Category Archives: Politics

Rwanda: A country where people open their mouth only to see the dentist!

This article was blogged  here for the first time in January 2014. It predicted exactly what is happening right now ( and has been going on for two decades)  in Rwanda. Kizito Mihigo, a musician, Cassien Ntamuhanga a private radio director  and many others paid a price for reminding the dictator that the national unity can only be built through the recognition of all victims be they due to genocide or by war engaged by RPF since 1990. The police accuses them falsely to plot against General Kagame  and his regime. According to the catholic priest, Father Thomas Nahimana, the presidential candidate in 2017 elections who rightfully deserves my support, “plotting against a tyranny of Kagame’s style is a noble task that should be embraced by every good citizen”.

It has become a norm. Rwandans have no right to speak out. Somebody wrongs you and cynically asks you how it feels, and the only correct answer you have to provide is “I am alright”. Really? are you alright? Serious?

Somebody who survived killings in Byumba, Kabgayi, Kibeho, Kashusha, Nyabibwe, Mugunga, Itebero, Osso, Tingi tingi, Kisangani, Mbandaka…is asked if RPF killed Hutu  refugees and the only right answer is “No, they helped me to come home”. Nobody can talk against the government led by the 21st century’s unbeatable dictator, Paul Kagame. In this country the freedom of speech has no space.

Rwanda is referred to as a country that has made tremendous economic development but something very integral is missing:freedom. Look at the picture below:

Chiens en cage

The puppy in the cage looks, and is healthy. He/she has a space to play and can see what is happening in all the four directions. But look at the size of the cage! This puppy gets all necessary treatments, morning, day and night. However, this puppy would like to be walked around and breathe fresh air.  For Kagame, this puppy is developed, just like Rwandans are said to be. The puppy is even better off since it does not have to worry about the future, but Rwandans must!

Sen’s theory of development.

Since 1999, nobody in academia, political and socioeconomic arena was able to convincingly challenge Sen’s Development as freedom. Sen asserts that the enhancement of freedom is the only acceptable way to evaluate human progress and that development depends on the free agency of the people. By bringing out this invaluable piece in the literature, Sen challenges the Singaporean model of development according to which denying political and civil rights is acceptable if it promotes economic development and the general wealth of the population (Sen, 1999:15). For Denis O’Hearn, it is rightfully put when we agree  that we should approach political freedoms and civil rights not through the means of eventually achieving them (GDP growth) but as a direct good in their own right (O’Hearn, 2009).

In its most recent report, Human Rights Watch (HRW) gives us the state of things in Rwanda.

“Rwanda has made important economic and development gains, but the government has continued to impose tight restrictions on freedom of expression and association”.

But why does Kagame think nobody should open their mouth unless for teeth check up?

kagame290511

Paul Kagame (in front) was supported by westerners to secure a military victory in 1994

This man, a former officer of the National Resistance Army of Museveni,  the leader of Tutsi rebellion (Rwandese Patriotic Front-RPF Inkotanyi) after Rwigema’s death, a man well known for his cruelty when he was serving as a senior intelligence officer in Uganda or even when he was hunting down Hutu from the north of Rwanda; a machiavellian guy who did not give a damn when he sacrificed his own people, Tutsi, as a price to achieve power via genocide; this man does not want to hear anybody talk about his war crimes and crimes against humanity. Whoever dares, is accused to promote genocide ideology or instigate hatred among the people or for making a threat to the national security.

Deo Mushayidi, a Tutsi and genocide survivor and the founder of Pacte Démocratique du Peuple (PDP-Imanzi), entered politics to tell the truth on how Kagame uses Tutsi and genocide for his own interests. He (D. Mushayidi) was kidnapped by Kagame’s secret services in Tanzania, brought to Rwanda and sentenced to life imprisonment. Ingabire Victoire Umuhoza, the president of Forces Démocratiques Unifiées (FDU-Inkingi) came to Rwanda to contest the presidential election. She reminded Kagame that Hutus who were killed should be remembered and those responsible brought to justice. She was sentenced to 15 year in prison.

Numerous other politicians, journalists and military men were either killed , jailed, or forced into exile because they tried to reason the strong man of Kigali, Paul Kagame. Some were hunted down and killed in exile, a recent example is the former spymaster, Colonel Patrick Karegeya killed in South Africa on last Saint Sylvester’s night.

Diverse views have warned that should Kagame fail to change his style, Rwanda could see itself in another cycle of tribal killings like two decades ago. These calls seem fruitless because Kagame feels too strong to be influenced by words.He has built a strong army inside and outside the country, he has befriended influential personalities in the world such as Bill Clinton and Tony Blair, he has forged cooperation with giant business people like Bill Gates and religious business such as Rick Warren. Above all, it is said that Kagame joined the Illuminati order, a secret organization that oppose religious influence over public life. The membership of this order has grown for centuries and is believed to include many leaders in the world, thus its ability to influence the global decision-making.

That is why Kagame despite all crimes he is accused of, remains unpunished and is given so many favors. One sound example is the dispatch of  Rwandan soldiers in different peace keeping missions in Haiti, Liberia, Sudan, and recently, in the Central African Republic. Why would a psychologically fit person give such a consideration to a criminal regime? Two possible answers can go for this. (1)Either the decision makers are not psychologically fit or (2) they are criminals just like Kagame himself and they do not see anything wrong in what he is doing, or both.

This explains why Kagame remains untouched despite all his mischief in Rwanda and in Congo for decades, this is why in Rwandan people open their mouth only when the have to see the dentist for a check up.

Chaste Gahunde


Avis aux lecteurs: Nos articles peuvent être reproduits à condition de citer le nom d'auteur et le site web source.
Notice to readers: Our articles may be reproduced provided the author's name and the source website are cited.

ITOTEZWA RYA KIZITO MIHIGO:Noneho Umuministri wa Kagame ataye ipantalo asigaje kwiruka ku gasozi!

