Guyana: President Donald Ramotar prorogues the Parliament…

téléchargement

President Donald Ramotar on Monday kept to his much anticipated promise and prorogued the Parliament but the 65-seat National Assembly could very well still meet later in the afternoon because the Speaker Raphael Trotman has not received a copy of the Official Gazette of the proclamation.

Trotman told Caribbean News Desk that he was not ruling out going ahead with a sitting of the House if he did not receive a copy of the gazette.  A spokeswoman for A Partnership for National Unity (APNU) said their 26 parliamentarians would still be going to the Assembly Monday afternoon at 2 PM.

In an address to the Nation, the President defended his decision to suspend Parliament for up to a maximum of six months.
“Some may ask why is it that my government has gone this Constitutional route and not go along with the debate.  The answer lies in the practical choice between an atmosphere of confrontation, as the no confidence motion debate would fuel, or that of possible accommodation, as a prorogued Parliament can facilitate, if there is a genuine intent on all sides.”

Bearing the signature of the Head of the Presidential Secretariat, Dr. Roger Luncheon, the proclamation reads: “Whereas a session of the Tenth Parliament of Guyana was summoned by proclamation on dated 9th January, Two thousand and twelve

And whereas it is provided by Article 70 (1) of the Constitution that the President may at any time prorogue Parliament;

Now, therefore, in exercise of the power conferred upon me by Article 70(1) of the Constitution, I do hereby prorogue the Tenth Parliament of Guyana on 10th day of November, Two thousand and Fourteen

Word of the suspension of the Parliament came just hours after the President consulted with the Chairman of the Guyana Elections Commission (GECOM), Dr Steve Surujbally.

The meeting with Surujbally was aimed at getting an update on preparations by the election management body for General and Regional Elections before the end of January 2015 as well as progress towards the holding of Local Government Elections during the second quarter of 2015.

Below is the full text of the President’s Address to the Nation:

Fellow Guyanese, in my address to you on November 4, I indicated our desire for the National Assembly, in its post-recess sittings, to deliberate and give priority to important matters relating to the development of our country and the future of all of our people. I also extended a hand to the Opposition for us to put the nation’s business first rather than political gamesmanship.

I further advised that should I be provided with reasons to believe that the Parliamentary Opposition intends to disrupt Government’s business by forcing a debate on their No Confidence Motion, I resolved to respond immediately by exercising my Constitutional options to either Prorogue or Dissolve Parliament paving the way for holding of General Elections.

Consistent with my earlier position and in accordance with powers conferred on me by Article 70 (1) of the Constitution of the Republic of Guyana, I earlier today issued a Proclamation proroguing the 10th Parliament.

Fellow Guyanese, my decision to exercise this constitutional option was not taken lightly, but it was the sole recourse that was left to me to ensure that the life of the 10th Parliament was preserved.

It is no secret that the Parliamentary Opposition parties had, at every conceivable opportunity, made known their clear intention to have their motion of no confidence against my Government debated instantly at the first post-recess sitting which was called for today, November 10. Their one-seat majority in Parliament could only mean its passage and the immediate irreversible dissolution of Parliament. 

My appeals to return to normalcy, to constructively address the many important issues confronting us in Guyana, appear to have fallen on deaf ears.

The Opposition in Parliament intends to end the life of the 10th Parliament with immediate effect, dashing all hopes for urgent attention to issues  relating to economic growth, social services and yes, the holding of Local Government Elections.

Some may ask why is it that my government has gone this Constitutional route and not go along with the debate.  The answer lies in the practical choice between an atmosphere of confrontation, as the no confidence motion debate would fuel, or that of possible accommodation, as a prorogued Parliament can facilitate, if there is a genuine intent on all sides.   

I also want to assure all that my decision ensures that the life of the 10th Parliament is preserved up to a maximum of   six (6) months, as permitted by the Constitution of Guyana.

I pledge to you, to have my administration use that time during the period of prorogation to continue to engage the Parliamentary Opposition in constructive ways, in addressing the issues confronting Guyana.

It is, however, my genuine desire to have the prorogation of the 10th Parliament ended sooner were my Government and the Opposition to reach an agreement for a return to normalcy. Further were these entreaties of cooperation by my government to be unsuccessful, I would then take the necessary steps for the holding of early General Elections so that the democratic will of our people can be freely exercised.

Fellow Guyanese, during this period your Government will continue to attend to the provision of basic goods and services. Your Government intends to abide strictly to the Constitutional provisions relating to this period. I will not allow any interruption of the stability and progress of our nation. Further, we will be keeping all stakeholders abreast of developments.  
Fellow Guyanese, I have taken this step with the hope that the time gained would be used for the benefit our people.

I wish to appeal to all for political maturity and the exercise of good judgment to put Guyana, our blessed nation, and, its people first.

Thank You

Source: Demerara waves

Support for Civil Society’s Charter for Transitional Government in Burkina Faso

usdos-logo-seal

Press Statement

Jen Psaki
Department Spokesperson
Washington, DC
November 10, 2014

The United States welcomes the November 9 announcement of a Charter for Transitional Government in Burkina Faso developed by political parties, civil society, and religious and traditional leaders. We urge continued progress in the discussions between these groups and the military so that this crisis may come to a quick end and the process of rebuilding Burkina Faso’s democracy may begin.

We also underscore the urgency of Burkina Faso returning to constitutional rule. Now that civil society, political parties, and the Constitutional Court are fully engaged in elaborating the mechanics of the country’s transition, we urge the men and women of Burkina Faso’s armed forces to return to their primary mission — safeguarding the territorial integrity of Burkina Faso and the security of its citizens.

At the same time, we firmly hope that the central mission of the transitional government will be to ensure effective preparation for national elections in November 2015.

Source:US Dept of State

War planning?! Rwanda bought TL-50 air defense missiles from China: Kanwa

While more than 60% of Rwandans are under poverty line, look at what matters for Kagame. Will this sophisticated weapon be necessary during upcoming popular revolution? And to allow the publication of the deal …?! It is just another way to instigate fear among the people. But nothing can stop us, as Jah Cure would say “We are unstoppable”.  The wind of change is blowing. AdminTL50-171502_copy1

A photo of the TL-50 system shown at the Africa Aerospace Defense Exhibition in South Africa earlier this year. (Internet photo)

China North Industries Corporation based in Beijing has successfully exported its TL-50 or Sky Dragon 50 air defense missiles to Rwanda, according to Kanwa Defense Review, a Chinese-language military magazine based in Canada.

Rwanda is the first and currently the only nation in Africa to use the TL-50. Designed based on China’s PL-12 air-to-air missile, the TL-50 can attack targets between 20 and 30 kilometers from the ground with an attacking range of 50 kilometers. Kanwa said it is now the most advanced air defense missile in East Africa, though Rwanda has purchased only a very limited number of the missiles.

With the ability to track 144 targets, the TL-50 can launch 12 missiles to intercept 12 incoming targets simultaneously. A photo of the system was shown at the Africa Aerospace Defense Exhibition this year which shows a single missile launcher with four launch tubes. Rwanda must have at least four TL-50 launchers as this is the system’s lowest operational unit, Kanwa said.

The missile also has fire and forget capability, Kanwa said. However, the TL-50 has not entered service in China, as the PLA has selected the HQ-16 as its current standard air defense missile.

Source:http://www.wantchinatimes.com/news

Rwanda vs BBC: Kagame yiyambaje umudepite w’ igisahiranda kugira ngo BBC ibe yanengwa.

paul_kagame170px-EricJoyce_cropped

Paul Kagame yaba yaremereye Eric Joyce agatubutse.

Ku itariki ya 6 Ugushyingo 2014, umudepite w’indakoreka (indiscipliné) yasabye inteko ishinga amategeko y’Ubwongereza gusuzumana ubushishozi impamvu yatumye BBC ihitisha film documentaire yise “Rwanda: Untold story”. Ako kanya ibinyamakuru byo mu Rwanda byahise bisamira hejuru icyo cyifuzo, maze byemeza ko inteko yamaze kwamagana BBC ndetse igashyigikira itsinda ry’abashakashatsi riyobowe na Linda Melvern ryavuze ko iyo film ipfobya genocide yakorewe abatutsi mu mwaka wa 1994.

Nyamara uko ibyifuzo(motions) bigezwa mu nteko n’uko bitorerwa ni ibintu bitandukanye. Buri mudepite ashobora gusaba ko inteko iganira ku kintu iki n’iki ndetse ikagifataho ibyemezo. Ibi bishobora no gukorwa n’itsinda ry’abaturage bishyize hamwe bagashyira umukono ku nyandiko ibisaba. Ariko ntibivuga ko ibyifuzo byose bisabwe byemerwa n’inteko, ahubwo binyuzwa mu matora. Guhita rero umuntu avuga ngo BBC yanenzwe ni ukwihuta cyane. Muri iyi nyandiko ndagerageza gusesengura impamvu zaba zarateye Depite Eric Joyce gusaba ko BBC yakwamaganwa kandi nyamara igihugu cye cyemera uburenganzira n’ubwigenge bw’itangazamakuru.

