Category Archives: Rwanda

Rwandan genocide documents declassified by France on 21st anniversary of the conflict

Rwandan president Paul Kagame lights the Flame of Remembrance

France has declassified documents in the presidential archives relating to the 1994 Rwandan genocide, in which the capital Kigali accuses Paris of having an indirect role.

A decision to declassify the papers was signed on Tuesday and concerns “documents in the Elysee relating to Rwanda between 1990 and 1995”, spanning the genocide which claimed at least 800,000 lives, a source in president Francois Hollande’s entourage said.

“The president had announced a year ago that France must provide proof of transparency and facilitate remembrance of this period,” the source said.

The papers, which include documents from diplomatic and military advisers as well as minutes from ministerial and defence meetings, will be available to both researchers and victims’ associations, the French presidency said.

Ties between France and Rwanda are strained after Rwandan president Paul Kagame accused Paris of complicity in the genocide because of its support of the Hutu nationalist government that carried out the mass killings, mainly of ethnic Tutsis.

Paris has repeatedly denied the accusations and insists that French forces had worked to protect civilians. Relations between both countries were completely frozen from 2006 to 2009.

The genocide was sparked by the ouster of the country’s president, a Hutu.

Mr Kagame last year caused a stir by repeating his accusations against France before commemorations to mark the 20th anniversary of the genocide which ran from April to July 1994.

He notably said that France had not “done enough to save lives” and had not only been complicit but “an actor” in the massacre of Tutsis.

He also spoke of “the direct role of Belgium and France in the political preparation of the genocide, and the participation of the latter in its actual execution”.

Former French prime minister Alain Juppe, who was president Francois Mitterrand’s foreign minister at the time of the genocide, termed the accusations “intolerable” and urged Mr Hollande to “defend France’s honour”.

Stung by the repeated accusations, France cancelled plans for the justice minister to attend the 20th anniversary commemorations.

A French parliamentary inquiry set up to try to establish the truth about the French role declared “France was in no way implicated in the genocide against the Tutsis”.

But the two rapporteurs, one of whom was Bernard Cazeneuve, who is currently France’s interior minister, admitted the French authorities made “serious errors of judgement”.

The announcement of the declassification of the Rwanda papers came on the 21st anniversary of the outbreak of the genocide on April 7, 1994.

AFP

“The constitutional presidential term limits shouldn’t be removed, that is my school of thought” P. Kagame.

20150402_123208_RichtoneHDR

President Paul Kagame has reaffirmed that he will not seek to renew his job as President beyond 2017,  unless he is convinced beyond reasonable doubt.

“I am convinced that come 2017, what should happen should happen.”

Kagame was on April 2,  responding to ongoing debate on whether he should change the constitution and seek re-election for the country’s top job.

The head of state was meeting dozens of local and international journalists in a monthly press conference, which discusses several subjects and is broadcast live on national media.

The president denied rumours that the third term debate originated from his cabinet. “Actually journalists have been asking me the same question for a long time and they are not part of my cabinet.”

In February 2013 during a similar press conference, President Kagame was tasked to respond to the same question saying,

“Look at me, I am not the person who needs the third term. I don’t need it. I don’t need your third term.”

” I want to do my business for which the Rwandans entrusted me to do and when am done I will be done…I can continue to serve my country in very different ways,” he said then .

According to the constitution, the President can only serve two seven year-terms and President Kagame is currently completing his second term.

Kagame said there are two schools of thought on the matter; “the first one argues that, come 2017, the constitutional presidential term limits shouldn’t be removed that the constitution should be respected as it is.”

The second school of thought argues that; “No. We think this constitution is made by people and that it can be changed by people so that we continue with the person we have in place.”

“I belong to the first one,”Kagame said.

Source: http://ktpress.rw/?p=1335

“Nta manda ya gatatu kuri Paul Kagame: Bwana Evode Uwizeyimana ararushywa n’ ubusa” Padiri Thomas Nahimana

evode

Sinirirwa ntinda ku buzima bwite bwa Bwana Evode Uwizeyimana wari waramenyekanye nk’umusesenguzi mu by’amategeko amaradiyo mpuzamahanga nka BBC yakundaga kwifashisha, none ubu abantu batari bake bakaba basigaye bibaza niba ibyo avuga bigifite aho bihuriye n’amategeko ! Ubu noneho ntawe utabibona, ibyo arimo ni ikiraka gisa : yihitiyemo kwibera PROPOGANDISTE wa FPR-Inkotanyi, izuba riva ! Gusa birasa n’aho kuvuganira ingoma ya FPR iri mu marembera bitoroshye , bifite aho bihuriye n’ubupfumu. Ni ugusezera ku bwenge, ukihindura impumyi, ukigira kabuhariwe wirirwa yivugira amagambo agamije guhuma Paul Kagame amaso no kumuha ibitotsi by’ijoro rimwe mu kumubeshya ko azakomeza kuyobora u Rwanda ubuziraherezo kandi manda ye ya nyuma igeze ku iherezo! Nyamara bene aba “ “Bacurabinyoma” barindagiza ubutegetsi aho kubumurikira nibo Paul Kagame aherutse kwambika ubusa mu mwiherero w’abayobozi wabereye i Gabiro mu mpera y’ukwezi gushize , abereka ko ntacyo bamaze nta n’icyo bashoboye !Yari afite ukuri. Azagukomereho.

1. Reka twibande ku kiganiro SOBANUKIRWA giheruka

Ntacyo nirirwa mvuga ku bandi batumirwa b’iki kiganiro , aribo Honorable Christine Muhongayire n’umunyamakuru Theodore Ntarindwa, kuko bo basanzwe bazwi nk’Abakada ba FPR ! Utugambo bavugaga tujyanye n’icyifuzo cy’uko ishyaka ryabo ryaguma ku butegetsi ubuziraherezo duhuye n’inshingano zabo zo kuba abacengezamatwara babihemberwa ba FPR-Inkotanyi . Umunsi FPR yatsinzwe igasezererwa shishi itabona bazi neza ko bazabihomberamo. Ni ukuri .

Umunyamakuru wa TVR, Bwana Barore Cleophas, we turamushimira ubuhanga mu mwuga kuko yabazaga ibibazo byose bya ngombwa. Ni umunyamakuru mwiza. Arashoboye, Kagame yari akwiye kumuzamura mu ntera.

