Category Archives: Genocide

Le CLIIR soutient l’initiative de Diane RWIGARA.

COMMUNIQUE  n° 145/2019

La mort et l’humiliation des Rescapés Tutsis dénoncée par Diane Rwigara dans sa lettre du 15/07/2019 au Président Paul Kagame

ob_59e31a_ob-51956c-cliir-logo1

« La paix n’est pas un bien que l’on possède, mais un bien que l’on conquiert ».

Dans sa lettre ouverte adressée le 15 juillet 2019 au Président de la République Paul KAGAME, Mademoiselle Diane RWIGARA a osé lui demander d’assurer la sécurité et la paix pour tous. Bien qu’elle se soit focalisée sur les meurtres systématiques des rescapés tutsis, Diane Rwigara exige la fin des meurtres, de l’impunité et de l’injustice. Bref, elle exige le respect de tous les droits humains violés massivement par le régime Kagame depuis 25 ans.

 L’association des Rescapés TutsisIBUKA et la Commission Nationale de Lutte contre le Génocide (CNLG) se sont attaquées à Mlle Diane RWIGARApour lui dénier son droit naturel de défendre son prochain. Diane assume son devoir d’exiger la paix pour tous les survivants et donne, à titre de preuves, une liste de 40 victimes dont la majorité sont TUTSIS.

La religion rappelle à tout homme qu’il est “le gardien de son frère“. Accepter passivement l’injustice – la ségrégation – revient à dire à l’oppresseur que ses actes sont moralement bons. C’est une façon d’endormir sa conscience. Dès cet instant, l’opprimé cesse d’être le gardien de son frère.L’acceptation, si elle est souvent la solution de facilité, n’est pas une solution morale : c’est la solution des lâches. Diane demande des comptes au régime totalitaire qui enferme le peuple rwandais dans l’insécurité et la servitude imposée au Rwanda.

Depuis sa conférence de presse du 23/02/2017, Diane RWIGARA a décidé de travailler sans relâche à la conquête de sa propre dignité et celle de son peuple. Elle n’acceptera jamais de compromis avec le mensonge, la haine ou ladestruction du peuple rwandais. Quant au CLIIR, nous avons déjà publié deux communiqués n°70/2003 et n°120/2010 pour dénoncer et condamner les assassinats de rescapés tutsis tués depuis 1996, il y a 23 ans déjà. Ces deux communiqués sont annexés à notre présent communiqué n°145/2019 du 21/07/2019) :

Notre Communiqué n° 70/2003du 23/12/2003 intitulé :«RWANDA : A qui profite les assassinats de rescapés tutsis ?» ;

Notre Communiqué n°120/2010du 28/01/2010 intitulé «L’extermination programmée des rescapés Tutsis pour avoir un prétexte d’éliminer certains opposants politiques du Rwanda».

Le peuple rwandais est humilié, terrorisé, colonisé et racketté.

Le peuple rwandais vit dans l’humiliation totale et dans l’insécurité généralisée. Il est corvéable et taillable à merci.L’oppresseur est un groupuscule de criminels rassemblés autour du président Paul KAGAME qui accapare et contrôle tous les pouvoirs militaire, politique et économique. Ce peuple ne vit pas dans la paix et la justice. Il est terrorisé, trompé, colonisé, dépossédé et racketté par une véritable Mafia dont les crimes sont couverts par le parti unique : le Front Patriotique Rwandais (FPR). Ce mouvement politico-militaire règne par la terreur, le mensonge et la corruption généralisée. Bref, le peuple rwandais est un des peuples les plus humiliés de la planète. Particulièrement, depuis qu’il est pris en otage par ce noyau de chefs militaires et criminels sans frontières qui ont massacré des populations civiles en Uganda, au Rwanda, en République Démocratique du Congo. Ils ont assassiné des centaines de réfugiés rwandais dans plusieurs pays africains.

Sous le régime totalitaire du Rwanda, l’usage de la terreur, du mensonge et de la corruptionempêche les citoyens rwandais de vivre en paix et dans la dignité. La justice est impossible car l’arbitraire règne à tous les niveaux. Les institutions officielles de l’Etat Rwandais sont noyautéescontrôlées etparalysées par ce petit noyau de chefs militaires et politiques du FPR qui jouit d’un « pouvoir occulte ». Une sorte de « gouvernement parallèle » qui gère le pays par la terreur, le mensonge et la corruptionCe gouvernement invisible orchestre les meurtres, les enlèvements, les disparitions forcées, le racket, le chantage, les spoliations des biens mobiliers et immobiliers appartenant à des propriétaires de biens. Quand ses derniers refusent de céder leurs biens, ils sont assassinés, emprisonnés, pillés, persécutés et/ou contraints de s’exiler. Les pillages des ressources naturelles à l’intérieur et à l’extérieur du pays (en RDC) constituent une autre source d’enrichissement pour cette mafia insatiable et dont la soif de richesse est légendaire.

Les rescapés tutsis sont tués comme des opposants au régime :

 Tous les prétextes sont bons pour la junte militaire du général Paul KAGAME pour se débarrasser des ses opposants réels ou supposés. Toutes les ethnies confondues sont attaquées. Depuis 1996, les rescapés Tutsis nous ont appelés au secours. Notre Centre de Lutte contre l’Impunité et l’Injustice au Rwanda (CLIIR)* a lancé plusieurs cris d’alarme pour demander la mise en place d’une Commission internationale indépendante pour enquêter sérieusement sur l’assassinat des rescapés Tutsis depuis 1996. Cette commission devrait découvrir non seulement les assassins mais aussi le ou les commanditaires ainsi que les bénéficiaires de la mort des rescapés Tutsis sacrifiés chaque fois qu’il y a une crise politique majeure au Rwanda.

 Il y a 16 ans, le CLIIR a déjà publié deux communiqués pour dénoncer et condamner l’assassinat des rescapés tutsis. Il est inutile de s’attaquer à Diane dont la lettre est justifiée.

 IBUKA et CNLG sont des outils du régime totalitaire. Elles ont un job de défendre le régime totalitaire. Elles n’ont jamais défendu les rescapés face au régime tyrannique. C’est pourquoi elles ont été contraintes de s’attaquer à Mlle Diane RWIGARA sur ordre de Kagame. Mais IBUKA ne se préoccupe jamais de défendre des rescapés tutsis que le régime Kagame qualifie d’opposants. Ces rescapés Tutsis, qui tentent de refuser toute forme d’HUMILIATION, sont décidés de marcher la tête haute dans leur pays. Ils refusent de  vivre dans la terreur quotidienne et dans la servitude imposées à tous les rwandais.

Mlle Diane tient à vivre LIBRE et DIGNE depuis l’assassinat de son père le 04 février 2015. Elle a enterré sa peur. Dans sa lettre du 15/07/2019, elle demande au Président Kagame d’exiger que les assassins du Rwanda « remettent leurs épées au fourreau ». Le CLIIR estime que la violence a vaincu le régime totalitaire de Kagame. Les fondations de ce régime sont gravement rongées par le meurtre, l’impunité, l’injustice, le pillage, la corruption, la cupidité et la stupidité. Il ne lui reste qu’à s’écrouler au moindre coup de vent de la révolution.

Or la cupidité et la stupidité engendrent la cruauté qui frappe tous les rescapés du Rwanda.

Nous encourageons chaque rwandais à être « le gardien de son compatriote » en toutes circonstances. Nous saluons le courage de Mlle Diane RWIGARA et demandons à IBUKA et au CNLG de reconnaître son intrépidité qui lui permet de ne pas trembler devant la tyrannie.

Dans l’histoire du peuple Rwandais, Mlle Diane Shima RWIGARA restera une citoyenne exceptionnelle. Pour elle, les valeurs de fierté et de courage sont universelles.

Le meurtre des rescapés du Rwanda permet au régime de Kagame de vider le pays de ses forces vives. Opposer IBUKA et la CNLG à Mlle Diane RWIGARA, c’est introduire la guerre et la discorde entre les rescapés tutsis, telle est la stratégie du président Kagame.

La guerre entre les rescapés doit cesser immédiatement. C’est l’union de tous les rescapés qui fera leur force. Mlle Diane et le peuple rwandais sont en résistance pacifique, selon le slogan populaire « Exister, c’estrésister». La peur paralyse le cerveau et l’intelligence humaine (selon notre slogan « ubwoba butoba ubwenge »)

Fait à Bruxelles le 21 juillet 2019.

Pour le Centre, MATATA Joseph, Coordinateur (gsm 0476701569)

Centre de Lutte contre l’Impunité et l’Injustice au Rwanda (CLIIR) Rue de la Colonne, n°54/4 1080 BRUXELLES Tél/Fax : +32.81.601.113 GSM : +32.487.616.651 (Base) & +32.476.701.569 (Proximus)

Rwanda : le génocide des tutsi, révisionnisme des tutsi !

diane

« Le fait d’avoir arrêté le génocide ne vous donne pas le droit de terroriser et de tuer ceux qui en ont été rescapés. C’est insensé de tout le temps célébrer les morts, tout en tuant les vivants… »  Ainsi parlait, hier encore, Diane Rwigara, jeune fille universitaire tutsie.