Parution: Wednesday 16 April 2014, 21:30 
Par:Shema Jeremie , Umutaripfana w’Ishema Party i Kigali.

Minisitiri-Mitali-ubwo-yavugaga-ku-kibazo-cya-Kizito-Mihigo
Dore uko areba nk’umutindi usaziye mu kinyoma.

Twajyaga twibwira ngo Abaministri ba Kagame bafite akenge mu mutwe, bakaba nibura bazi amwe mu mategeko y’ingenzi agenga igihugu, bakamenya nibura ko umuntu utarahamywa icyaha n’urukiko aba ari umwere (Presomption d’innocence)! None uyu we arakonkobotse asimbuye urukiko izuba riva, urubanza araruciye ararangije: “Ntago Kizito akwiriye gukomeza kuba umusitari. Yari umusitari mu ndirimbo no mu buhanzi bwe ariko ntabe umusitari kubera ko yafashwe. Nimumufate nk’umugizi wa nabi nk’abandi bose”.

Ubu se Ministri Mitali(ni aho babuze !) ntatamaje Leta y’Agatsiko, akaba yerekanye ko ubutabera bwabo ari ikinamico risa: ibyemezo byo kugirira nabi Kizito Mihigo byarangije gufatwa kera, urubanza ruzaba rumaze iki kindi uretse kurangaza rubanda ?!Ikimwaro nticyica !

Mitali yihutiye kugaragaza ko kuba Kizito MIHIGO yari “UMUSITARI (Star) ni ukuvugaIcyamamare aribyo byateye iyi Leta y’Inkotanyi kumugirira ishyari risenya none bakaba bafashe icyemezo cyo kumuhimbira ibyaha ngo bamuhananture.Ibi kandi babikorera n’undi wese ubashije kuzamuka akagira icyo yigezaho, yaba umuhutu, yaba umututsi. Iyi ngeso iteye ishozi, ndahamya ko abanyarwanda benshi batagishoboye kuyihanganira.

Uyu Birihanze Mitali yongeraho ngo ntiyifuza ko Kizito akomeza kuba umusitari kandi yafashwe, bishatse kuvuga ko batifuza ko Abakunda Kizito bamuvuganira. Abicanyi ba FPR barifuza rwose ko Kizito yibagirana bakamuniga atagira kirengera nk’uko babikorera abandi bana b’imfubyi batagira ingano,  buri munsi.

Ariko barabeshya tu, nibatarekura Kizito Mihigo mu maguru mashya, amaherezo arabahagama.Nibatureke gato tubanze twisuganye, aho bukera imizinga iravamo imyibano.

     téléchargement

Urubyiruko rw’u Rwanda rurebere ku bibaye kuri Kizito Mihigo bityo rumenye ko Leta ya FPR idakunda abashobora kugira icyiza bigezaho. Iyi Leta yishimira gusa kubahindura ibikoresho by’inyungu z’Agatsiko,kubashora mu nzangano z’ABEGA n’ABANYIGINYAzidafitiye igihugu akamaro, kubashora mu bikorwa by’iterabwoba n’ubugizi bwa nabi buhitana abenegihugu b’inzirakarengane, kubinjiza mu ntambara za Kongo basigamo ubuzima bwabo, abazirokotse ikabajugunya mu iyarara nk’ibishingwe(Useless).

Uzashobora kugera kuri Kizito bwangu azamutubwirire ngo yitondere ubuhendabana abicanyi ba Kagame bakomeza kumukinga mu maso, bamushukashuka ngo yemere ibyaha atakoze ngo kugira ngo bazakunde bamufashe! Mumubwire ko uwo yizera ari NYAMURYABANA, mumumenyeshe ko batangiye “campagne” ikomeye yo kumusenyagura no kumuharabika mu bitangazamakuru byo mu gihugu n’ibyo mu mahanga, bamugaragaza nk’”Umuteroriste” kabuhariwe. Mumubwire ngo yihagarareho, yemere apfe nk’umugabo areke kwizera abamusonga, ngo yandavure yigerekaho n’ibyo atakoze. Iyi “technique” yo gushuka abantu ngo bandike inzandiko bemera ibyaha batakoze babone kubabarirwa,  FPR iyifitemo uburambe. Ababyemeye bose bagera aho bakabyicuza .Ibyo wigeretseho nibyo FPR ikoresha iguhorahoza!

Banyarwanda , Banyarwandakazi mwirinde gutererana uyu umwana wanyu Kizito Mihigo : ARARENGANA. Ibyo bamushinja ntabyo yakoze.Baratinya ko yazakomeza gukundwa n’abantu benshi noneho akabakura ku butegetsi.Rya shyari ry’umwami Herodi n’umwamikazi Herodiyada si umugani , riri n’iwacu i Rwanda, dore ngiri niryo rigiye kutumaraho urubyaro!

By’umwihariko mwebwe Abatutsi barokotse ntimukwiye guhara uyu mwana w’imfubyi kandi w’inzirakarengane ngo ahambwe abona, azira ubusa. Abo mwapfushije ntibahagije? Mwikwituramira nimutere hejuru musabe ko arenganurwa. Kandi ntimuzatangare ejo mu gitondo nimusanga FPR yamuhinduye UMUHUTU,dore ko aribo Agatsiko kazi kogeraho uburimiro nta kivugira, ntimugatungurwe nibababwira ko bazi n’uko nyina yaba yaramusamye……!

Uko byamera kose, ibyo Ministri Mitali yavugiye mu ruhame ni urukozasoni, akwiye kwegura kuko ari Bihwahwa. Biteye isoni rwose kuyoborwa na Guverinoma irimo umugabo w’ikibwa nka MITALI Protazi. Asyi we!

Ngaho nawe isomere ayo mateshwa yatangaje :

http://kigalitoday.com/spip.php?article16741

Shema Jérémie,

Umutaripfana w,Ishema Party i Kigali

 

FPR irusha ubugome abazima n’abapfuye: ibihangano bya Kizito byaciwe mu Rwanda!