Ku magambo menshi yavuzwe na bwana Evode Uwizeyimana watumiwe ngo nk’umuhanga mu by’amategeko niho dutinda. Mu by’ukuri yagaragaye nk’ufite “Misiyo yihariye” yo gutesha agaciro abanyapolitiki ba Opozisiyo, kubatuka no kubasuzugura . Na we rero si ugushyekerwa, yivuye inyuma mu kubashinja ngo ko batazi amategeko, ngo ko ari “des aventuriers” ! Nanjye nkibaza nti : ariko se abantu bazi ubwenge bwinshi cyane nka Evode Uwizeyimana, bafite ubutegetsi n’amafaranga nka Paul Kagame….barata igihe kuri ba Aventuriers nka “ Twagiramungu, Kayumba Nyamwasa na wa Mupadiri …” bashaka iki ? Ko mbona ab’i Kigali bacitse ururondogoro hakiri kare, ivata rikaba rimaze kubarenga tukiri muri 2015, italiki yo kwiyamamaza izagera batarashizemo umwuka ?

2. Ingingo y’101 irarikoze !

Iyo ngingo y’101 iragira iti :

Perezida wa repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe. Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa repubulika”

Reka twongere twibutse ko iyi ngingo yashyizwe mu itegekonshinga ryo mu mwaka w’2003, Paul Kagame niwe wari Perezida wa Repubulika, si Nyakwigendera Perezida Habyarimana Yuvenali wayisinyeho kugira ngo itangire gukurikizwa ! Abayanditse bari bazi neza Paul Kagame, n’aho ibitekerezo bye bya demokarasi bigarukira! Baramuhambiriye ntiyasobanukirwa ! Bagize neza. Iyi ngingo rero yanditswe hagamijwe (l’esprit de la loi) guca burundu umuco w’abafite inyota ikabije yo kugundira ubutegetsi. Aha niho Repubulika itandukaniye n’ingoma ya cyami . Paul Kagame si umwami w’u Rwanda, turamwibutsa ko Abanyarwanda basezereye ingoma ya cyami na Kalinga birajyana, hari muri Referedumu yabaye taliki ya 25 Nzeri 1961. Ntabwo rero twiteguye gusubira inyuma ho imyaka irenga 50 !

Bwana Evode Uwizeyimana nacurike amagambo uko abifitemo uburambe, yongere ayacuranure uko yabitumwe, ariko ntacyo bihindura ku ngingo y’urubanza: Paul Kagame arangije manda ze ebyiri, agomba kugenda. U Rwanda si akarima ke, kuyobora abanyarwanda si umunani yasigiwe n’ababyeyi be . Kagame navaho imvura izakomeza igwe, inka zizakamwa, ababyeyi bazabyara, amatungo yororoke…. ! Nta munyarwanda n’umwe utabyumva atyo uretse Evode Uwizeyimana wenyine, we ufite misiyo igayitse yo kubeshya no kurimanganya!

3.Koko Evode Uwizeyimana nta n’ipfunwe aterwa no kubeshya kuri radiyo na televisiyo y’igihugu ?

Mu gusobanura ingingo y’101 n’iyi 193 z’Itegekonshinga ryo mu 2003, Bwana Evode Uwizeyimana hari ibyo yasobanuye neza ariko ageze aho aratandukira , ararimanganya biratinda. Hari aho nsanga yibeshya cyangwa se abeshya nkana .

Ijambo rizima yavuze ni uko abaturage bagomba kwibutswa uburenganzira bwabo kuko hari igihe baba babufite ariko batarasobanuriwe aho butangirira n’aho bugarukira. Koko rero bumwe muri ubwo burenganzira rubanda ifite ni uko Perezida Kagame nta bubasha afite bwo guhindura ingingo y’101 y’itegekonshinga, ngo abone uko akomeza kwihambira ku butegetsi, abaturage batabyemeye ku buryo busesuye, ndetse binyuze mu itora ryitwa Referendum nka yayindi yasezereye bidasubirwaho ingoma ya cyami ! N’iyo kandi Paul Kagame yahindura itegekonshinga binyuze mu buriganya sibyo bizatuma yongera kuba Perezida wa Repubulika! Yazagomba nanone kunyura mu matora, rubanda ikaba yanamutera utwatsi ikitorera undi mukuru w’igihugu uyinyuze . Inzira iracyari ndende rero kandi ijambo rya nyuma rizaba iry’abaturage BENSHI . Icyo amajwi menshi azemeza nicyo kizakorwa.

Dore uko ingingo y’193 iteye :

Ububasha bwo gutangiza ivugurura ry’Itegeko Nshinga bufitwe na Perezida wa Repubulika bimaze kwemezwa n’Inama y’Abaminisitiri; bufitwe kandi na buri Mutwe w’Inteko Ishinga Amategeko binyuze mu itora ku bwiganze bwa bibiri bya gatatu by’amajwi y’abawugize. Ivugururwa ryemezwa ritowe ku bwiganze bwa bitatu bya kane by’amajwi y’abagize buri mutwe w’inteko.

Ariko iyo iryo vugururwa ryerekeye manda ya Perezida wa Repubulika, ubutegetsi bwa demokarasi ishingiye ku bitekerezo binyuranye cyangwa ku bwoko bw’ubutegetsi buteganyijwe n’iri Tegeko Nshinga cyane cyane ku butegetsi bwa Leta bushingiye kuri Repubulika n’ubusugire bw’Igihugu, rigomba kwemezwa na referendumu, rimaze gutorwa na buri Mutwe w’Inteko Ishinga Amategeko. Nta mushinga w’ivugururwa ry’iyi ngingo ushobora kwakirwa” .

A. Aho Evode Uwizeyimana yabeshye ni he ?

(1)Aremeza ko umushinga wo kuvugurura ingingo y’101 ushobora kwangwa n’umutwe w’abadepite cyangwa Sena ngo kandi ntibiwubuze gatambuka ngo ugere muri Referendum. Sibyo, Evode arabeshya

(2)Arashuka rubanda ngo ntabwo umushinga wo guhindura ingingo y’101 ukeneye kwemerwa n’imitwe yombi y’Intekonshingamategeko, ngo kwemerwa n’umutwe umwe birahagije. Sibyo, Evode arabeshya !

Ukuri ni ukuhe ?

Nk’uko ingigo y’193 ibyivugira mu magambo asobanutse, iyo ivugururwa rireba Manda ya Perezida wa Repubulika rigomba kwemezwa na Referendumu ari uko ryabanje gutorwa(kwemezwa) na buri mutwe w’Inteko Ishinga Amategeko ukwawo, kandi bwiganze bwa 3/4 by’abawugize ! Mu by’ukuri, ibi bishatse kuvuga ko haramutse hagize umutwe umwe wanga kubitora, byaba birangiriye aho, umushinga wo guhindura iriya ngingo watabwa mu ngarani. Ntabwo Referendum yaba ikiri ngombwa. Ibi nibyo bituma inzira yemewe yo guhindura iyi ngingo y’101 iba ndende kandi ikaba yaruhanya. Ikigamijwe ni uguca intege Abanyagitugu bafite inyota ikabije yo kwihambira ku butegetsi. Abadepite n’Abasenateri bakwiye kumenya ubwo bubasha bafite, bakabukoresha bakiza rubanda ingoma y’igitugu.