« Vous avez déclenché intentionnellement le génocide tutsi en descendant l’avion du Président hutu. Puis vous avez massacré des innocents hutu qui nous avaient cachés, avant de vous en prendre aujourd’hui à nous… » Ainsi parlait, l’année dernière, Callixte Nsabimana, jeune homme universitaire tutsi. Plus encore que les quelques balles tirées aux abords de Nyungwe et (bêtement) revendiquées par ses soins depuis une chambre close des bas-fonds de Moroni, voilà d’ailleurs la phrase qui avait poussé Kigali à mettre sur sa tête 12 millions de dollars, mort ou vif ! Car l’enjeu est de taille…

Seulement voilà, à ce rythme, les caisses risquent de se vider bientôt puisque, comme on le voit aujourd’hui et comme on l’a vu hier et avant-hier, le pauvre « Sankara » n’est pas le seul tutsi à vibrer sur cette longueur d’onde. Y a même comme une hémorragie, et tout porte à croire que le phénomène ira crescendo ! Des tutsi de tous horizons sont fermement engagés dans ce « révisionnisme » d’un genre inédit, et pas des moindres : intellectuels de haut vol, médecins, journalistes ayant pignon su rue, professeurs d’universités, anciens haut- gradés, grands hommes d’affaires, religieux,…

Tous « questionnent » ce génocide, chacun à sa manière: y a ceux qui en attribuent le déclenchement, conscient et cynique, à Paul Kagame et son mouvement politique et armé, ceux qui dénoncent sa concomitance avec un autre, celui des hutu, entamé bien avant et perpétré par l’armée tutsie, d’autres qui dénoncent la gestion m’enfoutiste de l’après génocide, etc. Ce phénomène est tellement extraordinaire qu’il appelle cette question inévitable : comment diable en sommes-nous arrivés là?!

Au commencement était une erreur fatale de calcul politique, quand des stratèges mal inspirés ont décidé l’instrumentalisation outrancière de ce drame humain, jusqu’à faire du génocide le mythe fondateur du nouveau régime. Comme il fallait s’y attendre, cette machine implacable à « broyer du hutu » allait se révéler, à terme, le véritable tendon d’Achille sur lequel toute personne en rupture avec le FPR- hutu, tutsi ou même étranger- se doit tout naturellement de cibler!

L’autre énormité qu’on peut relever, parmi tant d’autres, c’est d’avoir fait preuve d’une méconnaissance inouïe de la société rwandaise d’après 1959. Dans ce Rwanda en effet, qui est tout sauf un ramassis de tribus, et « hutsisé » à outrance (biologiquement et sociologiquement), comment imaginer que tu peux globaliser les Hutu sans faire souffrir les Tutsi ?! Comment « se venger » sur un « juste » hutu et rêver faire le bonheur de ses protégés tutsis qu’il vient de sauver au risque de sa propre vie et celle de sa famille ? Comment tuer ou faire souffrir gratuitement un homme hutu innocent, et penser rassurer ainsi sa femme tutsie et sa famille ?! Comment parquer deux millions de hutu dans des prisons-mourroirs, et espérer que leurs « partenaires » tutsis de tous bords se tueront à la tâche, le cœur léger, pour leur apporter tous les jours à manger?!

La liste serait longue de ces « conneries » fatales qui nous conduisent là où nous en sommes, et qui nous rappellent étrangement les Interahamwe qui, dans leur délire génocidaire, avaient fini par massacrer plus de Hutu et de Hutsi, que de Tutsi! Et maintenant alors? Maintenant, avec certainement beaucoup d’autres, je m’interroge: qu’en serait-il advenu si, après guerre, des personnalités juives de premier plan avaient défié l’Agence Juive Mondiale sur la question fondamentale de la gestion de la mémoire de la Shoah? Ou si Aznavour, Manoukian et bien d’autres, avaient « questionné » le génocide arménien?!

Avant de me rendre compte que la réponse, effrayante, se trouve dans la question: l’extinction probable, à moyen ou long terme, de la mémoire ! Ne voit-on pas, d’ailleurs, déjà venir? Dans des pays où les Tutsi sont libres, c’est à dire à l’étranger, les commémorations ont commencé à tourner au pathétique. Ainsi par exemple en avril dernier, j’assistais d’une terrasse de café à un de ces rassemblements, auxquels bien évidemment même les Hutsi sont regardés de travers (encore une connerie)! La foule était tellement éparse que le pauvre reporter photographe de Igihe.com en était réduit à se contorsionner, tel un gymnaste de haut niveau, pour essayer des angles de vues improbables de nature à produire des clichés donnant l’illusion du nombre! Ça promet d’ailleurs encore du sport l’année prochaine puisque, après ce « cirque », l’un des participants me rejoignit, pour me confier: on ne m’y reprendra plus, c’est ma dernière fois ! Avant d’ajouter : et je suis loin d’être le seul…

 

Sylvestre NSENGIYUMVA

Rwanda:umunyagitugu (Paul Kagame) ashobora guhindanya ate imitekerereze y’umunyabwenge (Jean Damascène Bizimana)?

ob_a5a7ae_ob-57de95-16859389357-4f38e228e4-b.jpg

Uhereye ibumoso: Dr Jean Damascène Bizimana, Bwana Paul Kagame na Madamu Jeannette Kagame.

Dimitri LUKIC-GONFRIER wabaye inshuti ya Jean Damascène Bizimana yamwandikiye kuwa 31/04/2019. Dore ibyo Dimitri Lukic Gonfrier, ukomoka mu gihugu cya Serbiya, yandikiye Jean Damascène Bizimana biganye i Toulouse mu Bufaransa:

Muvandimwe Jean Damascène Bizimana, Umunyamabanga mukuru wa CNLG,

Mbanje kukuramutsa mbikuye ku mutima!

Nategereje igisubizo ku ibarwa nakwandikiye igihe mwiteguraga kwibuka ku nshuro ya 25, ariko ndaheba. Byanteye kwibaza, ariko ntibyantangaje kubera ahantu n’ibihe (environnement) ukoreramo muri iki gihe. Ndizera ko iyo uguma mu Bufaransa wari gukomeza kuba wawundi namenye ku ntebe y’ishuri. Mbere yo kukwandikira nabanje gushidikanya no kwibaza ibibazo byinshi, ariko nyuma niyemeje kukubwira ibyo mbona bidasobanutse kuri wowe. Wowe munyabwenge twasangiye ubumenyi bwo mu ishuri, tukigishwa gushyira mu gaciro, gusesengura, gushishoza no kutabogama; wowe Munyarwanda washenguwe n’agahinda ko kubura abawe, inshuti zawe z’Abatutsi, ariko cyane abo mu muryango wawe w’Abahutu, bishoboka bite ko wagera aho kwibagirwa iby’ingenzi amategeko ashingiyeho?

Namenye bimwe mu byaranze amateka y’igihugu cy’u Rwanda, mbikesha wowe. Wadusobanuriye amahano yagwiriye u Rwanda igihe wakoraga ubushakashatsi utegura impamyabushobozi y’ikirenga mu by’amategeko mpuzamahanga, uyobowe na Mwalimu Jean Marie Crouzier.

Nshuti yanjye, uribuka, igihe wandikaga igitabo cyawe muri 2004, aya magambo y’ingirakamaro kandi yuzuye ubushishozi wanditsemo, wagize uti: “Byongeye, kubera ibyemezo byafashwe mu manza, Urukiko Mpuzamahanga rwashyiriweho u Rwanda rw’Arusha rukora akazi k’ingirakamaro mu bijyanye n’amahoro n’umutekano mu rwego mpuzamahanga. Ariko uru rukiko rwahuye n’ingorane mu nzego zarwo no gufata ibyemezo bibangamiye inyungu z’ubutabera.”

Mu byakemanzwe, watubwiye ko wababajwe, kandi nibyo, nuko ruriya rukiko rutaciriye imanza Abatutsi bo muri FPR batsembye Abahutu, ndetse rukananga gukora iperereza ku ihanurwa ry’indege yari itwaye Perezida Habyarimana, ihanurwa ryategetswe na Perezida Kagame.

Mbese hagati aho byakungendecyeye bite mumyumvire yawe? Mbere wagayaga abanyabwenge b’Abanyafrika bize i Burayi na Amerika ariko nyuma ntishobore gukoresha ubumenyi n’ubumenyi-ngiro bize ngo bateze imbere ibihugu byabo; none ubu urakora kimwe nabo, ndetse urakora bibi kurushaho kuko watatiye amategeko ukora ibinyuranije nayo!