Birazwi ko kuva FPR yafata ubutegetsi mu Rwanda yakoresheje imbaraga zose cyane cyane iz’ifaranga n’ikinyoma kugira ngo yigarurire imitima y’abantu banyuranye bababajwe n’amateka y’ U Rwanda. Ni muri urwo rwego FPR yakorewe ubuvugizi n’abantu batandukanye b’abanyamerika nka Pasitoro Rick Warren, umunyemari Bill Gates, n’abongereza nka Tony Blair wigeze kuba minisitiri w’intebe w’Ubwongereza n’abandi batandukanye. Uyu mudepite Eric Stuart Joyce na we yaje yiyongera kuri abo.

Eric Stuart Joyce ni muntu ki?

Uyu mugabo w’imyaka 54 yavuye mu gisirikare cy’Ubwongereza mu mwaka wa 1999 afite ipeti rya Major. Mu mwaka wa 2000 kugeza muri 2005 uyu mugabo yabaye depite w’ishyaka Labour party. Kuva mu mwaka wa 2005 ni umudepite w’agace Falkirk. Nyuma yaje kwirukanwa muri iri shyaka kubera imyitwarire mibi cyane yakunze kumuranga kugeza n’ubu ikaba yaramukurikiranye. Turabibona mu kanya.

Depite Joyce kandi yakunze kuregwa icyaha cyo gukoresha nabi umutungo wa leta. Urugero mu mwaka wa 2005-2006, uyu mugabo yasabaga ko inteko imwishyurira  ama pound 174.811 ni ukuvuga miliyoni 190 y’amanyarwanda kandi agera kuri 62% ( hafi miliyoni 120) akaba ngo yari ayo guhemba abakozi b’ibiro bye. Icyo gihe yarahiye ko azagabanya uburyo akoresha amafaranga ya rubanda. Mu mwaka w’inteko wa 2006-2007 yari ku mwanya wa 11 mu gukoresha amafranga menshi cyane. Ariko mu mwaka w’inteko wa 2007-2008 noneho yongeye kuzamura cyane asaba amapound 187,334 ni ukuvuga arenga miliyoni 200 z’amanyarwanda. Muri uwo mwaka yatangaje inteko ubwo yaguraga ibishushanyo (oil paintings) bitatu ku ma pound 180 ni ukuvuga hafi ibihumbi 200 by’amanyarwanda. Bamubajije ibisobanuro, yavuze ko ayo mashusho ari meza.  Mu mwaka wa 2009 yarezwe kutishyura imisoro amaze kugurisha inzu ye I Londres. Mu gihe ibinyamakuru byamubazaga uko azabyitwaramo, yaravuze ngo azicara akore imipango!

Mu mwaka wa 2012 Depite Joyce yarezwe kandi yemera icyaha cyo kugirana ubucuti n’umwana w’umukobwa ufite imyaka 17 wigeze kumukorera mu kwiyamamaza mu mwaka wa 2010. Ibi byarakaje abandi badepite bo muri Labour party cyane cyane uwitwa Johann Lamont watangaje ko atewe ishozi n’uyu mugabo Joyce wakoresheje umwanya afite agakora amahano ndengakamere. Ibi byatumye Joyce avuga ko mu matora ateganyijwe mu mwaka utaha wa 2015 azatanga imihoho.

Uretse ibi kandi uyu mugabo avugwaho n’ubusinzi. Urugero ni aho ku itariki ya 18 Ugushyingo umwaka wa 2010 Depite Eric Joyce yafashwe agafungwa  ndetse akemera icyaha mu rukiko nyuma yo kwanga ko abapolisi bamupima kuko yari atwaye imodoka yasinze. Icyo gihe baramurekuye ariko atanga amande y’ama pound 400 ndetse afatirwa igihano cyo kudatwara imodoka mu gihe cy’umwaka wose. Icyo gihe yahise yegura ku mwanya wo guhagararira Ireland ya ruguru nka “shadow minister”( minisitiri wa opposition) ndetse asaba imbabazi kubera iyi myitwarire.

Nyuma yaho nibwo ku itariki ya 22 Gashyantare 2012 ku isaha ya yine na 50 z’ijoro yongeye gufungwa aregwa cyo gukubita abadepite Stuart Andrew na  Phil Wilson washakaga kumubuza kurwana. Ubwo yahise yadukira Luke Mackenzie na Ben Maney bari bashatse gukomakoma. Abandi bahuye n’umwaku muri ako kavuyo ni Alec Shelbrooke na Kackie Doyle-Price mu gihe bashakaga gukiza. Bukeye bwaho ni bwo yirukanywe mu ishyaka Labour Party aregwa ibyaha bitatu byo guhohotera abandi maze afungurwa atanze ingwate . Ku itariki ya 9 Werurwe uwo  mwaka hongeweho ikindi cyaha maze asabirwa gufungwa cyangwa agatanga amande y’ibihumbi bitatu by’ama paound(miliyoni eshatu n’ibihumbi 300 y’amanyarwanda) n’impozamarira zingana n’amapound 1400( miliyoni n’ibihumbi 540 y’amanyarwanda) kubo yakubise. Yemeye gutanga aya mafaranga kugira ngo adafungwa. Ku itariki ya 12 Werurwe 2012 yasabwe gutanga ibisobanuro mu nteko maze asaba imbabazi avuga ko yamaze kwegura mu ishyaka Labour Party ariko ko yifuza ko bamureka akarangiza manda ye ntazongere kwiyamamaza mu matora yo muri 2015.

Ntibyaciriye aho kuko uyu mugabo urusha ibyaha ingurube yongeye kugaruka mu rukiko kuwa 4 Nyakanga 2012 aregwa guca akagozi  (electronic tag) bari baramuziritse ku kaguru mu rwego rw’igihano. Icyo gihe yahanishijwe ama pound 600 (ibihumbi 656 by’amanyarwanda) y’amande.

Hatarashira umwaka ku itariki ya 14 Werurwe 2013, Joyce yongeye gufatwa aregwa kongera kurwana mu kabari k’inteko ishinga amategeko. Kubera ko bwari bubaye ubwa kabiri, Joyce yahawe igihano cyo kutongera kugura ibinyobwa bisindisha mu tubari umunani tw’inteko ishinga amategeko. Icyo gihe yaregwaga n’ikindi cyaha cyo gukomeretsa ariko atanga amande baramurekura.

Ku itariki ya 19 Werurwe 2013 Joyce yatutse ashaka no kurwana n’abapolisi bo ku kibuga cy’indege cya Edinburgh biturutse kuri telephone mobile ye yari yabuze.  Ku itariki ya 21 Werurwe 2014 nanone  Sebyago Joyce yarezwe kandi yemera icyaha cyo guhungabanya umutekano maze bamuca ama pound 1500( Miliyoni n’ibihumbi 642 y’amanyarwanda) ndetse n’andi 150 (ibihumbi 164 y’amanyarwanda).

Uyu mugabo Eric Joyce yatangiye kwinjira mu bibazo byo karere k’ibiyaga bigari ubwo yinjiraga mu ishyirahamwe ry’abadepite b’abongereza, abantu benshi babona nk’ibisahiranda byari bigamije kurya mu mafaranga aturuka mu mabuye y’agaciro aturuka muri Congo. Iryo shyirahamwe ryatangijwe na Oona King maze aryita  The All Party Parliamentary Group on the Great Region of Africa. Ubu rigizwe n’abadepite barenga 200 baturuka mu nteko ishinga amategeko y ‘Ubwongereza imitwe yombi bakaba bita ku bibazo bireba akarere. Iri shyirahamwe rikura amafaranga mu mpano z’ama ONG ndetse n’abantu ku giti cyabo. Eric Joyce yigeze kuyobora iri shyirahamwe ndetse mu mwaka wa 2008 yayoboye uruzinduko rw’abadepite rwabereye mu Burasirazuba bwa Congo. Bikekwa ko ari muri iki gihe yatangiye gusogongera ku buryohe bwa diyama ndetse na ruswa y’abanyagitugu bo ku karere.

Umwanzuro:

Birashoboka ko uyu mugabo nyuma yo kugira ibibazo by’uruhuri ndetse agatakarizwa icyizere mu nteko no muri sosiyete y’igihugu cye, yaba yemeye gufata ikiraka abandi bose bari baranze. Ibi biragaragazwa n’uko yasinye iyi motion wenyine. Ibiri amambu kandi FPR ntijya itinya gutanga ibiraka nk’iki. Eric Joyce rero uri mu bibazo bikomeye by’ubukene yiyemeje gutanga motion mu nteko  ngo BBC nifatirwe ibyemezo! Aragira ngo arangize manda ye akuyemo agatubutse azajya ashukisha abana b’abakobwa ndetse akabasha kwigurira agatama maze agahondagura abenegihugu. Harahagazwe. Burya koko nta murozi wabuze umukarabya, ariko uyu mukarabya we ndabona asa n’umurozi nyirizina. Cyakora uyu murimo ubanza utazamuhira! Qui vivra verra.

