Rwanda: Et si Paul Kagame était la réincarnation de l’empereur romain Caligula?

http://i2.wp.com/direct.cd/wp-content/uploads/2012/12/kagame-front.jpg?resize=640%2C473

Au Rwanda, le peuple a peur, les ministres ont peur, les paysans ont peur en plus d’avoir faim,  l’armée a peur, tout le monde a peur.

La vérité, écrivait Cécil Kami, est que l’organe décideur du Fpr est constitué d’authentiqueshématophylles, des véritables vampires qui ne peuvent survivre sans s’abreuver du sang du peuple. Et moi d’ajouter que le FPR s’abreuve même du sang de ses propres enfants, les piliers de la première heure.

Le Général Fred Rwigema? , mort. Adam Waswa?, mort. Chris Bunyenyezi?, mort. Peter Bayingana?, mort. Kayitare?, mort. Nduguteye?, mort. Biseruka?, mort. Mvunanyambo?, mort. Théoneste Lizinde? Mort. Seth Sendashonga? Mort.  Patrick Karegeya? mort. Et les autres et les autres. J’en passe les meilleurs et de loin les plus vaillants des combattants. Tous, dévorés par ces vampires du  FPR.

Paul Kagame rappelle l’histoire du troisième empereur romain Caligula qui a régné  de 37 à 41 de notre ère. Après avoir succédé à Tibère, qu’il avait fait assassiner, il avait suscité l’espoir auprès du peuple romain qui ne supportait plus Tibère et ses excès du pouvoir. Ce peuple ne pouvait que voir de bon œil cet événement salutaire.

Mais alors, les opposants au régime Habyarimana ne disaient-ils pas que le jour où Habyarimana ne sera plus au pouvoir ils sabreraient du champagne? La plupart d’entre eux ont salué la disparition de Habyarimana et accueilli Paul Kagame en héros. Aujourd’hui, ils ont déchanté.

Revenons à l’histoire de l’empereur Caligula qui était l’arrière-petit-fils de César Auguste et l’oncle  de Néron. Juste pour rappel! Paul Kagame est l’arrière-petit-fils des tristement célèbres  Kanjongera et Kabare . Voilà pour le décor.

 https://i0.wp.com/rwandarwiza.unblog.fr/files/2012/06/405377_10150560275838248_689018247_8994539_1236240180_n.jpg

Le début du règne de Caligula fut prometteur et harmonieux.  Cependant, cette harmonie fut de courte durée. Il devint, peu à peu, un empereur autocratique, tyrannique et mégalomane en faisant assassiner  ou bannir tous ceux qui avaient soutenu son ascension. Il pratiqua d’horribles tortures en plus des meurtres arbitraires. Il s’émerveillait devant l’agonie de gens qu’il faisait assassiner. Il était très heureux de voir que les gens qui étaient riches auparavant étaient devenus pauvres parce qu’il leur avait dépouillés de leurs biens. Il avait institué cette célèbre devise: “Qu’ils me haïssent pourvu qu’ils me craignent“.  Mais un  jour de l’an 41 de notre ère, il fut assassiné par sa propre garde prétorienne.

Et Paul Kagamé alors? Il a assassiné et/ou banni tous ceux qui l’ont aidé à être ce qu’il est. Il a chosifié la chose publique. Il se confond avec le Rwanda et l’armée républicaine. Le Rwanda c’est lui. L’armée, c’est lui. C’est son armée, ce sont ses soldats. Le peuple a peur. Les ministres ont peur. Les paysans ont peur en plus d’avoir faim. L’armée, son armée a peur. Tout le monde a peur.  Et si un jour ce peuple se réveillait?

 

Maurice Shankuru

Ndaje Rwanda

1.Ndaje Rwanda mutima w’abawe

Soko shingiro nshima inkomoko

Imikorere yawe iteye inkeke

Abacu buzuye amaganya

5. Ndaje Rwanda nkunda nkundira nkubaze

Ko wahoranye ubutwari

Abawe bakaririmba Repubulika

Ubu Ishema ryawe riri hehe

Abawe baheze i shyanga?

10. Nyemerera nkubwize ukuri

Nyamara  ukaraje uramwirenza!

Inzigo n’inzika byamarira iki Muntu?

Ibyiza ni ukubana neza

Ibyago ntawabihamagaye!

15. Erega amoko yabo sicyo cyasha

Ishavu ridashira ni inda yabo

Abacu ntibagihagije iyo ntare!

Imikorere yayo iteye inkeke!

Inkiko nta w’uzikomye!

20. Invune z’abawe zahinyuje intwari

Ariko intwarane twaje

Yego inva si uburyamo

Ariko uburyarya bwuje abawe!

None abacu barashize!

25. Gusa abagukunda tuzakwitangira

Kugupfira nta pfunwe bidutera

Inzira twatangiye ntigihagaze

Imana ikunda u Rwanda turi kumwe

Ubumwe bwacu ni agaciro karwooo!!!

30. Dore ibango nta banga

Dutere duterure twese

Twitse twange urwango

Twungurane ingurane

Ingorane zugarije u Rwanda.

35. Rwanda ko tuje turirimba amahoro

Imbeho igataha irebero urugwiro rukabura

Abanzi babaza impanvu Abakunzi bavuza impundu?

Intwaro zacu ntizivusha ngo zitere ishavu ababyeyi

Zacuzwe na Mutarenganya.

40. Twaje abarezwe neza

Indamu mu nduru ntituyishaka

Impaka ni iza kamarampaka

Intwaro zacu nitwe ubwacu

Ukuri kwacu kuzatsindaaa!!!

45. Dore ngeze kwa Sogokuru aho i Burasirazuba

Nsanga nyogokuru ababaye cyaneee!!!

Acyamura ugutwi ati icyampa ukunva

Ntunvune ukanvuna mwana wange

Nanjye ndita mu gutwi nti ahubwo wantindiye!

50. Ngeze Mu Buganza bw’I Gisaka

Nsanga barasakabaka

Kabaka ati muribande ubundi ?

Nanga kuripfana mpagarara nemye

Nti  erega naho dukura ubutwari,

55. Turi mwene Mutarenganya

Wa Luteri rwa Rolilala rwa Gahindi Mohandasi

Twanze intambara rero

Duhitamo inzira y’amahoro

Umurage wayo turawunyotewe

60. Ubwo indahiro iramurenga ngo intsinzi arayiruzi

Turikomereza dusaba urwagasabo

Kanyarwanda ati: Ko inzira ibaye ndende?

Nti : Intwaro ni ubutwari kandi ubutwari ni umutwaro

Agahinda k’abawe katubuza amahwemo,

65. Kiyongozi ati twikomereze

Ducyama ubwo twerecyeza Nduga

Ndungutse ati mwabatindiye indagu yeze kera

Gitera Ndongozi w’i Gitarama ati narimbiteze

Ijambo rye turizirikana ubwo.

