Itangazo Byiringiro yagejeje ku mpunzi n’abanyarwanda bose turyumve dute?

byiringiro

Uyu mugabo Mzee Byiringiro Victor uzwi no ku mazina ya Iyamuremye Rumuri Gaston akaba avuga ko afite ipeti rya General Major  si kenshi akunze gutanga amatangazo asa n’irihttp://ishemaparty.mobi/news.php?id=247#.VH3d6jGG9LA . Iri tangazo biragaragara ko ryakozwe n’umuntu ku giti cye aho kuba ryarakozwe mu rwego rwa organisation.  Iyo riza gukorwa na organisation, ntihari kubura nibura umuntu umwe ukosora amakosa y’imitekerereze akomeye  arimo. Abenshi  tuzi uburyo igisirikare gikora: habaho “ordre militaire” ikurikizwa n’abayoborwa batiriwe babaza impamvu n’uburyo icyemezo iki n’iki cyafashwe kabone n’iyo byaba bigaragarira buri wese ko icyo cyemezo kizagira ingaruka nyinshi kuri organization no ku gihugu. Ku rundi ruhande nabwo riramutse ryarakozwe na organisation byaba ari ikimenyetso ndakuka ko idakwiye kwizerwa n’abanyarwanda mu gihe abayigize bose batabona amakosa arimo.  Dore amwe muri ayo makosa.

  1. Ngo amakuru yo kurasa impunzi yatanzwe n’ibinyamakuru bya Kigali
  2. Kwivuga amacumu nyuma yo guhohotera  Faustin Twagiramungu
  3.  Ngo abanyarwanda benshi bakunze kugaya ibitekerezo bya Padiri Nahimana Thomas…
  4.  Ngo …gukwirakwiza amagambo acamo impunzi ibice…babeshya ko batumwe….
  5. “Duhagaze neza mu nzego zose”

Reka tubirebere hamwe ingingo ku yindi

1.Ngo amakuru yo kurasa impunzi yatanzwe n’ibinyamakuru bya Kigali

Mzee Iyamuremye yemeza ko ari ibinyamakuru bikorana na Kigali byatanze amakuru ko abanyarwanda bari muri Congo bazaraswa. Bijya gusa n’aho avuga ko umwanzuro wo kubarasa wafashwe na Kigali. Ibi ni ikinyoma cyambaye ubusa kuko aho ibyemezo byafatiwe harazwi. Ibyemezo by’umuryango w’abibumbye ku kibazo cyo kubahirirza no kurinda amahoro mu gihugu cya Repubulika iharanira demokarasi ya Congo bivuga ko nyuma yo kwirukana umutwe wa M23 ku butaka bwa Congo, FDLR ariyo itahiwe guhanagurwa( Neutralization). Itangazo http://australia-unsc.gov.au/2014/11/security-council-presidential-statement-the-democratic-republic-of-the-congo/  ry’inama y’ umutekano y’umuryango w’abibumye ryo kuwa 5 Ugushyingo 2014, ryibutsa ibikubiye mu rindi tangazo ryabanje kuwa 3 Ukwakira 2014, rivuga ko:

* Inama y’umutekano ya ONU ihangayikishijwe n’uko FDLR itashyize intwaro hasi ku bushake ibi bikaba bigaragara muri raporo yo kuwa 20 Ukwakira 2014 yakozwe n’ibihugu bigize umuryango wa ICGLR ufatanyije na SADC. Bityo inama iributsa ko nta kindi gihe cy’inyongera kizabaho nibiramuka bigejeje tariki ya 2 Mutarama 2015 FDLR itarambitse intwaro.

* Inama y’umutekano ya ONU irasaba igihugu cya RDC na MONUSCO kurushaho kwitegura vuba ibitero bya gisirikare bizagabwa kuri FDLR bitarenze ukwezi kwa Mutarama 2015. Iributsa kandi RDC na MONUSCO gufatira ibyemezo bya gisirikare (political actions)abayobozi n’abanyamuryango ba FDLR batitabira igikorwa cyo gushyira hasi intwaro ku bushake cyangwa se abakomeza gukora ibyaha byibasira inyokomuntu.

* Inama y’umutekano  yongeye kwemeza ko yiteguye gufatira ibihano umuntu wese ku giti cye cyangwa se amashyirahamwe(individual or entity) uzagaragarwaho no gufasha FDLRcyangwa se undi mutwe witwaje intwaro muri Congo.

General Major  Gaston yirengagije ibikubiye muri iri tangazo ndetse n’ibindi byemezo azi neza ahubwo akubita ikinyoma agamije gutera ubwoba no gucecekesha uwo ari we wese wabwira rubanda rutabashije kwisomera urubategereje ngo bifatire icyemezo kibavuye ku mutima. Ubu buryo bw’imiyoborere ntibugifite intebe, ahubwo bwajyanye n’ubwiru bwakoreshwaga mu guhisha rubanda amabanga arebana na politiki kandi nyamara ubuzima bwabo bushobora kuba ibitambo.

2.Kwivuga amacumu nyuma yo guhohotera  Faustin Twagiramungu

Mu itangazo rye, Rumuri arishimira ko yajijije Twagiramungu ibitekerezo yari yatanze akurikije uko yumva ikibazo cyabonerwa umuti. Mu magambo ye aragira ati: “Aha twabibutsa itangazo Bwana TWAGIRAMUNGU Faustin yihutiye gushishimura ngo bamwe mu bayobozi ba FDLR nibishyikirize inkiko kugira ngo Kigali ikunde ishyikirane ngo cyangwa izo mpunzi batazirasa”.

Nk’uko na Byiringiro abyiyemerera, Twagiramungu yatanze igitekerezo afitiye impuhwe impunzi zishobora kuraswa. Byiringiro we yanze iki gitekerezo ariko ntiyerekana umuti afite (niba uhari) kugira ngo izo mpunzi zitaraswa. Kuba ntawo yatanze ni uko atarawubona nyamara hasigaye iminsi mikeya cyane ngo ba nyakugorwa bongere basukweho amabombe. Ahubwo yihutiye kwivuga amacumu ngo: Ibyemezo byo kwitandukanya n`uwo munyapolitiki (NDLR:Twagiramungu) byashimwe n`Abanyanyarwanda benshi bifuza amahoro arambye mu gihugu cy`u Rwanda ndetse no mu karere kose”. Ngaho se Mzee Iyamuremye natwereke ko kwitandukanya na Twagiramungu bizatuma izo mpunzi zitaraswa maze iri tangazo rye rigire icyerekezo. Imikorere nk’iyi yo kwamagana igitekerezo uterekanye aho gikocamye ngo ukigorore, ucyuzuze  cyangwa se utange ikikiruse yacyuye igihe.

3.Ngo abanyarwanda benshi bakunze kugaya ibitekerezo bya Padiri Nahimana Thomas byo kuzana amahoro mu Rwanda no mu karere.

Abanyarwanda benshi banga ibitekerezo byo kuzana amahoro mu karere biragaraga ko ari abadakunda umutekano. Benshi bo ni bangahe? Ubundi iyo abantu barenze umwe baba ari benshi. Ariko babaye babiri bari iruhande rwa General Major (wenda ni aba garde de corps be) muri miliyoni 11 z’Abanyarwanda ubwo bwinshi buba butagifite agaciro. Ubusanzwe ukuvuga ntera “benshi” ikoreshwa mu buryo buziguye bwerekana ko hari ikigereranyo. Ni ukuvuga ko tugize tuti hari abantu “benshi”, twaba twemeza ko ari umubare munini tugereranyije n’abo twatekerezaga, cyangwa se tugereranyije n’ubushize, tugereranyije se  n’abasigaye…..