Kizito_Mihigo_for_Peace_foundation_(logo)

Ikirango cya KMP( Kizito Mihigo for Peace Foundation)

Mu ibaruwa Havugimana Aldo, umuyobozi wa Radiyo Rwanda yandikiye abayobozi b’ibiganiro ku maradiyo ya RBA yose yabasabye kuba bahagaritse ibihangano bya Kizito Mihigo ubu ufunze akekwaho guhungabanya umutekano w’igihugu no gushaka kwica abayobozi bakuru b’igihugu.

Mu ibaruwa yabandikiye, Umuryango wabashije kubonera kopi, yagize ati :” Nshingiye ku itangazo ryashyizwe ahagaragara na Polisi taliki 14/4/2014, rihishura ko uwitwa Kizito Mihigo ari mu bantu batawe muri yombi bakurikiranweho ibyaha birimo guhungabanya umutekano w’igihugu, mutegetswe guhera none uyu munsi taliki 14/4/2014 kuba muhagaritse gucuranga kuri radiyo ibihangano bya Kizito Mihigo . Ibi bihangano ni ukuvuga ibiganiro , indirimbo aririmba cyangwa acuranga ku giti n’izo afatanyije n’abandi”.

Indirimbo za Kizito Mihigo zirimo izijyane n’idini rye rya gatulika ndetse n’izo yaririmbye zijyanye n’icyunamo. Mu minsi ijana u Rwanda rwibukamo buri mwaka jenoside yakorewe abatutsi (ari nayo twatangiye kuri 7 Mata) usanga indirimbo ze zumvikana hirya no hino haba ku maradiyo na televiziyo binyuranye ndetse no ku biriyo aho bashyinguye mu cyubahiro imibiri y’abishwe muri jenoside yakorewe abatutsi.

Iki cyemezo cya RBA n’abandi bashobora kucyicyiriza ntihagire indirimbo ya Kizito Mihigo yongera gucurangwa mu buryo bweruye ku butaka bw’u Rwanda.

Ibi nkaba mbivuga nshingiye ko na Minisitiri Mitali, ubwo yari mu muhango wo gushyingura imibiri y’abazize jenoside yakorewe abatutsi I Rusororo kuri uyu wa kabiri taliki 15/4/2014, yasabye abari aho n’abanyarwanda muri rusange kudakomeza gufata Kizito Mihigo nk’umuntu uzwi cyane “Star” kuko ngo ibye byamenyekanye.

Yagize ati :“Ubundi twakoranaga (Kizito) twibwira ko dukorana neza no muri gahunda nk’izi zo kwibuka. Ntabwo Kizito Mihigo uyu munsi akwiye gukomeza kuba umusitari, yari umusitari mu ndirimbo, mu buhanzi bwe, ariko ntakomeze kuba umusitari kuko yafashwe, ni mumufate nk’umugizi wa nabi nk’abandi bose.”

Kizito Mihigo kandi, muri iyi minsi ijana yo kwibuka jenoside yakorewe abatutsi, cyabaga ari igihe kiza cyo gukorera amafaranga yifashishije indirimbo ze zijyane n’iki cyunamo. Henshi aho bashyinguraga babaga bifuza bikomeye kumutumaho ngo abaririmbire ndetse henshi banateranyaga amafaranga ngo babashe kumwigondera.

Umwe mu bigeze kuba ari mu bakuriye imihango yo gushyingura mu gace atifuje ko dutangaza cyangwa ngo nawe tuvuge izina rye, yadutangarije ko ubwo bamutumagaho ( Kizito Mihigo) ngo abaririmbire yabaciye amafaranga ibihumbi 500 y’amanyarwanda barayamwishyura.

Inkuru dukesha Umuryango .com 15/04/2014

“Ubuhanzi bwa Kizito bwari bugamije ikibi….” Mitali

Kizito


Mu mbwirwaruhame yagejeje kubari bitabiriye umuhango wo gushyingura no kwibuka abazize Jenoside yakorewe Abatutsi i Ruhanga, mu Murenge wa Rusororo, mu Karere ka Gasabo, Minisitiri w’Umuco na Siporo Mitali Protais yasabye Abanyarwanda kudakomeza gufata Kizito Mihigo nk’umuntu w’umusitari ahubwo batangira kumufata nk’umugizi wa nabi, wagiriye nabi igihugu.

Mu mbwirwaruhame ye, Minisitiri Mitali yagarutse kenshi ku banyapolitiki bakorera hanze y’igihugu ariko ngo ugasanga nta cyiza bashakira Abanyarwanda uretse kongera kubabibamo amacakubiri n’inzangano nk’ibyo bahozemo, ari nabo ngo bagushije Kizito Mihigo mu mutego.

Benshi muri abo banyapolitiki kandi ngo baracyafite umugambi wo gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi.

Yagize ati “Abafite umugambi wo kuyipfobya, igihe ubwacyo kizagenda kibereka ko nta gaciro, nta n’umwanya nta n’uruvugiro bafite haba mu Rwanda haba no ku Isi yose.”

Abanyapolitiki Minisitiri Mitali yatungaga agatoki barimo nk’abo mu mutwe urwanya Leta y’u Rwanda wa “FDLR” na RNC n’ubwo we ngo abifata nk’imitwe y’iterabwoba.

Ygize ati “Bariya bose ni ayanda, ni amaco y’inda, ni bya bindi bya mpemuke ndamuke ariko ikibabaje ni uko hari ababumva kandi bitari bikwiye.”

N’ubwo aba yita Abanyapolitiki bagifite ibitekerezo bibi ngo barwanywa, ariko haracyari ibisigisigi by’imbuto mbi babibye.

Ati “Hari abo inyigisho z’urwangano zacengeye bananirwa kuzigobotora, n’ubu bumva iturufu y’amoko ariyo bashyira imbere ngo bagere ku nyungu zabo.”

