There are few or no more secrets left: NSA ‘hacking unit’ infiltrates computers around the world – report

A-hackers-silhouette-007

Der Spiegel reported that TAO’s areas of operation range from counter-terrorism to cyber attacks. Photograph: Getty Image

A top-secret National Security Agency hacking unit infiltrates computers around the world and breaks into the toughest data targets, according to internal documents quoted in a magazine report on Sunday.

Details of how the division, known as Tailored Access Operations (TAO), steals data and inserts invisible “back door” spying devices into computer systems were published by the German magazine Der Spiegel.

The magazine portrayed TAO as an elite team of hackers specialising in gaining undetected access to intelligence targets that have proved the toughest to penetrate through other spying techniques, and described its overall mission as “getting the ungettable”. The report quoted an official saying that the unit’s operations have obtained “some of the most significant intelligence our country has ever seen”.

NSA officials responded to the Spiegel report with a statement, which said: “Tailored Access Operations is a unique national asset that is on the front lines of enabling NSA to defend the nation and its allies. [TAO’s] work is centred on computer network exploitation in support of foreign intelligence collection.”

Der Spiegel has previously reported on documents leaked by the formerNSA contractor Edward Snowden. The report on Sunday was partly compiled by Laura Poitras, who collaborated with Snowden and the Guardian on the first publication of revelations about the NSA’s collection of the telephone data of thousands of Americans and overseas intelligence targets.

On Friday, the NSA phone data-collection programme was ruled legal by a federal judge in New York, days after a federal judge in Washingtondeclared the operations unconstitutional and “almost Orwellian”.

On Sunday, appearing on the CBS talk show Face the Nation, former air force general and NSA and CIA chief Michael Hayden called Snowden a traitor and accused him of treason. He also accused Snowden of making the NSA’s operation “inherently weaker” by revealing not just the material that comes out of the agency but the “plumbing”, showing how the system works inside the government.

On NBC’s Meet the Press Ben Wizner, a legal adviser to Snowden, said the contrasting opinions of the two federal judges were now likely to see the case end up in front of the supreme court.

“It’s time for the supreme court to weigh in and to see whether, as we believe, the NSA allowed its technological abilities to outpace democratic control,” Wizner said.

Asked if Snowden, who was granted one year’s asylum in Russia, should return to the US to face charges, Wizner said: “For now, he doesn’t believe and I don’t believe that the cost of his act of conscience should be a life behind bars.”

In a recent interview with the Washington Post, Snowden declared that he had “already won” and accomplished what he set out to do. On Sunday, Wizner said Snowden’s mission was to bring the public, the courts and lawmakers into a conversation about the NSA’s work.

“He did his part,” Wizner said. “It’s now up to the public and our institutional oversight to decide how to respond.”

According to the Spiegel report, TAO staff are based in San Antonio, Texas, at a former Sony computer chip factory, not far from another NSAteam housed alongside ordinary military personnel at Lackland Air Force Base. The magazine described TAO as the equivalent of “digital plumbers”, called in to break through anti-spying “blockages”. The team totalled 60 specialists in 2008, the magazine said, but is expected to grow to 270 by 2015.

TAO’s areas of operation range from counter-terrorism to cyber attacks, the magazine said, using discreet and efficient methods that often exploit technical weaknesses in the technology industry and its social media products.

The documents seen by Der Spiegel quote a former chief of TAO saying that the unit “has access to our very hardest targets” and its mission would be to “support computer network attacks as an integrated part of military operations” using “pervasive, persistent access on the global network”.

By 

Source: http://www.theguardian.com/world/2013/dec/29/der-spiegel-nsa-hacking-unit-tao?CMP=EMCNEWEML6619I2

Uko Ishyaka PPR Imena ribona RNC.


uploadable

Ishyaka RNC mu mugambi wo kubiba amacakubiri, nk’iturufu yo gusenya amashyaka.