Reka twigarukire ka mateka yawe yakuranze.

Wabaye imfubyi ukiri muto cyane. Igihe wabitubwiraga, byagaragaraga ko uvugisha ukuri n’agahinda kenshi; natwe byaratubabaje cyane kugeza naho kurira. Ntabwo nzi niba uri Umuhutu cyangwa Umututsi, ariko ndibuka ko warezwe mu muryango w’Abahutu. Kwibuka ibi ningombwa. Wonkejwe n’umubyeyi w’Umuhutukazi. Uwo muryango utagereranwa warakureze, wakujyanye mu ishuri, urakubaka ukugira icyo uri cyo ubungubu. Ndizera ko wawurwanyeho, ukawurinda urwango n’umujinya w’abahezanguni b’Abatutsi.

Nyuma wakomeje kubana n’inshuti zawe z’Abahutu. Watubwiraga uwitwa Alexis Twagirayezu, icyo gihe wari Umuyobozi mukuru muri Minisiteri y’Igenamigambi ndetse n’umuyoboke w’Ishyaka rya Habyarimana. Usibye no kuba inshuti yawe, Alexis Twagirayezu yaje no kuba muramu wawe. Ubwo rero warongoye Umuhutukazi, kandi sobukwe Twagirayezu, wari umwe mu bayoboke b’imena ba MDR Parmehutu, yarafatanije n’abandi mu kuvana Abatutsi ku ngoma no kubirukana mu gihugu. Kuri wowe, byarumvikanaga icyo gihe ko Abahutu bigobotora ingoma y’igitugu y’ubwami bw’Abatutsi. Ndibuka akababaro kawe igihe wamenyaga ko Alexis Twagirayezu yari yishwe kuri 06/04/1994, nyuma y’ihanurwa ry’indege ya Perezida. Nyuma yaho watubwiye ko uzi uwamwishe, ariwe Karenzi Karake, wayoboraga Batayo ya FPR yari ifite ikicaro cyayo muri Hoteli Méridien! Wabwiraga umuhisi n’umugenzi ko uzamuhorera. Waba ubigeze hehe?

Igihe watuganirizaga ibijyanye n’intambara mu gihugu cyawe, watubwiraga ko hari Abahutu b’imfura n’Abahutu b’abicanyi, harimo abaciriwe imanza. Ntabwo wiyumvishaga ukuntu ubutabera mpuzamahanga bwafunze amaso ku bicanyi ba FPR b’Abatutsi. Kuri ubu bwicanyi, igihugu cyanjye cya Serbiya cyatangwagaho urugero. Muri iki gihe nagize ubwoba budasanzwe menye ko abo bicanyi bakugize umwe mu babo, ko ubakorera. Urabona ibi bitababaje ku muntu waminuje?Bishoboka bite ko umunyabwenge nkawe yatwarwa n’amafaranga n’ubutegetsi witaga ubw’abicanyi wamaganaga kubera ubuhezanguni bwabwo? Uzi neza nkanjye ko igihe kidasibanganya icyaha, cyane ikibasiye inyokomuntu!

Nshuti yanjye, ntabwo tuzibagirwa ukuntu wemeraga Perezida Pasteur Bizimungu w’Umuhutu kubera ubutwari bwe, urugamba rwo kubanisha Abahutu n’Abatutsi. Icyo gihe wamaganaga Paul Kagame n’ingengabitekerezo ye yo kwigira igitambo (victimaire) no kwihorera asagarira Abahutu yari yaragize abaturage bo mu rwego rwo hasi (seconde zone)!Kugeza magingo aya kandi Kagame ntarahindura politiki ye na gato! Ariko wowe wiyibagije ibyo wemeraga!

Muri ibi bihe, namenye ko Perezida wawe Pasteur Bizimungu washimagizaga yahagaritswe, Kagame akaba yaramwigijeyo. Wakoze iki? Watubwiraga kenshi abantu b’iwanyu i Gikongoro barimo inshuti zawe, nkaBernard Makuza wanengaga ubushobozi bwe buke, ariko akaba yari afite umwanya wo hejuru muri Politiki. Watubwiraga ko icyo yagenderagaho ari uko yari mubyara wa Perezida Kagame. Ibi bigaragaza icyenewabo wamaganaga wivuye inyuma igihe wigaga muri Kaminuza. Ubwenge bwawe wabukoresheje iki?

Mbese amakuru ki ya muramu wawe Norbert Muhaturukundo wari superefe igihe cy’ubutegetsi bw’Abahutu? Ndizera ko mutacanye umubano. Naho se bite bya bishywa bawe b’Abahutu ko watubwiye ko wari ufite benshi? Bafata bate imihindukire yawe muri Politiki? Reka turangirize ku mibare. Numvise ko ukoresha imibare mu kugaragaza jenoside yakorewe Abatutsi. Ariko rero nk’umunyamategeko, biroroshye kwerekana ko iyo jenoside ntawayihakana. Yarabaye bidasubirwaho.

Mbese aho imikorere yawe ntiyaba ipfobya jenoside?Charles Maurice yavuze ko ibintu byose bikabije, birenze urugero bihinduka impfabusa. Mukomeje guhuzagurika mu mibare mukibagirwa ko ukuri kudahinduka. Numvise ko, muri 1991, mu gihugu cyawe imibare y’abaturage yari iteye itya: Abahutu bari 6.467.958 (91.1%), Abatutsi bari 596.387, naho Abatwa bo bari 35.499 (0.5%).

Namenye kandi ko Ibuka na CNLG ubereye Umunyamabanga Mukuru, babaruye mu rwego rw’igihugu, Abatutsi 1.685.784 bishwe kandi Abatutsi bose hamwe bari 596 387 dukurikije imibare y’umuryango udaharanira inyungu w’Abanyamerika USAID. Ese birashoboka ko hashobora kwicwa abarenze umubare w’abariho? Nsobanulira mucuti wanjye?

Abaturage babaruwe muri 1991 Abaturage bishwe muri 1994 (imibare yatanzwe na Leta) Abaturage barokotse Umubare w’abantu bishwe bashyinguwe mu nzibutso (CNLG et IBUKA)
Abatutsi 596 387 800 000 400 000  

1 685 784

Abahutu 6 467 958 0 0
Abatwa 35 499 0 0

Mfite utubazo tubiri nifuza ko unsobanulira:
1° Ushobora gusobanura ute ko iki kinyuranyo ari cyo :596 387 – 800 000 = 400 000?
2° Umuryango wawe CNLG, Ishyirahamwe IBUKA na Leta y’u Rwanda babaruye abantu 1 685 784 bishwe. Abo bishwe ni bande kuko wemeza ko Abahutu n’Abatwa batapfuye (nubwo binyuranije nibyo wemezaga mbere)?

Pierre DAC yaravuze ati: «Amategeko ahana ntavuga ko umuntu afite uburenganzira bwo gukora ibyaha». Muvandimwe, si ngombwa kukwibutsa ko mu bijyanye n’ibyaha byibasiye inyokomuntu, aho akababaro k’uwiciwe karenze ukwemera, birahagije kurega kugirango ukuri k’uwareze gutsinde, ariko ibyo akaba ari iby’igihe gito!

Nshuti yanjye Jean Damascène, nkwifurije urugendo rwiza; ukore uko ushoboye ntuzatwarwe n’inkubi y’umuyaga kandi ugarukire vuba amategeko-remezo .

Byanditswe mu rurimi rw’igifaransa na  Dimitri LUKIC-GONFRIER

Source : Veritasinfo

 

Ese Padiri Pierre ntiyaba umwe mu bari bagize “éléments avancés” za FPR ?

UBUHAMYA BWA PADIRI Pierre HABARUREMA IGICE CYA 4 :

Guhungira muri Eveché ya CYANGUGU ntibyabujije Padiri  Pierre Habarurema gukomeza kujya kubonana n’abicanyi kabuhariwe buri gitondo, saa kumi n’ebyiri n’igice !

Padiri Pierre Habarurema yavuye ku Muyange taliki ya 12/4/1994.  Kwica Abatutsi muri Paruwasi ya Muyange byasaga n’ibirangiye kuko bishwe kuva taliki ya 9 kugera ku ya 11/4/1994. N’ubwo yavuye ku Muyange taliki ya 12, abari muri Evéché bemeza ko yahageze taliki ya 15/4/1994 !

Dore uko Padiri Pierre Habarurema ubwe yivugira ibyo yakoze mu gihe yari amaze kugera mu nzu y’Umwepiskopi(Eveché) ya Cyangugu :

« Rutanga yari yarishe, yarakoze ibyo ashaka byose…uwo muntu  niwe nakoreshaga…nahuraga nawe buri munsi, buri gitondo saakumi n’ebyiri n’igice…  ndakomeza nkorana na we…»

Uwo mwicanyi RUTANGA, ngo yibwiriye Padiri Pierre Habarurema ko yaryaga imitima y’abatutsi ngo ikamuryohera. Nyamara Padiri Pierre Habarurema araduhishurira ko ari we ubwe « wakoreshaga » uwo mwicanyi , ko ndetse babonanaga buri gitondo, saa kumi n’ebyiri n’igice. Nta bwoba Padiri Pierre Habarurema yigeze aterwa n’uwo mwicanyi ngo waryaga imitima y’abandi batutsi ikamuryohera !

