mu by’ukuri dukwiye kugirira imbabazi abantu bari gupfira mu magereza, bahimbirwa ibyaha, twe tugakomeza kurya no kunywa no kwiriwa dusakuza , Kagame akaduseka ».

Nkwifurije amahoro

Gen Mupenzi Jean de la paix

Ka kavuyo muri CNR- Intwari dore icyo katuzaniye: Gen Habyarimana yahagaritswe ku buyobozi .

ITANGAZO RIGENEWE ABAYOBOKE BA CNR INTWARI, ABANYAMAKURU N’ABANYARWANDA BOSE.

Nyuma y’ icyemezo cya komite nyobozi cyo guhagarika Bwana  Habyarimana Emmanuel ku buyobozi bukuru bw’ishyaka , turamenyesha abayoboke bacu ndetse n’abanyarwanda muri rusange ibi bikurikira:
1)Nk’uko amategeko abiteganya,umuyobozi mukuru wungirije  Bwana Theobald Gakwaya Rwaka niwe uhita ahagarira ishyaka imbere y’amategeko  akaba n’umuyobozi mukuru waryo.
2)Abandi bagize komite nyobozi bazagumana inshingano  zabo bashinzwe ,ni ukuvuga ko  baguma muri komite nyobozi ku myanya bari basanganywe .
Mugire  amahoro, ubutwari no gukunda igihugu.
Bikorewe i Paris ku wa 27 Nyakanga 2014
Umunyamabanga Mukuru wa CNR intwari
Hakizimana Emmanuel.
Bimenyeshejwe: 
Abagize Biro Politiki ya CNR Intwari  (bose)
Bwana Twagiramungu Faustin, Prezida wa CPC
Abahagarariye CNR Intwari mu Rwanda no mu ma fasi yose
IBISOBANURO KU MPAMVU ZITUMYE GEN.HABYARIMANA EMMANUEL YIRUKANWA MURI CNR-INTWARI
Bwana HABYARIMANA Emmanuel,
Nyuma yo kwitegereza imikorere yawe mibi yazanye umwuka mubi mu ishyaka ryacu, no gusuzuma neza amategeko atugenga uhagaritswe k’ubuyobozi bw’ ishyaka, kubera impamvu zikurikira:
1)Kuba ushaka gucamo ishyaka ibice wabigambiriye uheza bamwe ku mpanvu zidasobanutse.
Ibi bigaragarira mu nama watumije kuwa 26 Nyakanga2014 aho byagaragaragaye neza ko utifuzaga ko bamwe mu bagize komite nyobozi y’ishyaka Bwana Rwaka Gakwaya, vice-président, n’aba komiseri bamwe na bamwe bagaragaza ibitekerezo byabo. Ibi bikaba bitandukanye cyane n’amahame ya demokarasi CNR intwari iharanira. Ntitwaba turwanya igitugu ngo twimike ikindi mu ishyaka ryacu.
2) Kuba ushaka gutatira inshingano, ubwigenge n’amahame by’ishyaka ushaka kubyimurira mu mpuzamashyaka uyobora bityo CNR intwari ikaba yarahatereye agaciro.
CNR intwari yabaye nk’ ingwate y’iyo mpuzamashyaka aho itakigira uburenganzira bwo kuba yagira icyo ikora itabanje kubaza .
Ibi byerekana ko ushishikajwe gusa no kuyobora CNCD, ugatera CNR intwari umugongo.
3)Gushaka kuba nyamwigendaho kandi hari urwego rukuru ngishwanama rugomba kumenyeshwa ibyemezo mbere y’uko bifatwa.
Urugero rufatika ni ukuntu wimuriye inama za komité nyobozi i Bruxelles nyamara incuro nyinshi twagusabye kuba twahurira i Lyon ari naho hafi kuri benshi no kuri wowe, ariko ku cyemezo cyawe bwite warabyanze. Ibi bigaragaza ko inyungu za CNR intwari ntacyo zikikubwiye.
4)Kubeshya inzego z’ubuyobozi za CNR intwari
Aha twakwibutsa ukuntu wabeshye iby ‘umutwe wa gisirikare utabaho kandi byari gushyira mu kaga abayoboke ba CNR intwari, n’abandi Banyarwanda, ukagirana amasezerano ya rwihishwa n’uwo mwagombaga gufatanya witwa MUPENZI kandi uzi neza ko akorana n’ubutegetsi turwanya. Ibyemezo nk’ibi bihubukiwe ntibikwiye mu ishyaka ryacu, kandi byanduza isura y’ ishyaka ryacu ikindi byadutwaye ingufu nyinshi mu gusobanura ibyo tutazi.
5)Kutita k’ubukangurambaga:
Ibi bigaragarira cyane ukuntu kenshi twagusabye mu ishyaka gukoresha meeting kugirango dusobanurire abanyarwanda umushinga wa politike dufite, nyamara warabyanze kandi byaratwaye ingufu nyinshi  abanyamuryango bitanze batizigamye kugirango ishyaka ryacu ribe koko Intwari.
Nk’umuntu nkawe uzi neza ingufu n’ubushishozi ndetse n’ubwenge gutegura umushinga nk’uyu bisaba nyamara byose wabihinduye ubusa. Ibi byose bigaragaza ko inyungu za CNR intwari ntacyo zikubwiye ahubwo wagira ngo hari undi ukorera.
Tugushimiye uko ubyakirana ubutwari.
Harakabaho Intwari z’u Rwanda.
 Bikorewe i Paris ku wa 27Nyakanga 2014
Mu izina rya Komite Nyobozi,
Emmanuel HAKIZIMANA,
Umunyamabanga Mukuru wa CNR intwari.
Bimenyeshejwe:
Abagize Biro politiki ya CNR Intwari(bose)
Bwana Twagiramungu Faustin, Prezida wa CPC
Abahagarariye CNR Intwari mu Rwanda no mu ma fasi yose
Inkuru dukesha veritas.info kuwa  28 Nyakanga 2014