Chaste Gahunde

REVOLUTION: PEREZIDA PAUL KAGAME NAWE ASHOBORA GUKURA ISOMO KU BIBAYE MURI BURKINA FASO NK’UKO BYAGENDEKEYE MUGENZI WE BONI YAYI PEREZIDA WA BENIN.

Kagame Emperor
Aho iyo Perezida Paul Kagame yambaye atya ntatekereza ko Repubulika -cyami ishoboka?

“Ntagishobora guhagarika Rubanda yahagurukiye gukora Revolution”.

Aya ni amagambo Ishyaka Ishema rikunze gusubiramo kenshi kuva ryatangiza urugamba mpinduramatwara hashingiwe ku nzira ya Revolution. Ntibyatinze rero koko ibihugu by’abarabu biba bitweretse ko burya koko ubutegetsi bwose ari ubwa Rubanda, bwakwiye gutangwa nayo kandi bukayikorera. N’ubwo rero bamwe bumvaga ko ahari hari uko ibihugu by’abarabu byaba bitandukaniyeho n’ibyo mu gice kinini cy’amagepfo y’ubutayu bw’Afurika, ariko siko bimeze. Ikiremwamuntu aho kiva hose gikenera kwigenga no kwigobotora igitugu aho bibaye ngombwa hose.

Iyo niyo mpanvu mu kwezi gushize nabwo twakurikiranye Revolution y’abirabura b’Afurika mu gihugu cya Burkina Faso, ubwo Perezida Blaise Compaore yageragezaga gutangiza umushinga wo guhindura itegekonshinga ry’icyo gihugu. Ntabwo byamuhiriye rero kuko rubanda yari imaze imyaka igera kuri 27 iri mw’icuraburindi ry’igitugu n’akarengane, yarahagurutse maze yamagana kumugaragaro ayo mahano yo guhindura igihugu akarima kabo no gukina abaturage ku mubyimba. Ntibyatinze maze Blaise Compaore baba bamuhambirije riva ahunga atarora n’inyuma, ubutegetsi bukaba bugomba gusubizwa abaturage maze bakihitiramo umuyobozi ubakwiye. Umuyobozi urengera inyungu rusange z’abo aho kwihiringa kunyunguze bwite n’izumuryango we gusa ubundi akabyuka arota guhindura itegekonshinga ngo yongere abategeke!

Revolution ya Rubanda ikwiriye hose.

Ubwo abaturage b’igihugu cya Burkina Faso bahagurukiraga rimwe bakamagana umunyagitugu Blaise Compaore, byahise binyibutsa ubwo abagabo b’impirimbanyi nyafurika nabo bahagurukiraga kurwanya bagashakabuhake kugeza Afurika yose yigenze.

Iki rero nacyo mbona aricyo gihe cyo kwamagana abanyagitugu no kubahanantura ku ntebe bicayeho ariko tukabikora tubaturutse imbere, ntabwoba nta mususu cyangwase gushidikanya twifitemo. Uburenganzira bwacu bugomba kubahirizwa mbere yo kubahiriza ubw’abanyagitugu.

Burkina Faso itanze isomo rikomeye ku bihugu by’Afurika.

Ntekereza ntashidikanya ko irisomo Burkina Faso itanze nayo yarivomye mu bihugu by’abarabu. Mbese nkakurya ubwigenge bwatangiriye mubihugu bimwe nabimwe by’ Afurika maze bugakwira hose mukanya nk’ako guhumbya kugeza Afurika yose yigenze ukagirango ubukoroni bwari inzozi.

Kigali nayo ishobora kuba ihakuye isomo

Mukanya gashize ikinyamakuru « igihe » kiyemeje gutangariza abanyarwanda ko revolusiyo yo muri Burkinafaso yakwiye kubera isomo abandi ba perezida b’afurika bagifite gahunda yo guhindura itegekonshinga ngo bakunde bigumire kubutegetsi. N’ubwo igihe cyabinyujije mu mvugo yo gushima Perezida Boni Yayi wa Bénin, ariko uwabwirwaga ni Perezida Paul Kagame, ubu ufite icyo gitekerezo ndetse amakuru akaba avuga ko umushinga yari yamaze gushyiraho comite yo kuwutegura.

Dukurikije izi nama ariko igihe.com kimugira, turemeza ko ubwo ari intandaro yo kuva kwizima kwa Perezida Paul Kagame maze akemera itegekonshinga rigasugira, abanyarwanda bagasubizwa uburenganzira bwabo maze bakihitira umuyobozi bihitiyemo mu matora adafifitse.

Ngaho ni mwisomere uko Kigali babibona.

Bénin: Perezida Boni Yayi yisubiyeho ntagihinduye Itegeko Nshinga

Picture

Nguwo Perezida Boni Yayi, ufashe ikemezo cya kigabo.

Perezida wa Bénin, Boni Yayi yatangaje ko atagihinduye Itegeko Nshinga ry’igihugu cye nk’uko byari muri gahunda, yemera ko umushinga w’itegeko urivugurura wari wagejejwe mu Nteko Ishinga amategeko uvanwayo.

Mu kiganiro yagiranye na televiziyo France 24, Boni Yayi yahakanye, anarahira yivuye inyuma ko atazigera agerageza guhindura iryo tegeko rigenga ayandi ngo akunde arambe ku butegetsi nk’uko bisa nk’ibyabaye umuco mu bihugu byinshi bya Afurika.

Ati “sinzigera nkora ku Itegeko Nshinga ryanjye, ndabirahiriye”.

Umukuru w’igihugu cya Bénin yakomeje asa n’ugira inama bagenzi be bafite umugambi wo kuba bavugurura iryo tegeko.

Ati “Bagenzi banjye, tureke kuba ba rusahurira mu nduru ngo turahindura Itegeko Nshinga”.

Impuguke muri politiki zemeza ko Boni Yayi yakanzwe n’ihirikwa ku butegetsi rya Blaise Compaore wari uyoboye Burkina Faso washakaga guhindura itegeko Nshinga ry’igihugu cye ngo azakunde yongere yiyamamarize indi manda.

Imitwe y’abaturage ba yari yamaze gushyuha kuko guhindura iryo tegeko byari gutuma perezida wabo atava ku butegetsi kandi manda ye yari kurangira mu mwaka wa 2016.

Boni Yayi yagiye ku butegetsi mu mwaka wa 2006, yongera gutorwa muri 2011. Itegeko Nshinga Benin igenderaho ryo mu mwaka w’1990 rigena ko manda y’umukuru w’igihugu igomba kumara imyaka itanu kandi igashobora kongerwa inshuro imwe.

Iby’ingenzi byaranze politiki y’U Rwanda mu kwezi kw’Ukwakira 2014

Burkina Revolutionrevolution

Ukwezi kwa cumi (Ukwakira) 2014 kwaranzwe n’ibintu bitari bikeya.  Reka tuvuge kuri bimwe muri byo.

  1. Cinema Rwanda Untold Story

Nk’uko byari bimaze igihe bitangazwa, ku ya 1 Ukwakira 2014 ku isaha ya saa mbiri z’umugoroba i Londres mu Bwongereza, ikigo ntaramakuru mpuzamahanga BBC kibinyujije ku muyoboro BBC Two, cyerekanye documentary yiswe Rwanda: Untold Story. Umuntu agenekereje yavuga ko ari “ibitaravuzwe ku Rwanda”. Muri iyi cinema nta gishya kirimo:

  • Iravuga ko Kagame yatanze itegeko ryo guhanura indege yari itwaye Habyarimana kugira ngo genocide itangire kandi ko kuyihagarika atari wo mugambi wa FPR. Yongeraho ko atari na FPR yahagaritse jenoside kuko yahageze ubwicanyi bwararangiye. Ibi si ubwa mbere byari bivuzwe. Ruzibiza Abdul yarabyanditse, Ruyenzi arabyemeza, Rudasingwa na Nyamwasa barabishimangira.
  • Iravuga ukuntu urukiko mpuzamahanga rwa Arusha rwananijwe na Leta ya Kigali mu gihe rwari rugiye gufungura amadosiye ku basirikare ba RPF bakoze ibyaha bya genocide, iby’intambara n’ibyibasira ikiremwa muntu. Ibi Del Ponte yarabivuze, abanyamategeko baburaniraga abaregwa Arusha barabivuze, ndetse n’abarimu bakomeye nka Filip Reytjens bari barabivuze. Icyo bakoze muri iyi cinema ni ukongera kubishimangira.

Cyakora muri iyi cinema utuntu nka tubiri ni two umuntu yavuga ko twaba ari dushya:

1. Abashakashatsi b’Abanyamerika Christian Davenport and Allan C. Stam bagaragaye noneho nabo bahabwa ijambo ngo basobanure ibyo babashije kubona ubwo bari mu Rwanda bakora ubushakashatsi kuri genocide. Ntibarya iminwa iyo bageze ku mibare ivugwa y’abapfuye. Bemeza ko:

  • leta ya FPR ivuga ko hapfuye abatutsi bagera kuri miliyoni (1.000.000)
  • Ibarura ryakozwe mbere ya genocide rigaragaza ko Abatutsi bari munsi y’ibihumbi magatandatu (600.000)
  • Ibarura ryakozwe mu mwaka wa 2004 ryekanye ko abatutsi ibihumbi birenga gatoya magatatu (300.000) barokotse, bivuga ko hapfuye abatutsi barenga ibihumbi maganabiri (200.000) ariko batageze ku bihumbi maganatatu (300.000).
  • Bagasoza bemeza ko ufashe miliyoni yapfuye muri jenoside ugakuramo ibihumbi 200 (cyangwa birengaho gatoya) by’abatutsi bapfuye, usanga hafi ibihumbi 800 by’abahutu barahasize agatwe. Bikaba bitangaje cyane ukuntu muri genocide bivugwa ko yakorewe abatutsi abahutu bapfuye ari inshuro hafi enye z’abatutsi!