Mu bisanzwe politiki yubaka igihugu, igateza imbere umuryango w’abantu ishingira mu gutsimbataza ubumwe n’ubwubahane bw’abenegihugu, demokarasi n’ubwisanzure kuri buri wese, bityo bakabasha gushyira hamwe mu gushaka ibisubizo by’ibibazo biba byugarije umuryango batuyemo, ari nako bafatanya mu guhanga icyerekezo cy’ejo hazaza.
Nyuma yo gukurikira ibibera mu ishyaka RNC no gusesengura neza uburyo ishyaka RNC ryadukanye ingeso mbi yo kubiba amacakubiri mu mashyaka aharanira impinduka za politiki mu Rwanda, nk’uko babigaragaje bakoresha bwana KARENGERA Augustin mu mugambi wabo wo gusebya ishyaka PPR-Imena, hagamijwe kubiba urwicyekwe n’amacakubiri mu muryango nyarwanda, cyane cyane mu banyarwanda bagize opozisiyo nyarwanda bari mu mashyaka atanduakanye, byatumye abagize ishyaka PPR-Imena, bicara bakora isesengura ry’ibyihishe inyuma y’uyu mugambi ugayitse w’ishyaka RNC mu kubiba urwicyekwe n’amacakubiri.
Kugira ngo umuntu asobanukirwe neza n’impamvu yaba yihishe inyuma y’uyu mugambi w’ishyaka RNC, umuntu yabanza akareba abacurabwenge b’iri shyaka abo ari bo.
Nk’uko mubizi, abacurabwenge b’iri ishyaka RNC, ndavuga abafite imyanya izwi mu buyobozi bw’ ishyaka RNC nka Bwana Rudasingwa Théogène, Micombero, ndetse n’abakorera mu bwihisho, inyuma ya rideau nka Kayumba Nyamwasa, Karegeya, Gahima, n’abandi , bafite amadosiye atandukanye y’inkiko ,zaba izo mu igihugu imbere, ndetse n’inkiko mpuzamahanga, nka Kayumba Nyamwasa, ufite mandats d’arrêt mpuzamahanga zigera kuri ebyiri z’ibyaha yakoreye umuryango nyarwanda. Ikindi kandi kigaragara kuri aba bacurabwenge b’ishyaka RNC ni uko bafitanye amasinde yihariye ashingiye ku rwango n’inzika na Kagame Paul uyobora u Rwanda muri iki gihe, bivuye ku mpamvu zabo bwite, cyane cyane zishingiye ku mitungo, ibyubahiro, ubusambo n’ibindi bishingiye ku nyungu bwite zabo.
Ntanuwakwiyibagiza ko aba bagabo bahoze ari abambari n’abakaraza b’imbere b’ingoma ya FPR-Inkotanyi, kuva mu myaka ya za 90 ubwo yateraga u Rwanda, ari bo bubatse iyi système ya FPR, bakayiha imbaraga n’isura ifite ubu. Ntagushidikanya rero ni abafatanyabikorwa ba FPR-Inkotanyi, mu byago n’amakuba byagwiririye u Rwanda, ndetse ntanugushidikanya amakosa yakozwe na FPR bayafitemo uruhare rw’intagereranywa.
Twese tuzi neza uko iturufu y’amacakubiri na propagande zo kubiba urwango n’urwicyekwe mu banyarwanda byakoreshejwe n’amashyaka yamaraniraga ubutegetsi kuva u Rwanda rubonye ubwigenge, ndetse igakora cyane mu gihe cy’intambara hagati ya FPR-Inkotanyi na MRND yari k’ubutegetsi, n’amashyaka yarashyigikiye ibyo bikundi bibiri. Iyi propagande ntakiza yagejeje kubanyarwanda uretse kubashora muri genocide yahitanye imbaga y’inzirakarengane.
Ikibabaje kandi giteye agahinda ni uko ubucurabwenge bw’ishyaka RNC bwamuzwe kandi bukaba imbata y’iyi système na propagande yo gucamo ibice abanyarwanda, no kubiba amacakubiri nk’iturufu yo kumaranira ubutegetsi. Ntagitangaje kuko babifitiye impamyabumenyi y’ikirenga, barabyize, barabitozwa, barabikoresha guhera za 90 ubwo bari mu bakaraza b’imbere b’ingoma ya FPR-Inkotanyi.
Ubwo rero tumaze kurebera hamwe ubucurabwenge bw’ishyaka RNC ubwo ari bwo na système ya politiki na propagande bakoresha, umuntu yakwibaza impamvu y’iyo mikorere y’urukoza soni, igamije gushora abana b’u Rwanda mu mwiryane.
Impamvu yabyo ingana ururo, kandi umuntu wese ushishoza ntatinda kuyibona. Aho abacurabwenge bajya gushinga ishyaka RNC bigiriye inama bagira bati : « dukorere mu kivunge cy’abantu twiyita ihuriro, twiyegereze abahutu mu nzira izo ari zo zose batugirire icyizere, maze tubacurike tubahindure ibikoresho bya politiki yacu, naho abatutsi baratuzi bazatuyoboka, tubangishe kagame, turwanye kandi twibasire ushatse gukoma mu nkokora umugambi wacu, bityo nitudafata ubutegetsi bizadufasha gukwepa ubutabera muri iki gihe tuba mu buhungiro kandi bidufashe no kubona amafaranga adutunga ».
Ikigaragara umuntu yavuga ni uko abacurabwenge b’ishyaka RNC bafite intego eshatu muri politiki yabo.Umuntu yazivuga muri make muri aya magambo, aho abo bacurabwenge bagira bati :
-Dushake umutwe wa Kagame Paul, waturiye akatumara, akikubira ibyagezweho na FPR kandi twarafatanije urugamba, kabone n’ubwo twawubona hagaritswe imbaga y’abanyarwanda, ibyo ntibidukanga, ikingenzi ni uguhitana Kagame.
-Tumaranire ubutegetsi mu nzira zo kwigarurira rubanda nyamwishi rwo mu bwoko bw’abahutu, cyane cyane impunzi zahungiye mu bihugu by’amahanga, dukoresheje iturufu y’uko tuzabasubiza k’ubutegetsi. Tubangishe Kagame n’ubutegetsi bwe, ndetse n’abahutu bene wabo batadushyigikiye, naho abatutsi tuzabumfisha ko hari aho Kagame yatatiye amahame ya FPR, bityo bazatumva, kandi bidufashe kwikiza Kagame muri FPR ,maze tuzayiyobore yitwa RNC , bityo turindagize abahutu. Abatazatuyoboka, tuzabateza umwiryane, amacakubiri, maze tubangishe abanyarwanda, tubateze abayoboke n’abambari bacu, tubashinja ko bakorana n’umwanzi wacu FPR mu kubahemukira.
-Izi ngingo ebyiri zizadufasha gukwepa ubutabera no kwibagiza abanyarwanda ibyaha dukurikiranyweho . Ubutabera mpuzamahanga bwo, tuzabubwira ko ibyaha bavuga byakozwe na Kagame wenyine, ko kandi twabufasha mu kuba abatangabuhamya, bityo tubapfunyikire amazi, iminsi izaba yisunika, ari nako inkiko zibagirwa dosiye zacu.
Muri make ngiyi gahunda y’ishyaka RNC n’impamvu ituma bakora politiki y’amacakubiri, nk’uko twabibonye ubwo bakoreshaga Bwana KARENGERA Augustin, wirukanywe mu ishyaka PPR-Imena, akorewe manipulations na RNC mugusebya Ishyaka PPR-Imena mu mugambi wabo wo kurisenya no kuribuza kugera ku ntego ryiyemeje yo guharanira ubumwe bw’abanyarwanda, ubworoherane ukuri n’ubwiyunge , hakoreshejwe inzira y’ibiganiro.
Intorezo cyangwa inkota y’ishyaka RNC kandi ntabwo bayigeze ishyaka PPR-Imena ryonyine, kuko hari n’abandi yagezeho cyangwa izageraho , bitewe n’uko badacyeza ubucurabwenge bw’iri shyaka rya RNC.
Ingero natanga ni urwo amashyaka nka PDP-Imanzi na RDI- Rwanda nziza, byararwanijwe cyane ndetse bushinjwa ibi byaha n’abacurabwenge ba RNC bagamije kubabibamo amacakubiri no kubangisha abanyarwanda igihe bafataga gahunda yo kujya gukorera politiki mu Rwanda. Ngira ngo n’ubu iyi propagande y’amacakubiri iracyakomeje ku ishyaka PDP-Imanzi.
Irindi shyaka twavuga iyi propagande ya RNC yagezeho ni Green Party, ubwo yahirimbaniraga kwandikwa mu Rwanda. Ndetse n’ishyaka Ishema rya Padiri Nahimana, iyi propagande y’amacakubiri no gusebanya by’shyaka RNC barigezeho, bikoma Padiri Nahimana kuko atayobotse imigambi y’ubucurabwenge bwa RNC.

Radio itahuka mu isura ya radio RTLM
Ikindi umuntu yakwerekana muri uyu mugambi wo kubiba amacakubiri w’ishyaka RNC, ni uburyo Radio Itahuka n’umunyamakuru wayo Bwana Serge bafashe isura ya radio RTLM yo mu myaka ya 93, mbere gato ya genocide. Umuntu yagereranya umunyamakuru Serge wa radio itahuka n’umunyamakuru Kantano wa RTLM , kuko icyo bose bahuriyeho ni ukuba abigisha n’abacengeza matwara ba politiki y’amacakubiri no kubiba urwango mu banyarwanda.