Politiki ya Opozisiyo: Iyo “Abafana” bihaye gusimbura “Abakinnyi” mu kibuga birangira bite?

SONY DSC

 Abanyapolitiki ba nouvelle génération

Icara ahatuje maze ufate iminota ibiri gusa yo gutekereza:  Gerageza gushushanya mu mutwe wawe ikipe y’umupira w’amaguru iri mu irushanwa ihatanira gucyura igikombe cy’isi . Iri mu kibuga, abafana nabo buzuye stade. Umukino w’ikipe ntunyuze abafana, ntibumva neza impamvu ikipe yabo itari gukina uko babyifuza none bamwe muribo bafashe icyemezo cyo kumanukira mu kibuga bagasimbura abakinnyi….birarangira bite?

Kimwe mu bizwi ni uko iminota icumi gusa yajya gushira abafana bihinduye abakinnyi bamaze guta igihaha! Kwicara ku ntebe y’umufana no gufata umwanya mu kibuga nk’umukinnyi ni ibintu bibiri bihabanye cyane! Gusa ibyo nibyo bamwe mu bafana ba politiki y’u Rwanda badashaka kumva  kandi biyita inzobere !

Muri iyi minsi, ikibazo cyo kurambirwa ubuhungiro no guhogozwa n’akarengane ubutegetsi bw’igitugu bwa Paul Kagame bukomeje kugirira rubanda kigiye gutuma bamwe bata amapantalo bakiruka ku gasozi izuba riva!

Nakomeje gusoma inyandiko nyinshi zinyuranye z’abavuga ko bakurikiranira politiki y’u Rwanda hafi. Ndazisoma zose, nta n’imwe incika. Ni mu gihe, narabyiyemeje. Sintangazwa n’ibyo bavuga bitaba bibuzemo agace k’ukuri ahubwo ntangazwa n’uko bateye, n’uko bakora, bo ubwabo . Hari abihinduye abarimu mu bya politiki(Teachers of politics) reka ntiwareba, none bageze no ku rwego rwo kwiyumvamo ububasha bwo kwirirwa “batukagura” abanyarwanda b’intwari birya bakimara…bashakira u Rwanda amahoro! Umuntu agatinyuka akita abagerageza kugira icyo bakora ngo ni ”Ibigarasha n’abahutu b’abanyenda nini zataye ku gasi”! Singiye kubeshya, uko nagendaga nsoma inkuru ya Lyarahoze Samuel narushagaho kuyibonamo ikintu gipfuye ku buryo kuyireka igahita ntacyo abantu bayivuzeho byaba atari byiza. Siyo yonyine iteye itya, muri iyi minsi hadutse n’izindi nkayo, zitiza umurindi uwo turwanya n’iyo banyirikuzandika baba batabigambiriye. Ariko iya Samuel Lyarahoze yo ifite umwihariko.

1. “Ibigarasha n’ibihutu by’inda nini zataye ku gasi”

Inyandiko yasohotse ku Ikazeiwacu, kuri Therwandan, no kuzindi mbuga nkoranyambaga yitwa Ibigarasha n’ibihutu by’inda nini zataye ku gasi nibireke Paul Kagame yitegekere” yaje ikurikira izindi nyinshi uyu mugabo witwa Samuel Lyarahoze yanditse, agaragaza ko ari we wenyine uzi ikigomba gukorwa kugira ngo impinduka igere mu Rwanda, ngo iturutse ku biganiro hagati ya FPR na Opozisiyo! Sinanze ko uyu mugabo atanga ibitekerezo bye. Ni uburenganzira bwa buri wese. Ariko kubahuka abanyapolitiki bose bagerageza kwitanga akagera n’ubwo abatukira mu binyamakuru, si ibyo gucecekwa.

Amagambo ye sinyabona mu rwego rwo gukabya inkuru bisanzwe, afite aho ahuriye no “gusebanya no gutukana” kandi ibi byombi ni ibyaha bihanwa n’amategeko mu bihugu byose. Amagambo ye nayafashe nk’agamije guca intege abanyarwanda bake bagira icyo bakora ngo ibintu bibe byahinduka mu Rwanda.