2 . Icya kabiri umuntu yavuga ko ari gishya, ni uko ikigo mpuzamahanga cy’Abongereza noneho cyemeye gutangaza cinema ivuga ubwicanyi bwa Kagame kandi mu myaka irenga 20 yose kitarigeze kimutunga agatoki kandi nyamara ubu bwicanyi bwari buzwi neza.

  1. U Rwanda rwavuye muri Security Council rusimburwa na Angola.

U Rwanda rwari rumaze muri uyu mwanya igihe kingana n’imyaka ibiri rukaba ruzatanga imihoho mu mpera z’uyu mwaka. Mu ri iki gihe u Rwanda rumaze muri aka kanama, ama raporo avuga ku bwicanyi bwa FPR yarasisibiranyijwe. Iheruka ikaba ari Mapping Report igaragaza neza uburyo FPR yarimarimye impunzi z’abahutu zari muri Congo ibeshya ko ikurikiranye interahamwe na Ex FAR. Indi raporo ikomeye ni iyashinjaga General James Kabarebe kuba commander in chief w’ibikorwa bya M23 akaba ariwe wahaga amategeko General Ntaganda, umunyarwanda wo mu Kinigi (Ruhengeri ) ariko wiyita umunyekongo. Nyuma yaho haje n’and ma raporo ashinja u Rwanda ariko rukayabangamira bikaba iby’ubusa. Imvugo ya génocide rwandais yarahindutse iba génocide Tutsi. Ibi u Rwanda rukaba rwabifashe nk’intsinzi ikomeye.

Angola igiye kurusimbura yagaragaje ko itumva ibintu kimwe n’u Rwanda ku bibazo birebana n’akarere k’ibiyaga bigari. Mu gihe u Rwanda rwagabaga igitero muri Congo mu ntambara yiswe iya kabiri, mu mwaka wa 1998 Angola yarwanaga ku ruhande rwa Kabila mukuru ndetse ifatanyije na Zimbabwe na Namibia nyuma haza kwiyongeraho Tchad na Soudan, mugihe U Rwanda rwo rwafashwaga na Uganda ya Museveni.  Mu gihe gishize kandi Angola yashakaga kujya muri intervention Brigade iyi igizwe na Tanzaniya, Africa y’epfo ndetse na Malawi  ikaba ari nayo yarashe kandi igatsinsura ingabo za Kagame zari muri M23. Byarangiye General Ntaganda ageze i La Haye aho ashinja Kagame kuba ariwe wamuhaga amategeko. Ubwo Angola ifite ijambo rikomeye muri SADC birashoboka ko imyumvire ya SADC ku bibazo by’akarere ari nayo izinjizwa na Angola muri ONU.

  1. Irahizwa rya Perezida wa Sena y’ u Rwanda.

Nyuma gatoya y’uko uwari perezida wa sena y’u Rwanda Dr J. Damascene Ntawukuriryayo yegujwe ku mirimo ye, mubyara wa Paul Kagame, Bernard Makuza niwe washinzwe iyo mirimo nyuma y’igisa n’amatora y’ikinamico. Uyu mugabo Bernard Makuza (uzwi ku kazina ka Turatsinze kuva mu bwana bwe kuko yavutse mu gihe abahutu bari bamaze gutsinda gihake ya Karinga), ntiyatunguye abantu kuko byari byitezwe. Abakora ubusesenguzi bari bamaze gutera imboni ko Makuza ariwe ushobora gufata uyu mwanya ukomeye cyane, bityo akaba ariwe waba afite ubutegetsi mu gihe haba impinduka iyo ariyo yose, haba kwegura kwa Kagame cyangwa ikindi cyatuma adashobora gukomeza imirimo ye. Ikindi uyu mwanya Makuza yawumaza ni ugufasha Kagame kwemeza umushinga wo guhindura itegekonshinga kugira ngo uyu muperezida w’u Rwanda akomeze ategeke u Rwanda dore ko itegeko ritabimwemerera na gato.

Nk’uko tubikesha umunyapolitiki ndetse akaba  umunyamategeko n’umusesenguzi wa politiki Maitre Venant Nkurunziza, hari ingingo ebyiri z’itegekonshinga zitemerera Paul Kagame kongera kwiyamamaza uko yishakiye. Ingingo ya 101 ivuga ko perezida wa repubulika atorerwa imyaka irindwi akaba ashobora kongera gutorwa indi nshuri imwe. Iyi ngingo ikomeza ivuga ko nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri kuri uyu mwanya. Naho ingingo ya 193 yemeza ko ivugururwa ry’ibivugwa mu ngingo ya 101 bigomba kunyura mu matora ya Referendum abaturage bakabyanga cyangwa bakabyemera, ariko uyu mushinga ugomba kuba wabanje kwemezwa n’inteko ishinga amategeko umutwe w’abadepite ndetse n’uwa sena Makuza agiye kuyobora akaba ari na yo mission y’ingenzi yahawe.

Aha ni ho ruzingiye rero : abaturage bamaze kurambirwa ubwikanyize bwa Paul Kagame n’agasuzuguro abahozaho ndetse akagera n’aho we n’abambari be bavuga ko nta wundi muntu washobora kuyobora u Rwanda, mbese nka bya bindi bya kera ngo hari abavukanye imbuto abandi bakavuka bagomba kuba abacakara. Iki ni  igihe umuturage aba yashubijwe ububasha bwose kuko icyo azavuga n’ Imana ni cyo izaba yemeje : Vox populi Vox Dei. Kubera uburyo tuzi busanzwe bukoreshwa mu gutoresha abantu ku ngufu, biragaragara gko abaturage bamaze kurakara bazanga gutoreshwa hanyuma hagira ubatunga urutoki revolisiyo igatangirira aho. Bwarakeye biraba da !   

  1. Ijambo rya Paul Kagame

Mu ijambo yavugiye mu nteko ishinga amategeko mu gihe yarahizaga Makuza nka perezida wa sena, Paul Kagame yagaragaje akamuri ku mutima ubwo yavuganaga ikiniga kidasanzwe ndetse akagaragaza n’imbaraga nkeya z’umubir ubwo yagiraga ati ‘umubiri urananiwe ariko umutima uracyafite imbaraga’. Muri iri jambo Kagame yamaze igihe kinini avuga kuri documentary y’abongereza yemeza ubwicanyi FPR yakoreye abanyarwanda. Kagame aravuga ati ‘ubu nitwe bicanyi’ akongeraho ko abamuteze amatwi badakwiye kuzahunga ngo kuko guhunga ari bibi cyane. Kugeza aha nta wasobanukiwe n’icyatuma bahunga kugeza aho avugiye ko iby’amagamabo abirangije akaba agiye gutangira gukora ibikorwa bifatika. Bamwe mu basesengura bemeza ko agatendo Paul Kagame yavuze ari nka ya apocalypse yo muri 94, cyakora bagasanga byaba ari nko kwiyahura kuko bitamusiga agihumeka.

Bimwe mu bikorwa bifatika Kagame yahisemo ni ugufunga BBC Gahuzamiryango ntiyongere kumvikana mu Rwanda, nyamara iyi filime yerekanywe mu rurimi rw’icyongereza ! Ikindi gikorwa ni ugushora abana mu mihanda ngo barigaragambya bamagana iyo filime nyamara abenshi ntibanayibonye. Babwiwe ko ipfobya jenoside ntibabwirwa ko igituma Kagame ayanga ari uko imuhamya ibyaha yakoreye Abanyarwanda. Nyuma n’abafungwa bagaragaye bamagana iyo filime.

Abenshi muri aba bafungwa barezwe ndetse bemezwa icyaha cya jenoside n’inkiko gacaca. Ingingo ya 76 y’amategeko inkiko Gacaca ivuga ko umuntu nk’uwo hari ibyo atemerewe :

  1. Gutora;
  2. Gutorwa;
  3. Kuba umutangabuhamya mu by’ubuhanga, mu byemezo no mu manza, uretse kuba yasiganuzwa bamupererezaho;
  4. Gutunga no gutwara imbunda;
  5. Kuba umusirikare;
  6. Kuba umupolisi;
  7. Gukora umurimo wa Leta ;
  8. Kuba umwigisha cyangwa umuvuzi mu mirimo ya Leta cyangwa iy’abikorera ku giti cyabo.

Nyuma yo guhindura aba bantu nk’abatakibaho noneho mundebere nibo Kagame yiyemeje gukoresha kandi aziko yabambuye ijambo. Mu yandi magambo yabishe bahagaze.