Umwanzuro
Ishyaka RNC rikwiye guhindura politiki yaryo, rikava mu migambi yihishe, icuriwe muri salon kwa Kayumba, maze abacurabwenge ba RNC bakayoboka politiki yubaka ubumwe bw’abanyarwanda, kandi politiki irimo ubworoherane n’ubwubahane ku yandi mashyaka ya politiki.
Niba kandi abacurabwenge ba RNC batisubiyeho, bakanangira umutima, bakikomereza gahunda yabo nk’uko twayivuze hejuru, abanyarwanda b’ingeri zose, cyane cyane urubyiruko, rurabe maso, hato rutagwa mu mutego mutindi w’ishyaka RNC , ribashora mu macakubiri n’inzangano zisenya, bagamije kugera k’ubutegetsi.
Ishyaka PPR-Imena risanga intamabara zisenya, n’ihangana rivusha amaraso y’inzirakarengane, mu nyungu zabaharanira ubutegetsi, byarashegeshe bikomeye umuryango nyarwanda, bityo inzira z’ibiganiro bihuza abanyarwanda b’ingeri zose bigomba kugirwa umusingi wo kubaka igihugu kimwe n’umuryango umwe “One people, One Nation” usangira byose kandi ufite icyerekezo cyiza cy’ejo hazaza.
FPR n’ amashyaka bafatanije mu kuyobora Leta muri iki gihe, kimwe n’amashyaka ya opozisiyo, duhindure twese ingendo, duharanire twese inyungu rusange z’umuryango, dufatanye gukemura ibibazo byugarije umuryango nyarwanda mu nzira z’ibiganiro byubaka kandi bitanga ikizere kuri bose.
Turwanye amacakubiri, twirinde ibitanya abanyarwanda mu nyungu z’udutsiko tw’abantu.
Bikorewe I Buruseli, kuva 27/12/2013
Ubuyobozi bw’ishyaka PPR-Imena

Christmas, South Sudan and Pan Africanism.

Thinking+Critically-Dr+Lwatama

Dr Azaveli Feza Lwatama

On December 25 most citizens of the world take time off to eat and drink and be merry wishing there was peace on earth. For citizens of the world who belong to the Christian religious faith, this is a day when they sing joy to the world because now redemption is possible through the birth of what they call Christ or the messiah or the anointed who they claim was sent to redeem us from the original sin. The day is celebrated by a mass and that may explain why it is called Christmas meaning Christ’s mass with Christ, Khrīstos in Greek, thus the day also being referred to as Xmas.

The day is celebrated as ‘birthday’ of the redeemer who increases the prospects for peace in the world resulting from all humans repenting and vowing to be born again as peace loving people who refuse to be slaves of their crude un-socialized animal instincts, so-called human nature, that tends to make them to want to glorify their individual egos at the expense of serving the noble goal of promoting the common good.

It is this fundamental idea of Christmas as ‘ the day of birth’ that explains why the day is celebrated with nativity rituals, whereby birth translates into nātīvitās in Latin and ‘noël’ in Old French; thus, Xmas also being referred to as ‘Noel’. Whether one is Christian or not, it is possible to relate the core value of Noel, which is rebirth by all humanity through pledging to reject all forms of egoistic primitive accumulation of wealth aimed at satisfying greedy wild animal-like instincts, including wanting to exercise absolute power over others and wanting to prosper at the expense of the misery of others.

If the key message of Noel cerebrations had been heeded by all global citizen, there would never have been such exploitative social, political and economic systems of human governance as feudalism and capitalism. The Atlantic Slave trade would never have happened nor would there have been what historian and political activist Walter Rodney called How Europe Underdeveloped Africa that culminated in the colonization and neo-colonization of Africa.

Due to the continued existence of these exploitative systems, today, as world citizens celebrate Christmas, the people of South Sudan are passing through trying times. They are being killed, maimed, turned into refugees or made into internally displaced people by an unfolding civil war brought upon them by the rapacious appetites for power of their so-called revolutionary leaders. People who yesterday were preaching unity to them, are now busy trying to tear them apart on ethnic lines in order to justify their bid for territorial state power or their attempt to perpetuate their current hold on it.

People who yesterday were telling them that they were one people called South Sudanese, distinct from being Sudanese or Africans, are now busy telling them that they are Dinka and Nuer. People who yesterday were telling them they were all one people in Christ unlike their brothers and sisters in the North who were supposedly Muslim, are now hastily constructing new buzz words to hide the fact that they lied big time in the past when they sought to unity people of South Sudan on the false basis of being a so-called harmonious Christian ‘nation’ who did not belong to the Muslim ‘nation’ in North Sudan. Social class analysis would suggest that although President Salva Kiir Mayyardit may be a Dinka, former Vice President Dr Riek Machar Teny may be a Nuer, and the widow of the late leader of the Sudan People’s Liberation Army ( SPLA) Rebecca Nyadeng Garang de Mabior may also be Dinka, their current socioeconomic status in the territorial national state of South Sudan places them in the same social class as their Pan African national brother in North Sudan, President Omal al Bashir of the Republic of Sudan.

What is happening right now in South Sudan, just as the rest of the world is marking the re-birth of humanity through Nelson Mandela-like sacrifices for peace ought to make all of us in Africa reflect on the goals of the formation of the Organization of African Unity, 50 years ago.

The heart breaking news we are receiving from South Sudan, as we eat and drink in celebration of the birth of Khrīstos as an harbinger of peace, ought to make us to think critically about the merits of embracing the ideology of Pan Africanism and Kwame Nkrumah’s slogan of ‘Forward ever towards the United States of Africa!’

By  Dr Azaveli Feza Lwatama

The Citizen

Muzabeshye Abahinde: U Rwanda rwarushije Congo amabuye y’agaciro ryari?

Nyuma y’aho igihugu cya Leta zunze ubumwe z’America gitoye itegeko rikomanyiriza amabuye y’agaciro ya Colta, wolframa na gasegereti acuruzwa n’u Rwanda kubera ko ubushakashatsi bwagaragaje ko aya mabuye yibwa muri Congo, amagambo yabaye menshi ku ruhande rw’u Rwanda. Igitangaje ni uko bavuga ngo u Rwanda rurusha Congo amabuye y’agaciro!!!! Ikinyoma FPR yimitse kizashira ryari? Barangiza bakinyuramo cyakora ngo “u Rwanda rumaze gusubiza igihugu cya Congo Kinshasa amabuye y’agaciro asaga toni 48 yari yageze mu Rwanda ku buryo butemewe”. Icyo se si ikimenyesto cy’ubujura nyine? Naragenze ndabona.

Isomere nawe iyi nkuru:

Kuba u Rwanda hari amabuye y’agaciro rugurisha kurusha DRC nta gitangaza kirimo

Kuva mu 2009-2010 Amerika yashyizeho itegeko Dodd & Frank Bill ribuza icuruzwa ry’amabuye y’agaciro atatu Walfram, Cassitelite na Coltan acukurwa mu karere u Rwanda. Itegeko riyakumira ku isoko ku mpamvu z’uko akayabo kayavamo gashyigikira imitwe y’inyeshyamba, bigatuma hari amasosiyeti akomeye ku isi mu bucuruzi bw’amabuye y’agaciro atizera inkomoko y’amabuye ava mu Rwanda.

Makuza Michel wo muri MINAFFET ibumoso na Sinyigaya Silas uhagarariye u Rwanda i Bujumbura muri ICGLR

Makuza Michel wo muri MINAFFET ibumoso na Sinyigaya Silas uhagarariye u Rwanda i Bujumbura muri ICGLR

Iki kibazo cyahuje abanyamakuru banyuranye b’ibitangazamakuru bikorera mu Rwanda, ubwo kuva kuwa mbere tariki ya 23 no kuwa 24 Ukuboza bari mu nama nyunguranabitekerezo yiga ku ngamba zakoreshwa biciye mu itangazamakuru kugira ngo amabuye ava mu Rwanda acuruzwe nta nkomyi.