Reka wenda tuvuge ko koko haba hari abanyarwanda batibona muri gahunda Padiri Nahimana Thomas ateganyiriza igihugu ndetse n’akarere mu rwego rwo kugarura amahoro. Wasanga koko hari abadakunda amahoro! Ibi nta gikuba bikwiye guca kuko muri Demokarasi duharanira kirazira ko abantu bose bahatirwa kwemera ibitekerezo by’umuntu uyu n’uyu. Ikindi muri Demokarasi abantu bangana na 51 % baba bahagije kugira ngo ibitekerezo bishyirwe muri gahunda za leta. N’iyo Mzee Victor yaba abona 49% ntiyibeshye ko ubwo bwinshi hari icyo bwaba bumaze.

Byiringiro arongera akagaca aho yemeza ko Padiri asahura asaba. Aragira ati: “…Perezida w’ISHEMA …akaba akomeje kubasahura abasaba imisanzu…” . Buri wese akwiye kumenya neza ko ku isi yose amashyaka ya politiki abeshwaho n’impano n’imisanzu biturutse mu bayoboke n’ abakunzi baba abantu ku giti cyabo cyangwa se amashyirahamwe na za Leta. None rero ahubwo Mzee Byiringiro atewe ishyari n’uko we iyo asabye imisanzu batayimuha bakayihera Ishema akaba afashe icyemezo cyo kubashyiraho iterabwoba ko utanze umusanzu mu ISHEMA aba azana amacakubiri mu mpunzi!

Imitekerereze y’uyu mukambwe irerekana ko akiri muri ya systeme ya parti unique yavukiyemo, akayirererwamo akanayikorera aho imisanzu yose yabaga ari iy’ishyaka rimwe rukumbi. Uyu kumwumvisha iby’amashyaka menshi bizadutwara igihe kitari gitoya. Nk’uko Ishema ribyemeza mu itangazo http://ishemaparty.mobi/news.php?id=251#.VH3P1DGG9LA  ryo kuwa 28 Ugushyingo 2014 ishyaka Ishema rifite uburenganzira bwo kuganira n’Abanyarwanda rikabagezaho gahunda yo kugarura amahoro. Byiringiro nareke kutujijisha avuga ngo impamvu Ishema ritera imbere we agatera inyuma ni uko imisanzu ya FDLR ihabwa ISHEMA. Ayo mazina yombi Ishema na FDLR ntasa rwose ku buryo abantu bayitiranya.

4.Ngo “…gukwirakwiza amagambo acamo impunzi ibice…babeshya ko batumwe….”

Mzee Byiringiro aduhishuriye akantu. Aravuga ati “Kuva ziriya nkuru ko FDLR izaraswa zakwiragira, bamwe mu banyamashyaka yo hanze barimo barazenguruka cyangwa bagakwirakwiza mu mpunzi amagambo yo kuzicamo ibice bazibeshya ko batumwe na FDLR kuganira nabo ku bibazo ifite muri iki gihe”. Uyu mugabo ahari aribeshya ko abantu badakurikirana amakuru dore ko yatangiye anababeshya ko inkuru zo kurasa impunzi zaturutse Kigali. Bityo  ngo kubabwira aho ibyemezo byafatiwe nta wundi ukwiye kubivuga utari Byiringiro. Ngo uwarenga kuri iri teka rya His Excellency Major General aba azana amacakubiri!  Bimeze nk’aho impunzi zose aho ziva zikagera ari abana ba Mzee Rumuri kandi bakaba batarageza ku myaka 18  ku buryo agomba kugena ibiganiro bumva n’ibyo batumva! Ahandi abantu babuzwa kumva ibiganiro ni mu butegetsi bw’igitugu nk’ubwa FPR. Ubwo twese tuzi ko impunzi atari abana ba Mzee Rumuri, biragaragarira buri wese ko ashaka kudushyira mu butegetsi bw’igitugu. Niba abanyarwanda barasezereye igitugu cy’abami nta cyababuza gusezerera igitugu cy’abantu batekereza nk’uyu mukambwe.

Reka nibutse ko impunzi z’abanyarwanda ku isi hose atari ko ari abanyamuryango ba FDLR kandi ko n’uwaba yarayihozemo akaza gusanga ibitekerezo byayo bitakijyanye n’igihe tugezemo afite uburenganzira busesuye bwo kuba mu ishyaka ashatse kuko iby’ishyaka rimwe rukumbi twabisezereye Byiringiro atarasobanukirwa

5.”Duhagaze neza mu nzego zose”

Umuryango w’abibumbye wakomeje kuvuga ko uzarasa kuri FDLR niba itarambitse intwaro hasi bitarenze tariki ya 2 Mutarama. Uyu musaza we arashaka gupfunyikira abantu amazi yemeza ko ibintu bimeze neza  ngo we n’abo avugira bahagaze neza. Ikibabaje abanyarwanda si ukuba muhagaze neza ugashyiraho akadomo na Amen. Ikibabaje ni ukumenya niba abantu batazaraswa. Iyaba watangaga ubutumwa uvuga uti duhagaze neza tuzasubiza inyuma ibitero byose tuzagabwaho wenda aho hagira uruhengekero n’ubwo nabyo bidahagije.  Niba guhagarara neza ari ukuba mwamaze gushyira intwaro hasi bitarenze itariki ya 2 Mutarama 2015 nabyo tobora ubivuge. Niba ari ukuba mwagabye igitero mu Rwanda maze iyo tariki ikazasanga mutakiri mu gihugu cy’abandi bityo ntimuraswe, nabyo uratinyira ubusa kubitubwira ngo abafite umutima uhagaze biruhutse. Niba kandi guhagarara neza ari ukuba mwamaze kudukiza agatsiko ka FPR katumazeho abantu inzuzi n’imigezi zikaba zuzuye imirambo nabyo simbona impamvu utabivuga. Bitabaye ibyo byaba ari bya bindi byo kwiganirira mu bikomeye sin a ngombwa ko wabishyira mu itangazo.

Umwanzuro

Byiringiro ntakwiye gukomeza kwibeshya ko opozisiyo y’u Rwanda ari FDLR yonyine ko abandi batabaho. Andi mashyaka ya politiki nayo afite uburenganzira bwo kwereka rubanda gahunda abafitiye. Niba  we Gaston we nta gahunda afite  akwiye kubanza kuyikora ariko hagati aho namenye ko nta bushobozi afite bwo kubuza abayifite kuyishyira mu bikorwa. Akwiye kandi kuzibukira umuco ushaje wo gushaka gufata impunzi nk’akarima ke. Ahubwo niba hakiri impunzi koko ziyumva ko ari abayoboke ba FDLR, Byiringiro nk’umuyobozi agomba kumva ko igihe tugezemo bitagishoboka ko uyobora abwira abantu ngo “ntimugatekereze ndahababereye” cyangwa se ngo “humiriza nkuyobore”. Uyu mukambwe kandi akwiye kwibuka ko ubu amajyambere ageze kure, ko amakuru abantu bayabona byihuse, kubeshya rero ni ukwikoza isoni no kwiha amenyi y’abasetsi. Ibi byose uyu mukambwe biramutse bitamukundiye kubera imyaka agezemo y’iza bukuru, twamugira inama yo guha urubuga nouvelle génération y’abasirikare we agafata ikiraka cyo kujya abigisha amateka.

Chaste Gahunde

People Power in Burkina Faso Has Shaken up Africa’s Autocrats

The people of Burkina Faso, in October 2014, achieved the unthinkable. They literally drove an autocrat out of Burkina Faso. Sub-Saharan Africa is, of course, home to more than half a dozen autocratic rulers that have held the reigns of state power between 20-40 years. Cameroon’s 81-year-old Paul Biya is one year short of 40 years of being at the helm initially as prime minister and as president.