Muri abo babumva, bakemera gukorana nabo yatanze urugero rw’abaherutse gufatwa barimo n’umuhanzi Kizito Mihigo.

Mitali ati “Ubundi twakoranaga (Kizito) twibwira ko dukorana neza no muri gahunda nk’izi zo kwibuka.

Ntabwo Kizito Mihigo uyu munsi akwiye gukomeza kuba umusitari, yari umusitari mu ndirimbo, mu buhanzi bwe, ariko ntakomeze kuba umusitari kuko yafashwe, ni mumufate nk’umugizi wa nabi nk’abandi bose.”

Minisitiri Mitali kandi ngo asanga n’ubuhanzi bwa Kizito bwari bugamije ikibi gusa.

Yagize ati “Na buriya buhanzi bwe, muby’ukuri uko bigaragara wari umwitozo cyangwa inzira yo gushaka kumenyekana cyane kugira ngo bazagere ku mugambi wabo wo kuyobya bamwe mu Banyarwanda.”

Minisitiri Mitali kandi arahumuriza buri we wese ushobora gukeka ko wenda byaba bidafatika.

Ati “Inzego z’umutekano zacu ntabwo zihubuka, amakuru zatangaje ni uko zifite gihamya ko hari agatsiko k’abantu nawe (Kizito) arimo bamaze igihe kitari gito bakorana n’aba bagizi ba nabi navugaga.”

Minisitiri w’umuco kandi arakebura Abanyarwanda kutajya bibeshya ku muntu uwo ariwe wese ngo ni uko yarokotse cyangwa yari mubahagaritse Jenoside kuko ngo bitavuze ko atahindukira ngo nawe kubera inyungu z’inda nini nawe abe umwanzi w’igihugu nk’uko na ba Kizito byagenze.

Ati “Birababaje kubona abana b’u Rwanda, birababaje kumva umwanzi agira amayeri yo gukoresha abantu nka bariya bazwi cyane, bari bafite ababibonamo batari bacyeya kugira ngo bagere ku migambi mibisha harimo no guhungabanya umutekano w’igihugu.”

Minisitiri Mitali asaba buri wese ko mu bihe nk’ibi byo kwibuka, ibyabaye bidakwiye kubahungabanya ahubwo ngo bitume barushaho kuba maso.

Ati “Tumenye ko abagome bagira amayeri menshi, cyane cyane kandi bakanyura ahoroshye, mu bantu bafite amaroso ashyushye, mu rubyiruko.”

Mitali avuga ko ubundi urubyiruko rw’u Rwanda rufite imyumvire myiza ariko ntihaburamo bacyeya bashobora gushukishwa indoke zitazaramba bakaba bashorwa mu bikorwa bibi nk’ibyo Kizito na bagenzi be bari bamazemo iminsi.

Minisitiri Mitali asaba Abanyarwanda ko batakomeza guta umwanya ku bantu we avuga ko batannye bagata umurongo, ahubwo ngo barusheho kuba maso no gukangura ubugizi bwa nabi n’aho bwava hose.

Ati “Uru ni urugero rufatika rw’uko twese tugomba kwisuzuma kugira ngo buri wese yumve niba ahagaze neza mu myemerereye, mu kugendana n’igihe, mu guhangana n’ikibi, mu gutera umugongo ikibi aho cyaturuka hose, uwakivuga uwo ariwe wese, isano mwaba mufitanye iyo ariyo yose.”

Mitali yemeza ko u Rwanda rumaze intambwe ishimishe bityo ntawukwiye gukomeza guha umwanya abantu bashaka gusenya kugira ngo batazarusubiza inyuma.

Vénuste Kamanzi
UMUSEKE.RW

Gutabariza Abanyarwanda: Ibaruwa umusore yandikiye Paul Kagame ku bijyanye na gahunda ya “Ndi umunyarwanda”

Image

“N’ubwo tubyina iyo gahunda, njye numva umutima unkomanga…sinabyihererana”

Nyakubahwa Umukuru w’Igihugu cy’ U RWANDA,

Impamvu: Gutabariza abanyarwanda.

Nyakubahwa,

Mbanje kubasuhuza mugire amahoro atagabanyije amwe ava ku Mana isumba byose Umuremyi w’isi n’ijuru kandi we nyiri biremwa byose.

Nyakubahwa, mbandikiye iyi baruwa ifunguye nyuma yo gukurikira neza ibiganiro bitandukanye bivuga kuri gahunda nshya ya Leta yiswe NDUMUNYARWANDA ku maradiyo atandukanye hano mu gihugu sinemeranyijwe niyo gahunda nshya. Iyo gahunda ntago nanyuzwe nayo nagato kuko nabonyemo gahunda zisubiza abantu bamwe inyuma mu mitekerereze no mu myitwarire bikaba byazamura umwiryane, ipfunwe no kwishishanya mu muryango mugali Nyarwanda. Nyakubahwa Itegeko nshinga igihugu cyacu kigenderaho ribaha ububasha bwo kuba ari mwe mureberera abanyarwanda twese, mukaba kandi muhagarariye Leta y’Urwanda. Ni muri urwo rwego mbandikiye kugira ngo icyo gikorwa cyatangiwe kandi gihagarariwe na Leta muhagarariye mugihagarike kuko cyibasiye igice kimwe cy’abanyarwanda mushinzwe kuyobora no kureberera ubwisanzure ntayegayezwa bahabwa n’itegekonshinga kuko ari abanyarwanda.