  1. Icyemezo cya Guverinoma mu gukumira Ebola

Perezida Kagame yasabye Ministiri w’ubuzima gufata ingamba ngo Ebola ikumirwe. Kuwa 19 Ukwakira, Ministri Binagwaho yakoze itangazo avuga ko Abanyamerika n’abanyespanyoli bazajya bashyirwa mu kato nibakandagira mu Rwanda, kandi bakamara iminsi 21 bahamagara kuri telephone kugira ngo bamenyekanishe aho baherereye. Icyo aba bantu bazira ngo ni uko bashobora kuba bafite Ebola ! Nta cyemezo cyafatiwe Abanyafurika baza mu Rwanda cyane cyane abaturuka muri Afurika y’uburengerazuba kandi ariho ubu havugwa icyo cyago. Mu kanya gato perezida yatutse uyu mu ministriti avuga ko uburyo akoramo ibintu bucuramye. Ngo kenshi na kenshi abanza gukora agatekereza nyuma. Ibi byatumye Biangwaho akuraho icyemezo yari yafashe anongeraho ko yari yabikoze ku giti cye. Gusa ngo abanyuze muri Guinea, Liberia, Senegal cyangwa Sierra Leone bazakomeza gusuzumwa mu gihe kitarenze iminsi 22.

Ibi birumvikanisha aho igihugu kigeze kuri wa muteremuko koko, aho umuntu nka ministri afata icyemezo cy’ubuzima ariko akagifata ku giti cye. Nta murongo igihugu kigira kigenderaho ahubwo umuntu afata ibyemezo akurikije uko yarose !? Ariko wenda nta wa mugaya, ahubwo se uwamugize ndetse akamureka agakomeza kuba ministri kandi aziko ‘sometimes’  akora agatekereza nyuma, uwo we harya ngo azatugeza kuki ? Harya ngo ibisa birasabirana ? Hari abaciye umugani ngo nta mwana nta nyina, none uwakongeraho nta mutware nta mugaragu (umuja) ntiyaba yibeshye cyane.

  1. Ihotorwa ry’ururimi rw’Ikinyarwanda

Leta ya FPR ikomeje imigambi yayo yo kubangamira no kurangaza Abanyarwanda. Nyuma yo guhindura indirimbo yubahiriza igihugu, ibendera ryasimbuye Karinga, guhindura amakomine, amaperefegitura amasegiteri n’ama serire, ubu noneho ikiramukiwe ni ururimi. Ikintu kibabaje ni uko abahinduye uru rurimi batanafite ubuhanga mu byerekeye indimi cyangwa se bakaba babikora bagamije gutesha abantu igihe gusa. Urebye mu bibazo igihugu gifite, guhindura ururimi n’amategeko y’imyandikire nta n’ubwo byaza ku rutonde rw’ibikenewe.

Ministri w’umuco na Sport abivugaho yavuze ko byari bikwiye ko habanza kubazwa icyo Abanyarwanda babitekerezaho ngo nyamara ibi ntibyakozwe. Ibi bijyanye neza n’imiyoborere ya FPR ya Top-Down ni ukuvuga guhurutura ibintu mu kirere ugakubita kuri rubanda utababajije icyo batekereza kandi aribo witwa ko ukorera.  Ministri Joe Habineza hari aho yibeshya cyangwa se asa n’uwanga gutoneka abo bireba, aho yavuze ngo arabona hari demokarasi kuko abantu bagaragaje ibyo batekereza ku mategeko mashya agenga Ikinyarwanda. N’ubwo yemeza ko abayasinye ari nabo bayasinyura, umuntu yamwibutsa ko muri demokarasi habanza consultations muri rubanda mbere y’uko icyemezo kibareba gifatwa. Ibinyuranye n’ibi, mu yandi magambo, ibyo FPR ikora ni dictature nsansa. Birakwiye ko aya mabwiriza ahagarikwa hakabanza hakajyaho gahunda yo kumva icyo abanyarwanda batekereza.

  1. Urunturuntu muri EAC, U Rwanda rwasabye kugaruka muri CEEAC

Mu gihe hari hashize imyaka irindwi u Rwanda rusabye kuva mu muryango wa CEEAC (Communaute Economique des Etats De l’Afrique Centrale), muri uku kwezi u Rwanda rubinyujije mu ijwi rya Louise Mushikiwabo ngo rurashaka kugaruka muri uyu muryango. Impamvu yari yaratumye ruvamo ni uko rwinubiraga ururimi rw’igifarans ngo rukaba rwarashakaga kwegerana n’abavuga icyongereza. Nyuma yo kwinjira mu muryango wa Commonwealth of Nations ugizwe n’ibihugu byakolonijwe n’Ubwongereza, ndetse no kwinjira muri EAC (East African Community) ruhuriyemo n’Uburundi, Uganda, Kenya na Tanzania, u Rwanda ruravunyisha muri CEEAC !

Ibyo kandi bibaye mu gihe EAC irangwamo akavuyo ndetse n’urunturuntu ku buryo mu kwezi kw’Ukwakira nta cyemezo inteko ishinga amategeko ya EAC yigeze ifata nyuma yo kumara igihe kitari gito iterana amagambo. Ahubwo bamwe mu ba gize iyo nteko barifuza ko umuyobozi wayo Margaret Nantongo – Zziwa ngo yakurwaho icyizere ngo kuko ari inshuti magara ya Jakaya Kikwete Perezida wa Tanzaniya. Cyakora bitewe n’uko abadepite ba Tanzaniya bagera kuri barindwi batigeze bitabira iyo nama, ibikorwa by’inteko byahagaritswe sine die. Abayobozi b’amakomisiyo bane bo bareguye !

  1. Revolisiyo ya rubanda iratutumba mu Rwanda

Mbere yo gusoza ukwezi kwa cumi, Abaturage ba Burkina Faso baduhaye impano y’akataraboneka ( cadeau extraordinaire). Iyo nta yindi uretse guhaguruka bakavudukana umunyagitugu wari yarabigizeho akamana ngo ni we wenyine ushobora kuyobora. Mu ijwi ry’abari bayoboye imyigaragambyo, umutegarugori umwe yagize ati hashize imyaka 27 igihugu cyacu kiyoborwa na Compaore nta wundi abana bacu bazi nk’aho nta wundi ufite ubwenge n’ubushobozi. Yongeyeho ati umuntu wese intellectuel  yayobora igihugu.

Uyu mugabo Blaise Compaore wirukanywe ku ntebe  yageze ku butegetsi amaze guhitana Thomas Sankara. Nyuma yaho yagiye ahindagura itegeko nshinga kugira ngo agume ku butegetsi ariko rubanda yamweretse ko ubu noneho bidashoboka, enough is enough. Ni umwe mu ba perezida bashyigikiye FPR mu gihe yarwanaga na Leta ya Habyarimana.

Abakurikiranye iby’iyi revolisiyo bemeye nta shiti koko ko ibyakozwe muri Afurika y’abarabu bishoboka no muri Afurika y’abirabura. Nta mwanya aba dictateurs bagifite ahubwo bafite amahirwe amwe gusa: kuganira n’ababarwanya maze ibihugu bikayoborwa nta  yandi maraso amenetse. Kunyuranya n’ibi ni ukwisurira gupfa imburagihe cyangwa se gusazira mu mahanga, na dukeya twiza twakozwe tukibagirana, abana bawe bakandagara.

By’umwihariko Abanyarwanda bakomeje kugaragaza ko imyiteguro ari yose mu gihe Paul Kagame yaba ashatse kwiyongeza manda abinyujije mu guhindura itegekonshinga. Basanga byaba ari umurongo utukura uyu mugabo aramutse ahinduye itegeko nshinga kugira ngo we ubwe akomeze gutegeka. Byaba ari n’agasuzuguro gakabije. Abenshi bongeraho ko n’ubwo Kagame yatanga ruswa muri Sena no mu badepite ngo batore uwo mushinga, inteko ishinga amategeko ishobora kugurumana inkongi y’umuriro itegeko ritaranatorwa. Muri make ibyabaye muri Burkina Faso mu kwa 10 / 2014 biratutumba mu Rwanda.

Si Abanyarwanda gusa kuko no muri Congo ndetse n’Uburundi ijwi ni rimwe. Nta guhindura itegeko nshinga. Abasore nabo bakomeje kwisuganya ngo imbarutso itazabatungura.                                             Bye bye to Dictators

Chaste Gahunde

EXFILTRATION DE BLAISE COMPAORE PAR L’ELYSEE : Quand la France va contre la volonté du peuple burkinabè

B.COMPAORE_PRW_IMG_4775-copie_0

Hollande et Compaore

Une semaine après le départ précipité de Blaise Compaoré du pouvoir, sous la pression de la rue, l’on en sait un peu plus sur le rôle de la France dans cette fuite de l’ex- président burkinabè. En effet, après avoir soutenu, dans un premier temps qu’elle n’avait pas elle-même « évacué » Blaise Compaoré en Côte d’Ivoire où il est réfugié, L’Elysée vient d’admettre qu’elle a joué un rôle actif dans l’exfiltration de l’ex-président du Faso. « Nous avons veillé à ce qu’il soit évacué en mettant à disposition tous les moyens qui pouvaient être utiles », a dit François Hollande lui-même, en réponse à une question sur le sujet, lors d’une conférence de presse à Ottawa au Canada.