Kuki Evode Uwizeyimana abeshya ko umutwe w’abadepite cyangwa uw’abasenateri uramutse wanze gutora uyu mushinga w’ivugururwa bitawubuza kugezwa kuri rubanda muri Referendum ?

Sinzi neza impamvu yabimuteye ! Icyakora hari impamvu eshatu zishoboka:

(1)Ashobora kuba atumva neza ingingo y’193,gusa byaba bitangaje ku muntu wiyita umuhanga mu mategeko !

(2) Ashobora kuba yajyanywe mu kiganiro huti huti adafashe umwanya uhagije wo kubanza kuyisoma no kuyitekerezaho.

(3) Umutwe wa sena cyangwa uw’abadepite ushobora kuba utiteguye gutora uyu mushinga wo guhindura iyi ngingo y’101 y’itegekonshinga bityo Evode Uwizeyimana akaba yatumwe kubeshya rubanda ko n’iyo abadepite cyangwa abasenateri babyanga, rubanda ariyo izagira ijambo rya nyuma. Uko byamera kose, tuzasobanukirwa neza icyabimuteye mu minsi iri imbere.

B. Ahandi Evode Uwizeyimana yagaragarije ko adashishikajwe n’amategeko ahubwo akaba yahindutse Propaganditse w’ingoma y’igitugu ya FPR ni aha :

(1)Bamubajije ikiri inyuma y’ingingo y’101 (l’esprit de la loi) ivuga ko nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri, arya iminwa ahubwo ahitamo gutuka abaLideri ba Opozisiyo ngo niba“Aventuriers” no gusingiza umunyagitugu Paul Kagame ngo akwiye kuguma ku butegetsi ngo kuko ari umukinnyi uzi gutsinda ibitego, reka ntiwareba ! Icyakora yibukijwe ko n’umukino w’umupira ugira iminota umara, ku buryo ntawe utsinda ibitego Match final yarangiye ! Aha Evode yamanjiriwe, akanja amanwa. Kagame azakomeza gutsinda ibitego ate ko Match izamurangirana mu 2017 ? Ibyo atatsinze mu myaka 23 amaze ku butegetsi azabitsinda gihe ki ? Evode yananiwe kubisubiza !

(2)Bamweretse ko n’ibihugu by’ibihangange ku isi byahoze bishyigikiye ubutegetsi bwa Paul Kagame bikomeje gutera hejuru ko Manda ze zirangiye, ko gushaka kwihambira ku butegetsi kwa Paul Kagame , bizagira ingaruka zikomeye ku gihugu cy’u Rwanda .

Aha Evode Uwizeyimana yahisemo guca imigani yivugira ibyo muri Canada kandi ntawabimubajije ! Iyo Evode Uwizeyimana aza kuba koko umunyabwenge yari abonye akanya ko kuburira Abanyarwanda:

(a) ko abo Bazungu bari kwamagana Manda ya gatatu aribo batunze u Rwanda;

(b) ko aribo mu by’ukuri bakoze bya bikorwa byose Kagame yiratana kuko aribo bashyira mu ngengo y’imari y’igihugu umugabane urenze 60%;

(c) ko baramutse bahagaritse iyo mfashanyo yabo u Rwanda rwahura n’ingorane zitavugwa….

(d) ko bamaze kumurunguruka ndetse bakaba bararambiwe intambara z’urudaca ahoramo n’ibyaha ndengakamere abarwaho bikaba bibangamiye inyungu zabo ku buryo bukomeye.

Evode Uwizeyimana yahisemo kwikirigita araseka, ngo abatavuga rumwe na Kagame bazagonga urukuta ! Icyo yirengagiza ni uko urwo rukuta bakangishaga ntaho rugihaze !

(3)Evode Uwizeyimana yageze aho na we ahonongera muri wa mutego mutindi wa madamu Kirisitina Muhongayire wo kwitwaza ngo abaturage baziyahura Kagame natongera gutorerwa kubayobora; ngo nibo babisaba; ngo bandika amabaruwa….. uyu mugore aba mu yihe si ? Umuntu aba Umudepite agasuzugura abaturage bigeze hariya ? Atekereza ko igihugu kiyoborwa n’amabaruwa y’amahimbano ngo abaturage batazwi banditse ? Ubu bwoko bwa “Demokarasi y’utubaruwa” Kirisitina yabwigiye he, mwo kabyara mwe ? Pahulo Kagame wivugira ko aba bantu ntacyo bamaze nta n’icyo bashoboye, abavuga uko bari kabisa !

Icyo umuturage ashaka akinyuza mu matora adafifitse. Kirisitina nategereze yihanganye, ubwo ashaka amatora, azayabona. Ariko nanamukoraho, kandi ariwe wayihamagariye, azabyemere !

Evode Uwizeyimana na we yabonye “arguments” zimushiranye, ati Abaturage barashaka Paul Kagame !!! Ororororo! Abo baturage bashaka Kagame ni bande ? Ni bangahe ? Ese twe twiyemeje guhangana n’iyi ingoma y’igitugu ikwiye gusezererwa, Evode n’inshuti ye magara Kirisitina batwambuye ubwenegihugu ryari ? Abavukiye Uganda bo hari ubabwira ko atari Abanyarwanda ? Ntabwo tukibarirwa mu baturage rero ? Abaturage bavugwa mu itegekonshinga ni abayoboke ba FPR gusa ? Murariraye !

RENDEZ-VOUS ni amatora, abo baturage mwitwikira, mukabavugira ibyo batabatumye, bazabereka neza icyo bashaka n’icyo badashaka.

UMWANZURO: La peur a changé de camp ! (Mwinda akawa mwindwa)

Iyo witegereje neza uko Paul Kagame n’abambari be bavuye hasi muri iyi minsi, aho birirwa bavuga ko Kagame ari Umwami w’ijuru n’isi , ugomba kuyobora u Rwanda kugera ku ndunduro y’ibihe, ko itegekonshinga rigomba guhinduka ngo akomeze ategeke wenyine, uhita ubona ko ubu butegetsi bugeze mu mahina, ko bufite ikibazo gikomeye ! Bafite UBWOBA.