70. Ibwami tuhacyama baduha impundu

Indirimbo y’amahoro  yamamara  i Nyaruguru

Ababyunvise biruhutsa bitsa amahoro

Twese tuti erega n’ubundi ntacyo twapfaga!

Twifatira inzira ubwo umwana asezera iwabo.

75. Mu nzira twunva ab’ i Ruhande

Induru bayigize ndende

Ngo dutabare aho Rukomeye

Dusanga ibyishimo byabarenze

Inzira tuyifatanya ubwo,

80. Twerekeza mu Kinyaga

Imihanda yose dusanga twisanga

Badusanganiza amafunguro

Amafu aradusaba

Badusaba gukomera ku ntego,

85. Intambwe tuyigira ndende

Ngo dusange ab’ i Musanze

Dusanga bari maso

Rukara adukubise amaso

Amasonzi aramuzenga,

90. Ngo n’ubundi yari yarabivuze

Ubutwari buravukanwa

Tumuzirikana ubwo turikomereza

Ibanga ryacu rikwira Urwagasabo

Umwezi utaha urwatubyaye.

95. Ndiruhutsa nti ahari harabaye

Umwami abyunvise ubwo agwa mu kantu

Tuti gutsimbarara nibyo byoretse u Rwanda

Indamu yawe si iyamwene Kanyarwanda

Tera iyo ntambwe nawe urwubake!

100. Ararahira arirenga

asanga amazi yarenzE inkombe

Imbuto yera imihanda yose

isarurwa na mwene Kanyarwanda

Mutarenganya ahabwa ishimwe.

105. Aho dushinze ikirenge

Rubanda iba yahatanzwe

Inzira imubanye inzitane

Ahitamo kubaza Rubanda

Ati nkoriki Rubanda

110. Twese tuti: Ahooo!!!

Tuti igisubizo ni icyo

Nta mwami uba umwana

ijwi rya rubanda ni rihabwe agaciro

Gucurama ntibigukwiye,

115. Cururuka wunve abawe

Ikibazo kibaye insobe

Ikiza ni ugusasa inzobe

Ikindi rubanda yanze ikinyoma

Ikimonyo gihirimana ubwiru

115. Mbwira abunva igisubizo ni urukundo

Igisigaye ni ugusaranganya

Isuri isambira byinshi igasohoza bikeya

Icyiza ni ukubana buhanga

Impanga zanga impagarara

120. U Rwanda nirwande twanze induru

Indirimbo yacu ni DEMOKARASI

Nisugire isagambe

Imbaga ihabwe ijambo

Ishema n’isheja birange Urwatubyaye.

Venant Nkurunziza,

Ishema Party

Rwanda’s Untold Story Documentary

Twenty years on from the Rwandan genocide, This World reveals evidence that challenges the accepted story of one of the most horrifying events of the late 20th century. The current president of Rwanda, Paul Kagame, has long been portrayed as the man who brought an end to the killing and rescued his country from oblivion. Now there are increasing questions about the role of Kagame’s Rwandan Patriotic Front forces in the dark days of 1994 and in the 20 years since.

The film investigates evidence of Kagame’s role in the shooting down of the presidential plane that sparked the killings in 1994 and questions his claims to have ended the genocide. It also examines claims of war crimes committed by Kagame’s forces and their allies in the wars in the Democratic Republic of Congo and allegations of human rights abuses in today’s Rwanda.

Continue reading

Rwanda: l’étrange affaire du chanteur Kizito risque de déstabiliser le Rwanda

 

https://i0.wp.com/www.slateafrique.com/sites/default/files/imagecache/article_v2/2014-04-28_1136/kizito-affaire.jpg

              Le chanteur Kizito Mihigo répondant à la presse le 15 avril à Kigali / AFP

 

Le chanteur, rescapé du génocide, prône la réconciliation. Et pourtant, le pouvoir de Kigali l’accuse de haute trahison. Tentative d’éclairages.

Kizito Mihigo, un chanteur populaire au Rwanda est au centre d’une affaire bien troublante. Le 15 avril, il est arrêté, en compagnie de trois autres personnes, dont un journaliste. Le site News of Rwanda rapporte que le chanteur est accusé de terrorisme, d’atteinte à la sûreté de l’Etat et de trahison. Le site d’informations avait ajouté que le chanteur «fait l’objet d’une enquête pour avoir préparé des attaques à la grenade contre le gouvernement».

L’annonce de l’arrestation de cet artiste et, surtout, des accusations portées contre lui, suscitent l’émoi et le doute au sein de la population. Kizito Mihigo est un artiste apprécié dans le pays. Comme le rappelle le quotidien belge Le Soir,«depuis son retour au Rwanda en 2011, il était devenu une véritable vedette, non seulement à cause de la popularité de ses chansons, mais aussi à cause de la fondation qu’il avait créée, vouée à la paix et à la réconciliation».

L’artiste est un orphelin qui a perdu sa famille dans le génocide des Tutsi au Rwanda, en 1994. Rescapé, il a suivi des études de musique à Bruxelles, financées, selon des indiscrétions du Soir, par le président Paul Kagamé qui accuse aujourd’hui le chanteur de gospel de terrorisme et surtout de vouloir le tuer.

Ces accusations surprennent, d’autant plus qu’elles sont en totale contradiction avec l’engagement humaniste de Kizito Mihigo et l’œuvre de réconciliation à laquelle il s’emploie à travers sa fondation pour la paix et ses chansons.

Pourtant, l’affaire est en train de prendre une autre tournure. Vendredi dernier, lors d’une audience de son procès, le chanteur confirme des aveux qu’il avait déjà longuement fait devant la presse.

«J’accepte les accusations. Mais que les choses soient claires, j’ai fait ces crimes lors de conversations. Je n’ai ni acheté de grenades, ni donné de l’argent», a-t-il indiqué dans des propos rapportés par RFI.

Plusieurs observateurs voient ces aveux comme une manœuvre du pouvoir en place. Le blog The Green Frog croit par exemple savoir que les accusations portées à l’encontre de Kizito Mihigo ne tiennent pas la route.

«Comment est-il possible pour un chanteur d’attaquer un gouvernement, et surtout d’assassiner un président qui possède le système de sécurité le plus efficace du continent?», s’interroge The Green Frog.

De la même façon, les aveux du chanteur confortent la thèse d’une affaire montée de toute pièce, ajoute, pour sa part Umuhuza. Ce blog consacré à la réconciliation du Rwanda affirme que l’affaire est louche. Il s’agit d’une«tentative maladroite du clan Kagamé pour distraire l’opinion rwandaise et internationale sur les déchirements au sein même de l’ethnie tutsi qui domine le pouvoir depuis 1994», peut-on lire sur le blog.