Uyu mugabo ngo uzi icyakiza u Rwanda yananijwe n’iki guhaguruka ngo abishyire mu bikorwa, ubwo wumva abandi ari  “Ibigarasha n’ibihutu by’ibinyanda nini yataye ku gasi”? Niba andi mashyaka ya opozisiyo yose “ntacyo akora” kandi akaba ari “ntacyo amaze”yashinze irye rifite ingufu maze rigakiza Abanyarwanda bwangu nk’uko abyifuza ? Ese ubundi ashingira he yemeza ko FPR yiteguye kuganira na Opozisiyo, ko abantu basigaye bitiranya inzozi zabo n’ukuri?

Kugeza ubu Samuel Lyarahoze twese tuzi yaba yarakoze iki kigaragara ngo tumwemere nk’umunyabisubizo ariko areke amagambo adafite icyo apfana n’ibikorwa ? Samuel Lyarahoze abarizwa mu rihe shyaka yaba yaragerageje gutera inkunga ifatika bityo akaba ariho aribaza raporo?

Samweli Lyarahoze arahagarara ku maguru yombi agasubira mu mvugo nyandagazi ya Paul Kagame ngo  abanyapolitiki ba Opozisiyo ni “ Injiji zize” , bityo agasigara ari we mpuguke wenyine, uhagaze neza mu kibuga ! Kandi nta mugayo, icyo  ubuhanga bwe buhanitse bugambiriye ni ukumvisha abanyapolitiki ba Opozisiyo  ko Opozisiyo nyarwanda izabaho ari uko amashyaka yose asenyutse hagasigara rimwe rukumbi, kandi naryo rikaba nta yindi “agenda” rigomba kugira uretse gushyigikira FDLR ! Analyse y’uyu mu “Teacher of politics”, irasobanutse neza ariko irimo ikibazo gikomeye. Ntabwo nyirayo abona ko atari “analyse politique” ahubwo ari uruhererekane rw’amarangamutima (“declaration sentimentale”).

2. Ibintu bipfira he? Kuki Politiki ikomeje gusimbuzwa amarangamutima?

Iyo usomye neza inyandiko ya Bwana Lyarahoze Samuel uhita wibonera ko uyu mugabo yaciwe intege bikomeye na declaration ya EU ! Arabivuga muri aya magambo:

“Ku banyarwanda bari ku ngoyi ya Kagame n’agatsiko ke, ndetse n’abamuhunze twifuza gutaha mu gihugu cyacu, ingingo ya gatatu y’iri tangazo ni amahano. Ivuga ko « (…) Umuryango w’Ubumwe w’Uburaya wibukije ko gufasha FDLR uko ariko kose binyuranije n’ ibyemezo bya LONI n’ibya EU mu kurwanya uwo mutwe. (…) Umuryango w’Ubumwe w’Uburaya wakiriye neza itangazo ry’u Rwanda ryemerera abarwanyi ba FDLR gutaha iwabo nkuko byari bisanzwe bikorwa muri DDR» Byisomere nawe mu cyongereza. « (…) The EU recalls that any support to the FDLR is in contravention of existing UN and EU restrictive measures. (…)The EU welcomes the statement of the Government of Rwanda to accept voluntary returnees from the FDLR in the context of the DDR process. »

 

Uyu mugabo akababaro afite turagasangiye. Ariko ndamushinja ibitotsi yibereyemo akaba atarigeze yumva akamo duhora tutera Abanyarwanda tubabwira ngo nibakanguke babone ko « Nta wundi ubitubereyemo » !

Lyarahoze Samuel yibereye muri ba bandi bishuka ko ibihugu by’amahanga nka Tanzaniya, za EU, UN, …. bifata umwanya wabyo batekerereza abanyarwanda ikizabakiza ubutegetsi bwa Kagame. Aricara akishuka mu mutima we ko Abahutu bafite ibihugu bibakunda bizababuza kurimburwa na Kagame.

Wagira ngo Samuel Lyarahoze yibagiwe uko abo Bahutu avuga barasiwe umugenda mu mashyamba, impinja, abangavu,abasore,inkumi,abakecuru n’abakambwe batagira ingano  bakahasiga agatwe, n’ubu abo ibisimba bitagugunnye bakaba bacyanitse amenyo iyo mu mashyamba ya Kongo…ayo mahanga ahari, arebera ! Ndetse harimo n’ayashyigikiye FPR-Inkotanyi kuva zitera u Rwanda taliki ya 1/10/1990 kugeza n’ubu, mu gihe abaturage batwikirwa muri Gereza, bakaraswa izuba riva…. !

None dore disi Lyarahoze Samuel aracyatangazwa n’uko intero ari mwe ngo « gufasha FDLR » mu buryo ubwo aribwo bwose ni icyaha !

Abakurambere baciye umugani ngo « umugabo arigira atakwigira agapfa » ! FDLR ntizakizwa n’abirirwa bayogeza ariko mu by’ukuri nta kindi bayimariye, baticara ngo batekereze igisubizo cya politiki gifatika. Twigeze gutangaza ku Ikondera infos ngo « Nyamara hari ukundi FDLR yafashwa ».Koko rero hari abafite « propositions » zifatika, umunsi ijwi ryabo ryumviswe n’abo bireba, bazatanga umuganda wabo. Nta muntu mukuru uhatirwa kunywa umuti atabishaka. Iyo kandi uwawe yanze kunywa umuti, nta we bitangaza iyo indwara imuhitanye. Gusa birababaza.