Kandi koko ntibavugishwa n’ubusa. Icyambere ni uko Abanyarwanda benshi barambiwe iterabwoba rya Kagame na FPR ye, kimwe n’ubutegetsi bwayo bwahinduye abaturage nk’abacakara mu gihugu cyabo. Imfu za buri munsi, ifungwa rya hato na hato, gusahurirwa imitungo, kuvangurwa, kugirwa abashomeri, gutorongezwa….ibi byose byatumye abanyarwanda bazinukwa FPR. Kubakina ku mubyimba ngo baziyahura Kagame nadakomeza kubayobora, ni igitutsi Kirisitina n’abavuga nka we bazagomba guhanirwa, umunsi umwe ! Rwose Abanyarwanda benshi ntibakeneye Manda ya gatatu ya Paul Kagame. Kandi ibyo ntibigoye kubyerekana, rubanda izabigaragaza muri Referendum, niba ibayeho koko.

Icyakabiri ni uko n’umuryango mpuzamahanga utiteguye gukomeza gutera inkunga abanyagitugu bihambira ku butegetsi bagasuzugura abaturage babo. Aba bazungu barangije kumva no kwakira neza ko abaturage b’ibi bihugu byacu by’Afurika nabo baciye akenge: ubu rubanda yamaze kumenya neza ko KUVUDUKANA umunyagitugu wigize Akarahakajyahe byoroshye cyane, ko ari uguhagurukira rimwe bakamwirukaho ubundi akayabangira ingata mu cyumweru kimwe, yakomeza gufunga umutwe agafatirwa muri ruhurura nka Koloneli Muwamari Kadafi!

Hari abishuka bya rwana ngo nta Revolisiyo ishoboka mu Rwanda. Njye ndababwira ko, ukurikije imyifatire ya Paul Kagame n’imiterere ya FPR-Inkotanyi, mu Rwanda ariho Revolisiyo ya rubanda ishobora kwihuta kurusha ibindi bihugu byose byo ku isi! Ababishidikanya nibategereze gato bashobora kuzabyibonera n’amaso yabo.

Icyakora abazungu bari basanzwe bafasha Paul Kagame bo barangije kumukurira inzira ku murima kuko bumvise neza ko ibintu bigomba guhinduka mu Rwanda bitarenze umwaka w’2017. Kereka abaturage nibirangaraho, igihe icy’impinduka ni ikingiki.

Mu gusoza, hari inama nziza naha Paul Kagame kuko mbona ariyo scenario yonyine asigaranye:

Nabwire ba Evode Uwizeyimana , ba Musa Fazili , ba Kiristina na ba Theodore….bakomeze babwejagure cyane bikomeye, ku maradiyo n’ibinyamakuru mpuzamahanga , ko isi izaba irangiye umubyeyi Kagame nadatorwa; ko u Rwanda ruzaba rutakiriho; ko nta wundi rwose ushoboye kuyobora u Rwanda uretse Nyiricyubahirocyose Paul Kagame….Ndetse azahagurutse bamwe mu baturage n’ubundi basanzwe baragowe bakore imyigaragambyo mu gihugu hose bavuga ko bakeneye ko itegekonshinga rihinduka….

Ibyo nibirangiraaaaaaaaa, Kagame afate ijambo, atangaze ko we ubwe ari UMUDEMOKARATE mwiza, ko kubera iyo mpamvu adashobora kwemera ko itegekonshinga rihindurwa kugira ngo akunde yihambire ku butegetsi ! Nabigenza atyo azaba yiteguriye “Sortie itagayitse cyane” kuko mu by’ukuri ariyo yonyine akeneye!

Naho ubundi ingufu zimuteye ubwoba muri iki gihe , zikaba zatumye abantu be bacika ururondogoro imburagihe, ziriho kandi ntaho yazihungira. Izo nizo zizamubuza guhindura itegekonshinga yabishaka, atabishaka. Izo nizo zizamuhatira kurekura ubutegetsi bw’abandi mu 2017, niba agize amahirwe yo kuhagera agihumeka. Izo ngufu si baringa, ziriho.

Padiri Thomas Nahimana, Umukandida w’Ishyaka Ishema

mu matora y’umukuru w’igihugu yo mu w’ 2017

Abayobozi ba Kiliziya Gatolika y’U Burundi nibabere urugero abo mu Rwanda.

Kiliziya Gatolika y i Burundi iramagana manda ya gatatu y’Umukuru w’igihugu!

Abepiskopi ba Kiliziya gatolika y’i Burundi baramagana batarya iminwa ubushake bwo kurenga ku Itegekonshinga n’amasezerano ya Arusha kugirango umukuru w’igihugu uriho afate manda ya gatatu. Dore uko babivuga :

« Ijambo rikuru kandi ridafobetse Abarundi bemeranije, bakongera bagapfundika, ni uko uwuramutse atowe akaba umukuru w’igihugu c’uburundi, uwari we wese atorenza ibiringo bibiri vy’imyaka itanu ».

Abanyarwanda nabo bategereje ko Abepiskopi babo bafata ijambo bakamagana uburiganya bwa Paul Kagame n’abambari be bifuza guhindura ingingo y’101 y’itegekonshinga ryo mu 2003 kugira ngo Perezida Kagame akunde ategeke u Rwanda ubuziraherezo.

Gusimburana kw’abategetsi mu mahoro ni ishingiro rikomeye ry’umutekano n’amajyambere arambye mu gihugu. Ingingo ikomeye nk’iyi Kiliziya gatolika izi neza kandi ikunze ubutumwa bwayo ntiyabura kuyirwanirira ishyaka.

Mu Rwanda hari ubutegetsi bw’igitugu bwishuka ko buzahoraho iteka ryose. Abategetsi bariho bibwira ko u Rwanda ari akarima kabo, ko ahari u Rwanda bafashe ku ngufu ari umunani basigiwe na ba se. Ntabwo Leta yabo yubaha abaturage yahinduye ingaruzwamuheto; aho kubahiriza amategeko abategetsi bashingira ibikorwa byabo ku iterabwoba no ku butekamutwe n’itekinika biteye ubute.

Gusa rero ibimenyetso byinshi bikomeje kwerekana ko ubutegetsi bwa Paul Kagame butazashobora guhindura ingingo y’101 y’itegekonshinga. N’iyo babyifuza ntibazabigeraho batikozeho. Ahubwo bakwiye kwitegura kuva ku butegetsi, kuko manda yabo yanyuma yenda kurangira. Paul Kagame naba umuhanga, azasoza manda ye amahoro, ariko azabigeraho niyiyemeza kudakomeza kungikanya amakosa ashobora gutuma  rubanda imuvudukana bitarenze umwaka w’2016.

Ibihugu by’ibihangange byahoze bishyigikiye ubutegetsi bwa Kagame byarangije kumubwira ko byiteguye kumurekura agahomboka, ndetse ntibigitinya kugaragaza ko byiteguye kwifatanya n’abamurwanya.Utabibona ni impumyi.

Twifurije Paul Kagame gushishoza cyane, agahitamo icyarengera ubuzima bwe, ubw’abana be n’ubw’abenegihugu batari bake. Naho igihe cye cyo gutegeka kiri kurangira, nabe umugabo abyakire neza.