Pour Umuhuza, quatre éléments incitent à prendre à être prudent: l’étrange«disparition» du chanteur peu avant l’annonce de son arrestation, les aveux devant la presse avec large diffusion dans les médias officiels et sur les réseaux sociaux, un tribunal «non compétent» et un «avocat qui se désiste quelques heures avant l’audience».

Colette Braeckman, éditorialiste au Soir et spécialiste de la région des Grands Lacs, estime que cette affaire est, peut-être, le prélude de nouveaux déchirements au Rwanda, nés des jalousies et de rancœurs pas encore apaisées entre Tutsi eux-mêmes.

Sur ce point, Umuhuza explique:

«Le jeune tutsi Kizito Mihigo qui avait tout juste 13 ans en 1994 et qui est réellement un rescapé du génocide  contrairement aux autres jeunes tutsi de sa génération qui sont rentrés au Rwanda après la conquête du pays en 1994, ne doit pas faire la même lecture de l’histoire que ces autres frères tutsi.  Mais lorsqu’il le dit publiquement et que de par sa notoriété, il ose l’exprimer en chanson, il a alors franchi la ligne rouge et est devenu paria dans la “fratrie”.» 

La désormais «affaire Kizito» semble donc une affaire interne au clan Kagamé, mais qui risque de déstabiliser à nouveau le pays et la région.

Slate Afrique

Umubyeyi wa Kizito FPR imwicishije agahinda!

Nyina wa Kizito Mihigo arabarizwa mu bitaro nyuma y’ ihungabana kubera ibyabaye ku muhungu we

Muri iki gitondo cyo kuri uyu Gatatu taliki ya 30 Mata 2014 umubyeyi wa Kizito Mihigo, Ilibagiza Placidie abarizwa mu bitaro byitiriwe umwami Faical bitewe n’ ibyabaye k’ umungu we.

Uyu mubyeyi yahuye n’ ihungabana ridasanzwe bituma ashyirwa mu bitaro aho akomeje gukurikiranwa n’ abaganga b’inzobere.

Ubuzima bw’ umukeceru wa Kizito bwatangiye kumera nabi kuva aho yumvaga inkuru ivuga ko umwana we yaburiwe irengero, ariko igihe Kizito yatangazaga imbere y’ u Rwanda n’ amahanga ko yemera ibyaha 5 aregwa byarushijeho gukomera”.

N’ubwo tutaramenya neza umunsi ny’irizina yagejejwe muri ibi bitaro ariko amakuru twamaze guhabwa neza n’uko guhera ku cyumweru yari ari muri ibi bitaro

Twagerageje kuvugana n’ umuganga mukuru mu Faical ufite mu nshingano ze gukurikirana ibibazo by’ ihungabana ngo adusobanurire birambuye ariko ntitwashobora kumubona kuri telefoni ze ngendenwa.

Kizito Mihigo w’ imyaka 33 y’ amavuko ni umwana wa gatatu mu bana batandatu , kugeza magingo aya asigaranye na bashiki be babiri ndetse na nyina umubyara. 
Ababyeyi be ni Buguzi Augustin na Ilibagiza Placidie, ari nabo bamureze bukristu mu idini ya gaturika.

Mihigo afite imyaka icyenda y’ amavuko nibwo yatangiye guhimba uturirimbo tw’ abana, maze nyuma y’ imyaka itanu, aza kuvamo umuhanzi w’ indirimbo za Kiriziya Gaturika uzwi mu Rwanda. Mu mwaka wa 1994 ise umubyara (Buguzi Augustin) yishwe muri Jenoside yakorewe abatutsi.

Kizito Mihigo mu gisobanuro cy’ urupfu

Kizito Mihigo n’ abagenzi bakatiwe igifungo cy’ agateganyo cy’ iminsi 30, bimwe mu byaha bashinjwa harimo gukorana n’ imitwe y’ iterabwoba , ubugambanyi no gushaka kwica abategetsi b’u Rwanda.

iyi nkuru turacyayikurikirana neza ngo tubagezeho n’ibindi mwaza kwibaza.

Emmanuel Nsabimana – imirasire.com

ON NOUS TUE, ON NE NOUS DESHONORE PAS.

« Alors on vit chaque jour comme le dernier, et vous feriez pareil si seulement vous saviez, combien de fois la fin du monde nous a frôlés, parce qu’on vient de loin », chantait Corneille. Loin de moi est l’intention de faire l’éloge de « carpe diem » (=cueillez le jour), mais j’insisterai plutôt à cette fin du monde spectaculairement frôlée, dans cette matinée pluvieuse du 30 Avril 1994. Qu’ils reposent en paix, les nôtres qui ont péri ce jour-là. Vingt ans plus tard, jour pour jour, c’est l’occasion de remercier (ou mieux : rendre Grâce), pardonner et espérer.

Rendre grâce tout d’abord. Et à Dieu, naturellement. Puisque quand je pense à ce qui se passa, c’est un miracle qui fût, et j’eus la vie sauve. Imana nisingizwe. Je remercie aussi ceux qui me sont venus en aide pendant ma longue et pénible traversée du désert  qui fit suite. Je ne citerai aucun nom, de peur d’en oublier  un, ce qui serait scandaleux. Mais ces gens de bon cœur, seul le Tout Puissant saura les récompenser.

Ensuite, pardonner. A trois catégories de gens, (ceux qui ont eu, à un moment donné et indépendamment de cette commémoration, être pour moi source de peine), chacun dans son box. Je commencerai par ceux qui ont trucidé les nôtres, êtres chers, amis et familiers. En leur ôtant la vie, ils nous ont plongé dans un incurable chagrin, nous enfonçant dans le comble du malheur et nous avons bu le calice jusqu’à la lie. Ensuite, ceux qui nous ont fait du mal, par rejet, malgré la grande filiation. Je n’arrive pas à comprendre pourquoi. A ceux-là, j’inclue les autres malfaisants de toutes sortes : jaloux, ingrats, et comploteurs, surtout dans le monde professionnel. Le pardon va, enfin, envers ceux qui ont fait escale dans mon cœur (qu’il soit long ou court) et qui ont tourné les talons en y laissant des meurtrissures, plaies et bosses.

Je le sais, il y en a qui se foutent (comme d’une guigne) de mon pardon, et qui vont dire qu’ils ne m’ont rien demandé, qui vont faire la grosse tête et la hocher. Tant mieux et tant pis. Bravo et courage.Vous avez gagné, jubilez ! Sabrez le Moët, ça ne me changera pas d’un iota. Une chose est certaine ; l’heure tourne pour tout le monde.