Teodoro Obiang Nguema Mbasogo, who is 72 years old, has ruled Equatorial Guinea for 35 years. Jose Eduardo dos Santos who has run Angola for 35 is 72 as well. The 90-year old Robert Mugabe has led Zimbabwe first as prime minister and president for 34 years. At 71, Yoweri Kaguta Museveni of Uganda has been in power for 28 years. The 70-year old Omar al-Bashir has ruled Sudan for 25 years. Initially ruling as vice president through a figurehead and then president, the 57-year old Paul Kagame has been at the helm in Rwanda for 20 years.

Blaise Compaore was a member of this club of African dictators, having ruled Burkina Faso for no less than 27 years. And he was about to to extend his rule through a constitutional amendment when more than a million Burkinabé poured on the streets and said “enough is enough.” The collapse of the regime has resulted in a one-year transitional phase at the end of which there will be presidential and national elections.

The spectacular ouster of Compaoré by “people power” raises a key question: will it inspire similar uprising against Africa’s dictatorships?

There are hopeful signs in that direction. Even before the uprising in Burkina Faso, hundreds of people in Benin in September, 2014, had poured onto the streets to give solidarity to the “Red Wednesday movement” whose slogan is ”Don’t touch my constitution.” The incumbent head of state, Thomas Yayi, has in the past hinted on the need of removing term limits to enable him to stay in power. Barely two weeks after the disintegration of the Compaoré regime, thousands of Togolese demonstrated for several days demanding reforms of electoral laws that have entrenched a father-son dictatorship that has run by the country for more than 50 years. The current ruler, Faure Gnassingbe, took power in 2005 following the death of his father, Gnassingbe Eyadema, who had ruled Togo for 38 years.

For millions of Africans, most of whom have lived under one ruler all their lives, developments in Burkina Faso have breathed a new life and hope into nascent democratic movement across Sub-Saharan Africa. The Burkina Faso’s people power is bound to affect every other Sub-Saharan country in some way — small or large, direct or indirect, proving that Africa is not preordained to remain under dictatorship forever.

Source: Huffingtonpost

Visite en Australie de l’abbé Thomas Nahimana le candidat du parti Ishema aux présidentielles de 2017

L’Abbé Thomas Nahimana est le chef du parti Ishema. Un parti d’opposition rwandais en exil. Il vient d’effectuer une tournée marathon à travers les grandes villes australiennes. Il était linvité d’honneur de l’Association des Rwandais du Queensland. Dans notre entretien, l’Abbé Nahimana explique pourquoi il s’est lancé dans la course à la présidence du Rwanda et évoque les risques liés à cette démarche.

ISHEMA rirasubiza uwiyita Gen Major Byiringiro Victor

Banyarwanda, ikinyoma cya Byiringiro ntikibafate kandi twirinde kugwa mu mutego w’umwanzi.

  1. Nyuma yo gusoma  Itangazo ryasohotse mu Kinyamakuru Ikazeiwacu taliki ya 26/11/2014, bigaragara ko ryaba ryarashyizweho Umukono n’Uwitwa cyangwa uwiyita General Major Byiringiro Victor ; Itangazo ryisweItangazo rya FDLR rikangurira impunzi nAbanyarwanda bose kwirinda ubucabiranya bwa bamwe mu banyamashyaka yo hanze arwanya ubutegetsi bwa Kigali bari kwifashisha mu kubacamo ibice no kubarangaza babaka imisanzu”;
  2. Nyuma yo gusanga ibitekerezo birikubiyemo ari bigufi cyane kandi birimo amakosa akomeye y’imitekerereze ku buryo bitakwitirirwa “organisation” irimo abantu bashyira mu gaciro;
  3. Tumaze kubona ko ibikubiye muri iri tangazo ari ibitekerezo n’ibyifuzo bwite by’uwiyita General Major Byiringiro Victor  kandi bikaba bigaragarira bose ko ntaho bitaniye n’urugamba FPR-Inkotanyi ihora ishoza ku mashyaka ya politiki ya opozisiyo igamije kuyasenya ;

Turatangariza Abanyarwanda ibi bikurikira:

  1. Ishyaka Ishema ry’u Rwanda ni umutwe wa politiki wigenga . Abayobozi baryo bakorera mu bwisanzure kandi nta muntu ku giti cye cyangwa undi mutwe wa politiki ubabwiriza icyo bagomba gukora.  Bafite uburenganzira busesuye bwo kuganira n’Abanyarwanda aho bari hose, haba mu Rwanda imbere  cyangwa mu mahanga. Gahunda yo kuzana impinduka nziza mu Rwanda binyuze mu nzira y’amahoro kandi buri Munyarwanda abifitemo uruhare, si igisebo ahubwo iteye Abataripfana bose ishema.
  2. Nk’umutwe wa politiki witeguye kuba wayobora igihugu abaturage nibawugirira icyizere, nta kibazo na kimwe kireba ubuzima bw’Abanyarwanda Ishyaka Ishema ridashobora kwigaho ngo rigifateho n’ingamba. By’umwihariko, duhangayikishijwe bikomeye n’ ikibazo cy’impunzi z’Abanyarwanda bari mu mashyamba  ya  Kongo  bakomanyirijwe n’Umuryango mpuzamahanga ku buryo bashobora kongera kuraswa mu minsi iri imbere. Tuributsa kandi ko abo benegihugu basaga ibihumbi 250 nta muntu ku giti cye cyangwa organisation ishobora kubafataho ingwate ngo bongere bicwe twese turebera  gusa. Niyo mpamvu icyo twashobora gukora cyose  kugirango kiriya cyemezo gitindi cyo kurasa Abanyarwanda gikurweho, nta wakitubuza kabone n’iyo yaba Jenerali Majoro Byiringiro Victor.

3.Twamaganye iterabwoba ry’abantu nka Byiringiro Victor  bishuka ko “Impunzi z’abanyarwanda aho ziri hose ku isi “ ari akarima kabo, bashobora gushuka uko bishakiye, ngo “ibintu byifashe neza” kandi amaraso y’Abanyarwanda batagira ingano yenda kongera kumeneka.  Iyi politiki ya humirizankuyobore nk’iya FPR, ntikijyanye n’igihe.

  1. Twamaganye ikinyoma cya Byiringiro Victor cyo kubeshya Abanyarwanda ko icyemezo cyo kurasa impunzi zo muri Kongo kidashobora kugira ingaruka mbi ku buzima bw’abanyarwanda bakiri muri ayo mashyamba.
  2. Nyamara ako karengane ko kurasa impunzi kemejwe n’umuryango w’abibumbye mu myanzuro myinshi itandukanye kandi igenda yibutsa ko mu gihe abarwanyi babana n’izo mpunzi batibwirije ngo bashyire intwaro hasi  bitarenze tariki ya 2 Mutarama 2015,bazaraswa . Buri wese ubishaka ashobora kwisomera itangazo ryo ku itariki ya 5 Ugushyingo 2014 ry’akanama k’umuryango w’abibumbye gashinzwe umutekano ku isi rivuga ku cyemezo cyo kurasa izo mpunzi.http://australia-unsc.gov.au/2014/11/security-council-presidential-statement-the-democratic-republic-of-the-congo/.
  3. Kugira ngo icyo cyemezo kibabaje gikurweho hagomba gukomeza ibikorwa bikomeye bya “diplomatie” kandi na Byiringiro Victor akabigiramo uruhare.
  4. Ntabwo amashyaka yivugira koataragira umurongo ugaragara yakwerekaAbanyarwanda ashobora kudindiza gahunda z’Ishyaka Ishema, kurihagarika cyangwa kurifataho ingwate.
  5. Ishyaka Ishema ntiryemera politiki ishingiye kugucamo Abanyarwanda ibice hashingiwe ku buryo ubwo aribwo bwose haba kiga-nduga cyangwa se hutu-tutsi byakunze kuranga bamwe mu banyapolitiki bo mu Rwanda ari nabyo byakomeje gutiza umurindi politiki-mpotozi ya FPR Inkotanyi. Abanyapolitiki bacyubakira kuri bene ayo macakubiri  ntibakijyanye n’igihe tugezemo. Niyo mpamvu Ishyaka Ishema ryemera byimazeyo ko hakenewe“Une nouvelle génération”y’abanyapolitiki bataboshywe n’amateka y‘u Rwanda kubera uruhare baba baragize mu gusenya igihugu.