Nyakubahwa bamwe mu bayobozi bari gusobanura iyi gahunda hirya no hino mu bitangazamakuru bashishikariza abahutu bose ko bakwiye gusaba imbabazi abatutsi kubera Genocide ngo yakozwe mu izina ryabo. Nkumusore ukunda  igihugu kandi ukurikirana ibijyanye na politike y’igihugu cyacu, mbona ibi bihabanye nibyo mwakomeje gushishikariza abanyarwanda mu magambo mbwirwaruhame (Discours) mutahwemye kutugezaho mu bihe byashize ubwo kenshi mwadukanguriraga kwibona nk’abanyarwanda kuruta uko twakwibona aho twavuye (Imiryango, amoko, uturere ….), urubyiruko mbona twarakuranye koko uwo muco mwiza wo kumva ko tureshya ariko ibi byo byantunguye, rero nimba koko imvugo yanyu ariyo ngiro iyi gahunda mukwiye kuyihagarika kuko izazamura umwuka mubi mubo muyobora bikaba bishobora kuzateza ibindi bibazo nk’ipfunwe, agahinda no kwicuza ibyiza bamwe batanzeho umusanzu, igikomeye kurushaho amoko yari asigaye mubantu bakuru none n’abana bagiye kubyinjizwamo kandi uko babyinjijwemo si byiza kuko byerekana ko ubwoko bumwe ari bubi ubundi ari bwiza. Muri make impamvu nenga iyi gahunda ni uko yirengagiza nkana izi ngingo 6 zikurikira:

  1. Hari abahutu beza kandi benshi cyane badakwiye kwikorezwa uwo musaraba wo gukora Genocide, nabaha ingero: Nyuma ya Genocide hari Abana bigaga I Nyange b’abahutu (bashyizwe no mu ntwali z’igihugu kuko banze kwitandukanya na bagenzi babo b’Abatutsi) imiryango yabo kuri ubu nkeka ko yari ifite ishema ko yabyariye Igihugu intwali, none ko bagiye gusigwa ubusembwa bw’icyaha batakoze, batanatumye umuntu kugikora mu izina ryabo? Hari abahutu bakijije abatutsi muri Genocide bahigwaga, hari n’abandi bahutu bapfanye n’abatutsi muri genocide kuko banze kubatanga ngo bicwe urugero ruzwi cyane n’urw’umupadiri w’I Mukarange (Kayonza), Hari abahutu b’abanyeporitike barwanyije gahunda  za Leta yacyuye igihe zacagamo abanyarwanda ibice babarwanyiriza mu gihugu bashinga amashyaka bacishamo ibitekerezo byabo birwanya iyo politike mbi ingero hano ni nyinshi sinazirondora. Mwibuke ko hari n’ababiguye mo bashyinguye ku I Rebero imiryango yabo n’amashyaka yabo nkeka  bari bafite ishema ry’ibyo barwaniye none imiryango yabo nayo isabe imbabazi?, urugero rwanyuma natanga ni urw’abahutu bafashe iyambere nabo bakajya ku rugamba bagafatanya n’abandi bagahagarika Genocide. Mu by’ukuli nabo ibyo byagakwiye kubatera ishema, Nyakubahwa mumbabarire hano ntarugero mbaha kuko nziko mubazi kundusha kuko mwari mu ishyaka rimwe icyo gihe. Abo ni bamwe mu bahutu bafatwa nk’ ibyitegererezo byiza k’Urubyiruko rw’U Rwanda kuko bafashe imyanzuro ikwiye mu gihe byari bikomeye. Abatabarutse Imana ibahe iruhuko ridashira kandi nemera ko barwaniye ukuli, arikose abakiriho bahumeka babarizwa mu byiciro navuze cyangwa imiryango yaba Nyakwigendera nabo bazagende basabe imbabazi kandi benshi baranabihombeyemo, bakicirwa imiryango…? Nyakubahwa icyaha ni gatozi nta bwoko bwabazwa ibyo abantu bandi bakoze ngo mu izina ryabo kuko ubwoko bwose ntibwaba bubi cyangwa bwiza.
  1. Abatutsi bose siko bahizwe muri genocide, amateka avuga neza ko abatutsi bose atariko bahizwe, abari barayobotse Muvoma ntakibazo bagize ingero zirahari kuko nk’Interahamwe uwari uzikuriye mu rwego rw’Igihugu yari umututsi. Kubw’ibyo mbona umuryango w’umututsi wakoze genocide nawo udakwiye gusabwa imbabazi kuko wagize uruhare mu mahano yagwiririye igihugu cyacu. Kandi mubyukuli  abo na bo bafite abavandimwe bandi bazize Genocide bagomba gusabwaho imbabazi, ku rundi ruhande bakagira abahitanywe na bamwe mu muryango wabo; ubwo bo bazabarwa he?
  1. Generalisation niyo yoretse imbaga mu Rwanda: Imbarutso ya Genocide yabaye  mu ijoro ryo kuya 06/04/1994 ubwo indege yaritwaye uwari Umukuru w’Igihugu Nyakubahwa Juvenal Habyarimana yahanurwaga n’igisasu, Abatutsi nabitwaga ibyitso by’inyenzi batangira kwicwa bazira ko ngo bahanuye indege y’umubyeyi, umututsi wo mucyaro hasi ku mudugudu utazi gusoma no kwandika yewe utazi no kurashisha itopito yashinjwe iryo hanurwa ry’indege kandi yahanuriwe I Kigali hakoreshejwe misire. None muri iyi gahunda Umuhutu warwanye muri FPR, Uwahishe abatutsi bakarokoka ndetse n’uwarwanije ubutegetsi bwahozeho nabo bashyizwe mu gatebo kamwe ngo bihanire ubwoko bwabo Hutu bwakoze genocide? Iki se kibaye icyaha cy’inkomoko umuhutu wese azihana? NDUMUNYARWANDA se ibaye Batisimu abahutu bose bakwiye gucamo? Mbona harimo akarengane kuko leta yacyuye igihe abataragiye muri POWER yabise abagambanyi babuzwa amahoro, bicirwa imiryango, birukanwa kukazi abandi barapfa none no kuri ubu bagiye kwambikwa ubusembwa bwa Genocide batahwemye kurwanya? Bahungire hehe handi ko bari bageze igihe cyo gusoroma ibyo babibye? Numva gushyira mu gatebo kamwe (Generalisation) ari politike ishaje kandi mbi yatumazeho abantu kuyikoresha ubu ni ikosa rikomeye kuko ubwo amateka ntacyo yaba yaratwigishije! Nta bwoko bwaba bubi bwose.
  1. Uburemere bw’icyaha cya Genocide: Genocide mu mategeko mpuzamahanga ni icyaha gikomeye cyane kandi kidasaza kubw’ibyo uruhare rwose wayigiramo ntuba ukiri inyangamugayo amategeko agukuraho ubudahangarwa bwose. Numva mu rwego rwo guha icyubahiro gikwiye abaguye muri Genocide ari ukubaha ubutabera nyabwo mugahana ababigizemo uruhare bose kandi mwibuka ko imbabazi zitavanaho ibihano, nkaba numva uruhare rwose umuntu yakwiyemerera yakoze harebwa mu mategeko agahanwa. Ibiri gukorwa byashyirwa mu rwego rwo gufatanya icyaha n’abakoze amarorerwa, mbibutse ko hari abafunzwe kuko batatabaye abari mu kaga ubwo abandi nabo mbona abari kuzisaba aribyo nabo bakoze.
  1. Ninde uhagarariye Ubwoko ubwo aribwo bwose?: Nyakubahwa ubwo mperuka mu ngando (2011) nigishijwe ko amoko mu Rwanda atakibaho, ariko ikigaragara nanjye nemera mu kanwa byavuyemo, Munyandiko birahishwa, mu ndangamuntu ni amateka ariko mu mitima ntibyigeze bivamo. None Nyakubahwa muzemera ko hagira uhagararira ubwoko hutu, twa cyangwa Tutsi Kugirango asabwe cyangwa asabe imbabazi? Numva bitaba ari byo kuko uwo muryango cyangwa iyo groupe yaba ishingiye ku bwoko kandi Itegeko Nshinga ribuza umutwe uwo ariwo wose wavuka ushingiye ku bwoko,…. Byatandukanya abanyarwanda. Ubwo rero mbona iyi gahunda itararebye abazasaba n’abazasabwa imbabazi. Nkuko nabivuze igiye kugarura amoko mu bana batari bayazi kandi aze mu buryo bubi bwerekana ko ubwoko bumwe ari bubi ubundi bukaba bwiza.
  1. Imbabazi zigira umumaro nI izivuye ku mutima sizivuye mu gihiriri: Nyakubahwa, ubundi muri rusange imbabazi zisabwa umuntu wakorewe icyaha zigasabwa n’uwagikoze kuko amaze kumenya kandi yemera neza ko ibyo yakoze ari amakosa cyangwa ari icyaha akaba kandi yiteguye kutazongera gusubira mu ikosa ibyo abikora nta gahato ahubwo ari umutima nama we ubimwemeza. Uzitanga ntategetswe kuzitanga kungufu ahubwo areba koko uzisabye niba azikwiye kandi atazongera kumuhemukira yarangiza akazimuha kandi nyuma ntabimucyururire nawe ntagahato ashyirwaho mukuzitanga. None umuntu uzasabira undi imbabazi dore ko atanamutumye ni iki cyemeza ko uwo wabikoze atazongera agakora nkabyo dore ko atariwe uzisabiye? Uzitanze se n’iyihe garanti yagira imwemeza ko bitazongera? Dore ko dukwiye kwibuka ko uwakoze icyaha siwe uri gusaba imbabazi…  Nyakubahwa ndabona atariko bizagenda ahubwo birasa n’agahato, kuko umwanya munini utwarwa nuwo kubyigishwa (Gusaba imbabazi) ubundi bamwe bakemera kubera umwiherero tutamenya ibyawubereyemo. Nkabona rero nta mumaro izo mbabazi zagira igihe zitari gutangwa kubushake, uwakoze ikosa yishakire uwo yahemukiye amusabe imbabazi atabibwirijwe. Anaduhe garantie ko atazongera kudusiga icyo cyasha nk’abanyarwanda.