Cette attitude de la France montre toute la délicatesse de l’acte qu’elle a posé, à un tournant décisif de l’histoire du Burkina Faso.

Sait-elle seulement qu’en agissant de la sorte, elle va contre la volonté du peuple burkinabè, qui a pris son destin en main, pour chasser un dictateur qui, visiblement, ne reculait devant rien, dans sa volonté de s’accrocher au pouvoir pour un règne ad vitam aeternam ? En tout cas, ils sont nombreux les Burkinabè, à l’instar de ces syndicats qui ont même lancé un appel dans ce sens, qui auraient voulu voir Blaise Compaoré répondre devant la justice, ne serait-ce que pour connaître la vérité dans plusieurs dossiers qui n’ont jamais abouti sous son règne. Mais en l’exfiltrant de la sorte, la France ôte au peuple burkinabè cette possibilité, alors que le sort de Blaise Compaoré devrait incomber, en premier lieu, aux Burkinabè eux-mêmes. Cette action de la France peut être un bien mauvais signal pour les peuples africains, car bien des dictateurs, loin de tirer leçon de la chute de Blaise Compaoré pour s’auto-dissuader et respecter la Constitution de leur pays, pourraient au contraire se convaincre qu’il y a une autre alternative pour eux. En effet, ils pourraient penser qu’en se rendant indispensables à la France, celle-ci pourrait sans doute fermer les yeux sur leur tentative de passage en force, et pourrait, le cas échéant, venir, au dernier moment, les tirer du pétrin pour les mettre à l’abri, si les choses tournaient mal. De ce fait, ils seraient plus à l’écoute de l’Elysée que de leur peuple, et chacun cherchera à faire mieux que Blaise Compaoré, en matière de défense des intérêts de la France, pour bénéficier du devoir de redevabilité de la France à leur égard. Cette nouvelle trouvaille de la France ne sert pas les intérêts des peuples africains.

Le peuple  demandait simplement à Blaise Compaoré de quitter le pouvoir, pas le pays

Nul ne dit qu’il aurait fallu laisser un Blaise Compaoré acculé, à la merci d’une foule déchaînée, avec toutes les conséquences que cela aurait pu avoir d’un côté comme de l’autre, mais cette façon de l’exfiltrer pose quelque part problème, d’autant que le peuple lui demandait simplement de quitter le pouvoir, pas le pays. D’une part, l’Elysée n’a pas tenu compte du regard que porte aujourd’hui le peuple burkinabè sur Blaise Compaoré.  D’autre part, elle réduit les possibilités, pour ce même peuple, de lui demander des comptes. Or, après 27 ans de pouvoir, il est tout à fait normal que Blaise Compaoré rende compte à son peuple de sa gestion, aussi bien en ses points positifs qu’en ses points négatifs. Du reste, s’il en va ainsi au niveau de toutes les structures de l’Etat, il ne saurait en être autrement au sommet de l’Exécutif, aussi bien pour lui que pour ses éventuels successeurs. Autrement, ce serait une prime à l’impunité. Toute chose que le combat actuel des démocrates africains vise à enrayer sur le continent, pour plus de justice et d’équité sociale.

Comme on le voit, la France vient, une fois de plus, de prouver qu’elle n’a pas d’amis, mais des intérêts. Aussi, quand on connaît l’importance du rôle joué par Blaise Compaoré dans la sous-région ouest-africaine, point n’est besoin de dire qu’il a été pratiquement l’homme de la France, pendant plusieurs années, dans cette Françafrique où il est entré timidement, mais a finalement pris énormément de galons, surtout après la disparition des présidents ivoirien Félix Houphouët Boigny, et gabonais Omar Bongo Ondimba. Et c’est ce qui pourrait, du reste, expliquer le jeu trouble auquel la France s’est livrée, quand Blaise Compaoré ne faisait pas mystère de sa volonté de tripatouiller la Constitution de son pays, pour rester au pouvoir. Si la France avait clairement dit à Blaise Compaoré de renoncer à son projet, il y a fort à parier que celui-ci aurait réfléchi par deux fois au moins avant de rêver de tripatouiller la loi fondamentale. Mais, apparemment, elle n’en a eu ni le courage, ni la volonté réelle. Et tout porte à croire qu’elle s’est contentée de condamner du bout des lèvres son acte, et a laissé Blaise Compaoré en faire à sa tête, pour voir si la pilule passerait. Car, quoi qu’on dise, il n’est pas exclu qu’elle tienne encore à l’homme, dans cette sous-région tourmentée où elle n’a pas eu le temps de lui trouver un successeur à sa taille. L’on pourrait donc dire que c’est à contrecœur qu’elle voit son homme partir du pouvoir, surtout que son absence laissera momentanément un vide dans la sous-région. Mais va-t-elle, pour autant, lui tourner définitivement le dos et renoncer à ses services ? Nul ne saurait le dire à l’heure actuelle, en dehors des autorités françaises elles-mêmes.

Outélé KEITA

Source: Le Pays

Rwanda: Iterabwoba ko nta Revolisiyo ishoboka?!

téléchargement

Hari abatekereza nka Mussa Fazil ko nta wundi wayobora u Rwanda

Mu nyandiko yasohotse ku rubuga Ikaze iwacu kuwa 5/11/2014, Jotham Rwamiheto ararahira agatsemba ko revolisiyo ya rubanda idashoboka mu Rwanda. Ni uburenganzira bwe kubibona atyo kimwe n’uko afite uburenganzira bwo guhabwa ibisobanuro akeneye. Ni yo demokarasi duharanira.

Agendeye ku nyandiko Thomas Nahimana yanditse  ku wa 5 Ugushyingo 2014 yagiraga iti Nta manda ya gatatu kuri Paul Kagame“nta manda ya gatatu kuri Paul Kagame”, Rwamiheto arafatwa mu mutego abantu benshi bakunze kugwamo iyo bakora ubusesenguzi. Muri aka kanya ngendereye kumara impungenge abiteguye revolisiyo ngaragaza ibyo Rwamiheto atasobanukiwe mu isesengura rye:

  1. Kwitiranya ibintu

Mu busesenguzi hari ibintu bibiri bibaho. Abantu babiri bashobora kureba igiti nyamara umwe akibonera igiti gusa undi akabona umuvure. Uyu muntu ubona igiti nta cyaha afite ariko ubona umuvure amurusha kureba kure. Ubona igiti gusa nta kindi yitekerereza uretse igihimba cy’igiti, amashami n’amababi. Cyakora rero uyu muntu ntashobora kutubwira ko iki giti nta mazi atembera mu mitsi y’igiti cyangwa se ko nta mizi igiti gifite kubera ko atabibona, ndetse natwe tukaba tutabibona !

Ubona umuvure we, atekereza icyo igiti gishobora gukorwamo. Atekereza ku gitumye iki giti gihagaze kandi azi ko, uko byamera kose, hari uburyo gishobora gutemwa. Aha bivuga ko azi neza akazi gakenewe gukorwa kugira ngo cya giti kibe umuvure kandi birashoboka. Twese twabonye imivure myinshi ikozwe mu biti.

Aba bantu icyo batandukaniraho ni uko umwe abona ikiriho mu buryo bushoboka (l’Etre en possibilité) n’ikiriho mu buryo buhari (l’Etre en nature). Niho umunyapolitiki atandukanira n’utari we. Umunyapolitiki areba ibiriho agasoma ibimenyetso by’ibihe maze agafata ingamba. Utari we ajya kubona akabona ibintu bimwikubiseho bikaba birangiye. Bene uyu nta wamurenganyiriza ko mu gihugu habuze imivure kabone n’aho haba hari ibiti byinshi.

Rwamiheto rero na we aribonera igiti gusa nyamara Thomas areba umuvure( revolisiyo).

  1. Gukerensa ingingo zibangamira Paul Kagame mu kongera kwiyamamaza

Ziriya ngingo zose (101 na 193) zirasobanutse. Nyamara murabona ko abantu babiri batazumva kimwe. Cyakora si na ngombwa kugira master en droit kugira ngo bigaragare ko Perezida wa repubulika atari we ufite ijambo rya nyuma mu kubona indi manda.

Reka nongere ngaruke ku ngingo ya 193 agace ka (2) kagira kati:

 “Ariko iyo iryo vugururwa ryerekeye manda ya Perezida wa Repubulika, ubutegetsi bwa demokarasi ishingiye ku bitekerezo binyuranye cyangwa ku bwoko bw’ubutegetsi buteganyijwe n’iri tegeko Nshinga cyane cyane ku butegetsi bwa leta bushingiye kuri Repubulika n’ubusugire bw’igihugu, rigomba kwemezwa na referendumu, rimaze gutorwa na buri mutwe w’inteko ishinga amategeko”.