Urujijo baringa ku mabuye acukurwa mu Rwanda rufitwe n’amasosiyeti akomeye mu bucuruzi bw’amabuye y’agaciro ku isi cyane muri Amerika n’i Burayi aho aya masosiyeti atajya agura amabuye yo mu Rwanda bigatuma acuruzwa ku isoko rihendutse ryo muri Aziya.

Inyungu za politiki n’iz’ubukungu ku bihugu bikomeye

Mu nama y’Abakuru b’ibihugu yabereye mu mujyi wa Lusaka mu gihugu cya Zambia, abakuru b’ibihugu 12 bigize Ihuriro Rishinzwe gukemura ibibazo byo mu karere k’Ibiyaga Bigari (ICGLR) biyemeje gushyiraho ingamba zigamije gukumira ubucukunzi bw’amabuye y’agaciro budakurikije amategeko.

Ingamba esheshatu zashyizweho zirimo iyo kujya hatangwa urupapuro ruherekeza amabuye ajya ku isoko, rugatangwa n’urwego ruzwi, Guhuza amategeko ku bihugu 12 bigize ICGLR harimo u Rwanda, Burundi, DRC, Repubulika ya Rubanda ya Congo, Angola, Zambia n’ibindi, harimo no gukora imibare yerekana uko amabuye, yacukuwe, yacurujwe n’umusaruro yatanze.

Ingamba yindi yari iyo gushyiraho uburyo bwo gucukura mu muryo bwemewe, iyindi ni uko hajyaho uburyo bwo kugenzura inga hakamenyekana ingano y’amabuye inganda zacuruje n’umutungo wavuyemo, na ho iyanyuma kwari ugutanga impuruza ahabonetse ikibazo hose.

Nk’uko byasobanuriwe abanyamakuru muri iyi nama y’iminsi ibiri n’abakozi bo mu nzego eshatu, Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga, Intumwa y’u Rwanda muri ICGLR i Bujumbura, Ishyirahamwe ry’abackuuzi b’amabuye y’agaciro mu Rwanda n’Ikigo cy’igihugu cy’Umutungo kamere, ngo u Rwanda rwashyize mu bikorwa nyinshi muri izi ngamba zafashwe.

Ndetse byinshi mu bihugu birimo na DRC nta bushake buhagije byerekana mu gushyira mu bikorwa ingamba zafashwe, ariko amabuye y’u Rwanda akaba akibazwaho byinshi ndetse hari abavuga ko U Rwanda nta mabuye y’agaciro rufite ahagije, bakavuga ko rwiba ayo muri DRC.

Silas Sinyigaya uhagarariye u Rwanda muri ICGLR i Bujumbura ntatinya kwerekana ko ikibazo cyo gushyira icyasha ku mabuye y’agaciro ava mu Rwanda kw’ibihugu bikomeye ari inyungu za politiki n’iz’ubukungu.

Yagize ati “Birazwi neza ko amaraporo asohoka ku Rwanda ajya akorwa mbere ku buryo bubogamye, ubu bucuruzi bw’amabuye y’agaciro ni bizinesi ikomeye cyane amabuye yo mu Rwanda kuko yujuje ibisabwa aba ahenze, ibihugu bigahitamo kugura kuri magendu ahendutse.”

Nyamara n’ubwo amabuye y’u Rwanda hari amasosiyeti akomeye atayemera avuga ko ava muri DRC n’ibindi, u Rwanda rumaze gusubiza igiuhgu cya Congo Kinshasa amabuye y’agaciro asaga toni 48 yari yageze mu Rwanda ku buryo butemewe.

Karasira Peter wo muri RNRA, avuga ko mu mibare iheruka u Rwanda rwari ku mwanya wa gatatu ku isi mu bihugu bigurisha Coltan, Cassitelite na Walfram imbere ya Congo Kinshasa ariko ngo ibi ntibitangaje kubera impamvu.

Yagize ati “U Rwanda rufite ubutaka buto ugereranyije na DRC ariko rukora ibishoboka rukabujagajaga kandi rugakurikiza amategeko yashyizweho agenga ubucukuzi.

DRC ifite imitungo myinshi ku buryo itita ku mabuye nk’aya adafite agaciro kanini kandi haracyakorwa ubucukuzi gakondo bigoranye kumenya imibare, rero kuba u Rwanda rwarusha Congo gucuruza amabuye si uko rufite menshi kuyirusha ahubwo make rufite ruyakoresha neza.”

Gusa n’ubwo bigoye, umenya urwikekwe ku nkomoko y’amabuye yo muri aka karere izamenyekana ubwo uburyo bwo kwiga ku butaka amabuye yavuyemo, bwitwa AFP (Analytical Finger Print) buzaba bwatangiye gukora n’ubwo butakwizerwa ijana ku ijana.

Mu bicuruzwa u Rwanda rwohereza hanze, amabuye y’agaciro yaje ku mwanya wa kabiri nyuma y’ubukerarugendo bwinjiza amadovize menshi n’ibikomoka ku buhizi biza ku mwanya wa gatatu.

Kuri ubu u Rwanda rufite ahantu hasaga 500 harimo Miyove, Rwinkwavu, Rutongo n’ahandi  hacukurwa amabuye y’agaciro, aho amakompanyi 25 akora uyu murimo ku buryo buzwei na leta.

By HATANGIMANA Ange Eric
UMUSEKE.RW

COMMUNIQUE DE PRESSE N° 024/P.S.IMB/013 MESSAGE DE CONDOLÉANCE

 

Ntaganda-et-sa-maman.png

Le parti social PS IMBERAKURI a la profonde douleur d’annoncer au public, aux rwandais et amis du Rwanda, à tous ceux qui luttent pour la paix au Rwanda et aux IMBERAKURI en particulier, le décès de la maman du Président Fondateur du parti, Me Bernard NTAGANDA, survenu aujourd’hui le 25 décembre 2013 à 12h00.

Mme Agnès NYIRAMONDO, maman de Bernard NTAGANDA s’est distinguée par l’amour qu’elle porte envers tout un chacun, en l’occurrence sa famille, ses voisins et à nous IMBERAKURI comme ses propres enfants. Les militants de notre parti ne l’oublieront jamais surtout qu’elle a toujours été aux côtés de son fils dans notre combat au moment où beaucoup de gens passaient par elle pour tenter de la convaincre à nous dissuader à abandonner notre lutte.

Depuis que son fils a pris le devant dans ce combat pour l’égalité et la coexistence pacifique entre les rwandais afin que nous travaillions ensemble dans l’unité fondée sur l’amour réciproque, cette maman a toujours été à ses côtés. C’est par là qu’il a puisé la force qu’il a montré dans l’exercice de cette haute fonction à laquelle nous venions de l’élevé. Cette maman s’est fortement distinguée après l’emprisonnement de son fils pour des raisons politiques.

Le gouvernement de Kigali a tout fait pour la décourager, pour la contraindre à abandonner son fils, afin qu’à son tour il se distance du combat pour la paix qu’il a lui-même initié. Qui ne se souvient pas comment elle portait chaque jour un seau sur sa tête pour apporter à manger à son fils à la prison centrale de Kigali – 1930 ? Qui ne se souvient pas comment elle a été malmenée par les différents services de la prison, du CID et autres pour la contraindre à abandonner son fils, mais en vain ? C’est tout ça qui nous montre que la force que Me Bernard NTAGANDA continue de nous manifester dans ses activités la détient de sa maman qui vient de nous quitter.