 

Nyakubahwa nsoza iyi baruwa natanga umusanzu wanjye mbagira inama zikurikira:

  1. Nyakubahwa Itegekonshinga ribaha uburenganzira bwo guhagararira abanyarwanda twese, amarorerwa yagwiririye u Rwanda ni ibyago bikomeye kandi icyasha cyagiye k’umunyarwanda wese, rero mbona ko gahunda ya NDUMUNYARWANDA ikwiye kuza twese abanyarwanda hadaciwemo ibice tugakubitwa icyuhagiriro ndetse tukemera ko habaye Genocide yaduhesheje isura mbi mu ruhando mpuzamahanga iryo pfunnwe rikaba iryacu twese aho kuba irya bariya cyangwa bano dore ko buri gice nyarwanda ukijoye utakiburaho inenge, ubundi Nyakubahwa mububasha muhabwa n’itegeko bwo guhagararira u Rwanda n’abanyarwanda mukaduhagararira abakorewe n’abakoze Genocide izo mbabazi mukazisaba mu izina ry’abanyarwanda muhagarariye batavanguye kuko nyine TURABANYARWANDA ntituri ABAHUTU, ABATUTSI cg ABATWA ubundi mukizeza amahanga ko nta Genocide izongera kubaho dore ko itanashoboka hatabayeho inkunga ya Leta.