IMPINDUKA ZIKOMEYE ngizi ziraje.Zishobora kuba mu mahoro kimwe n’uko zishobora guhitana benshi. Paul Kagame ntagishoboye kuzisubiza inyuma ariko ashobora kugira uruhare mu gutuma zitaremera Abanyarwanda.Amateka azamuhembera cyangwa amuryoze urwo ruhare rwe.

Les cadavres du Lac Rweru: l’UA envoie la commission d’enquête

imirambo

C’est une information RFI : la présidente de la Commission de l’Union africaine, Nkosazana Dlamini-Zuma, a répondu le 23 février dernier au président burundais, Pierre Nkurunziza, qui lui avait écrit quatre mois plus tôt, presque jour pour jour (le 22 octobre 2014), pour demander une aide dans l’enquête en cours sur le mystère des corps retrouvés flottants sur le lac Rweru. Ce lac est situé entre le Burundi et le Rwanda, et les deux pays se rejetaient la responsabilité. L’UA a finalement dit oui à la demande du Burundi, selon nos sources au sein de l’organisation, mais il reste beaucoup de détails à fixer.

Bujumbura commençait à montrer des signes d’impatience mais tout cela est oublié. L’ambassadeur du Burundi auprès de l’organisation africaine, Alain Nyamitwe, de passage à Bujumbura ce lundi 9 mars au soir, a confirmé l’information.

« Il y avait motif d’inquiétude », a commenté le diplomate burundais. Mais aujourd’hui, l’heure est à la satisfaction : « On n’a pas reçu de calendrier, mais on a une promesse ferme, écrite que la mission sera là bientôt », s’est réjoui l’ambassadeur Nyamitwe. Et d’ajouter : « Nous espérons que ça sera dans des délais raisonnables. »

En réalité, l’Union africaine a longtemps hésité sur la démarche à suivre car deux pays sont concernés. Le Burundi, qui a toujours assuré que les cadavres venaient du Rwanda, et le Rwanda, qui considère que c’est une affaire qui ne le concerne pas car les cadavres ont été retrouvés chez les voisins burundais.

L’Union africaine a songé à envoyer une mission dans les deux pays pour tenter de convaincre de la nécessité de coordonner les deux volets de l’enquête, toujours selon nos sources. Trop compliqué, elle y a renoncé et s’est donc focalisée sur le Burundi, qui a demandé son expertise. Les Etats-Unis, la Suisse et les Pays-Bas se sont engagés à financer le projet, qui verra notamment l’intervention de la plate-forme Justice Rapid Response, basée en Suisse.

Amakosa ya Paul Kagame II

images

Paul Kagame (2000 – ?) : Igice cya 2

Ubushize twarangije tuvuga ko ntawakomeza kurondora amakosa ya Paul Kagame rimwe ku rindi ngo azayarangize kubera ko ameze nk’ibidomo byo ku ruhu rw’ingwe cyangwa rw’imondo. Ibyiza ni uko twasuzuma impamvu akora ayo makosa.

Hari impamvu 2 zibimutera, kandi izo mpamvu zombi zikuzuzanya. Iyambere ni imyumvire mibi y’amateka y’u Rwanda, uwashaka ndetse yavuga ko ari ukutayamenya. Impamvu ya 2 ni irondakoko rikaze ryamuzonze.

Amateka y’u Rwanda Paul Kagame azi ni ayo yabwiriwe mu nkambi z’impunzi nka Nakivale muri Uganda n’ahandi. Ayo mateka ni yo yamize bunguri, ntayandi ashaka kumva. Muri make bamubwiye ko ingoma ya cyami yari nziza cyane. Oya, ingoma ya cyami yari mbi cyane ! Umutekano muke, imvururu, imidugararo n’ubwicanyi byaranze ihirima ryayo byatewe n’abari bayikomeyeho. Bashakaga kwica Abanyarwanda ndetse n’abanyamahanga basabaga ku neza ko akarengane kayirangaga karangira cyangwa se nibura kakagabanuka. Ibyo Paul Kagame ntabikozwa, ntashaka kubyumva. Bamubwiye kandi ko icyakiza u Rwanda ari ukugarura ingoma imeze nk’iya cyami. Noneho yazanye iyirusha ubukana n’ubugome. Mu by’ukuri, uko kutamenya kujyanye n’imyumvire mibi y’amateka y’u Rwanda ni urwitwazo no kunangira  kuko Paul Kagame atabuze abantu bamubwira ko yibeshya.

Impamvu nyakuri imutera gukora amahano yose akorera u Rwanda n’Abanyarwanda ni irondakoko ryamurenze. Mu mutwe wa Paul Kagame u Rwanda ni urw’Abatutsi. Abahutu n’Abatwa nabo bashobora kuba ari Abanyarwanda, ariko ntibafite uburenganzira kimwe n’ubw’Abatutsi (“Tous les animaux sont égaux, mais certains animaux sont plus égaux que les autres” par Georges Orwell in La ferme des animaux). Aha rero, hari uwaherako atera urutoki hejuru, agasaba ijambo, akarihabwa maze akavuga ngo “ariko no ku ngoma ya Kayibanda n’iya Habyarimana hari irondakoko ryigaragarizaga mu iringaniza”. Ibyo kwaba ugusamira ibintu hejuru no kubitwara ruburiki. Reka tubive imuzingo, hanyuma tuze kugaruka ku irondakoko ritera Paul Kagame gukora amahano yose akora.

Ku ngoma ya cyami n’iya gikolonize, n’iryo ringaniza ntiryabagaho. Byose byari iby’Abatutsi, icyakora Abahutu n’Abatwa bamwe, ariko bake cyane (imbuzakurahira) bakabona utuvungukira. Abatutsi bakamirwaga n’ingoma ya cyami bumvaga icyo atari ikibazo kuberako “Abahutu n’Abatwa atari abantu, atari Abanyarwanda kimwe n’Abatutsi”.

Hagamijwe gukosora ibyari byaragoretswe n’uko kwikubira kuzuye, ingingo ya 5 y’itegekonshinga rya mbere rya repubulika y’u Rwanda ryo ku wa 28 Mutarama 1961 yaravugaga iti : “Abanyarwanda bose barareshya hatitawe ku ibara ry’uruhu, ku bwoko cyangwa ku idini”. Ku Batutsi b’intagondwa, ibivugwa muri iyi ngingo byari amahano, ryari ishyano riguye, ijuru ryari ribituye hejuru. Nibwo bamwe, barimo na Rutagambwa, ise wa Paul Kagame, biyemeje kuva mu Rwanda. Nyamara ntawari ubakozeho.