Naho ba Lyarahoze bigira nk’abatabona uko iyi si ikora,bazatukana barambirane, bazarira bahogore, biciragureho bishyire kera, barinde bashiramo umwuka…ababo bakomeze bazire akamama, kandi isi ikomeze izunguruke !

Abanyarwanda bose nibabyumve neza cyangwa barorera : Biri muri kamere y’imikorere y’ibihugu ko buri cyose giharanira inyugu zacyo bwite. Nta gihugu na kimwe ku isi giharanira inyungu z’Abanyarwanda, nta cyigeze kubaho, nta n’ikizabaho. Abanyarwanda bari ku ngoyi nibatamenya gukorana n’iyo « formule », baracyapfa.

Icy’ibanze gikwiye gukorwa ni uko tugomba kwemera guhindura imyumvire (to change our mind) : uwihambira ku byahise barajyana naho ugerageza kugomera ibizanye umuvumba bikamuhitana.

Niba dushaka gukomeza kubaho, abarokotse FPR n’abandi bicanyi nabo bakabasha guhumeka, « Gukomeza gufunga umutwe », ni ukubisezeraho. Igisubizo kiri mu « gufungura umutwe », tukamenya gutekereza no guhanga inzira nshya iganisha ku mukiro w’Abanyarwanda bose muri rusange. Kandi biri mu bushobozi bwacu.

Gusa nanjye ndemera koko ko hari ibindi bintu bibiri dukwiye kwirinda . Icyambere ni ukwigira Bamenya na Kamara. Icya kabiri ni ugukomeza kwituramira no kwigira ba Ntibindeba : buri wese agomba kugira icyo yigomwa, akagira icyo akora kugira ngo uru rugamba rutere intambwe. Banyarwanda nimureke ingeso yo gutererana Abanyapolitiki banyu no kubajomba ibikwasi gusa, buri wese nashyigikire Ishyaka yibonamo rigire ingufu…, twese tuzabyungukiramo kuko abahanga bavuga ngo « ibizamuka bigira aho bihurira »(Tout ce qui monte converge) ! Erega koko « nta wundi ubitubereyemo » !

3.Tubyumve dute ?

(1)Kagame si umuswa muri politiki. Afite iturufu imwe gusa imufitiye akamaro kurusha izindi zose. Gukomeza gufata ikibazo cya politiki y’u Rwanda, akagihindura « FPR versus FDLR » kandi azi neza ko uwo mutwe yarangije kuwuzahaza bihagije ku buryo ntacyo watwara ubutegetsi bwe ; bikemerwa n’amahanga atumva iby’iwacu cyangwa se ibihugu byifitiye inyungu mu kubitwara uko Kagame abivuga,  kandi hakiyongeraho n’Abanyarwanda ubwabo birirwa basubiramo nka gasuku iyo ntero…bakuririza ibitariho, baha Kagame impamvu n’urwitwazo rwo gukomeza gutera, gusahura no gukwirakwiza umutekano muke mu gihugu cy’abandi ataretse no kurimbura impunzi…aho niho hari izingiro ry’ikibazo cya politiki kibangamiye bikomeye Opozisiyo nyarwanda muri iki gihe.Utabibona atyo ni akazi ke.

(2)Aho Lyarahoze Samuel yaba arimo kwitegereza uko HAMAS ishotora Isiraheli, abaturage ba Gaza bakahabonera ishyano kandi Hamas ntigire icyo ibamarira ? Buriya se bariya Banyapalestina bari kwicwa nk’udushwiriri barazira iki koko ? Buriya ariya mazu ya rubanda asenyagurwa kariya kageni azasanwa na HAMAS ? Abaturage bahatakarije abantu babo bazahozwa na nde ? Simvuze ko Isiraheli ifite ukuri muri buriya bugizi bwa nabi iri gukorera inzirakarengane. Gusa iyo ndebye ibibera hariya mpita nibonera iby’i Rwanda ! Twishakemo ukwihangana n’ubushishozi, twitabaze ubwenge maze twirinde guhuha ku bishashi byashumika igihugu cyose, tumeze nk’abana bariho bikinira.

(3)Mboneyeho akanya ko gushyigikira ku mugaragaro icyemezo abayobozi ba FDLR bafashe bakanagitangaza cyo kurambika intwaro hasi, maze ikibazo cya politiki y’u Rwanda kikabona uko gisuzumwa nka « FPR versus Opozisiyo yose ». Aha niho igisubizo kizaturuka, nta handi.

Umwanzuro

(1)Iyo mba nashoboraga kwivugira icyo nishakiye ntibifatwe nk’ubushizi bw’isoni mba mbwiye Samwel Lyarahoze nti “kura ibyo aho”. Ariko siniriwe mbivuga, ndamwubashye. Gusa kora “ndebe iruta vuga numve”.