Pardonner, c’est un exo difficile, je le sais. Mais quand on se dit Chrétien, il ne faut pas faire de la figuration. C’est dommage d’être Chrétien, prier sans cesse, (et parfois même à genoux et les yeux fermés !), chanter à l’Eglise et communier (le comble !) mais en ayant étiqueté certaines personnes d’obsolescents, indignes même d’être salués. Je ne tomberai pas dans ce piège. Je ne serai jamais un Chrétien de façade. Kuko Dieu est amour et Miséricorde. Un Chrétien avec un cœur en béton, sans le moindre sentiment et sans aucune goutte d’amour, c’est une piscine sans eau : il a beau âtre admiré et lui-même se croire avoir Dieu dans sa poche, mais tout ça c’est de la poudre aux yeux. Voilà pourquoi j’envoie une colombe de la paix, qui tient dans son bec un rameau de regain d’olivier, pour dire que je fais vraiment la paix. Il faut pardonner pour se projeter vers l’avant sans traîner les casseroles. Jésus nous exhorte à aimer nos ennemis et prier pour ceux qui nous persécutent (Matthieu 5,43-48).

Il faut alors garder l’espoir. Espérer, même quand les horizons semblent s’assombrir. Ne rien lâcher. Bosser. Trimer. Rester soi-même. Aujourd’hui quand je me mire, je me dis que je n’ai pas à rougir de quoi que ce soit.I am a living miracle. C’est pourquoi toute grâce doit être rendue au Seigneur. Le chemin parcouru dans ces vingt ans était plein de ravins, mais Dieu a veillé. Il continuera à veiller pour la suite aussi, kuko il aura toujours été là malgré mes faiblesses et imperfections, parce que je fais partie d’un (bon !!) plan.A mon tour, je me dois de rester sous sa sainte protection, et crier de joie à l’ombre de ses ailes (Psaume 63,7), il est mon berger (Ps 22), mon refuge (Ps 62) et il me connaît avant même que je ne naisse (Ps 139). La voici, ma raison d’espérer.

Espérer, c’est aussi garder la tête haute, ne pas se laisser avoir par les vicissitudes de la vie. Garder le cap et se maintenir. La nuance à apporter au pardon c’est qu’il s’agit d’un geste de principe et non un aveu d’échec, jamais ! L’honneur devra rester intact. Les romains l’ont dit au moyen âge, que « Potius mori quam foedari », plus tard, pendant la guerre de colonisation au dix-huitième siècle, Faidherbe l’a dit à propos des guerriers de Lat Dior, et je reprends en chœur ce dicton , qui est aujourd’hui écrit (en très gros caractères et très lisiblement !) à l’entrée du camp des diambars à Ouakam : ON NOUS TUE, ON NE NOUS DESHONORE PAS.

 

Par inconnu

Revolisiyo ya rubanda ishingiye ku mahame ya ” non-violence active” ihendutse kurusha intambara!

ERNOULT571179

Mu nyandiko  yiswe “Resistance: igisubizo k’ubutegetsi bubi nk’ubw’ingoma ya FPR” yasohotse ku rubuga ikazeiwacu.unblog.fr kuwa 19 Mata 2014, Jean Paul Romeo Rugero arahamagarira Abanyarwanda gufata intwaro bakarwanya ubutegetsi bwa FPR kuko ngo ariyo nzira yonyine ishobora kugamburuza Kagame Paul n’agatsiko k’abicanyi bigaruriye Abanyarwanda.

Reka ariko mbanze nibutse Romeo ko resistance bitavuga gufata intwaro gusa nk’uko asa n’ushaka kubitwumvisha kandi nyamara amaze kuduha ibisobanuro by’iryo jambo. Resistance ni ukwanga kwemera(Refusal to comply). Mu isomo ry’ubugenge (physics) resistance bivuga imbaraga zose zituma igikorwa gihagarara, izigitinza, cyangwa se zituma icyo gikorwa kitagerwaho nta nkomyi. Muri context turimo igikorwa kivugwa ni ubutegetsi bw’igitugu. Ni ukuvuga rero ko ari ukoresha revolisiyo ya rubanda igendeye ku matwara ya non-violence active, ari n’ufata intwaro agakuraho ubutegetsi bose baba bakoze resistance, kuko baba banze kwemera ubwo butegetsi.

Bityo rero byumvikane neza ko umuntu wese uhitamo kujya muri opposition nyayo aba ari muri resistance keretse uwaba ayirimo ku izina. Mpereye kuri ibi ndasanga ari jye ari na Romeo twemera ko ubutegetsi bwa FPR bukeneye kurwanywa, gusa ntiduhuza uburyo byakorwamo kabone n’ubwo twese turi muri resistance.

I.Inyandiko ya Romeo

Ku muntu wese ukurikirira hafi politiki ya opposition y’u Rwanda arabona ko inyandiko ya Romeo igamije gushungura igitekerezo cya revolisiyo ishingiye ku mahame ya non violence active. Hashize iminsi Ishyaka Ishema ry’u Rwanda ritangaza ko umurongo nyawo ryahisemo wo kugeza Abanyarwanda ku butegetsi buzaca gatebe gatoki (cecle vicieux) y’ubwicanyi yaranze u Rwanda ari revolisiyo igendeye ku mahame ya non-violence active. Mu nyandiko itangiza Ishyaka Ishema ry’u Rwanda yo kuwa 28 Mutarama 2013, twemeje ko “dushyize imbere inzira y’amahoro kuko ariyo idasesa amaraso y’inzirakarengane kandi ikubahiriza uburenganzira bw’ikiremwamuntu’.

Ishyaka Ishema ry’u Rwanda kandi ryakomeje gusobanurira abaturage impamvu twahisemo iyo nzira aho kwegura intwaro ngo turwane inkundura. Zimwe muri izo mpamvu zishingiye mu ngingo ebyiri nise feasibility (uburyo ibintu bishoboka) na sustainability (uburambe bw’umusaruro) ngiye gusobanura aha hasi. Nyuma y’aho buri wese araba asobanukiwe neza n’impamvu twahisemo iyi nzira ndetse abashe kwikorera igereranya hagati y’inzira zishobora kwiyambazwa mu kurwanya ubutegetsi bw’igitugu.

A.Uburyo ibintu bishobora gukorwa (feasibility).

Ubusanzwe abamenyereye iby’imishinga bita cyane ku mwitozo witwa feasibility study. Ni inyigo y’uburyo ibintu bizashoboka. Uribaza uti ese ko nshaka gutera kawa 1000 nzakenera amafaranga angahe? Aya amafaranga niyo akenewe ngo haboneke umurima, ingemwe, ifumbire, ayo guhemba abakozi, imiti yica udusimba, n’ibindi. Ikindi kandi ugomba kwibuka ko icyo ugamije atari ugutera kawa gusa, ahubwo ukeneye ko zizera ugatangira kugurisha ukabona inyungu. Ni ukuvuga ko muri iyo nyigo ugomba no kwiga amasoko ukareba uko ibiciro bihindagurika ukareba abandi bahinga kawa niba batazakubuza gucuruza n’ibindi.