Hagamijwe gukosora ibyari byaragoretswe n’uko kwikubira kuzuye, igika cya nyuma cy’ingingo ya 6 y’itegekonshinga rya mbere rya repubulika y’u Rwanda ryo ku wa 28 Mutarama 1961 cyagiraga kiti : “Abanyarwanda bose bafite uburenganzira bwo kwiga. Icyakora azafungwa cyangwa agwatirwe amashuri yose atazubahiriza iringaniza ry’amoko y’abaturage” (Tous les Banyarwanda sans distinction ont accès aux écoles ; mais pourront être fermées ou réquisitionnées les écoles dont le pourcentage de fréquentation ne répondra pas à la répartition ethnique de la population). Ku iringaniza ry’amoko, ingoma ya Habyarimana izongeraho iry’uturere. Ibi bigasobanura ko atari Abatutsi gusa babangamiwe n’iringaniza. Abahutu bose barahezwaga ku ngoma ya cyami na gikolonize, abo mu majyaruguru  bahamya ko baryamirwaga ku ngoma ya Kayibanda, abo mu majyepfo no hagati bakavuga ko baryamirwaga ku ya Habyarimana.

Mu mateka y’ibihugu byose byo ku isi, igihe cyose agatsiko k’abantu bake, kaba gashingiye ku bwoko, ku karere cyangwa ku kindi kintu, karyamiraga abasigaye bose, ako karengane kagiye gatera umwuka mubi n’isuburinamo. Ku rundi ruhande, ubwikanyize bw’abitwa ba “nyamwinshi” naryo ryagiye ritera umwuka mubi n’isubiranamo. Kuva isi yaremwa kugeza n’ubu no mu bihugu byateye imbere mu bukungu, muri demokarasi n’iyubahiriza ry’ikiremwamuntu, umuti wo gukemura ayo makimbirane wabaye iringaniza rikozwe neza. Abagenda cyangwa ababa i Burayi, Amerika ya ruguru, Australia n’ahandi barabibona.

Ibibi birarutana n’ibyiza bikarutana. “Aho umwaga utari, uruhu rw’imbaragasa rwisasira batatu”. Ariko ahantu nko mu Rwanda hamye harangwa n’umwaga, iringaniza rikoze neza ripfa kuruta ukwikubira nk’ukwariho ku ngoma ya cyami na gikolonize, none ingoma ya Paul Kagame ikaba yarakugaruye. Ariko ikibiruta byose ni uguha abenegihugu bose amahirwe angana hatitawe ku karere, ku moko, ku idini, ku gitsina, ku ibara ry,uruhu ….,  ugaragaje ubushobozi kurusha  abandi (méritocratie) akaba ari we ukataza mu myigire, mu kazi no mu buyobozi.  Ibi rero Paul Kagame ntashobora kubyemera kubera irondakoko ryamurenze, akaba ari ryo tugiye kuganiraho.

Kwikunda no kwikubira biba muri kamere muntu. Bishobora no gutuma umuntu yiba, ariko yafatwa akemera ko yakoze ikosa, ndetse bikamutera n’isoni. Ushinzwe ibya rubanda ashobora kubifata akabiharira abo bahuje ubwoko gusa. Iryo ni irondakoko ryo mu rwego rworoheje. Uwabikoze ashobora kwemera ko yakoze ikosa koko. Irondakoko ryo mu rwego rwo hejuru, ari naryo ryazonze Paul Kagame ni irigira riti : “Twe turuta abandi, ntaho duhuriye. Kubaheeza, kubacura bufuni na buhoro ndetse no kubica ni uburenganzira, bikaba n’inshingano tugomba kurangiza”.

Ni iryo rondakoko Abanyaburayi n’Abarabu bari bafite igihe bajyaga muri Afurika, bagahiga Abirabura bunyamaswa, abo bafashe bakiri bazima bakabajyana bunyago, bakajya kubagira abacakara. Ni iryo rondakoko Adolf Hitler n’abaNazi  bari bafite mu Budage. Ni iryo rondakoko (apartheid) Gashakabuhake yari afite muri Afurika y’Epfo kugeza mu w’1994. Ni iryo rondakoko ryariho mu Rwanda ku ngoma ya cyami, ryakomeje no kubaho igihe cya gikolonize nk’uko tuzabibona mu minsi iri imbere dusuzuma amakosa abami ba nyuma  b’u Rwanda bakoze. Ni iryo rondakoko Paul Kagame yagaruye. Kuri we, si ikosa, ahubwo niko bigomba kugenda. Abazonzwe n’iryo rondakoko ntibatinya no gutuka Imana bavuga ko nayo ari ko ibishaka, ko ahubwo ari nayo yabitegetse. Kimwe mu byo bahora barota ni uko abo mu bwoko “butatowe n’Imana bapfa bagashira, bagaha rugari abo mu bwoko bwatowe”.

Paul Kagame yagaragaje kenshi mu mvugo no mu ngiro ko yazonzwe na bene iryo rondakoko. Amakosa ryamukoresheje, ntawayarondora ngo ayarangize : gukora ku buryo amasezerano y’Arusha adashyirwa mu bikorwa kandi yarageneraga FPR imyanya ikabije kuba myinshi mu ngamba zose z’ubuyobozi bw’igihugu, kwica perezida Habyarimana kandi Abatutsi bashyira mu gaciro bari bamuburiye ko atari ngombwa, ko ahubwo bishobora kubyara ingaruka mbi cyane ; kubuza leta yari iyobowe na Bwana Faustin Twagiramungu gukora ; gufunga no kwica umubare munini ushoboka w’Abahutu cyane cyane hagati ya 1994 na 2000 ; kurandura imyaka y’abahinzi, gusenya amazu y’abakene ; guhamya ko Abahutu bose, ababayeho n’abazavuka, ari abicanyi, bityo akaba agomba kubatanga akabica ; kutagira imfungwa n’imwe agirira imbabazi ku minsi mikuru nk’iy’imyak 50 y’ubwigenge cg. 25 ya FPR-Inkotanyi ; kuroga urubyiruko arucengezamo irondakoko rye ; guheza mu munyururu imfungwa zarangije ibihano byazo…. n’ibindi byinshi cyane.