Depuis que Me Bernard NTAGANDA a été transféré à la prison de Mpanga en 2012, c’est là que sa maman à commencer à s’affaiblir car, elle ne pouvait plus voir fréquemment son fils. On ne doute pas que sa santé s’est fortement détériorée à cause de ses voyages et ses pensées en vue du bien de son fils et des Imberakuri en général. Malheureusement, au-dessus de tout cela, le pouvoir de Kigali n’a daigné lui alléger cette souffrance, surtout qu’on sait pertinemment que son fils est emprisonné pour des raisons politiques et que ce n’est pas son emprisonnement qui va pérenniser son pouvoir.

Le parti social PS IMBERAKURI se tient aux côtés de la famille du Président Fondateur, Me Bernard NTAGANDA, et prend cette occasion pour leur apporter tout son réconfort et son soutien dans ses moments durs. C’est de temps plus pénible que Me Bernard NTAGANDA ne peut pas assister aux funérailles de sa très chère maman qu’elle aime tant. Seul Dieu lui permettra d’accepter ce choc. Le parti social PS IMBERAKURI souhaite à la maman de Me Bernard NTAGANDA de reposer en paix.

 Alexis BAKUNZIBAKE

Premier Vice-Président

Ukuri kugiye ahagaragara: “Ndi Umunyarwanda” ni igitekerezo cya Padiri Ubald Rugirangoga na Jeannette Nyiramongi, si icya Kagame na Kiliziya Gatolika.

Padiri-Ubald-Rugirangoga-afite-impano-zitandukanyeIcyemezo cyuje ubutwari abayobozi ba Kiliziya gatolika y’u Rwanda bafashe cyo kudashyigikira ku mugaragaro gahunda ya “Ndi umunyarwanda”, ni icyo gushimirwa. Nta mukristu n`umwe uyobewe ko bamwe mu bashumba ba Kiliziya bifuzaga ko iriya gahunda yashyigikirwa, nk`uko iya Cacaca yashyigikiwe, none bikaba byarabuze igaruriro. Aha rero bakoresheje ubushishozi, n`ubwo hatari habuze bamwe mu bihayimana bigize indangurura-majwi ya “Ndi umunyarwanda”, haba mu bigo by`abihayimana, mu materaniro y`abakristu no ku maradiyo na televisiyo nyarwanda. Mu by`ukuri, ubwo FPR yari imaze kunoza gahunda y`icengezamatwara ya “Ndi umunyarwanda”, yafashe bamwe mu bihayimana ibagira ibikoresho mu miryango babarizwamo no muri Kiliziya muri rusange. Uw`igikongoti (urangurura cyane) akaba padiri Ubalidi Rugirangoga ukomoka muri diyosezi ya Cyangugu.

1.Padiri Ubalidi yayobeje leta ya FPR

Muri iyi minsi nakunze kubona ku mbuga zinyuranye, abantu bamwe bemeza ko padiri Ubalidi yivugiye ko Kiliziya y`u Rwanda ishyigikiye gahunda ya “Ndi umunyarwanda”. Kandi koko nawe ubwe yarabyivugiye ku maradiyo no kuri televiziyo nyarwanda, ubwo yemezaga ko ikibazo cyo mu Rwanda kizakemurwa na “Ndi umunyarwanda, nk`uko Gacaca yagize uruhare mu bwiyunge bw`Abanyarwanda”. Nyuma y`inama y`Abepisikopi yatangiye ku ya 10 igasozwa ku ya 13 Ukuboza 2013, nasanze ari ngombwa gucukumbura ibya Ubalidi. Ibyo naguyeho biteye agahinda. Reka mbanze mvuge ko padiri Ubalidi atari we uvugira Kiliziya y`u Rwanda. Nta n`ubuyobozi na buto ayifitemo, kuko nta na paruwasi abarizwamo byibura. Ubu yahindutse umupadiri wigenga.

Dore igishya rero. Nyuma ya jenoside yakorewe Abatutsi, padiri Ubalidi yegeraga bamwe mu bapadiri b`abahutu yitaga “bazima”, akabasaba kwigisha Abahutu bose gusaba imbabazi Abatutsi. Ubwo na bamwe mu bapadiri b`Abatutsi, akababwira ko bagomba gusaba Abatutsi barokotse jenoside, bagatanga imbabazi, baziha Abahutu bose. Abapadiri b`abatutsi bahitaga bamutera utwatsi, ariko Abahutu bo bakinumira, dore ko muri bo harimo ababaga baragizwe impfumbyi na FPR, abandi bafite ababyeyi mu mazu y`imbohe. Aho padiri Ubalidi abereye padiri mukuru i Mushaka, yabonye uburyo bwo gushyira mu bikorwa gahunda ye. Ni bwo atangiye gufungira amasakaramentu Abahutu ngo banze kwemera ko ari abicanyi. Nyamara nta kintu na kimwe yasabaga Abatutsi, kuko hari muri cya gihe cya Gacaca ya FPR. Mwese muzi ko icyo gikorwa kigayitse, cyatumye madame Jeannette Kagame ubwe agororera paruwasi ya mushaka imodoka nshya yo gushimira Padiri Ubald n’intumwa ye padiri Eric ngo kuko “Bubahiriza gahunda za leta”. Abasobanukiwe n`icyo bita “Abahanura-binyoma” bahita bumva icyiciro padiri Ubalidi aherereyemo.

Musenyeri Damaseni Bimenyimana si we warose padiri Ubalidi yikura muri paruwasi ya Mushaka, ngo kuko yumvaga afite umuhamagaro wo kwigisha hose “Ubumwe n`ubwiyunge” mu murongo wa leta ya FPR. Musenyeri Damaseni yihutiye guhita amusimbuza undi, kandi ntiyagira ikindi amushinga, ku buryo ubu Ubalidi yibereye nk`umupadiri w`inzererezi utagira aho abarizwa. Icyakora afite amafaranga menshi, kuko uretse ayo leta imuhemba, aho yigisha hose, haba mu bigo by`abihayimana no mu biterane, ategeka ko bamuhemba.

Padiri Ubaldi atangiza ingengabitekerezo ye na Jeannette.

Aha arimo arigisha uko abahutu bonyine bagomba

guheka ibyaha byose by’abanyarwanda harimo n’ibyakozwe

n’Abatutsi ba FPR bitagomba kuvugwa !

Ibyo padiri Ubalidi yivugira kuri televiziyo no ku maradiyo ya hano mu Rwanda, ni nabyo yigisha no mu biterane by`amasengesho ngo yo gukiza. Nanyarukiye mu giterane aherutse gukorera ku Gisenyi, ariko ibyo numvise ni agahomamunwa. Ngo Abahutu bose niba bashaka gukira, bagomba gusaba imbabazi Abatutsi. Nategereje ko yavuga ati “Abanyagisenyi na Ruhengeri mwarababaye cyane, namwe ababiciye bagomba kubasaba imbabazi”, ndaheba. Abenshi twatashye twabihiwe.