2. Nyakubahwa ikindi mbona ko cyafasha, numva iki aricyo gihe hajyaho campain ku Murenge cyangwa ku Kagali yo kurata ubutwari bw’ababashije guhisha abandi bahigwaga muri uwo murenge cyangwa Akagali abahizwe bagatanga ubuhamya uko bahishwe ababahishe nabo bakavuga uko biyemeje gukora ibitari byoroshye, bakambikwa imidari yakwitwa izina kurwego rubishinzwe maze abana mu midugudu bagakura babona umuntu wakoze ibyo abandi batinye gukora, akabagira inama zo kwanga ikibi cyose kabone niyo baba ari ababyeyi be bagikora. Mbona byaba urugero rwiza aho kubereka ko hari ubwoko bwavukanye icyaha bukamara abantu. Ubundi kurwego rw’igihugu hakambikwa Imidende abanyapolitike bikuye umugati mu kanwa cyera bagatinyuka bakavuga ibitaragendaga muri icyo gihe bigatuma bangwa na benewabo, bagakurwa ku kazi, bagafungwa, bakitwa ibyitso… ndetse n’amashyaka yose yarwanije ibitekerezo bya cyera byavanguraga abantu nayo ntabure kuri uwo Mudende tukayamenya, tukayaratira abandi. Bityo Abasore n’inkumi bashaka kuba abanyaporitiki bakabona abo bagisha inama zo kwanga ikibi kabone niyo cyaba gikorwa n’abo basangiye ishyaka. Bityo abasore n’inkumi tugakurana imihigo nk’iyizo ntashyikirwa zakoze ibitoroshye. Abo bakazaba abantu ndeberwaho bityo iyi gahunda ya NDUMUNYARWANDA isige umurage ku bana bato wo guharanira kwanga ikibi niyo byaba bigukura amata kumunwa cyangwa niyo byaba bikorwa na mwene wanyu ukabyanga wivuye inyuma. Bitabaye ibyo nkukombona iyi gahunda izasiga NDUMUHUTU, NDUMUTUTSI, NDUMUTWA aho gusiga NDUMUNYARWANDA NYAWE.

Amashyaka yarwanije ingoma mbi, abanyapolitike barwanije ibitekerezo bibi bya cyera byavanguraga abanyarwanda, abantu batabaye abandi bakabahisha cg bakajya muri opposition kurwanya ikibi ….. cyo nimuze abo bantu mvuze tubarinde kwicuza ibyiza bakoze ahubwo baterwe ishema n’uko batabaye abari bababaye bakabaha ubuzima.

 

Muhorane amahoro n’U Rwanda ruzira amacakubiri.

Umusore utuye mu ntara y’amajyepfo

Rwanda.

Niba ushaka kugira icyo usubiza uyu musore , wanyura ku buyobozi bwa Blog cyangwa ukatwandikira kuri addresse ikurikira: busenock@yahoo.fr

Kizito Mihigo, Cassien Ntamuhanga and Jean Paul Dukuzumuremyi survive police extrajudicial killing.

[Kizito Mihigo, Cassien Ntamuhanga and Jean Paul Dukuzumuremyi went missing for more than a week. Police was contacted on that issue but said they had no news. Different media houses and independent accused the police of trying to kill these three young men but police kept denying. Finally newtimes.co.rw confirms…] Admin

Police arrest Kizito Mihigo, Cassien Ntamuhanga and Jean-Paul Dukuzumuremyi

Rwanda National Police today revealed the arrest of three individuals suspected of offenses against state security.

The three who the Police believe had been recruited by Rwanda National Congress and working for some time in collaboration with the FDLR are: Kizito Mihigo, a musician who was arrested last Friday; Cassien Ntamuhanga, a journalist at Amazing Grace Radio who had earlier been reported missing was arrested this morning; and Jean-Paul Dukuzumuremyi, a demobilised soldier arrested last Saturday.

Mihigo, Ntamuhanga and Dukuzumuremyi are under investigation for involvement in planning terrorist attacks against Rwanda, planning violent overthrow of the government, planning to assassinate government officials and inciting violence among the population.

The three are suspected to be working closely with senior members of Rwanda National Congress (RNC) and the FDLR, and participating actively in a network that has carried out several grenade attacks and continues to plan terrorist action against Rwanda.

Police Spokesperson, ACP Damas Gatare said:

“The Police is in possession of ample evidence including grenades and testimonies obtained from other accomplices arrested during the course of investigation. Kizito Mihigo Cassien Ntamuhanga and Jean-Paul Dukuzumuremyi have admitted to working closely with senior members of RNC and FDLR, an active network that has carried out several grenade attacks in Rwanda.

“The case file will now be submitted to the prosecution. However, investigations continue to arrest other members of the network still at large. We encourage the public to continue to share relevant information with the Police.”

Source:http://www.newtimes.co.rw 14/04/2014

“Sauver un maximum de vies… c’est le défi que beaucoup jugeaient impossible et que les troupes françaises de Turquoise ont pourtant relevé”, Jean-Yves Le Drian.

Génocide rwandais : pour Le Drian, “certaines accusations ne peuvent rester sans réponse”

11/04/2014 à 14:36 Par Jeune Afrique
Le ministre français de la Défense, Jean-Yves Le Drian.
Le ministre français de la Défense, Jean-Yves Le Drian. © AFP

Jean-Yves Le Drian a tenu vendredi à défendre l'”honneur” de l’armée française lors de l’opération Turquoise en 1994, après les accusations de complicité de génocide réitérées par le président rwandais, Paul Kagamé. Car, pour le ministre français de la Défense, “certaines accusations ne peuvent rester sans réponse”. Explications.

Après le Premier ministre Manuel Valls, c’est au tour du ministre de la Défense, Jean-Yves Le Drian, de réagir à la polémique entre la France et le Rwanda relancée par Paul Kagamé dans une interview à Jeune Afrique publiée le 7 avril. Dans un message aux armées, diffusé vendredi 11 avril, Jean-Yves Le Drian a défendu l'”honneur” de l’armée française lors de l’opération Turquoise en 1994, après les accusations de complicité de génocide réitérées par le président rwandais.

“Les mots ont un sens et, dans ces circonstances, certaines accusations ne peuvent rester sans réponse”, écrit Le Drian, sans mentionner le nom du chef de l’État rwandais. Selon le ministre, “l’honneur de la France et de ses armées, c’est d’avoir, avant les autres, réagi au drame qui se déroulait sous le regard d’une communauté internationale paralysée”.

“Sauver un maximum de vies sans prendre parti dans la lutte pour le pouvoir qui était alors engagée: c’est le défi que beaucoup jugeaient impossible et que les troupes françaises de Turquoise ont pourtant relevé”, poursuit Jean-Yves Le Drian.