Iyo iyi nyigo ikozwe neza igufasha gufata icyemezo cyo guhinga kawa cyangwa se kuyireka. Uyireka iyo ubonye ibyo uzakoresha (igishoro) biri hejuru y’ibyo uzasarura (igicuruzo).

B. Uburambe bw’umusaruro (sustainability).

Aha wibaza uburyo uzakomeza ugasigasira umusaruro wawe, uburyohe bwa kawa, isoko, … kugira ngo ukomeze wunguke ndetse bigufashe gutera imbere kurushaho. Ntacyo byaba bimaze uramutse wejeje toni 20 umwaka wa mbere hanyuma umwaka ukurikiyeho ukeza toni imwe. Ntacyo byaba bimaze kawa yawe itaye uburyohe kurusha iyo wari ufite mbere kuko nta wakongera kuyigura. Ni ukuvuga ko inyigo yawe igomba kugaragaza uko kawa izakomeza kubaho kugeza aho ugarurije amafaranga washoye ndetse ukunguka birushijeho. Ubwo twakoresheje urugero rw’ubuhinzi reka twibutse ko ugomba no kureba niba kawa yawe aricyo gihingwa gitanga umusaruro uruta ibindi bikorwa bishobora gukorerwa kuri ubwo butaka. Ibi nibyo bita kwirinda amakimbirane mu mikoreshereze y’ubutaka (land use conflicts). Ushobora gusanga byaguha inyungu nyinshi kurushaho kawa uyitemye ugahinga ibishyimbo cyangwa se ukahubaka inzu ikodeshwa!

II. Revolisiyo ya rubanda ishingiye ku mahame ya non-violence active

Ni inzira ikoreshwa mu kuvanaho ubutegetsi bwigize kagarara mu gutoteza rubanda. Icyo isaba cya mbere ni uko abaturage basobanukirwa n’amahame yayo. Abaturage bagomba kubanza kumva ko aribo batanga ubutegetsi n’ubushobozi bukoreshwa n’ agatsiko kabategeka maze kakabakubitisha inkoni biciriye. Ubutegetsi bukenera imisoro n’amahoro ngo bubeho, bukenera umuganda w’abaturage, imirimo yose ikorwa n’abaturage rimwe na rimwe bakabeshywa ko bahembwa nyamara wareba ugasanga bahabwa intica ntikize mu gihe ababategeka bahembwa akayabo. Usanga abaturage aribo bakiriya (clients) b’amaduka n’ibindi bikorwa biha amafaranga agatsiko. Ibi byose ntibyajya mbere  abaturage banze kubitera inkunga. Igikuru muri byose ariko, abaturage nibo batora ababayobora. Niyo mpamvu twibutsa ko mu gihe cy’amatora ububasha bwose buba bwasubijwe rubanda.

Benshi muri twe twibuka umugabo Martin Luther King muri Leta zunze ubumwe z’Amerika wahamagariye Abirabura kwanga kugenda mu modoka z’abazungu mu rwego rwo kwanga ivangura. Ibi mu Rwanda birashoboka cyane kandi  nta n’igiceri cy’ifaranga bigusaba ngo bikorwe. Na Romeo ubwe arabizi. Mu Rwanda hari inganda n’amahoteri, amaduka n’ama bus biha amafaranga abagize agatsiko. Uruganda rw’amata yitwa Inyange ni urwa madamu Jeannette Kagame. Ndamutse nanze kunywa amata ngahitamo kwinywera rutuku nta wankubita cyangwa ngo ayampe ku ngufu. Hari Bralirwa nayo iri mu nganda zizanira Agatsiko amafranga menshi. Nyamara nshobora kwanga kunywa biere nkanywa urwagwa, ninde uzaza kumpatira kuyinywa ? Birumvikana hari abazumva agatima karehareha bakumva batayireka. Ariko nyine niyo mpamvu ari urugamba nk’urundi, ntacyo wageraho utigomwe.

Hari ibindi bikorwa byinshi abantu bakora kandi bemererwa n’amategeko. Urugero umunsi umwe abadamu bose bo mu gihugu bavuze ko bagiye mu kwezi imihango) ntibajye ku kazi icyumweru byagenda gute? Tekereza abarimu bose mu gihugu barwaye mu nda umunsi w’ibizamini! Tekereza twese twanze kugenda mu ma bus ya FPR! Ese byagenda bite twanze kujya kureba umupira ko na FERWAFA yamaze gufatwa na FPR? Ibi ni ibintu bishoboka cyane kandi nta mafaranga dukeneye ngo tubikore igikenewe ni uko buri wese asobanukirwa n’impamvu yabyo. Na Romeo arabivuga ariko agasa n’aho atabisobanukiwe.

Ni ukuvuga ko urebye feasibility y’iyi nzira usanga ishoboka cyane kuko nta gishoro kinini bidusaba. Icyo dukeneye ni ukumara ubwoba abaturage. Wari uziko igihugu cy’u Rwanda ubu kibarirwa abasirikare bagera ku bihumbi ijana. Ni ukuvuga ko umusirikare umwe arinda abaturage 110. Twongeyeho polisi local defense n’inkeragutabara byagera hafi ku bihumbi 300. Ni ukuvuga ko ku baturage 37 haba hari umuntu umwe ushinzwe umutekano. Koko se urumva bidateye agahinda ko umuntu umwe apfukamisha abantu hafi 40 akabategeka kurya amazirantoki bakayamira bunguri? Habura iki? Akanyabugabo ko kuvuga ngo turanze. Ya resistance twavugaga.

Icyiza cy’iyi nzira ni uko nyuma yayo abagiye ku butegetsi nta myenda myinshi baba barimo, ntibaba kandi baritabaje ibihugu by’amahanga ngo bizabishyuze nyuma. Ikindi ni uko nta byaha baba bikoreye bityo baba bazi ko bashobora kuzava ku butegetsi ntihagire ubajyana mu nkiko. Baba barakoranye na rubanda ku buryo rubanda ibibonamo. Ntibagira iterabwoba akenshi rikunze kuranga abafashe ubutegetsi binyuze mu gisirikare.

III.Inzira y’intambara  mu kurwanya igitugu

Ni inzira ikunze kwitabazwa n’abantu benshi. Mu karere k’ibiyaga bigari yarakoreshejwe cyane muri Uganda, Rwanda, Repubulika iharanira demokarasi ya Congo, u Burundi. Icyo dukwiye kwibaza ni ukureba niba ishoboka ubu mu gihugu cy’u Rwanda.