(2)Amashyaka menshi siyo kibazo, ndetse ahubwo njye navuga ko ari umugisha kuko uko agenda avuka ari nako akomeza gutinyura Abanyarwanda benshi biberaga mu myobo biturutse ku iterabwoba Kagame adahwema kubashyiraho. Amaherezo azagira aho ahurira, « opportunité » nyayo niboneka. Lyarahoze Samuel niba uri umugabo, nawe uzarebe abo mwumva ibintu kimwe, (niba babaho !), namwe mutangize umutwe wa politiki ushakira Abanyarwanda bose icyiza, mu buryo bwihuse udahwema kuvuga. Tuzabakira neza mu ruhando rwa politiki. Naho gukomeza kwitakuma uha abandi amasomo wowe ntacyo ukora, uwo ni umuco uzwi nk’umwihariko w’abo Bibiliya yita « Abafarisaziyi » : « Baravuga ariko ntibakore », « Ils disent et ne font rien ». (Matayo 23, 2). Ubanza umuco nk’uwo atariwo uzakiza u Rwanda !

Naho niba unyurwa no kwibera umufana gusa, witandukira, igumire mu mwanya wawe ! Kuko iyo Abafana bihaye gusimbura abakinnyi mu kibuga, birangira bakozwe n’isoni kurushaho. Ntibikakubeho.

Amahoro ku Banyarwanda bose baharanira impinduka.

Padiri Thomas Nahimana.

Umuyobozi w’Ishema ry’U Rwanda.

IKIPE ISHEMA IVUTSE I LILONGWE/MALAWI: “ Nta wundi ubitubereyemo !“

00000000000000000000Jimy

NDAYISENGA Theoneste bakunze guhamagara ku kazina ka JIMMY uhagarariye Ishyaka Ishema ry’u Rwanda mu gihugu cya Malawi

 

Nyuma y’Uruzinduko Abataripfana Padiri Thomas nanjye Nkurunziza Venant twagiriye mu gihugu cya Malawi,muri Gicurasi 2014, hari Abanyarwanda batari bake bakiriye neza ijambo twaganiriye ndetse rwose biyemeza no guhaguruka bashinga Ikipe Ishema . Biyemeje gutsinda ubwoba bakajya mu ruhando rwa politiki ku mugaragaro , bakereka abandi ko gushyigikira imigambi myiza y’Ishema Party ntawe bikwiye gutera ipfunwe ko ahubwo byerekana ubutwari bw’abanyapolitiki bashya batangiye kwigaragaza.  Ntabwo Abataripfana baje gukora politiki ishaje ya yindi yubakira byose ku mpuha no kunyurwa manuma ngo hari abandi babitubereyemo ! Ntabwo abataripfana babarizwa muri babanyapolitiki bakomeza kwishuka ngo hari abazungu bazadukuriraho Kagame twe twituramiye, ngo hari ingabo tutazi zizamanuka mu ijuru zikaturwanirira…!

Imyaka ibaye myinshi Abanyarwanda birukanswa , barasirwa mu mashyamba, banigirwa mu buhungiro, baterwa ubwoba, batwikirwa amazu, barandurirwa imyaka, abanyeshuri bavangurwa bamwe ntibafashwe na Leta kandi batabuze ubwenge bazira gusa ubwoko bwabo…”Koko iyo Umugabo akwirukankanye cyane agera aho akakumara ubwoba”. Ni ngombwa ko natwe duhagarara tugasuhuza umutima, tukiyemeza gufata inzira isubira mu Rwanda bidatinze. Kandi tukagenda tutububa, tugatahuka tudacuritse imitwe nk’ibihwagari, ahubwo tukagenda twemye, twiyemeje guhangara ubutegetsi bwa FPR bwubakiye ku iterabwoba, ikinyoma, irondakoko rikabije n’ukwikubira ibyiza byose by’igihugu, kugeza tubutsinsuye izuba riva. Ibyo kandi tuzabigeraho mu matora y’umukuru w’igihugu yo mu 2017 twizeye gutsinda. Inzira y’amatora adafifise  nikomeza gufungwa, tuzitabaza Revolisiyo ya rubanda idasesa amaraso, maze duhagurutse rubanda isezerere shishi itabona ubutegetsi bwahinduye abaturage inkomamashyi mu gihugu cyabo. Nk’uko umukandida wagenwe n’Ishyaka Ishema, ariwe Padiri Thomas Nahimana, adahwema kubitwibutsa “Ibyo biri mu bushobozi bwacu”. Si inzozi, ni IBISHOBOKA. Nta zindi ngufu zidasanzwe dukeneye ngo tubigereho uretse UBUSHAKE n’UKWIYEMEZA byacu gusa.

Tuboneyeho akanya ko gusaba Abanyarwanda bose batuye mu gihugu cya Malawi gushyigikira urubyiruko rugize iyi Kipe Ishema nshya. Turabararikira kandi gukurikiranira hafi gahunda z’Ishyaka Ishema  rigizwe ahanini n’Abanyapolitiki batigeze bijandika mu mahano yashenye u Rwanda kandi bakaba bafite imigambi mishya yo guhindura u Rwanda igihugu cy’amahoro cyubakiye ku ndangagaciro z’ukuri, ubutwari n’ugusaranganya neza ibyiza byose by’igihugu.