Umwanzuro

Ubuyobozi bw’Ishyaka Ishema burasanga iki gihe atari icyo guterana amagambo, kubiba urwikekwe cyangwa kwitana ba mwana nk’uko Byiringiro Victor ashaka kubidushoramo. Iki ni igihe cy’uko Abanayapolitiki ba Opozisiyo, cyane cyane abashobora gutarabuka bakaganira n’inzego mpuzamahanga zifata ibyemezo,  bafatanya mu gikorwa cyo kurengera Abanyarwanda benda kongera kwicirwa muri Kongo.

Ishyaka Ishema rizakomeza gufatanya n’abandi mu gushaka icyarengera Abanyarwanda bugarijwe.

Bikorewe i Paris, taliki ya 28/11/2014

Komite nyobozi y’Ishyaka Ishema,

  1. Padiri Thomas Nahimana, Umunyamabanga mukuru.(sé)
  2. Gahunde Chaste, Umunyamabanga nshingwabikorwa. (sé)
  3. Deogratias Basesayabo, Umunyamabanga wungirije ushinzwe Umutungo. (sé)
  4. Nadine Claire Kasinge,Umunyamabanga wungirije ushinzwe umubano n’andi mashyaka. (sé)
  5. Ernest Nsenga, Umunyamabanga mukuru wungirije ushinzwe logistique. (sé)
  6. Pierre Alexandre Muzungu, Umunyamabanga wungirije ushinzwe Ubumwe n’Ubwiyunge. (sé)
  7. Vénant Nkurunziza, Umunyamabanga wungirije ushinzwe amategeko no gukemura amakimbirane. (sé)
  8. Kabanda Jean Baptiste, Umunyamabanga wungirije ushinzwe Abanyarwanda baba hanze y’u Rwanda. (sé)
  9. Virginie Nakure, Umunyamabanga wungirije ushinzwe iterambere ry’abari n’abategarugori. (sé)
  10. Landouald Ntibayitegeka,Umunyamabanga mukuru wungirije ushinzwe umutekano. (sé)
  11. Valens ManiragenaUmunyamabanga wungirije ushinzwe iteganyabikorwa n’Imishinga y’amajyambere. (sé)
  12. Jeanne Mukamurenzi,Umunyamabanga wungirije ushinzwe urubyiruko. (sé)
  13. Joseph Nahayo,Umunyamabanga wungirije ushinzwe amashuri n’uburezi. (sé)
  14. Sixbert Bitangisha;Komiseri ushinzwe ibihugu bya Scandinavia. (sé)

Byiringiro Victor wa FDLR arashinja ISHEMA gucamo impunzi ibice

byiringiro

Byiringiro Victor Alias Gaston Rumuri

Mu mezi macye ashize, ibitangazamakuru byinshi bikorera mu kwaha kw`ubutegetsi bwa Kigali byatangaje amakuru menshi ko Umuryango w`Abibumbye ugiye kuzarasa inzirakarengane Impunzi z`Abanyarwanda ziri muri Congo DRC. Abayobozi bamwe b`amashyaka ya opposition akorera hanze basamiye hejuru izo nkuru z`ubugambanyi bagwa mu mutego w`ubutegetsi bwa Kigali ubwo bagaragazaga uruhare rwabo mu gushaka gusenya FDLR.  

fdlrAha twabibutsa itangazo Bwana TWAGIRAMUNGU Faustinyihutiye gushishimura ngo bamwe mu bayobozi ba FDLR nibishyikirize inkiko kugira ngo Kigali ikunde ishyikirane ngo cyangwa izo mpunzi batazirasa.  None se uwo munyapolitike yahindutse umuvugizi wa leta ya Kigali cyangwa umuvugizi wa ONU kandi aza no kwifatanya na FDLR ?  Ibyemezo byo kwitandukanya n`uwo munyapolitiki byashimwe n`Abanyanyarwanda benshi bifuza amahoro arambye mu gihugu cy`u Rwanda ndetse no mu karere kose.

Abanyarwanda benshi kandi banyuranye bakunze kugaya ibindi bitekerezo byagiye bitangazwa na Nyakubahwa Padiri Nahimana Thomas Perezida w`ishyaka ISHEMA ku byerekeye n’imvugo ze agenda ababwira ko agiye kuzana amahoro mu gihugu no mu karere kandi akaba akomeje no kubasahura abasaba imisanzu ngo agiye kuvugira impunzi ziri muri RDC yitwaje izina FDLR, mu gihe impunzi  n`abandi Banyarwanda bategereje kubona umurongo utomoye ubuyobozi bw`ishyaka FDLR  rifitiye Abenegihugu babujijwe uburenganzira ku gihugu cyabo.

Kubera ibyo byose byakomeje gushyira impunzi mu gihirahiro hakaniyongeraho ibihuha bikwirakwizwa n`inyangabirama hirya no hino mu mpunzi, Ubuyobozi bwa FDLR buboneyeho gutangariza Impunzi z`Abanyarwanda zose ibi bikurikira:

1. Kuva  ziriya nkuru  ko FDLR izaraswa zakwiragira, bamwe mu bayobozi b`amashyaka yo hanze barimo barazenguruka cyangwa bagakwirakwiza mu mpunzi amagambo yo kuzicamo ibice bazibeshya ko batumwe na FDLR kuganira nabo ku bibazo ifite muri iki gihe.

2. FDLR iratangariza impunzi z`Abanyarwanda aho ziherereye ku isi hose ko itigeze ibatumaho abanyamashyaka abo aribo bose. Murasabwa rero kubima amatwi ahubwo mukegera inzego za FDLR zibegereye kugira ngo mubone amakuru y`imvaho.

3. FDLR iributsa Impunzi zose ko intumwa zayo ibatumaho ari izifite ubutumwa bwanditse kandi bufite ibirango by`ishyaka (mandate/lettre d`accreditation) bibemerera kuyihagararira mu bihugu  mutuyemo.

4. FDLR iratangariza impunzi z`Abanyarwanda n’abari mu Rwanda bose muri rusange ko ihagaze neza mu nzego zose.

FDLR izakomeza kwita ku mutekano w`impunzi yiyemeje kurinda no gukora ibishoboka byose ngo zitahuke mu Rwanda zidapfukamye kandi n`amahoro arambye aboneke mu gihugu cyacu no mu karere giherereyemo.

Mugire amahoro y`Imana.

Bikorewe I Walikale, 26 Ugushyingo 2014

Umuyobozi mukuru w’agateganyo wa FDLR  

Gen. Maj. Byiringiro Victor 

fichier pdf itangazo rya FDLR ryamagana abanyamashyaka biha kubeshya impunzi ko batumwe

As Tony Blair defends any dictator who will pay him, Save the Children US gives him award!!!!

  • Internal letter signed by almost 200 staff members says award is ‘morally reprehensible’ and endangers STC’s credibility globally
  • “Following the grotesque award to child-killer @TheBlairDoc Tony Blair by Save the Children all right thinking people should withdraw support.”
  • “As this man defends any dictator who’ll pay him, @SaveTheChildrenUS inexplicably gives him award.”
Tony Blair at the Save the Children Illumination Gala in New York City
Tony Blair at the Save the Children Illumination Gala in New York City. Photograph: Getty Images

`

The charity Save the Children faces a backlash from staff after it presented Tony Blair with a “global legacy award” in New York last week – despite privately acknowledging that he is a controversial and divisive figure.