Nk`uko nabivuze haruguru, Ubalidi yifuje kuva kera ko iri cengeza-matwara, ariryo FPR yise “Ingengabitekerezo”, ryahinduka gahunda ya leta. Yabigezeho rero, abinyujije kuri madamu wa perezida, Jeannette Kagame-Nyiramongi. Mu by`ukuri iyi ngengabitekerezo, Ubalidi ayihuriyeho n`imyumvire ya benshi mu Batutsi bavuye i Burundi, ari naho padiri Ubalidi (kimwe na madamu wa perezida) yarerewe. Twese twiyumviye uburyo uhagarariye Ibuka yabanje gutera utwatsi iyi ngengabitekerezo ihatira Abahutu bose gusaba imbabazi. Bwakeye yisubiyeho, kuko yari amaze gukururwa amatwi! Birumvikana rero ko iyi ngengabitekerezo atari iya Ibuka, ntibe n`iy`Abatutsi bavuye Uganda, kuko bo ikibashishikaje ari ukwirundira imitungo gusa.

jennette-kagame3

Jeannette Kagame yasumanye ubushishozi igitekerezo cya Ubald aragishima akigira icye, agishyikiriza Paul Kagame kigirwa gahunda ya Leta!

2.Kuki padiri Ubalidi atsimbarara kuri “Ndi umunyarwanda” ?

Biteye isoni, kubona FPR imara imyaka hafi makumyabiri ivuga ko ari nta moko aba mu Rwanda, Jeannette agafatirana Kagame mu burwayi yifitiye, akamupakiramo ko “Abahutu bose, uhereye ku bitambambuga, bagomba gusaba imbabazi Abatutsi”. Mu by`ukuri umucurabwenge w`iyi gahunda-rukozasoni ni padiri Ubalidi RUGIRANGOGA. Aho yahuriye na Jeannette kugira ngo babyumve kimwe, Paul Kagame akwiye kuhatohoza neza akahamenya ! Icyakora FPR nayo yahise isamira hejuru iyi ngengabitekerezo ya Padiri Ubaldi na Jeannette kubera ahanini kubura ibitekerezo bishya no kubera inyungu ibifitemo, zo kugumya guhuma amaso Abanyarwanda, ngo batava aho bibaza ku bibazo bikomeye bibugarije. None se aho gahunda ya “Ndi umunyarwanda” itangiriye, mwongeye kumva hari uwibaza irengero rya ya mafranga yatangwaga muri cya Kigega-mbura-ndiba cy`Agaciro fund ? Leta ya FPR rero, yungukira mu bitekerezo rusenya-miryango na rutwika-gihugu nk`ibi bya padiri Ubalidi.

Padiri Ubalidi se we abifitemo nyungu ki ? Uyu mupadiri w`umunyacyangugu yashoboye kubona bamwe mu bahutu bifitiye inyota y`ubutegetsi n`iy`ubukire abicishaho, nabo si ugucinya inkoro bava hasi. None se Bamporiki ntakuyemo ubudepite ? Nyamara kure y`ibi bigaragara, Ubalidi yifitiye inyungu ze zihishe kandi asangiye n`abandi bose bafite ibiganza biriho amaraso, yaba ay`Abahutu, cyangwa se ay`Abatutsi. Muti ese gute ? Hamwe no gushaka kuba umupadiri w’icyamamare uzwi kandi ukunzwe n’abategetsi bakomeye, Padiri Ubalidi azi neza ko atari umwere w`amaraso y`Abahutu : uretse abo yafungishije, Yifuza rero icyatuma bitongera kuvugwa. Mu rurupfu rwa Sindayiheba Yohani ruhora rumubunga mu maso no mu mutwe. Ku rundi ruhande, Abahutu bose basabye imbabazi, abicanyi b`Abatutsi bahita bahinduka abere, bityo n`Abahutu b`abaziranenge ntibatinyuke kuvuga amabi FPR inkotanyi na Ubalidi bakoreye Abahutu. Murumva rero ko iyi ngengabitekerezo ya Ubalidi irimo imibare (calculs) itoroshye. Nyamara ntishobora kuba isoko y`ubumwe n`ubwiyunge, mu gihe Umunyarwanda wese adashobora kuvuga ukuri kw`ibyamubayeho yisanzuye.

Umwanzuro

Nta wabura rero kwishimira ko nibura noneho Abashumba ba Kiliziya Gatolika bashoboye gutegura uyu mutego, ku buryo ikinyoma gikubitiwe ahagaragara. Kuba bashoboye kurenga imyumvire itandukanye kuri iki kibazo, bakinjira mu myumvire rusange y`Abanyarwanda, byongeye gusubiza ishema iyi nteko yabo. Nibakomereze aho rero, birinde kugwa mu mutego padiri Ubalidi yaroshyemo leta ya FPR, none ikaba imaze gucika ururondogoro yisobanura. Kuko mu by’ukuri biragaragara ko Ubutegetsi bwa FPR bushobora guhungabana bikomeye biturutse kuri gahunda yizwe nabi cyane ya “Ndi Umunyarwanda”.

Euphrosine Murekatete

Umukristukazi wa Paruwasi Sainte Famille 

INYANDIKO YA BWANA RUCAGU BONIFACE YO MURI 1993 ASOBANURA UBUGOME BW’ABATUTSI.

N’ubwo bwose Bwana Rucagu akomeje gusaba imbabazi nk’uko Ikinyamakuru igihe.com kibigaragaza ku nkuru yo ku ya 24/12/2013 http://www.igihe.com/politiki/amakuru/article/rucagu-agiye-gusaba-imbabazi-, biragaragara ko azakomeza kuzisaba kugeza igihe bitarangiriye.

Boniface-Rucagu

Ese iyo FPR iza gutsindwa, Rucagu yari gusaba imbabazi nde?

Abanyarwanda benshi bibaza ko n’iyo FPR inkotanyi yakunamura icumu cyangwa se ikagenda kimwe na za leta zayibanjirije, Bwana Rucagu we azakomeza gusaba imbabazi kubera amagambo akoresha buri gihe mu mwuga we wo guhakwa no guhakirizwa , akomeretsa imitima ya benshi.
Mu nyandiko yanditse akanyuza mu Kinyamakuru Kangura No 46 – ukwezi kwa munani 1993, kuli page ya 15, Bwana Rucagu Boniface ntiyihishira habe na gato.

Yagize ati ” TUGERAGEZE KUMENYA UBUGOME N’AMAYERI Y’ABATUTSI” . Yatangiye agira ati ” Umututsi umuvura ijisho akarigukanulira” ,atangiza uyu mugani kugira ngo yereke kandi akangurire abatazi ububi, ubugome, uburyarya n’ubuhemu by’abatutsi bityo barusheho kuba amaso.

Yarakomeje ati: “Abatutsi biyita abanyabwenge kurusha abandi ariko iyo ushishoje cyane usanga inyuma y’ibyo hihishe ubugome busa.
Umututsi abana na rubanda nyamwinshi (Umuhutu) amuryarya cyangwa ari uko hari icyo amukeneyeho, umututsi aremera akiyahura ku muhutu akoresheje uburyo bwose burimo amafaranga, bashiki be, umugore we n’ibindi byose byamushobokera kugeza igihe abona icyo yifuza ku muhutu. Ntawe utazi ukuntu abatutsi bamwe bageze muri Zaire abagore babo bakabashyingira abategetsi bamwe bo muri icyo gihugu babita bashiki babo bagahindukira bakabana murugo rumwe, umututsi yibanira n’umugore we uko bisanzwe baja kubyara bakibyarira umututsi aho kuvuka umuzayirwa nkuko byagombye kugenda, Tuzi ko hari bamwe muri abo bategetsi babibonye nyuma bikababaza bamwe bakicwa.