Jimy

Jimmy na Melanie bahagarariye ikipe ISHEMA

Kimwe mu by’ingenzi Politiki yacu izashyira imbere, harimo  uguteza urubyiruko imbere, rugafashwa na Leta kwiga neza amashuri abanza, ayisumbuye na kaminuza, nta kuvangura abana hashingiwe ku bwoko nk’uko FPR ibikora muri iki gihe. Abana batazashobora kwiga amashuri maremare, bazahabwa amahirwe yo kwiga mu mashuri agezweho y’ imyuga ku buryo buri mwana w’u Rwanda azigishwa umwuga wamutunga, yawukorera mu Rwanda cyangwa mu mahanga.

Reka twibutse ko mu by’ukuri iyi Ikipe Ishema yavukiye mu nkambi ya Dzaleka. Abanyarwanda b’impunzi mubarizwa muri iyo nkambi nimumenye rero ko Ishyaka Ishema ryabegereye, maze murishyire ku mutima, murigire iryanyu burundu, muri iki gihe no mu kizaza .

Tuboneyeho guha ikaze umuyobozi w’iyi Kipe Ishema ariwe Nyakubahwa NDAYISENGA Theoneste bakunze guhamagara ku kazina ka JIMY , kandi dutangarije rubanda ko ari we Uhagarariye Ishyaka Ishema ry’u Rwanda mu gihugu cya Malawi.

Ndayisenga Theoneste yavukiye mu Rwanda mu 1975. Akomoka i MUGINA mu Karere ka Ruyumba, ahahoze ari Perefegitura ya GITARAMA. Amashuri ya Kaminuza yayatangiriye muri ULK ayakomereza muri Chancellor College yo muri Malawi, ubu akaba afite impamyabushobozi ya Licence en Economie.

Tumwifurije kwisanzura mu Ishema Party maze agakoresha ingabire yahawe mu guharanira atizigamye ko  Abanyarwanda bose basubizwa ukwishyira ukizana bambuwe na FPR Inkotanyi yabashubije mu buja.

 

Harakabaho u Rwanda rwa twese,

Harakaganza Ishema ry’U Rwanda.

 

Mu izina ry’Ishema Party,

Venant NKURUNZIZA,

Umuyobozi mukuru ushinzwe ibikorwa by’iyamamaza

Obama Condemns Hypocrisy Disguised as Reconciliation.

obam_393699617

In his speech at the Nelson Mandela memorial, Obama observed that there are many leaders who claim solidarity with Madiba’s struggle for freedom, but do not tolerate dissent from their own people.

“There are too many of us who happily embrace Madiba’s legacy of racial reconciliation, but passionately resist even modest reforms that would challenge chronic poverty and growing inequality,” he added.

Obama has, however, encouraged several leaders to come out and make their voices heard no matter the resistance that is generated from the leaders in power.

“There are too many of us who stand on the sidelines, comfortable in complacency or cynicism when our voices must be heard,” he added.

Obama visits Mandela’s cell at the infamous Robben Islands

He further appreciated Mandela for his several contributions to the world at large; “Mandela taught us the power of action, but also ideas; the importance of reason and arguments; the need to study not only those you agree with, but those who you don’t. He understood that ideas cannot be contained by prison walls, or extinguished by a sniper’s bullet”.

Below is Obama’s speech on Nelson Mandela memorial:

To Graça Machel and the Mandela family; to President Zuma and members of the government; to heads of state and government, past and present; distinguished guests – it is a singular honour to be with you today, to celebrate a life unlike any other.

To the people of South Africa – people of every race and walk of life – the world thanks you for sharing Nelson Mandela with us.

His struggle was your struggle. His triumph was your triumph. Your dignity and hope found expression in his life, and your freedom, your democracy is his cherished legacy.

It is hard to eulogise any man – to capture in words not just the facts and the dates that make a life, but the essential truth of a person – their private joys and sorrows; the quiet moments and unique qualities that illuminate someone’s soul.

How much harder to do so for a giant of history, who moved a nation toward justice, and in the process moved billions around the world.

Born during World War I, far from the corridors of power, a boy raised herding cattle and tutored by elders of his Thembu tribe – Madiba would emerge as the last great liberator of the 20th century.

Like Gandhi, he would lead a resistance movement – a movement that at its start held little prospect of success.

Like King, he would give potent voice to the claims of the oppressed, and the moral necessity of racial justice. He would endure a brutal imprisonment that began in the time of Kennedy and Khrushchev, and reached the final days of the Cold War.

Emerging from prison, without force of arms, he would – like Lincoln – hold his country together when it threatened to break apart.

Like America’s founding fathers, he would erect a constitutional order to preserve freedom for future generations – a commitment to democracy and rule of law ratified not only by his election, but by his willingness to step down from power.

Given the sweep of his life, and the adoration that he so rightly earned, it is tempting then to remember Nelson Mandela as an icon, smiling and serene, detached from the tawdry affairs of lesser men.

But Madiba himself strongly resisted such a lifeless portrait.

Instead, he insisted on sharing with us his doubts and fears; his miscalculations along with his victories. “I’m not a saint,” he said, “unless you think of a saint as a sinner who keeps on trying.”

It was precisely because he could admit to imperfection – because he could be so full of good humour, even mischief, despite the heavy burdens he carried – that we loved him so.

He was not a bust made of marble; he was a man of flesh and blood – a son and husband, a father and a friend.