Icyo mbona mu by’ukuri umuntu atanajyaho impaka ni uruhare n’agaciro bihabwa rubanda. Itegeko nshinga ryo rirasobanutse. Rirerekana ko rubanda ariyo igena imihindagurikire y’iri tegeko binyujijwe mu matora azwi ku kazina ka referendum. Nk’uko Ishyaka Ishema ridahwema kubitwibutsa, mu gihe cy’amatora umuturage aba yasubijwe ijambo kugira ngo avuge akamuri ku mutima. Ijambo rye riba ryoroshye cyane cyane mu gihe cya referendum ni “yego” cyangwa “oya”. Abanyarwanda bagaragaje ko mu gihe cyose baba bafite ubuyobozi (leadership) bubari imbere bavuga akabari ku mutima.

Gusa Rwamiheto we asanga FPR ifite imbaraga ngo z’umurengera ku buryo nta muturage wayitinyuka. Iyi ni ya ideology FPR yabibye, ko:

  • ‘Nta cyo rubanda yishoboreye ndetse na revolisiyo yo muri 1959 yakozwe n’Ababiligi’!
  • ‘Abatutsi bose batuye muri Kigali bashyigikiye Kagame mu mushinga we wo kwizirika ku butegetsi’.
  • ‘Revolisiyo itegurwa ari iy’abahutu gusa cyangwa se abatutsi bakuriye mu Rwanda bonyine’.

Ibi si ukuri na mba, ndakeka ko uyu mugabo atabitekerejeho bihagije.

Abanyarwanda bagaragaje ko mu gihe bafite leadership ihamye bagera kuri byinshi.  Cyakora nanone uyu mugabo ndizera ko ashobora kwemeranya nanjye ko nta revolisiyo itagira aba leaders. Abo nibo bakenewe muri iki gihe kandi bagomba kwegera rubanda, kubana nayo ndetse bakaba biteguye no kubipfira.  Ikindi, byaragaragaye ko muri iki gihe abahutu, abatutsi ndetse n’abatwa, abavuye hanze ndetse n’abakuriye mu gihugu twahagurukiye kurwanya umunyagitugu Paul Kagame n’atsiko ke kiganjemo abasajja. Kuvuga ko abatutsi bose bashyigikiye Kagame, ni ugukora mu nkovu Kayumba Nyamwasa, na bagenzi be, ni ugukaza iminyururu iboshye Deo Mushayidi n’inshuti ze, ni ugushinyagurira Kizito Mihigo n’abakunzi be. Ikibura ni leadership yegereye abaturage, cyakora haramutse hari umu leader ubwira abo ayoboye ati ‘ntibishoboka aba bantu bazatumara’ urumva ko nyine bitashoboka.

Mu mwanzuro wa Rwamiheto arakora andi makosa atatu akomeye:

1.Aravuga ko niba muri FPR hatavuyemo abantu ngo bahindure (bahinduke) bafashe abasivile nta myigaragambyo ishoboka. Muri politiki hari ihame rivuga ngo nta gufata icyemezo ku bintu udafitiye ubushobozi cyangwa udafiteho control (on ne décide pas sur ce qui ne dépend pas de nous). Tekereza gukora umushinga utekereza ngo wenda ‘bazahinduka’ !  Icyo akaba ari cyo ushingiyeho. Nibadahinduka se ? Si wowe umaze kuvuga ko batakwikora mu nda, ko FPR ariyo yabahaye umugati ? None ngo bazahinduka bafashe rubanda ?! Fata icyemezo kubyo wowe ufitiye ubushobozi. Ak’imuhana kaza imvura ihise.

  1. Arasaba abantu bose gushyigikira ingabo ngo zizabohoza igihugu. Simbyanze. Iyo zibikora kera wenda ishyaka ISHEMA ntiryari gutoza abantu kwitabira revolisiyo ! Ariko se koko watekereje kuri feasility y’iyo ntambara ushaka ko iba (Ibikoresho, base arriere, diplomacy…)? Aha na ho wasanga urimo gukora rya kosa ryo gufata icyemezo ku bintu udafiteho controle.
  2. Muri signature ya Rwamiheto aravuga ko ahirimbanira demokarasi, imbunda ye ikaba ari ikaramu naho amasasu akaba ibitekerezo! Ibi na byo biragaragaza ko hari ikibazo?! Ni gute umuntu wahisemo ikaramu yakangurira abandi gufata imbunda? Aho si ukubaroha? Koko umuntu wahisemo demokarasi ishingiye ku bitekerezo arasaba abana kujya mu rugamba rw’amasasu? Demokarasi y’amasasu twarayibonye, na FPR niyo yatuzaniye.

Umwanzuro:

Banyarwanda Banyarwandakazi namwe nshuti z’u Rwanda,

Ibibazo u Rwanda rufite ni byinshi kandi bishingiye ku buyobozi bubi bwa FPR Inkotanyi. Intambara zabaye mu gihugu zamennye amaraso atagira ingano zikorwamo ibyaha bya jenoside n’ibindi byaha ndengakamere. Ntidukwiye gukomeza kubirebera ahubwo mu gihe uyu munyagitugu yakwibeshya ngo arahindura itegekonshinga, nta yindi ngoma. Mukomeze mube maso tubikurikiranire hafi. Amaraso wanga kuyamenera igihugu FPR ikayanywera ubusa. Ushaka arashobora naho ak’imuhana kaza imvura ihise.

Vive la volonté et l’intrépidité du Peuple Rwandais

Vive la Révolution au Rwanda

Vive le People Rwandais uni et émancipé

Chaste Gahunde

Umunyamabanga nshingwabikorwa

ISHEMA Party

REVOLISIYO : Nta manda ya gatatu kuri Paul Kagame! Agatego abaswa bazakubiramo ikirenge!

Kagame yaba azi aho ingoma ya Cyami itandukanira na Repubulika ?

Habayeho indirimbo yasingizaga Abaparmehutu ikannyega Abalunari, yagira iti : Itora mwisabiye(karampaka), dore niryo ribakozeho , indi Loni izava he !  Koko rero Ishyaka rya Lunari ryari rishyigikiye umwami na gihake niryo ryasabye Loni ko yakoresha amatora ya Kamarampaka mu Rwanda, n’abagore bagahabwa uburenganzira bwo gutora ! Ayo matora niyo nyine yakuyeho gihake, Kalinga n’izayo zose zigenda nk’ifuni iheze. Hari taliki ya 25 Nzeri 1961.

FPR imaze gufata ubutegetsi  byabaye ngombwa ko yandika itegekonshinga rinyuze Paul Kagame 100%. Iryo tegeko ryanditswe mu mwaka w’2003 niryo u Rwanda rugenderaho ubungubu. Ryahaye Kagame nka Perezida wa Repubulika ububasha bwose yifuzaga, riniga amashyaka ya Opozisiyo mu buryo buteye isoni.

Gusa burya koko nta bapfira gushira! Muri FPR harimo n’abantu batari basamariye intsinzi (insinzi!!!) gusa ahubwo bashyiraga mu gaciro bitangaje. Abo nyine nibo bakoze ku buryo itegekonshinga ryandikwa uko Kagame abyifuza ariko bashyiramo n’agatego abaswa bazakubiramo ikirenge ! Abaturage baritoye muri Referendum muri mata 2003 nabo bari bazi ko amaherezo iryo tegekonshinga rizakorera ishyano ba Mutimamukewomurutiba ! Bateze Kagame umutego ukomeye ntiyarabukwa none dore niwo nyine ugiye kumufata mu ijosi ku manywa y’ihangu!

Mu ngingo y’101, bifuje ko Perezida Kagame yakwica agakiza uko abyifuza ariko ntarenze manda ebyiri zihwanye n’imyaka 14 ku butegetsi!

Dore uko iyo ngingo ibivuga:

“Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe.

 Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa Repubulika”.

téléchargement

                Musa Fazili : Umushukanyi

Manda ya nyuma ya Paul Kagame izarangira mu mwaka w’2017 ! Gusa inyota afite yo kuguma ku butegetsi iramutera igishuko cyo gushaka uko yahindura itegeko nshinga  kuko ahari  mu  mutwe we yibwira ko ubutegetsi bwa Repubulika n’ubutegetsi bwa cyami byose ari kimwe. Afite n’abanyendanini nka ministri Musa Faziri bamushishikariza kurihindura ngo bakomeze bamurireho ! Ariko bizwi ko nahasiga agahanga batazamuherekeza.

Icyo birengagiza ni uko nyine ba bahanga banditse Itegekonshinga bari bamuzi neza ari nabo nyine bakoze uko bashoboye ngo bamufungire amayira kuburyo atazoroherwa no guhindura Itegekonshinga uko yishakiye.  Ng’uko uko bateganyije ingingo yaryo y 193 igira iti:

(1)Ububasha bwo gutangiza ivugurura ry’Itegeko Nshinga bufitwe na Perezida wa Repubulika bimaze kwemezwa n’Inama y’Abaminisitiri; bufitwe kandi na buri Mutwe w’Inteko Ishinga Amategeko binyuze mu itora ku bwiganze bwa bibiri bya gatatu by’amajwi y’abawugize.