Amid widespread criticism on social media, many of the charity’s staff have complained that the presentation of the award has discredited Save the Children (STC). An internal letter, which gathered almost 200 signatures – including senior regional staff – in the first six hours of dissemination, said the award was not only “morally reprehensible, but also endangers our credibility globally”, and called for it to be withdrawn.

It said that staff wished to distance themselves from the award and demanded a review of the charity’s decision-making process.

“We consider this award inappropriate and a betrayal to Save the Children’s founding principles and values. Management staff in the region were not communicated with nor consulted about the award and were caught by surprise with this decision,” it said.

The move has also raised questions about Save the Children’s (STC) integrity and independence because of close links between the former British prime minister and key figures at the charity’s helm.

Its UK chief executive, Justin Forsyth, was a special adviser to Blair for three years, and Jonathan Powell, Blair’s former chief of staff, is currently on the board of STC.

Blair was presented with the award by the US arm of the charity at a glittering “Illumination Gala” at the Plaza Hotel in New York on 19 November, in recognition of his “leadership on international development”.

The charity cited two G8 summits hosted by Blair during his premiership which focused on debt relief for poor countries. At the Gleneagles summit in 2005, world leaders pledged to “Make Poverty History”.

Forsyth, who was appointed chief executive of STC in 2010, previously worked for Blair, focusing on global poverty. In an introduction to his blog on STC’s website, Forsyth writes: “In 2004, I was recruited to No 10 by Tony Blair, where I led efforts on poverty and climate change and was one of the driving forces behind the Make Poverty History campaign.”

Accepting the award at the New York gala, Blair said: “From the beginning of humankind there has been brutality, conflict, intrigue, the destructive obsession with a narrow self-interest. But throughout all human history, never has been extinguished that relentless, unquenchable desire to do good. To act not only in self-interest and sometimes to even to act in defiance of it.” Protesters swiftly took to social media, led by MP and anti-war campaigner George Galloway, who tweeted: “Following the grotesque award to child-killer @TheBlairDoc Tony Blair by Save the Children all right thinking people should withdraw support.” He also demanded STC rescind the award.

Kenneth Roth, executive director of Human Rights Watch, tweeted a picture of Blair with the words: “As this man defends any dictator who’ll pay him, @SaveTheChildrenUK inexplicably gives him award.” Roth later corrected this to STC US.

An online petition calling for STC to revoke the award said many saw Blair “as the cause of the deaths of countless children in the Middle East”. It had gathered more than 81,000 signatures by 1pm on Tuesday.

According to an email sent last week by Krista Armstrong, the charity’s global media manager, to senior colleagues, STC has received a “high volume of complaints and negative reactions regarding the award”.

The email acknowledged that Blair “is a hugely controversial and divisive figure in many parts of the world” and listed a number of questions that had been raised by STC staff, soliciting possible responses from her colleagues.

The first question was: “Why would Save the Children chose (sic) to provide one of its most prestigious award – ‘a global legacy award’ to a man accused of being a war criminal?”

In response, Eileen Burke, STC’s director of media and communications in the US, circulated “a line” explaining Blair was selected for the award for debt relief work and the Make Poverty History campaign.

“Otherwise we are not in a position to respond to some of the geopolitical questions below,” she wrote in a separate email.

In a statement, STC stressed that the award was given by the US arm of the charity, not by STC UK or Forsyth. It said the award was presented because of Blair’s work as prime minister on Africa and poverty.

In response to a question about the scale of internal anger and opposition, STC added: “In a global organisation like ours of thousands of people, our staff have strong views on a whole range of issues and people and we respect that diversity of views.”

A spokeswoman for Blair said the former prime minister was “deeply honoured and moved to receive the award in recognition of his work”. Asked about the wisdom of accepting an award from an organisation with two former Downing St employees within its leadership, Blair’s office pointed out that the award was made by STC US.

Since propelling Britain into the US-led war in Iraq in 2003, in the face of fierce opposition in parliament and among the public, Blair has regularly been accused of war crimes. He is expected to be strongly criticised in the report of the government-appointed Chilcot inquiry into the Iraq war, which is due to be published next year.

On the day he stepped down as prime minister in 2007, Blair took up the post of special envoy to the Middle East Quartet, which mediates between Israel and the Palestinians. Palestinians and their supporters have frequently charged that, rather than a neutral interlocutor, Blair is strongly pro-Israel.

Three years ago Tony Blair Associates, the former prime minister’s consultancy firm, signed a multimillion-pound deal to advise the autocratic president of Kazakhstan, Nursultan Nazarbeyev. Blair and his companies also have lucrative consultancy contracts with Kuwait, the UAE and Colombia.

Other areas of Blair’s post-Downing St work include African governance, faith, sport and climate change.

Powell did not respond to Guardian requests for comment on Blair’s award and his role as a board member of STC.

Forsyth’s salary at the Save the Children came under scrutiny last yearwhen it was disclosed that he was paid £163,000 a year, including more than £22,000 in performance-related pay. He has since taken a pay cut to £140,000.

Source: The Guardian

TweTwayobotse ISHEMA Rishengura FPR !

vital Ramadhan

Uyu musore uri kumwe na Padiri Thomas ni Vital Ramadhan, Umuyobozi w’Ikipe Ishema ya Wagga Wagga

Twayobotse Ishema rishengura FPR 

Nitwa Vital Ramadhan, mfite imyaka 43, navukiye hariya i Gikondo mu mujyi wa Kigali . Ndubatse mfite umugore umwe n’abana 5. Nyuma y’ubuzima bugoye cyane mu mashyamba no mu nkambi z’impunzi, nagize amahirwe yo gutuzwa mu gihugu cya Australia, mpamaze imyaka ibiri gusa .

Ntabwo rero twibagirwa abavandimwe twasize mu kaga gakomeye mu mashyamba no mu nkambi zo muri Afurika ahubwo turabatekereza kuko tubakunda. Duhora tuzirikana kandi Abanyarwanda bari imbere mu Rwanda, bahozwa ku ngoyi y’igitugu gikabije cya FPR Inkotanyi. Ntidushobora kwirengagiza ukuntu ubutegetsi bubi bwa Kagame bukomeje guhonyora uburenganzira bwa kiremwa muntu, bugafunga abaturage batagira kirengera, bukabambura ibyabo, bugahombya abacuruzi, bukavangura abanyeshuri hashingiwe ku bwoko, bugakenesha urubyiruko rukomeje kwicishwa ubushomeri, bukica inzirakarengane…n’ibindi bibi byinshi nk’ibyo bimaze kurambira Abanyarwanda.

Njyewe ku giti cyanjye nari maze igihe kinini  numva mpangayikishijwe no kutabona icyo nashobora gukora ngo ubutegetsi bubi bwa Kagame buveho hajyeho ubutegetsi bukorera inyungu za rubanda nta kurobanura . Nabiganiriyeho na bagenzi banjye ntangazwa no gusanga hari abandi benshi bifuza kugira icyo bakora ariko bakabura inzira babinyuzamo.

Muri uku kwezi kwa 11 taliki ya 15  na 16 twagize amahirwe yo gusurwa n’abayobozi bakuru b’Ishyaka Ishema ry’u Rwanda, yewe bagera n’ubwo badusanga iwacu mu ngo ! Twabahase  ibibazo kuri gahunda zinyuranye  bashyize imbere; harimo :

(1)Icyemezo bafashe cyo gushyira imbere inzira y’amahoro aho gushyigikira intambara isesa amaraso nk’uko benshi bibwira ko ariyo mvugo yonyine Kagame yumva.

(2)Gahunda bafashe yo kujya gukorera politiki mu Rwanda no kugira uruhare mu matora y’umukuru w’igihugu azaba mu mwaka w’2017

(3)Ikibazo cy’umutekano w’umukandida w’Ishema n’Ikipe bazajyana mu Rwanda taliki ya 28/1/2016

(4)Icyo baba bateganya mu gufasha abavandimwe bacu benda kurasirwa mu mashyamba ya Kongo.