Aha rero niho hateye benshi kwibaza ngo Padiri Pierre Habarurema, umututsi utaratinyaga gukorana /gukoresha abicanyi barimburaga abandi batutsi, yari muntu ki ?

Twibukiranye 

  1. Ubwo Paruwasi ya Muyange yaterwaga taliki ya 9 /4/1994 hishwe abatusi benshi. Abashoboye kurokoka ni abo Padiri Pierre Habarurema ubwe yatoranyije, yumvikana n’Umwicanyi witwa PIMA wari uyoboye igitero, ko atagomba gukora ku ncuti ze. Padiri Pierre Habarurema afatanyije n’umwicanyi PIMA, batoranya incuti za Padiri Pierre bazishyira mu nzu y’abapadiri (Presbytere) yo ku Muyange, kandi koko nta wabariye n’urwara ! Muri bo hari Hyacinthe MUKARUSAGARA, abavandimwe be, umugabo we n’abana be ;  Mzehe Gaetan ZIMURINDA n’umuryango we ;  Celestin MUSABYIMANA, n’abandi.
  2. Taliki ya 13/4/1994 Padiri Pierre Habarurema yagaragaye kuri Bariyeri y’i SHANGI, aha amategeko abari bayiriho kandi bakamwumvira, taliki ya 14/4/1994 Paruwasi ya SHANGI iraterwa, abatutsi baratikizwa karahava.
  3. Bariyeri kabuhariwe yo ku CYAPA i Kamembe, yari iyobowe na Mubyara wa Pierre Habarurema witwa Habimana Vedaste, ubu ni Umuheshawinkiko i Kigali, wawundi mwabonye ateza cyamunara imitungo ya Assinapol Rwigara n’iya Tribert RUJUGIRO…. Iyi Barrière yo ku CYAPA yaguyeho Abatutsi batagira ingabo barimo Padiri Joseph Boneza na Padiri Alphonse Mbuguje.
  4. Padiri Pierre Habarurema ageze muri Evéché yahengeraga Musenyeri n’abandi bapadiri baryasinziriye, akanyarukira kuri barriere yo mu GATANDARA « gukoresha » ba bicanyi yemezako baryaga imitima y’abatutsi!

 

Padiri Pierre Habarurema n’incuti ye

 

Twibaze kandi twisubize

 

  1. Muri Diyosezi ya Cyangugu hari abapadiri bari bafite amakuru y’uko Padiri Pierre Habarurema yajyaga ata Paruwasi yari ashinzwe akajya gukurikira amahugurwa y’Inkotanyi i KINIHIRA. Ibi yabikoze mu myaka ya 1992 /1993.
  2. Nyuma y’uko FPR ifashe ubutegetsi mu 1994, Padiri Pierre Habarurema ntiyongeye gukora muri Diyosezi ya Cyangugu, yewe nta n’indi Diyosezi y’u Rwanda yigeze ashaka gukoramo ubutumwa bwa gisaserdoti. Yikoreraga ibyo yishakiye(Vagus). Yirirwaga agenda n’abasilikari ba FPR ndetse hari n’abamuvugiragaho ko yigize ku ngufu « Aumonier » w’abasilikari ba FPR. Yagendanaga imbunda ebyiri za Revolver mu modoka. Abamuzi ibyo yakoraga muri Kigali bazatange ubuhamya.

 

Kubera izo mpamvu zose dore ibibazo twibaza :

 

  1. Aho Padiri Pierre Habarurema ntiyaba ari muri ba ba « Commandos » FPR yagiye yohereza kuri za Barrières ngo bashyushye imitwe abicanyi maze bashishikarire kwica abatutsi kurushaho ?
  2. Ibyo kuvuga ko abahutu bo mu Rwanda no mu burundi bafite umuco wo kurya imitima y’Abatutsi kugira ngo bagire ububasha bwabo bigamije iki ? Ese ubwo bubasha budasanzwe bw’abatutsi Padiri Pièrre ashaka kuvuga bubaho koko ? Ni ubuhe ?
  3. Aho ibyo Padiri Pierre Habarurema yita UBUHAMYA si umuyoboro wo gukwirakwiza ya INGENGABITEKEREZO y’ibimanuka yemeza ko mu Rwanda hari ubwoko busumba ubundi abatutsi bakaba aribo bantu, naho abahutu bakaba abantu-nyamaswa(sous-hommes) ?
  4. Ese aho ntihaba hari n’abandi bapadiri cyangwa Abasenyeri bitwaye cyangwa bitwara nka Padiri Pierre Habarurema muri Kiliziya y’u Rwanda ?

Murakoze.

Joachim Kabera,

Ubwanditsi bw’urubuga Umuhanuzi.

 

Iyumvire UBUHAMYA budasanzwe bwa Padiri Pierre HABARUREMA :

Post navigation

One thought on “Guhungira muri Eveché ya CYANGUGU ntibyabujije Padiri  Pierre Habarurema gukomeza kujya kubonana n’abicanyi kabuhariwe buri gitondo, saa kumi n’ebyiri n’igice !”

Laisser un commentaire

Votre adresse de messagerie ne sera pas publiée.

Commentaire

Nom

Site web

 Prévenez-moi de tous les nouveaux articles par e-mail.

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.

© 2019 Le Prophète – Umuhanuzi – Tous droits réservés.

Mu kubeshya ko Padiri MBUGUJE yiciwe mu Gatandara Padiri Pierre arahishira nde ?

KUKI PADIRI PIERRE ABESHYA KO PADIRI  ALPHONSE MBUGUJE YICIWE MU GATANDARA ? AGAMIJE GUKINGIRA NDE IKIBABA ?

KUKI PADIRI PIERRE ABESHYA KO PADIRI  ALPHONSE MBUGUJE YICIWE MU GATANDARA ? AGAMIJE GUKINGIRA NDE IKIBABA ?

UBUHAMYA BWA PADIRI Pierre HABARUREMA :  IGICE CYA 2

 

Kuki Padiri Pierre abeshya ko Padiri  Alphonse MBUGUJE yiciwe mu Gatandara ? Agamije gukingira nde ikibaba ?

 


Turi mu yihe si: Abicanyi kabombo nka Vedaste Habimana nibo koko Abanyarwanda bategerejeho ubutabera ?

Nzinduwe no kunganira inkuru Padiri Thomas Nahimana aherutse gutangaza ku rubuga www.leprophete.fr yerekanye ko mu buhamya bwa Padiri Pierre Habarurema harimo byinshi bidahuye n’ukuri. Twibajije niba Padiri Pierre Habarurema yarabeshye nkana cyangwa se niba afite inyungu ashaka kurengera . Twahisemo natwe gutanga ubuhamya tuzi neza bwerekana ko hirya y’ibyo Padiri Pierre Habarurema yatangaje hari ishyamba dukwiye kujagajaga tukamenya ibyaryo ! Uyu munsi turabaganiriza ku byerekeye urupfu rwa Padiri Alphonse MBUGUJE.

Mu buhamya bwe Padiri Pierre Habarurema abeshya ko Padiri Alphonse Mbuguje yiciwe kuri Barrière yo mu Gatandara, imbere y’urugo rwa Faustin, umutima we n’umubiri we bikaba byarariwe, ibisigazwa bigatabwa muri « fosse commune » y’ahongaho.

Mu nkuru iheruka byagaragaye ko ibyo Padiri Pierre HABARUREMA avuga atari ukuri.

Mu by’ukuri, taliki ya 6/4/1994, Padiri Alphonse Mbuguje w’Umunyagitarama yari muri Cyangugu yaraje gusura incuti ze.  Ubwicanyi butangiye yihishe mu nzu yo kwa Musenyeri wa Cyangugu (Evêché)  kugeza ku munsi Padiri witwa Innocent GASHUGI alias RUMANYURA yapfuyeho azize kubura imiti ya Diyabete. Mu gihe cyo ku mushyingura, Padiri Alphonse Mbuguje yasabwe kudasohoka akaguma mu bwihisho muri Evéché i Cyangugu. Yanze kumvira, arasohoka ajyana n’abandi bapadiri gushyingura. Aho niho Maneko zamuboneye. Bwagiye gucya gendarmerie izana Mandat d’arrêt officieliturutse i Gitarama, ngo uwo mupadiri yarashakishwaga ashinjwa gukorera FPR-INKOTANYI . Ubwo rero bahise bamujyana kuri Gendarmerie ya Cyangugu ngo agiye kubazwa, basezeranya Musenyeri Thadeyo ko bamumugarurira amaze kubazwa. Musenyeri Tadeyo yakomeje gukurikirana iby’uwo mupadiri. Yagiye kumusura kabiri kose, bakamumuha bakavugana. Agiyeyo ubwagatatu aramubura.