Umwanzuro

Noneho arashaka na manda ya 3 kugirango azabone igihe cyo “kujaja na bwa busa bwari busigaye”. Umugabo udafashe “asaba uwo yimye”. Koko Paul Kagame, n’ibibi yakoreye abaturage b’Abanyarwanda, agatinyuka akavuga ngo nibo bifuza ko akomeza kubayobora ? Ubu se “amaherezo azaba ayahe ?”, mugani wa wa musazi wagize ati “ubu se ko bucya bukira, amaherezo azaba ayahe ?” “Nta joro ridacya, nta n’imvura idahita”. Na Adolf Hitler yaratsinzwe, na politiki ya gashakabuhake muri Afurika y’Epfo yagiye nk’ifuni iheze. Icyakora hagombye ibitambo byinshi. Nyuma y’Abanyarwanda bapfuye kuva mu w’1990 kugeza ubu kandi bishwe n’abandi Banyarwanda, si ngombwa ko amaraso yongera kumeneka kugirango Paul Kagame yisubireho. Byonyine ashyikiranye n’abatavuga rumwe na we, yaba ari intambwe nziza ya mbere. Arebye abantu yizera, akabasaba kumugira inama kandi akabizeza ko atari bubice nibamubwira ukuri kutamushimishije, nabwo yaba akoze. Abanyarwanda bakeneye umukuru w’igihugu bareba, bumva bakavuga bati : “Uriya koko ni uwacu twese. Si uw’Abahutu, Abatutsi cyangwa Abatwa gusa, ni uwacu twese”. 

Jean De Dieu Musemakweli

BIRACYAZA…

Paul Kagame yabaye umutegarugori ryari?

images

Ku itariki ya 8 Werurwe wari umunsi wo kuzirikana umwari n’umutegarugori ku isi hose. Ubusanzwe uyu munsi ufite amateka maremare watangiye ufatwa nk’igihe cyo kuzirikana ubwitange, ubutwari n’uruhare rw’abari n’abategarugori mu guharanira impinduka. Koko rero iyo witegereje usanga mu mateka ya kera abari n’abategarugori bataragize ugushishikarira ibikorwa byo guharanira impinduka nk’uko abagabo babikoze. Uyu munsi rero wagiyeho ari ugushimira abari n’abategarugori bashiritse ubwoba bagafata iya mbere ngo nabo batange umusanzu wabo. Bwari n’uburyo kandi bwo kubashishikariza ibikorwa by’ubutwari nk’ibyo.

Mu Rwanda ho hagaragaye agashya aho abagore bose hirya no hino mu gihugu basingije Paul Kagame nk’aho nawe ari umugore! Ese ni iki cyaba cyaratumye Abanyarwandakazi bajya hors sujet ?

Iyo witegereje imvugo z’abitwaga ko batumwe na bagenzi babo, usanga zose zisa ijambo ku rindi, kubera ko ibyo bavuze bari babyandikiwe. Iki nicyo gisobanura impamvu bose bagiye hors sujet. Umunsi wari wagenewe kuzirikana ko iyo uhaye umugore imbaraga, uba uzihaye umuryango w’abantu wose (Empowering Women, Empowering Humanity: Picture it)! Aho kugira ngo bavuge uko bazabikora, abagore bivugiraga ibigwi bya Paul Kagame.

Abagore bafashe ijambo basozaga basaba ko Paul Kagame yahabwa amahirwe yo gukomeza kuyobora u Rwanda nyuma yo mu mwaka wa 2017, ngo kuko aramutse atagihari bose bashira. Ibi bakaba barabibwiwe n’abategetsi cyanecyane abakada bo muri FPR n’abasirikare bakora icyo bishakiye. Niba hari ikintu kijya gihindisha imishyitsi Paul Kagame n’agatsiko bafatanyije kuyobora FPR, ni amatora. Kandi koko ni mu gihe. Iyo uyoboresha igitugu ukaba uzi neza ko udakunzwe n’abantu uhora wikanga ko amatora azagushyira hanze. Ibi na none yarabyiboneye mu mwaka wa 2003 aho abanyarwanda bamweretse ko batamushaka. Kubyikuramo byamubereye insobe.  Ni nayo mpamvu mu mwaka wa 2010 atashoboye kwemera guhangana na Ingabire Victoire kuko yari azi neza ko yatsindwa biteye isoni. Ubu rero amatora ya 2017 yatangiye gutitiza Kagame kubera impamvu ebyiri.

Impamvu ya mbere ni uko Kagame atemerewe kuzongera kwiyamamaza kuko ingingo ya 101 y’itegekonshinga ry’u Rwanda ivuga ko nta na rimwe umuntu yemererwa kwiyamamariza manda zirenze ebyiri. Reka twibutse ko iyi ngingo yagiyeho igamije ibintu bibiri by’ingenzi. Icya mbere kwari uguca umuco mubi wo kwikubira ubutegetsi. Bityo waba warayoboye nabi cyangwa neza, waba uri umuhanga nka Salomoni cyangwa umuswa nka Cacana, waba intwari ntangarugero cyangwa intore bita ko izirusha intambwe, iyi ngingo igamije kukubwira ko gusimburana ku butegetsi ari ngombwa kugira ngo buri wese abone umwanya wo gutanga umusanzu we mu kubaka igihugu binyujijwe mu rubuga rwa politiki. Icya kabiri iyi ngingo yari igamije ni ugutoza Abanyarwanda umuco wa demokarasi maze nk’ahandi igihugu cyacu na cyo kikagira amahirwe yo kubona aho umuperezida acyura igihe agasimburwa atishwe.

Kagame rero azi neza uko iri tegekonshinga ryagiyeho. Azi neza aho amafaranga yo gukoresha referendumu yo mu mwaka wa 2003 yavuye n’amagambo abayatanze bamubwiye. Ikindi azi neza ko amanyanga yose yakoresha ngo iyi ngingo ihinduke ashobora kuzamukorera inkono ishyushye. Niyo mpamvu noneho yategetse abagore ngo nibavuge ko Kagame ari we kamara, ko aramutse yitabye Imana cyangwa akagira uburwayi butuma atayobora igihugu u Rwanda rwahita rusibangana ku isi! Aribeshya ariko kuko,yaravutse ararusanga kandi azarusiga ntaho rwagiye, cyakora ashobora kugerageza kurusenya no kurukomeretsa ariko tuzarusigasira turwomore turusane ubuzima bukomeze isi ikomeze itembere. Nta muntu kamara ubaho.

Impamvu ya kabiri ituma amatora yo mu mwaka wa 2017 atera impungenge Paul Kagame, ni uko atazi uko azamererwa nyuma yayo. Bimaze kugaragara ko abaturage bakomeje kugenda biga buke buke bakaba bamaze kwitegura ko batazongera gutoreshwa uwo badashaka cyangwa se ngo bemezwe ibyavuye mu matora ku ngufu.