>> Lire aussi : “L’histoire mythique de l’opération Turquoise ne correspond pas à la réalité” (Guillaume Ancel)

“Accusations inacceptables”

La France “ne s’est pas dérobée à son devoir”, affirme-t-il encore. “Les conclusions de la mission [menée par Paul Quilès en 1998, NDLR], indépendante et pluraliste, ne laissaient aucune place aux accusations inacceptables qui ont été proférées à l’encontre de l’armée française ces derniers jours”, insiste-t-il, en soulignant que “plus de 1 100 documents” ont été déclassifiés en vingt ans par le ministère de la Défense, dans le cadre des procédures judiciaires.

Lors de sa déclaration de politique générale mardi à l’Assemblée nationale, Manuel Valls avait déjà rejeté ces accusations, selon lui “injustes” et “indignes”.

Dans une interview à Jeune Afrique, le président rwandais Paul Kagamé avait accusé la France d’avoir eu un “rôle direct” dans “la préparation politique du génocide” et dans “son exécution même”.

Réagissant à ces déclarations, Paris avait annulé le voyage de la ministre de la Justice, Christiane Taubira, qui devait représenter la France à la commémoration du vingtième anniversaire du génocide, à Kigali le 7 avril. Après que Paris avait annoncé la participation de l’ambassadeur de France à Kigali, Michel Flesch, le ministère rwandais des Affaires étrangères avait fait savoir à ce dernier qu’il n’était pas le bienvenu.

(Avec AFP)

Dr Christophe Mpozayo arazira gutanga ibitekerezo bye!

Image

Nk’uko tubikesha ikinyamakuru umuryango.rw , umugabo Christophe Mpozayo afungiye kuri polisi i Remera azira gutanga ibitekerezo bye. Polisi yo imurega ko akwirakwiza ibihuha kandi ngo akaba agamije kwangisha abaturage ubutegetsi buriho. Koko iyo ubutegetsi bugeze mu marembera burenganya  kandi bukikanga buri wese. Ese twakora iki ngo twumvishe FPR n’agatsiko kayiyobora ko gutanga ibitekerezo bitandukanye n’ibyabo ari umusanzu wo guhindura ibitagenda neza?

Biragaragara ko aka gatsiko gafite byinshi kishinja kandi ni mu gihe. Kuva tariki ya 1/10/1990 amaraso y’inzirakarengane y’abanyabyumba n’abanyaruhengeri ndetse n’ayamenetse mu gihugu hose kugeza n’uyu munsi abarwa kuri ko. Igitangaje ariko ngo ni uko Mpozayo yari afite na gahunda yo gukura umukuru w’igihugu ku butegetsi!? Iki se ni icyaha? Ubundi se ntazabuvaho?

Itegeko nshinga rya repubulika y’u Rwanda n’ubwo dufite byinshi turinenga ariko risobanura ko nta mukuru w’igihugu ugomba kurenza manda ebyiri. Kagame arazirangije. Bityo rero gutegura kumusimbura nta cyaha kibirimo. Mu rwego rwo gutekinika dossier, polisi irashinja Dr Mpozayo gutunga grenade! Umuntu nka Mpozayo nta grenade akeneye yewe n’ubwo yaba ashaka guhirika leta ubwonko bwe burusha imbaraga grenade igihumbi. ahubwo polisi nibanze ibare ama grenades ari mu bubiko bw’intwaro maze itubwire ko iyo grenade yabonetse kwa Mpozayo itari iya Leta yazanywe n’abaje kumusaka!  (Administration)

Umugabo witwa Mpozayo Christophe afungiye kuri sitasiyo ya polisi I Remera mu mujyi wa Kigali, akekwaho gukwirakwiza ibihuha yifashishije imirongo nkoranyambaga ya interineti agamije kwangisha abaturage Leta iriho.

Mpozayo yaratawe muri yombi kuri uyu wa gatatu nyuma y’uko polisi imenye amakuru ko yaba ari gukwirakwiza ibihuha mu baturage ngo bivumbure kuri leta iriho.

Si ubwa mbere kandi Mpozayo afunzwe, kuko no mu Ugushyingo umwaka ushize yafashwe ashinjwa gutunga intwaro mu buryo butemewe n’amategeko no gusebanya.

Mpozayo yakoraga mu ihuriro rishyiraho amategeko muri Afurika y’iburasirazuba EALA (East African Legislative Assembly). Akaba yarakoreraga Arusha muri Tanzaniya.

Newtimes dukesha iyi nkuru ikaba itangaza ko uyu mugabo yakoraga ibi bikorwa byo gukwirakwiza ibihuha ahamagarira abaturage kwangaLeta iriho yifashishije imirongo nkoranyambaga ya interineti (social media ).

Umuvugizi wa polisi y’u Rwanda, ACP Damas Gatare na we yemeje ifatwa rya Mpozayo. Yagize ati :”Twongeye gufata Dr Christophe Mpozayo kubera kugerageza kwangisha abaturage ubuyobozi abinyujije mu nyandiko mu guhungabanya ubusugire bw’igihugu.”

Gatare yavuze ko Mpozayo afungiye kuri sitasiyo ya polisi I Remera, mu gihe iperereza rigikomeje.

Itegeko rivuga ko”umuntu wese ukwirakwiza ibihuha, wangisha abaturage ubuyobozi, kwanganisha abaturage ubwabo cyangwa uhamagarira abaturage guteza akaduruvayo mu gihugu abinyujije mu mvugo , inyandiko, mu mashusho, mu byapa n’ibindi mu guhungabanya umutekano w’u Rwanda, ahanishwa igihano cy’igifungo kuva ku myaka 10 kugera kuri 15.

Iperereza rikaba rigikomeje ngo bamenye niba ntaho ahuriye n’udutsiko tw’iterabwoba cyangwa abahakana Jenoside.