Iyo ugereranyije Intambara na ya nzira y’amahoro turangije kubona haruguru usanga isaba byinshi cyane. Isaba base arrière, ni ukuvuga aho abasirikare bisuganyiriza, bahagurukira ndetse bakahavurira inkomere, bakahogereza imbunda bakahakirira amasasu yatumijwe, n’ibindi. Kugira ngo iyi base iboneke hagomba kuba igihugu cyemera kuyitanga. Hagomba abasirikare bahagije kandi bahora biyongera kuko ari nako baba bapfa buri munsi. Hagomba amafaranga yo kugura ibibatunga, imyambaro, amasasu, imbunda nshya zigezweho, technology y’itumanaho, amaradio ya gisirikare, ibikoresho by’ubutasi. Intambara kandi ikenera na diplomacy iyisobanura. Mu by’ukuri ku bakunda intambara, kwica si icyaha, icyaha ni ukutamenya gutanga ibisobanuro. Abakora diplomacy rero bagomba kuba bemewe mu ruhando mpuzamahanga badahigwa, bagomba kuba bafite ibya ngombwa ngo babashe kuzenguruka amahanga basobanura gahunda zabo, bashakisha ubufasha n’ibindi. Kuzenguruka amahanga ntibikorwa ku maguru cyangwa ku gitogotogo nabyo bisaba amafaranga. Ubwo abashaka intambara nabo batubwira ibyo bafite uko bingana.

IV.Kuki nahitamo inzira ya revolisiyo ishingiye kuri non violence kurusha intambara?

Icya mbere base arrière yarabuze. Uganda niyo yaremye Kagame iramushyigikira. Kugeza ubu nta kigaragaza ko Roho mutagatifu azamanukira kuri Museveni akamutegeka ko agomba gufasha abarwanya Kagame. Tanzania ni igihugu cyikundira amahoro. Ikindi ubu perezida Kikewete asigaje imyaka ibiri gusa akigira muri pension. Ntashaka kwiteranya na Kagame werekanye ko ari umurwayi bagira inama akabyita igitutsi. Congo ni akaduruvayo gasa. U Burundi bwananiwe kwiyubaka ku buryo usanga atari ahantu hakwizerwa.

Uretse base arrière kandi ikibazo cy’amikoro kirakomeye. Imbunda zirahenda,amasasu arahenda imiti n’abaganga, diplomacy mpuzamahanga biragoye cyane kuyumvikasha ibibazo bya opposition idafite rubanda rwose ruyiri inyuma.

Tubaye nk’abasubiza amaso inyuma, FPR Inkotanyi yateje intambara mu Rwanda zivuga ko ziharanira uburenganzira bw’Abatutsi. Kugira ngo zifate ubutegetsi hari hasigaye mbarwa kuko abenshi bahaguye, hagwa abahutu batagira ingano ndetse n’abanyamahanga barishwe. Kubera ko FPR izi ko yafashe ubutegetsi ikoresheje imbunda igomba no kuburindisha imbunda. Ihora ikeka amababa uwo ari we wese kuko izi ko benshi batayikunda. Iyo iza kuba yarakoze igikorwa cya rubanda ntacyo yari kwikanga kuko rubanda yari kwibona mu musaruro wagezweho. FPR yagwatirije igihugu yemerera abayifashaga urugamba ibintu byinshi kugira ngo ibashe kubona ibikenerwa n’urugamba. Uyu munsi wa none gushaka kurwanya FPR bisaba kuyirusha diplomacy, abasirikare, imbunda n’amasasu. Ubwo uzashaka kuyirwanya azumve ko bishoboka, yego, ariko yereke Abanyarwanda uko uwo mushinga uri feasible, igihe uzamara n’uburyo umusaruro uzasigasirwa.

Gusa nanone iyo ngereranyije izi nzira zombi, nsanga iya mbere ariyo yarushaho kutworohera naho iya kabiri yo simvuga ko idashoboka ariko irasaba byinshi tudafite. Ikindi izakurura impunzi imene amaraso menshi twongere dusubire kuri case départ.

Umwanzuro

Mu gusoza rero nta shiti ko igisubizo cyihuse kiri muri revolisiyo ya rubanda ishingiye ku mahame ya non-violence active. Aya mahame atuma umuntu yambura umunyagitugu imbaraga nyamara atamukozeho. Nta tegeko rihana umuntu wanze kurya icyo adashaka. Revolisiyo igira imbarutso kandi muri iyi minsi hari ebyiri zishoboka:

Iya mbere ni uko Kagame ashaka guhindura itegekonshinga. Abanyamahanga bamaze kumwihanangiriza ko atagomba kugundira ubutegetsi nawe abizeza ko ariwe mutegetsi ntangarugero, ko azubahiriza itegekonshinga. Kuryubahiriza ni ukutongera kwiyamamaza. Ashobora rero gushyugumbwa agashaka kurihindura maze agasaba abaturage ngo bakore referendum. Ngiyo imbarutso ya revolisiyo kuko tuzahagurukira rimwe tukamuvugiriza induru maze abaturage 40 bakaba biteguye guhangana n’ushinzwe umutekano umwe uziha kubarwanya.

Indi mbarutso ishoboka ni amatora ya 2017. Kagame aramutse adahinduye itegekonshinga ashobora gushyiraho umuntu yizeye cyane azakoresha maze FPR ikamutangaho umukandida. FPR ntikunzwe na busa,nk’uko yabimenyereye nitsindwa amatora iziha ibyo kwiba amajwi bityo abaturage bamaze kurambirwa bayivunderezeho ubumara bw’umujinya yabateye imyaka ikaba ibaye 20. Ng’uko uko umukandida uzaba yatanzwe na opposition kandi Ishyaka Ishema ryarangije kumugena, azagera ku butegetsi maze akimakaza ingoma y’amahoro. Ibi nta base arriere bisaba, diplomacy ubwayo irikora kuko ntawavuguruza abaturage bavuze ijambo ryabo binyuze mu nzira zemewe n’amategeko.  Ninde utabona ko uyu ari umushinga ujya mbere?

ICYITONDERWA : Ushaka kumenya neza ibyerekeye Revolisiyo ishingiye ku mahame ya non-violence,agasobanukirwa uko itegurwa n’uko ishyirwa mu bikorwa,  yakurikira ibiganiro 10 byitwa Inzira y’amahoro Radiyo Ijwi rya rubanda yagiranye na Padiri Thomas Nahimana , Umuyobozi w’Ishyaka Ishema, akaba n’Umukandida uzahagararira iryo shyaka mu matora y’umukuru w’igihugu yo mu 2017.

Muragahorana Ishema

Chaste Gahunde

Umunyamabanga nshingwabikorwa.

Umuvugizi wa Kongere y’ISHEMA 2014.

ISHEMA ry’u Rwanda.

 

 

STAND protests speech by Rwandan president

NEW.042814.stand_bw

Around a dozen members of Stanford STAND, a human rights group, demonstrated outside a Graduate School of Business event featuring Rwandan President Paul Kagame last Friday, in an effort to prompt conversation of and raise awareness about allegedly repressive actions by Kagame’s administration.

According to Jared Naimark ‘14, the STAND students demonstrated at the event because the Stanford chapter of the national STAND organization focuses explicitly on human rights in Sudan, South Sudan, Burma, Syria and the Democratic Republic of Congo. Rwanda has repeatedly intervened in Congo in recent years.