(5)Icyo bateganya mu gukemura ikibazo cy’irondakoko n’irondakarere

(6) Uko Revolisiyo ya rubanda yashoboka mu Rwanda rwigaruriwe n’Inkotanyi

Ibisubizo baduhaye kuri ibyo bibazo twibazaga byaratunyuze nuko twiyemeza gutera intambwe yo kudakomeza kuba indorerezi ahubwo tukagira uruhare rugaragara mu rugamba rwo kuzana impinduka nziza mu gihugu cyacu.

Niyo mpamvu dutangarije Abanyarwanda n’amahanga ko hano mu mujyi wa WAGGA WAGGA twinjiye mu Ishyaka Ishema ry’u Rwanda  ku mugaragaro, tukaba twahashinze Ikipe Ishema.

Koko rero twasanze iri shyaka ryacu rifite  Abalideri  bitanga kandi badakorera mu bwiru kuko basanga abaturage bakaganira; twasanze Ishyaka Ishema rifite gahunda yumvikana kandi rifite “strategies zinoze” zishobora gushengura igitugu n’igitutu cya FPR Inkotanyi, Abanyarwanda baramutse biyemeje kurishyigikira ari benshi.

Mboneyeho akanya ko gusaba umunyarwanda wese n’inshuti z’abanyarwanda wumva arajwe ishinga n’AKARENGANE kagirirwa rubanda mu Rwanda, akaba yarabuze aho yanyuza umuganda we n’inkunga ye ko yakwegera Ishyaka Ishema, byashoboka akaribera umufatanyabikrwa.

Dutewe ishema no kwitwa ABATARIPFANA bitari mu izina gusa , ahubwo tukaba tugiye kubyerekana mu bikorwa mu minsi mike iri imbere aha.

Nifurije  amahoro Abanyarwanda aho bari hose, kandi mbimbutsa ko bagomba kwihagurukira bagaharanira uburenganzira bwabo aho gukomeza kurota ngo hari abandi babitubereyemo : ak’imuhana kaza imvura ihise!

Vital Ramadhan ,

Umuyobozi w’Ikipe Ishema ya Wagga Wagga

DUSANGIRIJAMBO : Aho Kristu umwami w’isi n’ijuru aracyafite ububasha no ku Rwanda ?

Parution: Sunday 23 November 2014, 13:05
Par:Padiri Thomas Nahimana.

I.URUFUNGUZO RWADUFASHA KUMVA LITURJIYA Y’ UYU MUNSI

Umwami  w’u Rwanda Mutara III Clarles Leon Pierre Rudahigwa yari yaratanze igihugu cye ho ituro, akigabira Kristu Umwami w’isi n’ijuru ngo abe ariwe ucyiyoborera mu nzira y’amahoro n’amajyambere. Uwo muhango wabereye i Nyanza , hari taliki ya 27/10/1946.

Hari benshi banenze icyo gikorwa cya Rudahigwa , bakamushinja ko yavanze politiki n’iyobokamana, ngo kandi ubutegetsi bw’igihugu butagomba gushingira ku myemerere y’idini runaka. Ubwo ni uburyo bwo kubona ibintu, ariko hariho n’ababibona ukundi. Ibihugu biyoborwa ku buryo bujyanye n’amahame ya kiyisilamu nabyo biriho.Icy’ingenzi ni ukureba icyiza Mutara III Rudahigwa wari umukristu usengera mu idini ya Gatolika yifurizaga igihugu cye.

Ingoma ya cyami hari byinshi tuyinenga kandi ukwikanyiza kwayo niko kwayikururiye Revolisiyo yayivuganye. Gusa iyo twitegereje igikorwa cya Rudahigwa cyo gutura u Rwanda Kristu Umwami , ntitwabura gushima ubushake yagaragaje bwo kwifuriza igihugu cye umugisha n’amahoro. Mu bihe bikomeye by’impinduka zitoroshye, icyo Umwami Rudahigwa yifuzaga ni uko ubutegetsi bwo mu Rwanda butakubakirwa ku nteshagaciro (anti-valeurs) z’ubugwari, ikinyoma , iterabwoba no gukomeza kwikubira ibyiza byose by’igihugu, ko ahubwo bwashingira ku ndangagaciro nzima z’ukuri, ubutwari n’ugusaranganya neza ibyiza by’igihugu. Izo ndangagaciro nizo ubukristu nabwo buha umwanya w’ibanze, bukaziherekesha itegeko risumba ayandi yose ryo gukunda mugenzi wawe nk’uko wikunda.

Nyuma ya Rudahigwa , ubutegetsi bwa Repubulika bwanditse mu mategeko yabwo ko politiki  itagomba gushingira ku mahame y’idini runaka ariko ntibwabuze no kugaragaza nyine indangagaciro Leta ikwiye kwiyubakiraho . Ibyo bigaragarira nko mu ngingo ya mbere y’Itegekonshinga ryo mu 2003 u Rwanda rugenderaho muri iki gihe, igira iti :

Leta y’u Rwanda ni Repubulika yigenga kandi ubutegetsi bwose ni yo buturukaho, ishingiye kuri demokarasi, igamije guteza imbere abaturage, kandi ntishingiye ku idini .Ishingiro rya Repubulika ni « ubutegetsi bwa rubanda, butangwa na rubanda kandi bukorera rubanda ».

Kuvuga ko Ubutegetsi bw’igihugu  butakagombye kubakirwa  ku mahame y’idini runaka, (laicite ) kandi koko nanjye nemera ko aribyo byiza, ntibivuze ko bugomba kwirengagiza indangagaciro nzima zubaka igihugu. Izo ndangagaciro zikubiye mu byo  Itegekonshinga  ryita Ubwigenge (liberte), demokarasi,  no guteza imbere abaturage .

Muri iki gihe, icyo tugaya ubutegetsi bwa FPR Inkotanyi si uko budashingiye ku idini. Icyaha gikomeye bukora ni uko busuzugura kandi bukavuguruza indangagaciro Repubulika yubakiyeho . Ubu u Rwanda ruyoborwa kinyeshyamba, amategeko agatorwa ariko ntakurikizwe n’abakagombye kuyashyirwa mu bikorwa no gutoza rubanda kuyubahiriza. Ubu bizwi na bose ko politiki ya FPR yubakiye ku Kinyoma, iterabwoba, irondakoko no kurunda ibyiza byose mu ngo z’Agatsiko gato kibwira ahari ko u Rwanda ari umunani basigiwe na ba se .

Icyo Abanyarwanda benshi bifuza ni uko hakongera kubaho ubutegetsi bwubakiye kuri “VALEURS” abantu bumvikanaho ari nazo shingiro ry’amahoro arambye mu gihugu. Izo ndangagaciro-shingiro dusonzeye ni :

*UBWIGENGE (Freedom): Ukwishyira ukizana kwa buri mwenegihugu niyo moteri y’iterambere rihamye. Guheza abantu mu iterabwoba no kubahindura abacakara n’inkomamashyi mu gihugu cyabo nta kindi bibyara uretse umwiryane n’intambara z’urudaca zigamije kwibohoza ingoyi: byanditse muri kamere muntu ko nta waremewe kuba umugaragu !

*UBUTABERA mu nkiko zikiranura neza abashyamiranye, mu guhana umunyacyaha no kurenganura urengana; mu guhabwa icyo buri wese akwiye(merite), no mu gusaranganya ibyiza by’igihugu(juste redistribution des richesses).

*UMUTEKANO : Igihugu gihora mu midugararo ntigishobora gutera imbere. Ubutegetsi buhoza abantu mu ihagarikamutima ridashira bugomba kurwanywa bukavaho .