Ivugururwa ryemezwa ritowe ku bwiganze bwa bitatu bya kane by’amajwi y’abagize buri mutwe w’inteko.

(2)Ariko iyo iryo vugururwa ryerekeye manda ya Perezida wa Repubulika, ubutegetsi bwa demokarasi ishingiye ku bitekerezo binyuranye cyangwa ku bwoko bw’ubutegetsi buteganyijwe n’iri Tegeko Nshinga cyane cyane ku butegetsi bwa Leta bushingiye kuri Repubulika n’ubusugire bw’Igihugu, rigomba kwemezwa na referendumu, rimaze gutorwa na buri Mutwe w’Inteko Ishinga Amategeko.

(3)Nta mushinga w’ivugururwa ry’iyi ngingo ushobora kwakirwa.

Bisobanuye ko guhindura manda ya Perezida wa Repubulika ari inzira ndende, itangirira muri guverinoma, ikaba yakomereza mu mutwe w’abadepite, babyemeza ikajya muri Sena,  igasozwa no kubaza rubanda niba ibyemera. Nyamara muri Referendumu yo muri mata 2003 rubanda nyine yavuze ko idashaka Perezida wa Repubulika wigira umwami!

Niyongera guhabwa ijambo binyuze muri Referendum rubanda izavuga OYA kuko mpamya ko itazemera ko bayihindura injajwa. Ngo Umugabo nyawe ahindukira mu kiryamo ntahindukira mu ijambo. Nta gushidikanya, amarorerwa Kagame na FPR bakoreye Abanyarwanda muri iyi myaka 20 bamaze ku butegetsi (ikinyoma, iterabwoba, kwikubira ibyiza byose by’igihugu…) azatuma abaturage badatora umushinga wo guhindura manda ya Perezda wa Repubulika hagamijwe gusa guha Paul Kagame amahirwe yo kongera kuba umukuru w’igihugu mu nyungu ze bwite! Abamotsi ba Kagame nibadukana ka kageso kabokamye ka ‘Tora aha” cyangwa bakitabaza bwa bukorikori bwabo bwa nzikoraho bwo gutekinika amajwi, rubanda izaba ifite uburenganzira bwo kuvuga ngo OYA binyuze mu myivumbagatanyo na Revolisiyo.  Aha ho kubyitegura tubigeze kure!

Umwanzuro

Paul Kagame nka Perezida wa Repubulika yarahiriye kuzakurikiza kandi akarinda itegekonshinga! Ntabwo yarahiriye kurisuzugura no kurihindura . Iyo ndahiro iteganywa n’ingingo y’104 y’itegekonshinga  we ubwe yasinye :

«Jyewe, [Paul Kagame], ndahiriye u Rwanda ku mugaragaro:

     ko nzakorana umurava imirimo nshinzwe;

     ko ntazahemukira Repubulika y’u Rwanda;

3°     ko nzakurikiza nkanarinda Itegeko Nshinga n’andi mategeko;

     ko nzaharanira amahoro n’ubusugire bw’Igihugu kandi ko nzashimangira ubumwe bw’Abanyarwanda;

     ko nzubahiriza mbikuye ku mutima inshingano zanjye nta vangura iryo ari ryo ryose;

     ko ntazigera nkoresha ububasha nahawe mu nyungu zanjye bwite;

     ko nzaharanira iyubahirizwa ry’ubwigenge n’uburenganzira bw’ibanze bwa muntu n’ibyagirira akamaro Abanyarwanda bose.

 Nintatira iyi ndahiro nzabihanirwe n’amategeko. Imana ibimfashemo. »

Inama tugira Paul Kagame ni uko yakwirengagiza igishuko kimukirigira mu mutima we kimwe n’abamushuka ngo ahindure itegekonshinga ! Narangize manda ye mu mahoro ubundi yegame, abandi banyarwanda batorerwe kuyobora igihugu cyabo. Yavutse asanga u Rwanda ruriho, azapfa arusige. Yavutse asanga abanyarwanda bamaze ibinyejana byinshi bariho, siwe wababeshagaho. Naho yabicamo miliyoni nyinshi, azapfa abasige kandi bazabaho kuko atari we ubabeshaho. Nareke kwishuka, siwe Mana y ‘u Rwanda. Naramuka afunze umutwe agatangiza ibyo guhindura itegekonshinga, aririwe ntaraye ! Rubanda iri maso…..

Na Perezida Blaise Compaore wa Burkina Faso, mu myaka 27 yose yari amaze ku butegetsi, yibwiraga ko yarangije kwifatira abaturage be bidasubirwaho. None dore abuze byose nk’ingata imennye kandi ntibirangiriye aho! Mu minsi itarambiranye n’Urukiko mpuzamahanga rukorera La Haye ( ICC ) ruraba rumutumyeho ngo Mzee ngwino hano hari utubazo duke ugomba gusobanura turimo n’urupfu rwa Thomas Sankara, hanyuma urahita witahira ! Mbese nka kurya Inkotanyi ziryoshyaryoshya zikanasekera uwo zenda gukubita agafuni!

Amahirwe menshi kuri Paul Kagame, gusa yari akwiye kwirinda ko imvugo ya kinyarwanda igira iti “Amatwi arimo urupfu ntiyumva” yamwuzurizwaho kandi yaraburiwe.

Padiri Thomas Nahimana

Umuyobozi w’Ishema Party

Rajab Kakyama responds to Andrew Mwenda

European walls to most Africans have eyes, ears and brains too. I am not suggesting that Mwenda was attended to with empty seats but that the atmosphere is quite unique from the usual African setting and one is apt to feel the presence of “sophistication” and “intellectualism.” It’s unfortunate that I am passing judgment on a person I hardly know. But when one listens to Andrew, the first time one is drawn to two aspects, 1) the sharpness and 2) the loudness in his voice. If one tends to easily come up to conclusions, then Andrew passes for a “wit thinker.” However, if you took the time and analyzed his statements, half of the time they fall short of this description.

In other words, Andrew tends to think with his “tongue” rather than the necessary brain muscle.
If religion does not need “preconditions” to germinate, why doesn’t he throw some seeds of Islam into the Vatican? Why doesn’t he throw other seeds of Christianity into Mecca? In the Quran, the Surahs that were revealed in Mecca are different in citation from those that were revealed in Madinah. This was because the people and the life-styles was different. Jesus had to plan for his journey into Jerusalem, why? I think this was a misguided thought that was largely irrelevant to the intended discussion.

Like he so accuses of the BBC’s failure to come up with “something new” in their ‘untold story’, Andrew finds himself in the same predicament when he has to “regurgitate” the RPF/Kagame mantra. Sometimes, he says it from the top, at times from the middle and other times from the bottom. But it remains the same. The only (major) achievement of the RPF/Kagame government is to have silenced the guns. As for peace, why would there be political exiles if dissent was tolerated? There are still political murders inside Rwanda. Those who flee from extrajudicial killings are at times followed.

Among those, is former Army commander. Kayumba, Karegeya (RIP), Rudasigwa and Joel Mutabazi, a former Rwandan army lieutenant who was extradited from Uganda on orders of the Rwandan government. After the murder of Karegeya, Mwenda and President Kagame have since “praised” the act. But no competent court inside and outside Rwanda had passed a sentence of “Death” for Karegeya. Karegeya was not shot in “combat”, he was murdered in a hotel room. So, who gives the right to kill in Rwanda? It is not in doubt that Rwanda has witnessed an impressive economic recovery since the 1994 genocide but only in that regard.

There is nothing magical about Rwanda comparing with the economies of its neighbouring countries. The average GDP of the East African countries is about 6%. With the introduction of UPE (regardless of the quality), the number of primary pupils in Uganda rose from about 500,000 to 7,000,000. The idea of one pupil – one laptop is not only unique to Rwanda- Kinyatta of Kenya has amplied it and on even a larger scale. “Consequently, most Rwandans do not read printed newspapers. Instead, they depend on the Internet for information and debate on public policy.” Another unguided statement from “the old man of the clan.”

What would inform this statement is that in Rwanda there are facilities that simplify/ease the use of the internet. One such factor would be the availability of electricity in almost all parts of Rwanda. Let us examine this fact. 80% of electricity consumption occurs in Kigali, where only 5% of the population live. For the rest of the population residing in the rural areas, wood remains the main source of energy. With the privatisation of Electrogaz and the development of future hydropower projects, Rwanda is looking to ensure an increased energy supply in the near future. However, only about 6% of the population is able to have access to the grid, mostly those living in urban areas.

According to the Rwanda Vision 2020, wood is the source of energy for 99 % of the population, which leads to massive deforestation and soil destruction. Actually, through the Mbarara-Gikondo transmission line, Uganda exports 132 KV of its meagre power to Rwanda. So the laid 4,000km of Fibre Optic Cable is an impressive gesture but to what purpose if the cables are to lay humbly in the ground without power supply. It also tells a lot about the planning of a country, what would have come first, the fibre cables or the power cables? Lastly, Rwanda’s revenues as a share to GDP is only 30%, what forms its 70%?

Source: Comments