That is why we learned so much from him; that is why we can learn from him still. For nothing he achieved was inevitable. In the arc of his life, we see a man who earned his place in history through struggle and shrewdness; persistence and faith.

He tells us what’s possible not just in the pages of dusty history books, but in our own lives as well. Mandela showed us the power of action; of taking risks on behalf of our ideals.

Perhaps Madiba was right that he inherited, “a proud rebelliousness, a stubborn sense of fairness” from his father.

Certainly he shared with millions of black and coloured South Africans the anger born of, “a thousand slights, a thousand indignities, a thousand unremembered moments…a desire to fight the system that imprisoned my people.”

But like other early giants of the ANC – the Sisulus and Tambos – Madiba disciplined his anger; and channelled his desire to fight into organisation, and platforms, and strategies for action, so men and women could stand-up for their god-given dignity.

Moreover, he accepted the consequences of his actions, knowing that standing up to powerful interests and injustice carries a price.

“I have fought against white domination and I have fought against black domination,” he said at his 1964 trial.

“I’ve cherished the ideal of a democratic and free society in which all persons live together in harmony and with equal opportunities.

It is an ideal which I hope to live for and to achieve. But if needs be, it is an ideal for which I am prepared to die.”

Mandela taught us the power of action, but also ideas; the importance of reason and arguments; the need to study not only those you agree with, but those who you don’t.

He understood that ideas cannot be contained by prison walls, or extinguished by a sniper’s bullet. He turned his trial into an indictment of apartheid because of his eloquence and passion, but also his training as an advocate.

He used decades in prison to sharpen his arguments, but also to spread his thirst for knowledge to others in the movement.

And he learned the language and customs of his oppressor so that one day he might better convey to them how their own freedom depended upon his.

Mandela demonstrated that action and ideas are not enough; no matter how right, they must be chiselled into laws and institutions. He was practical, testing his beliefs against the hard surface of circumstance and history.

On core principles he was unyielding, which is why he could rebuff offers of conditional release, reminding the Apartheid regime that, “prisoners cannot enter into contracts.”

But as he showed in painstaking negotiations to transfer power and draft new laws, he was not afraid to compromise for the sake of a larger goal.

And because he was not only a leader of a movement, but a skilful politician, the Constitution that emerged was worthy of this multiracial democracy; true to his vision of laws that protect minority as well as majority rights, and the precious freedoms of every South African.

Finally, Mandela understood the ties that bind the human spirit.

There is a word in South Africa- Ubuntu – that describes his greatest gift: his recognition that we are all bound together in ways that can be invisible to the eye; that there is a oneness to humanity; that we achieve ourselves by sharing ourselves with others, and caring for those around us.

We can never know how much of this was innate in him, or how much of was shaped and burnished in a dark, solitary cell.

But we remember the gestures, large and small – introducing his jailors as honoured guests at his inauguration; taking the pitch in a Springbok uniform; turning his family’s heartbreak into a call to confront HIV/AIDS – that revealed the depth of his empathy and understanding.

He not only embodied Ubuntu; he taught millions to find that truth within themselves.

It took a man like Madiba to free not just the prisoner, but the jailor as well; to show that you must trust others so that they may trust you; to teach that reconciliation is not a matter of ignoring a cruel past, but a means of confronting it with inclusion, generosity and truth.

He changed laws, but also hearts. For the people of South Africa, for those he inspired around the globe – Madiba’s passing is rightly a time of mourning, and a time to celebrate his heroic life.

But I believe it should also prompt in each of us a time for self-reflection. With honesty, regardless of our station or circumstance, we must ask: how well have I applied his lessons in my own life?

It is a question I ask myself – as a man and as a President. We know that like South Africa, the United States had to overcome centuries of racial subjugation.

As was true here, it took the sacrifice of countless people – known and unknown – to see the dawn of a new day. Michelle and I are the beneficiaries of that struggle.

But in America and South Africa, and countries around the globe, we cannot allow our progress to cloud the fact that our work is not done.

The struggles that follow the victory of formal equality and universal franchise may not be as filled with drama and moral clarity as those that came before, but they are no less important.

For around the world today, we still see children suffering from hunger, and disease; run-down schools, and few prospects for the future.

Around the world today, men and women are still imprisoned for their political beliefs; and are still persecuted for what they look like, or how they worship, or who they love.

We, too, must act on behalf of justice. We, too, must act on behalf of peace.

There are too many of us who happily embrace Madiba’s legacy of racial reconciliation, but passionately resist even modest reforms that would challenge chronic poverty and growing inequality.

There are too many leaders who claim solidarity with Madiba’s struggle for freedom, but do not tolerate dissent from their own people.

And there are too many of us who stand on the sidelines, comfortable in complacency or cynicism when our voices must be heard.

The questions we face today – how to promote equality and justice; to uphold freedom and human rights; to end conflict and sectarian war – do not have easy answers.

But there were no easy answers in front of that child in Qunu. Nelson Mandela reminds us that it always seems impossible until it is done. South Africa shows us that is true.

South Africa shows us we can change. We can choose to live in a world defined not by our differences, but by our common hopes.