Izi ndangagaciro nizo Umwami Rudahigwa yifuzaga ko zashimangirwa n’Ukwemera Imana, abantu ntibazifate nk’ako zishingiye ku bushake bw’umuntu gusa. Igikorwa cye cyari kigamije kumvisha Abanyarwanda ko izi ndangagaciro ziri muri gahunda y’amahoro y’isi Umuremyi wa byose yifuriza n’u Rwanda .

II. ISENGESHO RYA RUDAHIGWA ATURA U RWANDA

Umuhango wo gutura igihugu cy’u Rwanda Kristu Umwami, wabaye mu kwezi k’Ukwakira mu 1946, wabaye iminsi itatu yikurikiranya, kuva ku ya 26, 27 kugera ku ya 28 z’uko kwezi, ubera i Nyanza (ahazwi ubu nko muri Christ roi). Bivugwa ko ibyo birori byo byizihijwe mu buryo bukomeye kandi bunogeye buri wese, bikaba byari byitabiriwe n’abanyacyubahiro batandukanye barimo; Musenyeri Classe, Ryekmans Umwami Mutara Rudahigwa n’umugabekazi Nyiramavugo Kankazi.

Umwami Mutara III Rudahigwa n’Umwamikazi Rizaliya Gicanda, mu nzu y’ubwami i Nyanza

Gutura u Rwanda Kristu Umwami nyirizina

Igitambo cya misa gihumuje, Umwami yigira imbere y’Isakaramentu Ritagatifu abari mu Kiliziya bose bacecetse, akuramo ikamba, arishyira kuri aritari. Ni aho yavugiye isengesho yihesheje Kristu Umwami n’igihugu cye n’abantu be.

Yasenze agira ati:

” Nyagasani Yezu, Mwami w’abantu bose n’uw’imiryango yose, wowe hamwe n’umubyeyi wawe Bikira Mariya umugabekazi w’ijuru n’isi.

Jyewe Mutara Charles Leon Pierre Rudahigwa ndapfukamye kugira ngo nemeze ko ari mwe bagenga b’inteko b’u Rwanda, mukagomba no kutubera umuzi ushingiweho ubutegetsi bwarwo n’ingoma yarwo.

Nyagasani Kristu-Mwami, ni wowe warwiremeye, uruha abategetsi bo kurugenga mu izina ryawe. Ugumya kurugwiza uruyobora ku ngoma nyinshi rutarakumenya.

Igihe warurindirije ubonye kigeze, uruha kogeramo ingoma yawe. Uruzanamo intumwa zawe zo kurugwizamo urumuri rw’amahame abeshaho iteka. Urwoherezamo kandi n’abo kururera ngo barwigishe ubutegetsi barutoze amajyambere y’ibyiza bikiza byose hano mu nsi.

Natwe abanyarwanda twese twemeje ku mugaragaro ko tukuyobotse ukaba uri umwami wacu. Twakiranye icyubahiro amahame abeshaho y’Ubwami bwawe.

Mwimanyi nguhaye igihugu cyanjye cyose, abo tuv’ind’imwe nanjye ubwanjye.

Abagabo barutuyemo, ubahe umutima w’ubudacogora mw’ishyaka, barurwanira ryo kurushyira imbere no kurukomezamo amahoro wazaniye isi yose. Ubavanemo imico ya kera yo kugirirana nabi no guhuguzanya, no kubeshyerana, no kwiba no kwambura n’izindi ngeso mbi zose zidahuje n’ubuvandimwe wifuza kubona bwirambuye mu ngoma yawe.

Ubagwizemo inema zibamurikira, zibajijura zibavanemo ubunebwe n’ingeso zindi zose za gipagani zirenga itegeko ryo gusenga Wowe wenyine Mungu waremye byose.
Abagore ubahe umutima w’ubudahinyuka, barubere mu nteko barutegeye urugori, barere neza abana waduhereye kurugwiza.

Barememo imitima yabo, bayishyiremo icyubahiro cyawe n’urukundo rw’ingoma yawe, n’urw’igihugu cyacu cy’u Rwanda.ingo rero zarwo zose uzikomezemo amahoro, abashakanye bahuze imitima, babe nk’umubiri umwe nk’uko nawe umeranye na kiliziya yawe.

Abatware ubahe kubategekena ubutabera, barutsindemo akarengane n’imigenzo mibi yindi yose, inyuranyije n’ubutungane watwigishije. Ubwo ubakomezamo umwete wo kwirinda ingeso za gipagani zo kwangana no kwiremamo ibice by’inzangano zatuma urukundo utwifuzamo rudashinga imizi mu gihugu cyawe.

Ubatsindire kuryryana mu migenzereze yabo, ubatsindire guhendana ubwenge no guhemukirana mu nama bajya zo kugutunganyiriza u Rwanda wabaragije.

Ubarinde kurenga ku masezerano no kwica umugenzo mwiza w’ubwanga-umugayo, ubahe guca imanza zitunganye no kutagira uwo barenganya, ngo barengere uwo bikundiye. Ubatsindire kurwarana inzika, no kugira uwo bayirwara mu ngabo zabo.
Ubahe kwirinda kugira uwo bagambanira, cyangwa ubagambanaho byo kurengenya umuntu numwe mu Rwanda rwawe.

Ubavaneho rero imigenzo yose ya gipagani, inyuranije n’ingoma yawe.intumwa zazanywe no kutwigisha amahame y’ibibeshaho iteka n’abajanywe no kuyobora inzira y’ibyerekeye amajyambere natwe bene igihugu twese, dushyire hamwe dutunganye imirimo yacu, dushyizeho umwete ari wowe tuyikorera.

N’amahanga yose uko anagana tugusingirize mu ruhame tugira tuti: Kristu Mwami n’umubyeyi we Bikira Mariya baragahorana ibumbye byose, ubu n’iteka ryose.

Amina “

Umwanzuro

Nk’uko bigaragarira buri wese, abategetsi u Rwanda rufite muri iki gihe bifitiye gahunda yo kumena amaraso y’abanyarwanda, bakibwira ko iyo ariyo ndangagaciro bazubakiraho igihugu ubuziraherezo. Bimaze kugirwa umuco ko umuntu azamuka mu ntera kubera ko ari inzobere mu kuregaguzwa no kugambanira abandi, haba mu basivili no mu gisilikari. Gufunga hato na hato no kwica inzirakarengane zigatabwa mu kiyaga cya Rweru ngo nibyo bizatuma rubanda itinya ubutegetsi bwa FPR , ntihagurukire kubusezerera? Ibi byose bizagira iherezo, dore kandi ntibigitinze!

Umunsi mwiza wa Kristu Umwami ku bakunda igihugu cyabo bakaba bacyifuriza n’amahoro arambye.

Uwanyu Padiri Thomas Nahimana.

Umva aka karirimbo, ukazirikane :

Baduhe izina ryacu ry’Abatwa ntacyo ridutwaye

  • Mudushakire Perezida Kagame niwe uzadukemuira ibibazo
  • Umuyobozi mu karere ka Nyagatare yaratunennye yanga kurarana natwe
  • Ubukene bukabije bubugarije, amavunja adasanzwe
  • 1% niwe warangije amashuri yisumbuye ndetse na kaminuza
  • Baduhe izina ryacu ry’Abatwa aho kutwitiranya na za Minisiteri
  • Hagira uwibwa hagahondagurwa ‘Abatwa’

Abahagarariye abasigajwe inyuma n’amateka mu Rwanda barasaba ko bahura n’Umukuru w’Igihugu bakamugezaho ibibazo uruhuri bibugarije, bidakemurwa n’inzego z’ibanze bigatuma bakomeza kwitwa abatindi.

Iki cyifuzo bagitanze ku wa kane tariki ya 20 Ugushyingo 2014, ubwo hamurikwaga ubushakashatsi ku mibereho n’ubukungu by’abasigajwe inyuma n’amateka bwakozwe n’umushinga ushinzwe kurengera inyungu z’iki cyiciro, COPORWA mu turere twa Nyanza, Nyaruguru, Nyagatare, Nyamasheke na Gasabo.