Amakuru dufite ni uko Padiri Alphonse Mbuguje yiciwe kuri « Barrière » kabuhariwe yari i Kamembe ahitwa ku CYAPA. Uko yavuye kuri Gendarmerie akagezwa ku CYAPA byasobanurwa n’uwari umuyobozi w’iyo barriere kuko azwi neza. Umurambo we watabitswe hafi aho. Kuko yakomokaga muri Diyosezi ya Kabgayi yaje gutabururwa, ajya gushyingurwa mu cyubahiro iwabo.

Ninde watanga amakuru y’impamo y’Urupfu rwa Padiri Alphonse MBUGUJE ?

Umwicanyi wiyitaga TURUNE, yarafashwe arafungwa. Yemeye icyaha atanga n’amakuru yose yerekeye urwo rupfu rwa Padiri Alphonse MBUGUJE.  Reka twibutse ko iyo barrière yo ku CYAPA ari nayo yiciweho n’undi mupadiri wakundwaga cyane muri Cyangugu yose witwaga Joseph BONEZA, abitwa MUSAMBI, Albert, MAFUTA…n’abandi Batutsi batagira ingano. TURUNE rero yavuze amataliki, yerekana uko byakozwe ndetse anarondora amazina y’ ababigizemo uruhare.

Barrière yo ku CYAPA yari ifite UMUYOBOZI wayo kabuhariwe  watangaga amategeko kandi agakurikizwa. Izina rye ni HABIMANA Vedastemwene Mategeko. Yafatanyaga bya hafi n’abandi bicanyi nka we bakurikira : BAVUGAMENSHI Manase mwene Rukubanya ; HABANAKWABO David alias Vicky mwene Nsekambabaye ; HABIRORA Nehemiya mwene Bitwayiki ;  NSENGIYUMVA Patrick mwene Mudeyi, HAVUGIMANA Alphonse mwene Alimas ; KAYUMBA Jean Berchmans mwene KAYUMBA, NDORIMANA Martin mwene HABIYAMBERE na   TURUNE amazina ye y’ukuri akaba ari Vincent MVUYEKURE mwene KABAYA Philipe.

Vedaste HABIMANA uyu yahoze ari Umushinjacyaha (Subtitut du Procuraire)  mu 1994, nyuma aza guhabwa kuba umucamanza i GITARAMA. Urukiko GAGAGA rwaramufashe ruramufunga mu gihe yakoraga akazi k’ Umucamanza . Amaze kubona ko TURUNE atangiye kumushinja no gushyira ahagaragara amabanga y’amabi bakoze yose, yaramugambaniye bamwicira muri Gereza kimwe n’abandi bose bamushinjaga ! Amakuru azwi ni uko yatanze ruswa abacamanza bagenzi be b’i Kigali bakamugira umwere !

Igihe cyo guharanira ko ukuri gutsinsura ikinyoma, ngiki cyageze ! Ntabwo tuzakomeza guceceka, ngo twemere ko ikinyoma n’akarengane bikomeza guhabwa intebe mu Rwanda.

 

Uyu Vedaste HABIMANA ubu akora iki ?

Ubu yibereye i Kigali, adamaraye mu munyenga wo kuba UMUHESHA w ‘INKIKO….niwe muSTAR tujya tubona agurisha imitungo y’abandi « nta sentiments », nk’iyo kwa RWIGARA ASINAPOL, Tribert Rujugiro …..

Uyu Vedaste HABIMANA apfana iki na Padiri Pierre HABARUREMA ?

 

Igitangaza kiragwira !  Nimwipfuke mu maso mudatungurwa : Padiri Pierre Habarurema na Vedaste HABIMANA ni ABABYARA…..ngaho nimusubire i Cyangugu, iyo bakomoka, mubaze neza icyo bapfana…. !

Uwashaka kumva neza icyo Padiri Pierre Habarurema ashya  yarura,  yahera n’aho…

Ahisemo kwambika ibara Abanyacyangugu bose abita « Abaryi b’imitima y’Abatutsi »…agamije gusa kurengera mubyara we ngo ahanagurweho urupfu rwa Padiri Alphonse Mbuguje… !

 

UMWANZURO

Umunyarwanda yarivugiye ngo : « Biza tubireba tugaceceka, byamara kuba urukonda tukabogoza » !

Imyaka 25 irashize Abanyarwanda bagerageza guhangana n’ibibazo uruhuri byaturutse ku Itsembabwoko ryaherekeje intambara yatangiye taliki ya 1/10/1990.

Muri iyi myaka 25 ishije byagaragaye cyane ko kwimika IKINYOMA, byahaye rugari AKARENGANE kakururiye ishyano abenegihugu batagira ingano.

Ndahamagarira abanyarwanda kubura umutwe maze imyaka 25 itaha tukazayimara turwanya twivuye inyuma ikinyoma n’akarengane, duharanira kwimika UKURI n’Ubutabera.

 

Kalisa Martin,

Umukunzi w’Ikinyamakuru UMUHANUZI .

 

BIRACYAZA…

 

Ngaho iyumvire nawe ubuhamya budasanzwe bwa Padiri Pierre Habarurema:

 

 

Post navigation

One thought on “Kuki Padiri Pierre abeshya ko Padiri  Alphonse MBUGUJE yiciwe mu Gatandara ? Agamije gukingira nde ikibaba ?”

Laisser un commentaire

Votre adresse de messagerie ne sera pas publiée.

Commentaire

Nom

Site web

 Prévenez-moi de tous les nouveaux articles par e-mail.

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.

© 2019 Le Prophète – Umuhanuzi – Tous droits réservés.

Padiri PETERO HABARUREMA ngo yakoranaga n’interahamwe zaryaga imitima y’abatutsi !

Muri iki gihe cyo kwibuka abana b’u Rwanda batagira ingano bishwe bazira akamama, birakwiye rwose ko abatanga ubuhamya bakwitondera imvugo bakoresha zisesereza cyangwa zuzuye ikinyoma zitabura gukomeretsa imitima no gutoneka inkovu z’abarokotse. Ubuhamya nk’ubwa Padiri Pierre Habarurema ntibwubaka , burasenya.

I. UBUHAMYA bwa Padiri Pierre HABARUREMA

Padiri Pierre HABARUREMA ni No 473 ku rutonde rw’abasaseridoti b’Abanyarwanda. Yavukiye i Nyamasheke, akora ubutumwa nk’umupadiri wa Diyosezi ya CYANGUGU. Ubu yasuhukiye (cyangwa yahungiye !)  muri LUXEMBOURG.

Benshi batangajwe n’ubuhamya Padiri Pierre HABARUREMA  aherutse gutambutsa mu bitangazamakuru byo muri uku kwezi kwa Mata(4) 2019, aho yemeza ahagaze ku maguru yombi ko mu gihe cya Jenoside yo mu 1994, muri CYANGUGU,  hari  abantu (Abahutu !) bashinze IZIKO maze si ukotsa no kurya imitima n’amaroti y’imibiri y’Abatutsi, biva inyuma !

By’umwihariko , Padiri Pierre HABARUREMA yiyemerera ko :

  • Yakoranaga bya hafi n’Interahamwe yitwa RUTANGA ngo yamwibwiriye ko yariye imitima y’Abatutsi Gapfumu, Trojan na Padiri Alphonse MUBUGUJE.
  • Ngo abo bose biciwe kuri Bariyeri yo mu Gatandara, imbere y’urugo rwa Faustin, imibiri yabo itabwa mu gisimu rusange (fosse commune) cy’aho nyine.
  • We ubwe yafatanyije bya hafi n’iyo nterahamwe yitwa RUTANGA, ngo babonanaga buri gitondo saa kumi n’ebyiri,  muri gahunda yo kwambutsa Abatutsi !
  • Iyo nterahamwe y’incuti ye ngo yaje kugirana amakimbirane n’abandi bicanyi bituma ihunga u Rwanda ngo iticwa.