We can choose a world defined not by conflict, but by peace and justice and opportunity.

We will never see the likes of Nelson Mandela again. But let me say to the young people of Africa, and young people around the world – you can make his life’s work your own.Over thirty years ago, while still a student, I learned of Mandela and the struggles in this land. It stirred something in me.

It woke me up to my responsibilities – to others, and to myself – and set me on an improbable journey that finds me here today.And while I will always fall short of Madiba’s example, he makes me want to be better. He speaks to what is best inside us.

After this great liberator is laid to rest; when we have returned to our cities and villages, and rejoined our daily routines, let us search then for his strength – for his largeness of spirit – somewhere inside ourselves.

And when the night grows dark, when injustice weighs heavy on our hearts, or our best laid plans seem beyond our reach – think of Madiba, and the words that brought him comfort within the four walls of a cell: It matters not how strait the gate, How charged with punishments the scroll, I am the master of my fate: I am the captain of my soul.

What a great soul it was. We will miss him deeply. May God bless the memory of Nelson Mandela. May God bless the people of South Africa.

– See more at: http://chimpreports.com/index.php/people/14847-obama-condemns-hypocrisy-disguised-as-reconciliation.html#sthash.jk8Es7GJ.dpuf

Urupfu rwa Habyarimana: Aho bukera imizinga iravamo imyibano

indege1-300x176

Nk’uko tubikesha ibinyamakuru bitandukanye, ngo iperereza ku mpamvu n’uwagize uruhare mu ihanurwa ry’indege yari itwaye aba perezida babiri b’abahutu ari bo Habyarimana Yuvenali w’u Rwanda na Ntaryamira Cyprien ryaba rigeze ku musozo. Iri perereza ryavuzweho amagambo menshi ndetse ubutegetsi bwa Kigali bunashinjwa mu guhanura iyo ndege  bwo bwakoresheje itangazamakuru mu gukwirakwiza inkuru ko indege yari itwaye abo bayobozi bombi hamwe n’abari babaherekeje yarashwe n’igisasu cyaturutse mu kigo cya gisirikare cya Kanombe. Ababikurikiranira hafi ntibigeze barangazwa n’izo nkuru, kuko kuba FPR iregwa muri urwo rubanza byumvikana ko ibyo itangaza bitakwizerwa.

Ku rundi ruhande ho Abanyarwanda muri rusange bahejejwe mu gihirahiro imyaka ikaba ibaye 20 batazi uko byagenze. Baba Abahutu bageretswe ho kwiyicira Generali Habyarimana ngo kugira ngo babone uko bica Abatutsi( bivuga ko Habyarimana ari we wababuzaga kwica), ari n’Abatutsi biciwe ababo bivuye ku ndege yahanuwe bakaba bakeneye kumenya uwatumye bahekurwa, habaye guceceka no gutegereza icyo iri perereza rizageraho.

Iri perereza ryafashe indi ntera mu gihe Nicolas Sarkozy yari Perezida w’Ubufaransa akaba yaranashatse ko u Rwanda rwegerana n’u Bufaransa mu rwego rwo kwiyunga. Ku bwa Sarkozy Madame Habyarimana yateshejwe umutwe cyane. Cyakora aho Sarkozy aviriye ku mwanya w’umukuru w’igihugu Abafaransa bamutereye icyizere kubera ibintu bibiri by’ingenzi yakoze akiri ku ntebe. Icya mbere ni uko Sarkozy yahanganye n’igisirikare cy’u Bufaransa akananirwa kubeshyuza ibikorwa bya Leta ya FPR yavugaga ko operation Turquoise yakoze ibyaha byibasiye inyoko muntu. Abasirikare bakomeye baramurakariye cyane ku buryo byamuviriyemo kudatorwa manda ya kabiri. Icya kabiri, Sarkozy mu gihe yakoraga campaign yakoze amanyanga akoresha amafaranga yahawe na Perezida Kadhaffi wa Libya, ndetse akabeshya umukecuru w’umuherwe witwa  Liliane Henriette Bettencourt na we akamuha amafranga yo kwiyamamaza. Ikibazo cy’uyu mukecuru cyaje kubyutsa byinshi bitari bizwi.

Uyu munsi rero ngo iperereza ryaba rigeze ku musozo ariko ababuranira Kigali bo baravuga ko ngo abo baburanira ari abere bityo ngo bakaba bagiye gutanga ikirego kuko babeshyewe.

Reka twibutse ko ikibazo cy’iyi ndege n’ubwo kitigeze gihabwa agaciro ariko gifite icyo gisobanuye ku mahano yagwiriye u Rwanda. Nta kuntu byakwemezwa ko indege yahanuwe ariyo mbarutso yateye genocide ugahana abakoze genocide nyamara ukirengagiza uwatumye itangira.

Fiat Justitia ruat caelum ( nihabeho ubutabera ijuru nirishaka rigwe).

Reka tubitegerezanye ubwitonzi, uko byagenda kose ikinyoma kiza muri ascenseur kikahagera vuba nyamara ukuri ko kuza na escaliers ariko kukahagera kukiri ukuri.

 

Abacamanza b’abafaransa barangije amaperereza ku ihanurwa ry’indege ya Perezida Habyalimana