Iyo umututsi amaze kubona icyo yashakaga kumuhutu ahita amutera umugongo, bakaba babyaranye abo nkawamugani wa Kinyarwanda, nuko ahasigaye akamwunvisha. Akamutesekesha nkaho batigeze bavuga rumwe, uwaba yarigeze kubana n’umututsi yasubiza amaso inyuma ubu ngira ngo niwe wambere umugabo wibi mbabwira. Umututsi umuvura impare yamara gukira akakwendera umugore. Umututsi umuraza mukirambi bwakwira akakuvana ku buliri, igihugu kitica imbwa cyorora imisega. Hanyuma mugiswahiri bakavuga ngo ‘’motto wa nyoka ni nyoka’’. Bityo rero akaba ari nta kuntu INYENZI zakwiyubururamo INKOTANYI hanyuma ngo MDR itwumvishe ko bahindutse ABAVANDIMWE kandi bazanywe no kutumarira kw’icumu! Iyo migani irerekana ko ubugome n’agasuzuguro kabo Atari ibya none ahubwo ari ibya kera. Abahutu berekanye ko batagira ubugome nk’ubwabo kuko iyo babugira batari gukomeza guceceka bagenzi babo bo mu Ruhengeri n’ibyumba bicwa nk’imiswa abandi bavanwa mu byabo bakangara. Tuzi ko bari bategereje ko abahutu bihimura ku batutsi baje bagamije kubatsemba bityo bakabona intandaro yogutera u Rwanda ari ikivunge bitwaje ko baje guhosha ubwo bushyamirane, nyamara byarabapfanye kuko umuhutu yakomeje kwihangana kugeza ubwo ibintu bitangiye gusobanuka…. tuzi ko badutera bari bagamije kwica no kurimbura abahutu million enye n’igice (+ 4 500 000) cyane cyane abageze mw’ishuri nkuko i Burundi babigenje nyamara imana ikinga ukuboko. Ubwo bugome kandi babugaragaje ubwo bongeraga kwubura imirwano tariki ya 08/02/1993 bagafata umuhutu bakamuca amabya bakayamanika umugore cyangwa se bagafata ubugabo bw’umuhutu bakabutamika umugore we.

Hanyuma ibinyamakuru byabo byuzuye i Kigali bigahindukira bikandika ko ari ingabo z’u Rwanda ko izo nyenzi zitabikora. Ariko bakiyibagiza ko hari abaturage bacitse kw’icumu aha mana badashobora kuzibagirwa ibyo babakoreye birebera na maso yabo. Muribuka ko nyuma y’imirwano yamaze ukwezi kwose ibera mu Mutara, Ingabo z’u Rwanda zirukanye INYENZI ziyise INKOTANYI zibavana ku butaka bw’u Rwanda nubwo zari zifashijwe bikomeye kandi na nubu zigifashwa n’ingabo za Museveni mu gushaka kuvanaho ubutegetsi bwa rubanda nyamwinshi y’abahutu hakimikwa iyagatsiko k’abatutsi nkuko byari bimeze mu Burundi ishyaka ry’abahutu FRODEBU ritaratsinda, abatutsi bishe bahutu basaga 1200 000 kuva muri 1962 u Burundi bubonye ubwigenge. Tubabajwe n’uko iki gihe intambara yahinduye isura abatutsi babifashijwemo na *Nsengimasi* Twagiramungu* (Rukokoma), bo muri MDR n’izindi nyenzi zihishe mu Mashyaka akomeye ya MDR na MRND. Ubwo bufatanye bw’abanyapolitiki bacu b’abaswa nibwo bwatumye INYENZI zigira umurya zikaza umurego bituma igice kinini cya Ruhengeri na Byumba gifatwa ari nako zigenda zisasira imirambo itabarika y’abahutu aho banyuze hose bavuga ko barahora kandi barashoje intambara bemeza ko baje kubohoza abanyarwanda ngo babazanire demokarasi! Mwabonye ko abatutsi bicaye I Kigali (dore ko mu by’ukuri aribo bashyigikira iyi ntambara 80%) babinyujije mu binyamakuru byabo no mu miryango yabo igamije kurenganura ikiremwatutsi. Aho kugirango bamagane ibikorwa bibi by’inyenzi zene wabo bakoreye abahutu aho banyuze hose bakwijije hanze ko abatutsi aribo bashize, bityo ukibaza niba abahutu batagira cyangwa ngo bave amaraso nk’ay’abatutsi. Nkuko twabivuze imbere, mu Burundi hishwe abahutu bagera kuri 1200 0000 kugeza mu mpera z’umwaka ushize, abenshi bahambwe na caterpillars zatwarwaga n’abazayirwa hafi y’ikibuga cy’indege cy’i Bujumbura, abandi bajugunywa muri Nyabarongo na Kanyaru.”

45462_10151632212497949_1137884869_n

Source: http://www.inyenyerinews.org/justice-and-reconciliation/inyandiko-ya-bwana-rucagu-boniface-yo-muri-1993-asobanura-ubugome-bwabatutsi/

Tell Paul Hiebert that Economic Growth cannot outvalue people killed by Kagame and his RPF.

kagame290511

Kagame (in front) and his rebel group RPF belonged to Ugandan Army. That is why it is true to say that Uganda attacked Rwanda in 1990.

On 25th of December 2013, when we were celebrating the birthday of our Lord and savior Jesus the Christ of Nazareth, I came across an article by another Kagame’s acolytes, Paul Hiebert  who, in http://www.slate.com/articles/technology/the_next_silicon_valley,  praised the so called economic growth and ICT miracles of Rwanda after Rwandan genocide.

I usually have no objection when people say that Rwanda has developed after the 1994 genocide. And this is because when you come from zero, you grow faster than the person who has exhausted his potential. Had we compared Rwanda of 1980 and Rwanda of 1995, we would have gained a better understanding on how costly is the war and maybe condemn who caused it. Leave that aside, my case has always been twofold:

  1. Economic development is much different from economic growth and Rwanda needs more the first than the second. I hereby urge those who praise Kagame to relax a little and think twice before selling the unsellable.
  2. Rwanda is well known not because of any other characteristic than genocide. And when you have to talk about the progress, you are compelled to talk about the “angel” that stopped genocide. Shallow or no deep analysis is done to understand this genocide and the truth behind it.

My simple question to Paul Hiebert and his likes is simply this:

Did you know that the majority of the million victims of genocide were killed by Kagame himself and his army RPF? Maybe you do not. Well, hear this. People could tell you lies but statistics cannot.