II. Hirya y’amagambo adasanzwe ya Padiri Pierre HABARUREMA, twibukiranye, twibaze kandi twisubize :

 

  • Taliki ya 6/4/1994, Pierre HABARUREMA yari Padiri wungirije (Vicaire) muri Paruwasi ya Muyange (Nyamirundi), Diyosezi ya Cyangugu. Yabanaga na Padiri Fabien KABANDA wari Padiri mukuru. Abo bapadiri bombi bari bazwi nk’abakomoka mu bwoko bw’Abatutsi.
  • Paruwasi ya MUYANGE yagabweho igitero taliki ya 9/4/1994 ku manywa y’ihangu, hicwa Abatutsi barenga 100. Padiri Fabien KABANDA na Padiri Pierre HABARUREMA nta wabariye n’urwara. Ahubwo Padiri Pierre Habarurema yafataga amafoto y’ubwo bwicanyi ndetse ntawe uyobewe ko yari afitanye ubucuti bwihariye n’Intarahamwe kabuhariwe yitwa PIMA, yayoboye igitero cyarimbuye imbaga aho ku Muyange ndetse n’ibindi bitero byinshi binyuranye byatikije benshi.
  • Bizwi kandi ko Padiri Pierre HABARUREMA yavuye ku Muyange taliki ya 11/4 /1994, ajya kuba kwa Musenyeri i Cyangugu aho yahisemo kujya ajya kureba undi mwicanyi kabuhariwe yita RUTANGA , ngo babonanaga «  buri gitondo, saa kumi n’ebyiri » !
  • Icyakora ba Nyakwigendera GAPFUMU na BENOIT Padiri Pierre HABARUREMA avuga ko biciwe mu Gatandara bakajugunywa mu gisimu cyaho, siko byagenze. Bizwi neza ko biciwe ku Rusizi, hirya gato ya Home Saint Francois, ahitwa mu IBANGA, imibiri yabo irapakirwa ijya kujugunywa i Mururu,  mu musarani wo kwa Gapfumu, mu rugo. Iyo mibiri yaje gutabururwa ishyingurwa mu cyubahiro kandi ntabwo yashyinguwe kuri Stade i Cyangugu. Ahubwo yashyinguwe mu CYIMBOGO, ahahoze ibiro bya Komini. Imiryango yabo yahamya ko batariwe imitima nk’uko Padiri Pierre HABARUREMA ashaka kubyemeza isi yose !
  • Nanone kandi bizwi neza ko Padiri Alphonse  MBUGUJE aticiwe  mu Gatandara ngo aribwe umutima n’amaroti, hanyuma atabwe mu gisimu cyaho. Ahubwo yiciwe i Kamembe ahitwa ku CYAPA, ajugunywa mu gisimu hafi aho. Abaje gutwara umurambo we ngo ushyingurwe mu cyubahiro i Kabgayi, bashobora guhamya ko batamusanze mu gisimu cyo mu Gatandara. Umwicanyi wari uzwi ku izina rya TURUNE, wamaze imyaka itari mike afungiwe muri Gereza ya Rusizi, yiyemereye iby’urwo rupfu, aruvuga rwose uko rwagenze, kandi nta wari warigeze avuga ko Padiri Alphonse Mbuguje yaba yarariwe umutima cyangwa ngo akebwemo amaroti !

UMWANZURO : Padiri Pierre HABARUREMA afite nyungu ki mu gutanga ubuhamya bw’impuha zikabije nk’izi?

1) Ubwicanyi bwakorewe inzirakarengane mu Rwanda burakabije, kubukabiriza ntibikenewe, yewe nta n’icyo bimariye ababurokotse n’abanyarwanda muri rusange.

2) Niba koko Padiri Pierre HABARUREMA yari afite amakuru adasanzwe nk’aya , we ubwe yahagazeho, kuki yayahishe imyaka isaga 25, ntayatange muri Gacaca, ngo amurikire ubutabera ?  Icyo si icyaha gihanwa n’amategeko ?

3) Niba Padiri Pierre HABARUREMA yiyemerera ko yakoranye bya hafi n’Interahamwe zaryaga imitima y’Abatutsi, ariko akaba atavuga mu by’ukuri amazina nyayo y’abariwe iyo mitima, ahubwo agatangaza amazina y’abataragize icyo kibazo , aho ntacyo ashaka guhishira ? Aho nta banga afitanye n’izo nterahamwe, ahubwo muri abo batutsi avuga « bambukijwe » hakaba hari abariwe koko imitima ariko Padiri Pierre HABARUREMA atashatse gutangaza, mu rwego rwo guhisha ukuri ? Ese ubundi yaba atandukiriye, uwakwibaza icyo ubwo bucuti yari afitanye n’abo bicanyi kabuhariwe, PIMA, RUTANGA…. bicaga abandi Batutsi « bakabarya imitima » ariko we ntibamukoreho  ahubwo bakaza kubimuganiriza ndetse ntibimubuze gukomeza gukorana nabo ? Hakenewe Anketi yimbitse y’inzego z’ubutabera kuri iki kibazo.

4) Nta we utabona ko  iki cyiswe « ubuhamya bwa Padiri Pierre HABARUREMA » cyagombye gutegereza imyaka isaga 25 kugira ngo gitangazwe, kigamije intego nyinshi zirimo izi eshatu zikurikira:

  • Gukomeretsa imitima, gushinyagura no gukina ku mubyimba abo mu miryango ya GAPFUMU (Jean Marie Vianney HABIMANA), TROJAN (wari umucuruzi i Kamembe)  na Padiri Alphonse MBUGUJE, bazi neza ko abantu babo batariwe imitima n’amaroti, maze iyi nkuru ikaba ije ibituraho isa n’igamije gukinisha no guharabika ba nyakwigendera hagamijwe inyungu zidasobanutse .
  • Guteza urwikekwe no kwenyegeza amacakubiri hagati y’Abahutu n’Abatutsi badafite uruhare na ruto mu byabaye kuva 1990 kugeza 1994.
  • Gusebya no kwambika isura ruvumwa CYANGUGU yose n’abayikomokamo twese tugiye kujya twitwa « Abaryi b’imitima n’imibiri y’Abatutsi » !

Muri make iby’uyu mupadiri si ibyo gukinishwa. Bikwiye kwitabwaho n’inzego zose, ariko cyane cyane abashinzwe itangazamakuru kimwe n’abo mu nzego z’ubutabera bakwiye kumukoraho anketi, bakazatangariza rubanda ukuri ku « nkuru yo kurya imitima y’Abatutsi » yadukanywe na Padiri Pierre HABARUREMA.

Kubera izo mpamvu zose, abakeneye amakuru arambuye ku buzima n’imibereho bya Padiri Pierre HABARUREMA, tuzayabagezaho mu nkuru yacu itaha.

Ngaho nawe iyumvire ubwo buhamya budasanzwe :

 

 

BIRACYAZA….

Padiri Thomas Nahimana.

 

Tariki ya 15 kugeza 25 Mata 1994

Ubwo Duherukana nababwiye uko tariki ya 14 Mata 1994 byiriwe byifashe aho mvuka. Nanabasezeranyije kuzakomeza ubuhamya bwanjye ku byo nzi, nabonye cyangwa byavugwaga muri icyo gihe. Abenshi babizi ntibashobora kubivuga abandi ntibakiriho. Reka dukomeze rero.

Hagati ya 14 na 25 Mata 1994 i Mushubati hazwi ubwicanyi bwakorewe umuryango wa Bizimungu warariraga amashuri ya Mushubati. Umugore we n’abana bari bahishwe na Rugerinyange. Abicanyi baje kubavumbura barabica. Hazwi kandi ibitero byagabwe kwa Muhindi nababwiye mu nkuru zibanza. Muhindi yari umu juge mu rukiko rwa Kanto ya Rubengera akaba na muramu wa papa (Yari yararongoye Masenge witwaga Tereza babyarana abana batatu, abahungu babiri n’umukobwa umwe).

Indege ya Habyarimana imaze guhanurwa, Muhindi yashatse abasore b’abahutu ngo bamurinde abasezeranya ko umutekano nugaruka azabagenera ibihembo. Abo basore bari bayobowe n’uwitwa Rwanyindo. Abandi batutsi bamaze kuva i Mushubati, hashize igihe gitoya (icyumweru ) ibitero byerekeza kwa Muhindi. Twamenye ko igitero cya mbere cyagiye cyashaka kwinjira mu rugo kigakubitwa inshuro. Abakigize basubiye inyuma baza kugaruka bafite imbunda na grenades, bararasa abari barinze urugo baratatana. Barafashwe barakubitwa cyane bazira ko ngo babangamiye umutekano w’igihugu.
Abana ba Muhindi batanu barishwe Muhindi n’umugore we barabashorera babicira mu rutoki rwo kwa Sedesiya hafi yo kwa Baranywa.

Muri icyo gihe no mu minsi yakurikiyeho hagaragaye imodoka zanyuraga i Mushubati zihamagarira abantu kujya “gutabara “igihugu zigatwara abantu ku Kibuye cyangwa mu Bisesero ahavugwaga Inkotanyi zivanze n’abatutsi bari bahunze baturutse impande zose.
Havuzwe kandi igitero cyagabwe i Nyamagumba. Nk’uko nabyanditse ubushize, Nyamagumba ya Mabanza, ni agasozi gaherereye ahahoze hitwa Kibingo hakurya y’amashuri ya Bumba.