Tugarutse kuri uyu munsi rero w’abategarugori wahinduwe umunsi wa Kagame, njye nari niteguye ko Perezida aza kubona umwanya wo kuvuga ibigwi Ingabire Victoire dore ko yabaye intwari aharanira ko abantu bakwemerewa gukorera politiki mu Rwanda, bakavuga ibitagenda bagamije ko byakosorwa. Nari ntegereje ko Kagame aza guca iteka ko Ingabire ahita asohorwa muri gereza maze agahabwa amashimwe akwiye umutegarugori waharaniye ko impinduka nziza zibaho hatagombye kumeneka amaraso. Nk’uko Paul Kagame yari aherutse guhwitura abayobozi abasaba kujya bumva kandi bagaha agaciro ababanenga, nari nzi ko ahita abishyira mu bikorwa, maze abazira kuvuga ubutegetsi bwe uko buri bagahabwa uburenganzira bwabo duhereye ku bategarugori, dore ko uriya wari umunsi wabahariwe. Impundu zose zari zigenewe abari n’abategarugori bitangiye impinduka zahawe Paul Kagame nsigara nibaza nti “Paul Kagame yabaye umutegarugori ryari?”

Chaste Gahunde

Un journaliste condamné à 25 ans de prison au Rwanda

media freedom

Le Rwanda se retrouve une fois de plus dans le viseur des organisations de défense des droits de l’Homme. Cette fois, Reporters sans frontières dénonce la condamnation à 25 ans de prison du journaliste rwandais, Cassien Ntamuhanga. Vendredi, 27 février, le tribunal de Kigali l’a reconnu coupable de « formation d’un groupe criminel », « conspiration contre le gouvernement ou le président de la République », « entente en vue de commettre un assassinat » et « complicité de terrorisme ».

Il était jugé aux côtés du célèbre chanteur Kizito Mihigo et de trois autres co-accusés. Kizito Mihigo, qui avait plaidé coupable, a été condamné à une peine de dix ans de prison. L’accusation avait requis la perpétuité contre ces quatre accusés, qui avaient été arrêtés en avril 2014 durant la commémoration des 20 ans du génocide. Reporters sans frontières (RSF) a exprimé son indignation face à « ce verdict sévère et disproportionné ». Et de critiquer « le caractère répressif du régime du président Kagamé et sa volonté grandissante de museler toute voix dissidente à l’approche de la présidentielle de 2017 ». Le Rwanda figure à la 161e place sur 180 pays dans le classement mondial de la liberté de la presse 2015 réalisé chaque année par RSF.

Faire table rase de toute opposition

Ancien chef rebelle à la tête du Front patriotique rwandais (FPR), Paul Kagamé est président du Rwanda depuis 2000. Il est soupçonné de vouloir changer la constitution pour briguer un nouveau mandat en 2017. Et de faire table rase de toute opposition y compris de ses anciens alliés, comme les transfuges du FPR partis en exil dont certains ont rejoint le Congrès national rwandais (RNC). Ce parti d’opposition est considéré comme une organisation terroriste par Kigali. Et des anciens proches de Kagamé ralliés au RNC sont traqués et ont été retrouvés morts à l’étranger, comme l’ancien chef des services de renseignement tué en Afrique du Sud en janvier 2014.

Les atteintes à la liberté de la presse au Rwanda sont fréquemment dénoncées par des organisations étrangères. En décembre dernier, le Comité de protection des journalistes (CPJ) publiait un rapport qui pointait une « presse rwandaise régie par la censure aussi bien volontaire que forcée ». Et ce, malgré le vote d’une loi en 2013 renforçant légèrement la protection des journalistes et la mise en place d’une instance d’autorégulation des médias. Toutefois, des lois sévères encadrent tout outrage au chef de l’Etat et plus largement aux autorités.

En octobre 2014, c’est la diffusion de la chaîne britannique BBC qui y a été suspendue. Le parlement rwandais s’était prononcé en faveur de l’interdiction de la BBC qui avait diffusé un documentaire jugé controversé sur le génocide de 1994. Les émissions en kinyarwanda, la langue nationale du Rwanda, diffusées par la BBC avaient alors été suspendues pour une durée indéterminée.
En savoir plus sur http://www.lemonde.fr/afrique/article/2015/03/03/un-journaliste-condamne-a-25-ans-de-prison-au-rwanda_4586522_3212.html#mloRrQl103suHLCK.99

EU Urges Rwanda to develop a true multiparty democracy and allow space for peaceful dissent

téléchargement (4)

Open letter from European Union Heads of Mission in Rwanda on the occasion of Human Right Day

The theme of this year’s Human Rights Day is “Human Rights 365”, reminding us that every day is Human Rights Day and that each person, everywhere, is at every moment entitled to the full range of human rights. Respect for human rights is one of the European Union’s core values, embedded in the founding treaty, and we continue to ensure that these principles are upheld in all our actions.

We work with the people and the Government of Rwanda to promote human rights, democracy and good governance. We support the ambition of the Government’s Economic Development and Poverty Reduction Strategy with its goal of accelerating progress to middle income status to provide better quality of life for all Rwandans. We especially welcome the emphasis placed on respect for rule of law, gender, family and children’s rights as crosscutting issues in the strategy.

As we continue to support Rwanda’s ambitious development and growth targets, we encourage the development of a vibrant and vocal civil society. In its conclusions of 22 July 2014, the EU Foreign Affairs Council welcomed the progress made by Rwanda on structural reforms, but noted with concern the constraints faced by political parties and civil society. The EU encouraged Rwanda to further open up the political space and to allow greater freedom of expression in order to facilitate fuller democratic participation.

The Government demonstrated openness to discuss difficult topics by inviting the UN Special Rapporteur on the Rights to Freedom of Peaceful Assembly Maina Kiai to Rwanda. While commending Rwanda for its progress over the last 20 years, the Special Rapporteur stressed the importance of building upon that foundation by developing a true multiparty democracy and allowing space for peaceful dissent. The Special Rapporteur made recommendations addressed to the Government, civil society and the international community. We are committed to implementing the recommendations addressed to us and encourage Rwanda to do the same.

We urge the Government to continue working towards the universal implementation of human rights. The legitimate fight against terrorism and other security considerations should not be used to restrict the right to express dissent or criticism. That includes journalists, civil society and those advocating for greater political freedoms.

“Human Rights 365” emphasises the universal rights and fundamental freedoms as expressed in the Universal Declaration of Human Rights. It was adopted by representatives of all regions and cultures, demonstrating that human rights apply to all human beings without discrimination. The EU is committed to advancing the cause of human rights globally, and we look forward to continue working with the Government and people of Rwanda to realise this commitment.

Signed

  • Gerhard Braun, Chargé d’Affaires a.i. of the Embassy of the Federal Republic of Germany
  • HE Leoni Cuelenaere, Ambassador of the Kingdom of the Netherlands
  • HE Michel Flesch, Ambassador of the French Republic
  • HE William Gelling, High Commissioner of the British High Commission
  • Maria Håkansson, Chargé d’Affaires of the Embassy of the Kingdom of Sweden
  • HE Arnout Pauwels, Ambassador of the Kingdom of Belgium
  • HE Michael Ryan, Head of Delegation, Delegation of the European Union