Kagame told you that the genocide claimed life to one million Tutsi and some moderate Hutu. You, being intelligent as I assume, should question this:

  • Whenever we have commemoration no Hutu is mentioned
  • Kagame who knows traditional practices would not expose his brothers and sisters’ skulls in shelves instead of letting them rest
  • About statistics now: before genocide Rwandan population was six million and two hundred thousand (6,200,000) and Tutsi represented 14 %, that is 868, 000 persons. Kagame and his RPF told you that one million Tutsi died. But Rwanda never had such a number of Tutsi. In 2005 a research done by the genocide survivors association IBUKA and FARG( Fonds d’Assistance aux Rescapés du Génocide) has shown that 360,000 Tutsi were killed meaning that 500,000 Tutsi survived and that 640,000 others killed during genocide were Hutu. Kagame killed so many Tutsi and Hutu including these 640,000. Do you think Kagame’s so –called achievements should make the humanity forget his crimes? I don’t. Given that human life is sacred and is priceless, I urge you Paul Hiebert to write about this man’s crimes and advise how you think he should be prosecuted before you talk about frivolous economic growth that is far less meaningful to Rwandans who lost theirs.

 

Abepiskopi ba Kiliziya Gatolika y’u Rwanda na bo baragaya gahunda ya « Ndi Umunyarwanda ».

mgr-mbonyintege-uyobora-diyosezi-ya-kabgayi

Mgr Smaragde Mbonyintege, Umuyobozi w’Inama y’Abepiskopi gatolika

Abepiskopi ba Kiliziya Gatolika y’u Rwanda baratunga agatoki kandi bakagaya ibinyoma byinshi byubakiyeho gahunda ya « Ndi Umunyarwanda ».

Mu nama yabo isanzwe y’igihembwe cya kane cy’umwaka w ‘2013 yateranye kuva kuwa kabiri taliki ya 10 kugera ku italiki ya 13 Ukuboza 2013, Abepiskopi gatolika basuzumye ingingo nyinshi zari ku murongo w’ibyigwa ariko baza no kugusha ku ngingo yerekeye gahunda ya « Ndi Umunyarwanda » ikomeje kwamaganwa n’ibyiciro binyuranye by’Abanyarwanda n’abanyamahanga birimo abari muri Sosiyete sivile n’Abanyapolitiki batavuga rumwe na FPR.

Benshi bahuriza ku ngigo zikurikira :

 1.« Ndi Umunyarwanda » yubakiye ku irondakoko rishaka kwambika ibara Abahutu bose ngo bagomba gufatwa nk’Abajenosideri, harimo n’abadafite aho bahuriye n’ubwicanyi bwabaye mu Rwanda, nk’abana bato bahatirwa gusaba imbabazi z’ibyaha ngo byaba byarakozwe n’ababyeyi babo.

2. Gahunda ya « Ndi Umunyarwanda » igamije kwibagiza no guhishira ibyaha bikomeye byakozwe n’Abatutsi bo muri FPR batikije imbaga y’Abanyarwanda n’Abanyekongo, nyamara mu kwigira abere bagashaka guhirikira ubugome bwabo ku Bahutu muri rusange, bahinduwe ba « Nyirurutwerunini » muri iki gihugu, guhera mu 1994.

3.Gahunda ya « Ndi Umunyarwanda » yubakiye ku KINYOMA gishaka kubeshyera abandi harimo na Kiliziya Gatolika FPR yiciye abayobozi bakuru barimo Abepiskopi bane(4)cyangwa 5 , abapadiri n’abandi Bihayimana batagira ingano.

Dore uko Abepiskopi ba Kiliziya gatolika bavuga gahunda mbisha yiswe “Ndi Umunyarwanda”, mu gika cya kabiri cy’itangazo bashyize ahagaragara basoza inama yabo :

« Abepiskopi kandi bunguranye inama kuri gahunda ya ‘ Ndi Umunyarwanda’ bagiye bitabira hirya no hino muri za diyosezi zabo, babona ko inkunga Kiliziya gatolika yaha ubuyobozi bw’igihugu cyane cyane Komisiyo y’igihugu y’ubumwe n’ubwiyunge, ari ugushyira ahagaragara imyanzuro myiza kandi y’ingirakamaro ya Sinodi yavugaga ku kibazo cy’amoko mu Rwanda. Mu biganiro bitangwa muri gahunda ya « Ndi Umunyarwanda », Abepiskopi babonye ko hari ibintu bijya bivugwa ku mateka ya Kiliziya yo mu Rwanda bidafite ishingiro, bakaba bariyemeje gutangaza zimwe mu nyandiko zikunze kuvugwaho kenshi n’ababa batazizi »

 : ( http://eglisecatholiquerwanda.org/images/documents/itangazoinamabepiskopi.pdf)

Umwanzuro

Gahunda ya « Ndi Umunyarwanda » ishingiye rwose kuri politiki ruvumwa y’ivanguramoko riri mu rwego rumwe n’urwa Apartheid yayogoje Afurika y’epfo . Kubera iyo mpamvu Abanyarwanda bose bashyira mu gaciro bakwiye kuyirwanya bashyizeho umwete, ntibazuyaze guha akato « Inyaryenge » zigize ABAMOTSI b’iyi gahunda mbisha, zishyize imbere indonke gusa.

Euphrosine Murekatete,

Umukristukazi wa Paruwasi Sainte Famille .

Machar hits at Ugandan force over town raids.

ugandanians

Ugandans board a bus at Entebbe International Airport, shortly after arriving from South Sudan on Sunday evening.  Uganda has evacuated 600 of its citizens from violence-wracked South Sudan.

Former South Sudan Vice President Riek Machar has claimed that Ugandan fighter jets backing President Salva Kiir’s forces bombed Bor town on Saturday, a claim the Ugandan government has denied. The State minister for International Affairs, Mr Oryem Okello, yesterday described claims that Ugandan fighter jets had bombed areas in Jonglei state controlled by mutinying soldiers loyal to Mr Machar as a “bunch of lies” intended to taint Uganda’s image.

South Sudan plunged into turmoil after President Kiir accused Mr Machar of attempting to carry out a coup. Mr Machar told BBC on Saturday that UPDF had bombed the Jonglei’s capital, Bor.

But Mr Oryem insisted that UPDF is not militarily involved. “Let him not drag us into their problems. Uganda is not involved militarily. We are just evacuating our citizens.

Let him not mislead the world. Uganda would only get involved under the auspices of the United Nations,” he said. Soldiers loyal to Mr Machar shot at American aircrafts in Bor on Saturday and injured four soldiers who are receiving treatment in Nairobi. Mr Machar also confirmed that the forces fighting the government were under his command, adding that they are in control of “much of the country” including Bor, a strategic town, which is the capital city of Jonglei state. The SPLA spokesperson, Col Philip Aguer, confirmed the fall of Unity state following a declaration by the SPLA 4th Division commander, Maj Gen Koang Chuol, that the region had fallen under the control of Machar.

Sources told the Daily Monitor yesterday that there were several killings in Bentiu, capital of Unity State, estimating that 3,000 people, mainly of the Dinka tribe have been killed in the last six days.

And by 6pm on Sunday, security source, said soldiers loyal to Machar had taken full control of Unity state’s oilfields. If confirmed, it will be a huge economic blow for the government. South Sudan has been in turmoil since President Kiir accused Mr Machar a week ago of attempting a coup.

Source: The Citizen