Ubu bushakashatsi bwakozwe hagati y’imyaka 2013-2014 bwerekanye ko bagikennye ku buryo budasanzwe.

Muri bo abarangije amashuri yisumbuye ni 1%, bangana n’abarangije kaminuza, mu gihe abarangije amashuri abanza ari 31%. Kuba umubare ukiri muto biterwa nuko ngo bagifite ubukene ku buryo hari umubare munini w’abana bata ishuri kubera ko batabona ibyo kurya.

Abashobora kwiyishyurira ubwishingizi bw’ubuzima ni 33% mu gihe abasaga 66% batabishobora.

Gahunda igamije kubateza imbere ya VUP (Vision 2020 Umurenge Program) mu karere ka Nyaruguru yageze kuri 1.5% mu gihe muri Nyanza yageze ku 8.2%.

Inkunga y’ingoboka nta n’umwe uyihabwa muri Nyaruguru mu gihe ahari benshi bayihabwa ari 7.6% mu karere ka Nyanza.

Nta n’umwe ubasha gukoresha inguzanyo ahabwa muri VUP muri Gasabo mu gihe ahari umubare munini ari 9.1% muri Nyamasheke.

Ubu bushakashatsi bukomeza bwerekana ko babaho mu buzima bubi, nta butaka, nta n’amafaranga binjiza.

Habajijwe abantu 280, harimo abahejwe n’amateka 120, abasanzwe 97 n’abayobozi b’inzego z’ibanze 63.

Bivuyeyo mu kuvuga ibibazo bibugarije

Perezida w’Inama y’Ubutegetsi ya COPORWA, Gatera Jonathan yatangarije mu ruhame ibibazo bibugarije.

Icya mbere kirimo kunenwa, urugero yatanze ni ubwo umwe mu bayobozi wo mu karere ka Nyagatare yavugaga ko atararana n’ “ Abatwa” ubwo bari mu ngando, bose bagafata umwanzuro wo gutaha, bakisubiraho nyuma yo guhendahendwa.

Ibibazo by’ubukene, kutagira amacumbi n’izindi gahunda za leta bituma barwara amavunja.

Yagize ati “ Muhaguruke mujye hasi mu cyaro aho umuntu arwara amavunja akagera no mu mutwe.”

Nyuma yo kugaragaza ibi bibazo yagize ati “ Mudushakire Perezida Kagame wacu niwe uzadukemuira ibibazo.”
Abayobozi bapyinagaza abahejwe n’amateka

Ubwo hamurikwaga ubu bushakashatsi bakomeje kwerekana uburyo bagihura n’ibibazo bitandukanye ubuyobozi bukabatererana kandi bwagombye kubikemura.

Muhawenimana Marthe , umuyobozi ushinzwe uburinganire n’uburezi muri COPORWA yavuze ko uturere twa Kamonyi, Rwamagana, Rulindo, Ruhango, Nyagatare, Nyabihu, Gakenke na Rutsiro batereranye abahejwe inyuma n’amateka.

Muhawenimana Marthe

Agaragaza ko muri utwo turere banze gushyira mu mashuri makuru, kaminuza n’ay’imyuga bamwe mu banyeshuri bemererwa gufashwa na Minisiteri y’Imibereho myiza y’Abaturage, Minaloc, ngo bajye kwiga, utu turere tukavuga ko nta mafaranga bafite yo kubishyurira.

Akavuga ko ari ukubabonerana nkana bakimwa amahirwe baba bagenewe n’igihugu ku buryo bamaze kwandikira Minaloc ubugira kabiri nta gisubizo babona kuri aba banyeshuri basaga 20 ‘bacyandagaye’.

Ikindi yagarutseho ni ukutagira imyanya mu buyobozi uretse muri sena harimo umwe ngo nta muyobozi wundi bagira, bagasaba ko mu bagore bafite imyanya isaga 60% mu nteko hagombye kubamo n’abahejwe n’amateka, kimwe no mu zindi nzego.

Kutabona imyanya mu buyobozi ngo biterwa n’ubuke bwabo kuko ngo niyo hagize ushaka gutorwa hazitirwa Abahejwe n’Amateka gusa hagatora abasigaye.

Hatanzwe urugero rwa gahunda za leta zitabageraho harimo girinka Munyarwanda, nko mu murenge wa Muganza ngo “Umutwa” wahawe inka ni umwe nawe ahabwa iyahumye y’ikimasa mu gihe abandi bahabwa inzima kandi zitari ibimasa.

Izina “Abatwa’ baracyarikomeyeho

Muhawenimana yakomeje avuga ko badakeneye kwitwa Abahejwe n’Amateka cyangwa Abasigajwe inyuma n’Amateka ahubwo bashaka gusubirana izina ryabo aho kwitiranwa n’ibindi bintu bitandukanye nka Minisiteri y’iterambere ry’abari n’abategarugori(yitaga ku bagore bavuga ko basigajwe inyuma n’amateka).

Yagize ati” Baduhe izina ryacu ry’Abatwa aho kutwitiranya na za Minisiteri.”

Iri zina kandi n’abandi bose barihurizaho kuko ngo babona ntacyo ribatwaye.

Umuyobozi wa COPORWA Sebishwi Juvenal nawe yagaragaje ibibazo bibugarije birimo kutagira ubutaka, kuba umubare munini w’abakobwa babo bishora mu busambanyi kubera kutitabwaho bakanahabwa intica ntikize, no kutabona akazi aho usanga hari abarangije kaminuza basubiye mu kubumba inkono bya gakondo.

Yanagarutse ku gikorwa cy’abababaje cyo kugabwaho igitero mu karere ka Nyaruguru.

Yagize ati “ Hagira uwibwa hagahondagurwa ‘Abatwa”.

Yakomeje avuga ko izina Abatwa ari iryabo kandi bataryanze. Ahubwo ababazwa n’uburyo amateka yagiye abibasira bakigwa mu mashuri hagaragazwa ubugoryi bahimbiwe mu mwandiko ‘Gatwa le Potier’.

Yasoje avuga ko mu bibazo bitandukanye bagiye bahura nabyo bakeneye guhumurizwa.

Minisiteri y’Ubutegetsi bw’Igihugu yemeza ko bafashwa kimwe nk’abandi Banyarwanda bose, kimwe no kwiga.

Ku bavuga ko batabona imyanya muri leta, Karekezi Emmanuel yavuze ko bagombye guhindura imyumvire bakajya bakora ibizamini nk’abandi, gusa ngo mu gihe haba hari utsindira umwanya akawuvanwaho no kuba uwahejwe n’amateka ngo byaba ari ikibazo.

Senateri Kalimba Zephilin ukunze gukorera ubuvugizi abahejwe n’amateka wanashinze Ikigo cy’Imyuga rya Kitazigurwa (Centre de Formation Professionnelle de Kitazigurwa)kiri mu karere ka Rwamagana, aho abanyeshuri baturuka mu miryango itifashije irimo n’iy’abasigajwe inyuma n’amateka bahabwa ubufasha bw’umwihariko yasabye ko ibibazo byabo byakomeza kwitabwaho.

Senateri Kalimba Zephilin

Anavuga ko ibibazo bafite sena ikomeje kubigaragaza aho izunganirwa n’ubu bushakashatsi.

Yanasabye kandi ako abanyeshuri b’ababahejwe n’amateka biga mu mashuri y’imyuga bajya baherekezwa bagafashwa kubona ibikoreshokugira ngo ubumenyi bahabwa butazabapfira ubusa. Yasabye imirayngo itegamiye kuri leta guhagurukira rimwe igafasha abahejwe n’amateka.

JPEG - 36.1 kb
Uwihoreye Omar umwe mu bagize inama y’ubutegetsi ya COPORWA, ayoboye ibiganiro

Source:IGIHE.COM