The group also works with Friends of the Congo, an organization based in Washington, D.C. that works to raise awareness about challenges faced by people in the Congo and to support Congolese institutions.

Demonstrators emphasized, however, that their efforts were not intended to interrupt the procession of the event.

“We [were] not planning to disrupt the event in any way,” Naimark said. “We’re curious to hear what he had to say. The goal is to get information in people’s hands.”

The demonstrators handed out informational factsheets and flyers that detailed human rights violations allegedly perpetrated by the Kagame administration, as well as printed copies of an editorial article that they had published in The Daily that day, according to Melanie Langa ‘16, a member of STAND and one of the demonstrators.

“STAND was interested in changing the dialogue around this event because we felt it wasn’t representative of the whole story,” Langa said. “There are whole stories and perspectives that you can take to this event. Since he’s been president, Rwanda has made many strides and has improved and [Kagame’s] done a good job in a lot of cases and scenarios but it’s also important to recognize that his government has been destabilizing Eastern Congo and because of that we are interested in making sure that side of the story people knew about.”

Scott St. Marie MBA ‘15, one of the student coordinators of Kagame’s address, stated that he thought the STAND students’ presence at the event was beneficial.

“I’m glad that they were there to help broaden our dialogue about Kagame and Rwanda,” St. Marie said. “Rwanda has a tumultuous and complex history, and I’m glad we were able to talk about multiple perspectives.”

In fact, St. Marie later approached the students and ensured that one of the STAND representatives could engage in the audience participation portion of the event. Audience questioning, according to St. Marie, included queries about term limits and whether Kagame has plans to run for a third term.

“We passed out all the flyers we brought and people were very receptive,” Langa said. “I think it was very successful. We got people to think of other issues that we didn’t think would be addressed without some kind of push and we’re contributing to what might be missing from that conversation.”

Nitish Kulkarni contributed to this report

Kizito yifurije Kagame gupfa akwiye gufungwa…uwishe Habyarimana na Ntaryamira we yigaramiye!

téléchargement

Kizito 01701201415381800000020140118_kagameMihigo (ibumoso) ni umwe mu Batutsi barokotse jenoside  FPR irimo gusonga.

 Paul Kagame ( iburyo) aramutse yanze gushyikirana akagwa mu ntambara yaba yizize.

 

Mu Rwanda ibintu bihabera biteye agahinda kenshi. Kuva tariki ya 7 Mata umuhanzi w’icyamamare kandi ukiri mutoya yafashwe na polisi afungirwa ahantu hatabona, amazwa iminsi itatu ntawe umureba ku buryo rwose urupfu rwari hafi. Amaze kumvishwa ko ashobora no gupfa kandi isi igakomeza igatembera, nibwo noneho yashyizwe kuri tortures zikomeye kugira ngo yemere ibyo aregwa byose. Icy’ingenzi mu byaha aregwa ni uko ngo yifuje ko aho kugira ngo habe intambara mu gihugu imara abaturage, ahubwo hapfa umuntu umwe ari we Paul Kagame.

 

Iyo ukurikiye neza uburyo bivugwa, usanga Kizito atari we ucura wo mugambi ahubwo uwo mugambi ucurwa na Kagame we ubwe. Muti kuki? Impamvu ni uko iri yicwa rya Kagame rivugishwa amatama yombi n’abantu umuntu atanahamya ko babishoboye (iyo babishobora ntaba yarabamarishije ibiziriko), mu by’ukuri rituruka kuko Kagame yanze imishyikirano. Hashize imyaka myinshi Abanyarwanda basaba ko Paul Kagame yakwemera hakaba imishyikirano hagati y’Abanyarwanda igahuza FPR n’abayirwanya, abihayimana, sosiyete sivile, abahagarariye amashyirahamwe y’abakozi n’imiryango itegamiye kuri Leta kugira ngo tuganire ku mateka yacu nta gucengana. Ibi biganiro bitaziguye kandi bizira ikinyoma nibyo byatanga umurongo nyawo w’ubwiyunge bw’Abanyarwanda. Ikibazo rero cyakomeje kuba ingorabahizi kuko Leta ya Kigali yavuniye ibiti mu matwi ikikomereza urugendo nk’aho ntacyo biyibwiye. Hagati aho kandi niko Abanyarwanda b’ingeri nyinshi bakomeje kwicwa urubozo bagafungirwa ubusa, bagatorongezwa, abasigaye bagahindurwa inkomamashyi n’abagererwa mu gihugu cyabo ubu cyigaruriwe n’agatsiko gatoya k’abasirikare bakuriye mu nkambi z’impunzi muri Uganda ndetse n’abandi birirwaga mu mihanda ya Kampala bacuruza ibiyobyabwenge.

Kuba rero bamwe mu Banyarwanda bumva niba ibiganiro binaniranye wenda hari indi nzira banyuramo ndumva bitabazwa bo, ahubwo bikwiye kwirengerwa n’uwanze ko ibyo biganiro bibaho. Gusa rero na none dukurikije amateka yacu ya vuba, gushoza intambara bamwe bavuga ko ngo izaba ngufiya cyane, tuzi neza ko yamena amaraso y’inzirakarengane.( Niyo mpamvu hari amashyaka  nk’ ISHEMA abona intambara idakwiye kugirwa priority). Aha niho Kizito Mihigo atuje yatanze igitekerezo ati aho kwitura inabI izo nzirakarengane , ni kuki uwo wanze ko ibiganiro bibaho atari we wabibazwa ariko abandi bakagira amahoro?

Iki gitekerezo cya Kizito rero nicyo ubucamanza bw’u Rwanda bwahereyeho buyicuranga buyica imirya ngo aha ishyano ryacitse umurizo. Gusa mu byerekeye amategeko, nta kimenyetso na kimwe cyerekana ko Kizito atari kugera nyuma akisubiraho mbere y’uko ibyo biba cyane cyane ko nta n’aho agaragaza uko uwo mugambi uzagenda. Paul Kagame nabimenye. Guhera uyu munsi ashatse yakoresha izo nkomamashyi ze z’abacamanza agafunga u Rwanda rwose kuko Abanyarwanda 75 % bamwifuriza gupfa wenyine aho kwanga imishyikirano maze bikaba byabyara intambara izamara abenegihugu. Ese ubundi byaba bitwaye iki niba umuntu umwe apfuye kugira ngo hakire ubuzima bwa benshi? Kagame nawe yagombye kwishimira kuba yapfa ariko agakiza benshi niba ari wo muti wonyine usigaye. Bityo twamwandika  no mu gitabo cy’intwari!