Abazi iby’intambara ya FPR INKOTANYI ubwo zagabaga igitero mu Ruhengeri zigafungura imfungwa za politiki harimo Lizinde, Biseruka, Muvunanyambo, n’abandi. Bazi kandi igihe Inkotanyi zasakiranye n’Inzirabwoba bakarwanira bikomeye ku musozi wa Nyamagumba.
Agasozi ko muri Mabanza kitiriwe Nyamagumba, bishushanya intambara hagati y’Inzirabwoba n’Inkotanyi.
Ubutaha tuzarebera hamwe uko byagenze i Nyamagumba.
Biracyaza…

14 Mata 1994.

Nari naraye ntasinziriye neza. Naraye nsimbagurika buri kanya,nkarota nsimbuka umukingo muremure ngashidukira hejuru ntaragera mu kabande!
Ariko nari naraye nsezeranyije Freddy na Petero ko nzajya kubareba ngo menye ko bageze mu rugo amahoro. Nahagurutse iwacu nka saa tatu za mu gitondo njya i Rushikiri. Ngezeyo naganiriye na Muhindi na Doroteya baranshimira bambwira ko abahungu bahageze amahoro. Cyakora bampishuriye ko bagenda batakaza icyizere. Ni muri uro rwego bari bahishe Petero na Freddy kwa Mariya, mushiki wa Petero wari yarashatse umugabo w’umuhutu. Uyu Mugabo yakoze uko ashoboye arinda umugore we, Imana ibimufashamo ararokoka. Narahavuye nyura kwa Mariya ndamusuhuza dusangira ibya saa sita ndakomeza ndataha. Nihutiye kugera mu rugo. 

Guhera uwo munsi twakomeje kugira ubwoba bwinshi mu rugo kubera impamvu ebyiri.
Byakomezaga kugaruka mu magambo y’abantu ko abatutsi b’abagabo bagomba gupfa, hagakurikiraho abatutsikazi barongowe n’abahutu ariko hamwe na hamwe hari abataratinyaga kuvuga ko hazasoza abashambo kuko nabo ari abatutsi. Kuri ibi hakiyongeraho ikimasa umututsi witwa Bwanakweri ari yari yarohereje iwacu giherekeje inka yaduhaye mbere gatoya y’uko indege ihanurwa.
Nta mututsi wari ukigaragara. Ubusanzwe Mushubati yari ituwe n’abatutsi benshi rwose ariko byageze kuri iyi tariki baragiye , harishwe abo kwa Murari, kwa Sakindi, Andereya, Nzogera na Musesarugamba bene Rutanga.
Umuryango wa Muhindi wari ukirinzwe n’abasore b’abahutu bari bayobowe na Rwanyindo.

Iminsi yakurikiyeho sinigeze mva mu rugo uretse nko kujyana n’umukozi gukura ibijumba cyangwa kuvoma.
Uretse Freddy na Petero nta wundi muntu wigeze aza kwihisha iwacu. N’ubwo twari dufite ubwoba ariko twakoze uko dushoboye ngo tubarinde risques. Twahoraga dutegereje ko abana Papa na Mama bari barabyaye muri batisimu b’abatutsi cyangwa ababyeyi babo baza kwihisha iwacu cyakora nta waje. Hari icyizere ko kujya ku Kibuye byari gutanga amahirwe yo kurokoka ku batutsi. Imindi yakurikiyeho hagiye haba ibikorwa by’ubwicanyi n’ubusahuzi hirya no hino ariko ibizwi cyane akaba ari igitero cyagabwe kwa Muhindi kikabanza kunanirwa ariko nyuma kikaza gutsemba umuryango wose. Tuzabiharira umwanya wabyo.

Uvuye i Mushubati werekeza iya Rutsiro , hakurya ya Bumba hari agasozi kari kihindiyeho abatutsi mu rwego rwo kwegerana. Mu minsi yakurikiyeho baje kugabwaho igitero bicwamo benshi cyane. Ako gasozi kitiriwe Nyamagumba biturutse ku ntambara yahabereye.
Biracyaza.

13 Mata 1994 (ibikurikira)

Natangiye mbabwira ko tariki 13Mata 1994 awabaye umunsi mubi mu mateka ya Mushubati. Nababwiye kandi ko aribwo umuryango wa Sakindi wishwe wose hagasigara umugore we w’umuhutukazi. Kwa Muhindi, twapanze gahunda yo kuza gukura Freddy na Petero iwacu tukabazana iwabo muri iryo joro. Dore uko umugambi wari uteye.

Jye nari gutegereza ko buhumana maze ngaherekeza abo basore nkabageza ku ivomero ryo mu Kunini. Iri vomero twitaga Kano (bituruka kuri canaux ) ryari riherereye hepfo yo kwa Pascal Gapyisi unyuze iruhande rwa kawa y’ishuri rya primaire rya Mushubati. Aha niho nari guhurira na Rwanyindo akabaherekeza akabageza mu rugo i Rushikiri. Isaha twahanye iya saa moya z’umugoroba. Nta téléphones zabagaho ngo duhamagarane tubwirane aho tugeze. Umugambi tumaze kuwunoza ndasezera ndataha.

Nigiriye inama yo kudaca inzira nanyuze nza mu rwego rwo kwirinda ko hari uwambaza byinshi. Nabanje ariko gusuhuza Mubyara wanjye (mushiki wa Petero ) wari yarashatse hafi aho ku mugabo w’umuhutu.
Ndangije manuka ku Gitega nsha mu ma kawa mpinguka mu muhanda wa Leta nywuvamo nerekeza kuri ya kano twagombaga guhuriraho nzamuka kwa Gapyisi Pascal mpinguka ku nzu mberabyombi ya Paroisse yitwaga “Mubyiruke”. Nta muntu twahuriye muri iyo nzira yose.

Ngeze kuri Paroisse nashatse kujya gusuhuza Umudiyakoni wahabaga mpageze Sergent gendarme ambwira ko Diyakoni adahari ko yerekeje ku ivuriro. Yari yajyanye n’aba gendarmes babiri aho hasigaye babiri.
Nagumye kwa Padiri ntegereje Diyakoni nk’amasaha 2 ari nako nganira na Sergent.

Mbonye atinze kandi ndambiwe kuguma aho ndasezera ndazamuka nerekeza muri Jebeka (GBK).
Mpageze nagiye muri Boutique ya Datawacu Benoît Bayahore ndahaguma. Icyo nari ngamije kwari ukwanga kujya mu rugo ngo hatagira ushaka kwinjira mu cyumba cyanjye kuko ari cyo cyarimo Petero na Freddy. Nifuzaga kuza kugera mu rugo bitinze rwose.
Twicaye aho turaganira hahoraga abantu benshi buri gihe. Ndibuka ko twaganiriye ku byerekeranye n’igisirikari tujya impaka bamwe bavuga ko FPR igeze i Gitarama abandi bahakana.

Hashize umwanya hafi y’isaha n’isaha n’igice, havuze amasasu ku muhanda ujya ku Mashuri ya primaire ahari ishusho rya Bikira Mariya. Kubera ko twarimo tuvuga ibya gisirikare, twagize ubwoba ariko abari aho twese turasohoka ngo turebe. Twabonye imodoka ya Daihatsu y’ubururu yari imaze kuhanyura ivuye ku ivuriro. Ngereranyije bari nka 20. Twamanutse ngo turebe ikibaye tuhageze dusanga aba gendarmes babiri tubona abantu benshi bakurura imirambo bayita mu byobo byari aho. Negereye Diyakoni ngo mubwire ko nari nagiye kumusuhuza nkamubura. Ibintu ntibyari byoroshye. No mu kubyandika si icyoroshye kuko umutima uratera birenze .

Mu modoka imbere harimo Véronique Mukankwiro nababwiye mu bice byashize. Yari afite umwana we muto ku bibero. Yari yicaye hagati ya Diyakoni n’umushoferi. Hanze hari umugabo ufite inkota abwira Diyakoni ngo nabahe iyo nyenzi. Diyakoni yanga gusohoka. Ku ruhande haje abantu benshi mu bo twari tuzanye binginga abari bateze iyo modoka ngo bayireke ikomeze. Wa mugabo wari ufite inkota twaje kumenya ko yaturukaga i Rarankuba ngo akaba yari yarirukanywe mu gisirikare.

Kugira ngo bareke imodoka igende, umwe mu bo twari tuzanye yatanze mafaranga 5000 maze Véronique ahava ntacyo abaye n’uruhinja yari ateruye. Aba gendarmes bari babanje kurasa masasu ariko abicanyi babarusha ubwinshi barabagota mu gihe abandi bicaga. Nyuma twaje kumenya ko mu bahaguye harimo abana ba Véronique, muramukazi we n’abana be. Harimo kandi umusore witwaga Yozefu wari u neveu wa Padiri Clément Kanyabusozo. Mu bari batawe mu byobo harimo umugore witwa Agata wo kwa Munyansanga. We yaje kuvamo ndetse aza kurokoka, Imana ishimwe.
Abapfuye bose Imana ibahe iruhuko ridashira.