Igitangaje si uko Kagame yapfa, kuko n’ubundi twese ntawe utazapfa. Ikindi hari umuntu  w’inshuti yanjye uhora atwibutsa ko no hakurya y’urupfu hari ubugingo. Ariko nanone kwambura umuntu ubuzima bihanirwa n’amategeko. Kubitekereza gusa utabishyize mu bikorwa ntacyo byamutwara akaba ariyo mpamvu bidakwiye kugenderwaho ngo umuntu akorerwe dosiye. Igikomeye ahubwo ni iyo igikorwa cyabayeho. Ku itariki ya 1 /10/1990 umutwe w’inyeshyamba wiyise Inkotanyi ukaba wari ugizwe n’abana bakomoka ku wundi mutwe wari wariyise Inyenzi( Ingangurarugo ziyemeje kuba Ingenzi) wagize igitekerezo cyo kwica abanyarwanda bo mu bwoko bw’abahutu. Ntibyahagarariye ku gitekerezo gusa kuko byashyizwe no mu bikorwa. Uyu mutwe wakoze umugambi wo kurasa Habyarimana ndetse ubishyira mu bikorwa. Sijye ubivuga ahubwo abari bahibereye barabyemeza. Ni ukuvuga ko abagize uyu mutwe ntibabaye ibigwari nka Kizito uvugisha umunwa gusa, ahubwo bo babishyize no mu bikorwa maze ku itariki ya 6 Mata 1994 Habyarimana yicirwa hamwe na Ntaryamira. Ibitekerezo n’imipango byashyizwe mu bikorwa nyamara nta wigeze abatunga agatoki kugeza n’ubu. Iryo yicwa rya Habyarimana niryo ryakuruye iyicwa ry’umubyeyi wa Kizito nyamara nta wigeze avugira Kizito uretse kumwambika ishati bakajya bahora bamubwira ngo “iyo shati ntuyanduze nijye wayiguhaye”! Ubonye iyaba na Kagame yarifurije Habyarimana gupfa ariko ntabikore? Wenda miliyoni z’abantu zapfuye ubu ziba ntaho zagiye.

Si Habyarimana wenyine kandi wishwe. Abasenyeri barishwe kandi ntibishwe n’amagambo yo kuri whatsapp na skype. Impunzi i Kibeho zishwe atari internet ikoreshejwe. Impunzi muri Congo zararimbaguwe biturutse mu mugambi wacuzwe ukanashyirwa mu bikorwa.

Icya ngombwa si ugufunga abana ngo batekereje kandi nyamara wirengagije aho ikiganiro cyaturutse. ” Niba Kagame yanze ibiganiro kuki atari we wakwicwa ariko imbaga y’abantu ikarokoka? Ng’ibi ibyo Kizito yavugaga. Niba Kagame ari umugabo yagombye kumva interuro yose atayiciyemo kabiri. Ikindi akiyemeza gushakra igihugu cyose icyiza dore ko akibifitiye Ubushobozi.

Uko mbibona ndasanga urubanza rwa Kizito rutazoroha. N’ubwo bamugumishije muri polisi amasaha arenze ateganywa n’itegeko ndetse bakamujyana mu rukiko ngo yemere bakamusubiza muri polisi aho ahozwa kuri torture, ubu igihe kirageze ngo ashyirwe muri gereza nk’abandi. Aha niho azajya avanwa ajya kuburana. Nagera imbere y’abancamanza urubanza rugiye gutangira mu mizi, Kizito azasobanura iby’iyicarubozo yakorewe ngo abyemere. Aha ni naho azahakana ibyo bamurega byose maze abe ahaye akazi katoroshye ubushinjacyaha ko kwerekana nta shiti ko Kizito yagize uruhare mu iyicwa rya Paul Kagame ritigeze ribaho! Nanone FPR ishobora kumushyiraho akarimi keza nka ka kandi yashyize ku abhutu bakikorera amadosiye ya jenoside ngo aha bazafungurwa bagera hanze bagasubizwamo. Kizito rero ashobora gushukishwa ko niyemera rwose bazamugabanyiriza ibihano maze agataha agasubira mu muryango. Ariko yibuke ko isura ye yamaze guhindana, uretse Imana yonyine niyo twizeye ko itazamuvaho naho abantu bo ntakibafite 100%. Kizito n’iyo yakatirwa amezi 6 gusa azaba afite ubusembwa bumwambura uburenganzira ku bintu byinshi mu gihugu. Ni yo mpamvu buriya ashatse yabona ko nta mnwanya azaba agifite mu gihugu amaze gufungurwa, keretse revolisiyo ya rubanda iri hafi kuba imufunguye.

Aho gutakaza umwanya bacira urubanza inzirakarengane ngo zatekereje, uwafata uwarashe indege ya Habyarimana, uwishe Abasenyeri  i Kabgayi n’impunzi i Kibeho, uwafungiye abantu mu buvumo bwa Mahoko muri Kanama… Abo bose ntibatekereje ngo banavuge gusa ahubwo babishyize no mu bikorwa.

Chaste Gahunde

 

 

Secretary Kerry Travels to Addis Ababa, Kinshasa and Luanda

us-congress-logo

Press statement

Jen Psaki
Department Spokesperson
Washington, DC
April 25, 2014

Secretary of State John Kerry will visit Addis Ababa, Ethiopia, Kinshasa, Democratic Republic of the Congo, and Luanda, Angola, on April 29-May 5 to encourage democratic development, promote respect for human rights, advance peace and security, engage with civil society and young African leaders who will shape the continent’s future, and promote trade, investment and development partnerships in Africa.

The Secretary’s trip will also highlight U.S. investments in the President’s Emergency Plan for AIDS Relief (PEPFAR).

In Addis Ababa, Secretary Kerry will co-convene the Fourth Session of the U.S.-AU High-Level Dialogue and discuss a range of issues on which we partner with the African Union (AU). Secretary Kerry will meet with Prime Minister Hailemariam Desalegn and Foreign Minister Tedros Adhanom to discuss efforts to advance peace and democracy in the region, and strengthen important areas of bilateral cooperation with Ethiopia.

In Kinshasa, Secretary Kerry will meet with President Joseph Kabila and will discuss how the DRC government’s progress in neutralizing some of the dozens of dangerous armed groups that victimize the Congolese people can be consolidated and how to best advance the DRC’s democratization and long-term stability, including through a timely and transparent electoral process.

In Luanda, Secretary Kerry will commend President José Eduardo dos Santos for Angola’s leadership of the International Conference on the Great Lakes Region (ICGLR) and encourage the President’s continued personal engagement in the Great Lakes peace process. The Secretary will also discuss bilateral policy and trade issues with Foreign Minister Chikoti.

Secretary Kerry will also be accompanied by Assistant Secretary for African Affairs Linda Thomas-Greenfield, Special Envoy for the Great Lakes and the Democratic Republic of the Congo Russell Feingold, Special Envoy to Sudan and South Sudan Donald Booth, and Ambassador-at-Large for Global Women’s Issue Catherine Russell.