Muri abo bahaguye nta n’umwe wari utuye i Mushubati, bose bakomokaga za Buhinga, secteur twari duturanye mu majyaruguru yacu. Abaturage benshi bari baje kureba ibibaye ni nabo batakambye ngo Véronique aticwa. Ni we wari ukiriho. Sinshidikanya ko iyo tuza kuhagera mbere wenda nta wari kwicwa.

Twavuye aho dusubira haruguru muri Jebeka ariko sinahatinda mpita ntaha, ubwoba bwanyishe.
Nambutse Nyakiriba ngera iwacu. Nabwiye ababyeyi amagenzi yanjye na gahunda twafashe yo guherekeza Freddy na Petero. Aba basore nabo nababwiye iby’iyicwa ry’aba bantu.
Isaha yo kubaherekeza iregereza ariko mbona hakibona. Nibwo twiyemeza kuryama gatoya. Nakangutse haciye akanya ndababyutsa ngo tugende. Twarabyutse turambara tugeze hanze ubwoba buramfata. Natekereza ibyari byabaye ku manywa nkumva birandangiranye. Nigiriye inama yo kubyutsa umukozi wacu w’umusore ngo aduherekeze. Ntiyari azi ko Freddy na Petero bahari. Ariko yemeye ko tujyana.
Tugenda tugwa mu migende ya Nyakiriba twomoka ku kibuga cy’amashuri i Mushubati haruguru yo kwa Ngarukiye. Freddy na Petero dusezeranaho, mbizeza ko nzaza kubasura.
Tariki ya 13 Mata 1994 wari umunsi mubi cyane.

13 Mata 1994

Uyu munsi wabaye mubi cyane mu mateka ya Mushubati.
Nababwiye ko ku mugoroba wa tariki 12 mperekeje umusore w’umuturanyi hagati ya saa moya n’igice na saa mbiri z’ijoro, twabonye umuntu wububa ashaka kwinjira mu rugo iwacu. Twamubajije uwo ari we ? Agira ubwoba ntiyavuga ahubwo atangira gusunika urugi rwo ku irembo ngo yinjire. Twamubwiye ko nativuga tuvuza induru, aratubwira ati muhumure ni jyewe . Wowe nde ? Petero. Petero wuhe? Mubyara wawe.

Ubushize nababwiye ko Masenge witwaga Tereza yari yarashakanye n’umugabo w’umututsi, Muhindi Visenti bakabyarana abana batatu harimo abahungu n’umukobwa umwe. Petero Mutuyeyezu ni umwe muri abo bahungu. Twaramwegereye atubwira ko atari wenyine ahubwo ko azanye na Freddy Mutanguha, murumuna we (yari yarazanywe na nyina Doroteya aje gushakana na Muhindi nyuma y’urupfu rwa Masenge Tereza). Freddy abenshi bitaga Ferdinand yari yasigaye mu nsi y’urugo nawe tujya kumuzana tumwinjiza mu rugo. Nahise mbinjiza mu cyumba cyanjye muri annexe. Nangaga ko hari ubabona. Twari dufite abakozi bo mu rugo babiri, umusore n’umukobwa. Naribwiye nti bamenye ko aba bantu bari hano, bashobora kwibeshya bakagira uwo babibwira bikaba byaba nabi.

Bamaze kwinjira mu nzu nakubiseho urugi ninjira mu nzu nini kubibwira ababyeyi. Nabanje kubibwira Mama nawe ati ngwino tujya muri chambre kubwira Papa. Papa yaranyihanangirije ngo ntihagire n’umwe umenya ko bahari. Yahise ahamagara barumuna banjye babiri nabo bararaga muri annexe abaha itegeko ko batangira kurara mu nzu nini kugeza igihe azababwirira. Nta mwana ujya impaka na se, bahise bemera nta kuzuyaza bajya mu cyumba cy’abashyitsi.
Najyanye na Mama tuganira na Freddy na Petero. Batubwiye ko Muhindi afite abasore yemereye kuzahemba intambara irangiye bakaba aribo bamurinze n’umuryango we. Gusa ngo mu rwego rwo kwiteganyiriza, yari yohereje abahungu ngo baze babe bari iwacu, ntawamenya!

Mu gihe Muhindi yatekerezaga ko iwacu hari umutekano si ko byari bimeze. Mbere gato y’ihanurwa ry ‘indege umututsi w’inshuti ya Papa witwaga Bwanakweri akaba na secrétaire wa paroisse Mushubati yari yaduhaye inka iza iherekejwe n’ikimasa. Ngo wari umuco. Ariko ngo icyo kimasa cyagombaga gusubirayo inka imaze kumenyera.
Icyo kimasa rero cyaduteje umutekano mukeya. Insoresore zinyuzaga hafi aho binavugwa ko tugomba kugitanga bakakirya kuko ari icy’abatutsi. Twari twiteze ko isaha iyo ariyo yose baza bakagitwara. Hahise hazamo ko ikimasa bazaza kugitwara bagasanga si ikimasa gusa ahubwo hari n’abantu!
Byihuse hari hakwiye kuvugana na Muhindi tukamubwira uko ikibazo giteye ndetse tukareba icyakorwa. Ubwo nahawe ubutumwa bwo kujya i Rushikiri kwa Muhindi kugira ngo ntange ubwo butumwa. Nari umwana ku buryo byari binyoroheye kuvuga ko bantumye. Bwari ubutumwa bw’ibanga nakwita “top secret”.

Nararanye na Freddy na Petero ku gitanda kimwe. Bukeye nafashe inzira ngo ngende ariko ngira igitekerezo cyo kuvugana na Masenge Agnès mu rusisiro rwa Gafumba. Naragiye ngezeyo nibuka ko Papa yambujije kugira uwo mbibwira, umutima urandya,…mbwira Agnès ko nari nje kumusuhuza. Nahageze ambwira ko hari igitero cyaje mu gitondo gusaka kwa Kayibanda abatutsi bari bahihishe bagasimbuka urugo.
Umwe muri bo yari azwi ku izina rya Nzogera rimwe na rimwe akiyita caporal. Yaje kwicwa n’abari baturutse mu rutoki agana ku Kinombe.
Nahise numva ko ibintu bitoroshye noneho. Nazamutse nyura mu Kagari ahari aga centre gatoya kagizwe n’utubari. Nta muntu wari uhari.
Nakomeje hirya ku muyoboro w’amazi ngeze kwa Sakindi nsanga umugore yicaye ku irembo.
Sakindi ni umututsi wavaga inda imwe na Murari wishwe rugikubita. Sakindi yari afite umugore w’umuhutukazi twakekaga ko wenda ntacyo abicanyi bazamutwara. Mu gihe namusuhuzaga, yaranyihoreye ngira ngo ntiyumvise ndongera ahita akubita amarira. Arandeba mbura icyo mvuga nkomeza urugendo. Nyuma twaje kumenya ko igitero cyari cyahagabwe mu rukerera kikamwicira umugabo n’abana bose. Wari umuryango mugari nkeka barageraga mu icumi (10) bose hamwe.

Narakomeje nyura ku kagezi kitwa Kazibaziba ngeze ku mugabo bitaga Baranywa hafi yo kwa Murengerantwari Alexis mpasanga abantu benshi bafite intwaro gakondo zitandukanye. Bambajije aho ngiye mbabeshya ko Papa antumye kwa Deo. Uyu Deo Hakizimana yari secrétaire wa Commune Mabanza akaba yari atuye imbere y’ibiro bya secteur Mushubati ahitwaga kuri Foyer. Abo bantu twageranye kuri Foyer mpita nzamuka njya kwa Deo ngo ndeke bagende. Kwa Deo mpageze nabwo byambereye ihurizo rikomeye. Bambajije aho njya mu gihe bitari byiza kugendagenda, mbura icyo mvuga, sinzi ibyo nabeshyabeshye mbona ntibambajije byinshi. Deo arambwira ngo arandega kuri Papa. Hashize akanya mbonye ba bantu bagiye mfata inzira nerekeza kwa Muhindi.

Ngezeyo umwe mu basore bari baharinze afora umuheto agiye kundasa ndatabaza. Yitwa Nzabonimpa yari yarigeze kuba umushumba w’inka iwacu. Yambajije ikingenza mubwira ko Mama antumye kuri Doroteya ,ajya kubaza aragaruka arandeka ninjira mu rugo. Bari bafite ubwoba bwinshi, batonora ibishyimbo byo guteka, anyinjiza mu cyumba ahamagara Muhindi mbagezaho ubutumwa.
Muhindi yafashe icyemezo ko Freddy na Petero bava iwacu bakagaruka iwabo. Dukora na gahunda yo kubagarura mu ijoro. Byabaye ngombwa kwinjiza mu mugambi uwitwa Rwanyindo wari uyoboye abarindaga kwa Muhindi.
Biracyaza…