Author Archives: Chaste Gahunde
Abayobozi ba Kiliziya Gatolika y’U Burundi nibabere urugero abo mu Rwanda.
Kiliziya Gatolika y i Burundi iramagana manda ya gatatu y’Umukuru w’igihugu!

Abepiskopi ba Kiliziya gatolika y’i Burundi baramagana batarya iminwa ubushake bwo kurenga ku Itegekonshinga n’amasezerano ya Arusha kugirango umukuru w’igihugu uriho afate manda ya gatatu. Dore uko babivuga :
« Ijambo rikuru kandi ridafobetse Abarundi bemeranije, bakongera bagapfundika, ni uko uwuramutse atowe akaba umukuru w’igihugu c’uburundi, uwari we wese atorenza ibiringo bibiri vy’imyaka itanu ».
Abanyarwanda nabo bategereje ko Abepiskopi babo bafata ijambo bakamagana uburiganya bwa Paul Kagame n’abambari be bifuza guhindura ingingo y’101 y’itegekonshinga ryo mu 2003 kugira ngo Perezida Kagame akunde ategeke u Rwanda ubuziraherezo.
Gusimburana kw’abategetsi mu mahoro ni ishingiro rikomeye ry’umutekano n’amajyambere arambye mu gihugu. Ingingo ikomeye nk’iyi Kiliziya gatolika izi neza kandi ikunze ubutumwa bwayo ntiyabura kuyirwanirira ishyaka.

Mu Rwanda hari ubutegetsi bw’igitugu bwishuka ko buzahoraho iteka ryose. Abategetsi bariho bibwira ko u Rwanda ari akarima kabo, ko ahari u Rwanda bafashe ku ngufu ari umunani basigiwe na ba se. Ntabwo Leta yabo yubaha abaturage yahinduye ingaruzwamuheto; aho kubahiriza amategeko abategetsi bashingira ibikorwa byabo ku iterabwoba no ku butekamutwe n’itekinika biteye ubute.
Gusa rero ibimenyetso byinshi bikomeje kwerekana ko ubutegetsi bwa Paul Kagame butazashobora guhindura ingingo y’101 y’itegekonshinga. N’iyo babyifuza ntibazabigeraho batikozeho. Ahubwo bakwiye kwitegura kuva ku butegetsi, kuko manda yabo yanyuma yenda kurangira. Paul Kagame naba umuhanga, azasoza manda ye amahoro, ariko azabigeraho niyiyemeza kudakomeza kungikanya amakosa ashobora gutuma rubanda imuvudukana bitarenze umwaka w’2016.
Ibihugu by’ibihangange byahoze bishyigikiye ubutegetsi bwa Kagame byarangije kumubwira ko byiteguye kumurekura agahomboka, ndetse ntibigitinya kugaragaza ko byiteguye kwifatanya n’abamurwanya.Utabibona ni impumyi.
Twifurije Paul Kagame gushishoza cyane, agahitamo icyarengera ubuzima bwe, ubw’abana be n’ubw’abenegihugu batari bake. Naho igihe cye cyo gutegeka kiri kurangira, nabe umugabo abyakire neza.
IMPINDUKA ZIKOMEYE ngizi ziraje.Zishobora kuba mu mahoro kimwe n’uko zishobora guhitana benshi. Paul Kagame ntagishoboye kuzisubiza inyuma ariko ashobora kugira uruhare mu gutuma zitaremera Abanyarwanda.Amateka azamuhembera cyangwa amuryoze urwo ruhare rwe.
Ex-Sarkozy aide charged with tax evasion in Libya election finance probe
A former French interior minister and key ally of right-wing leader Nicolas Sarkozy has been charged with tax evasion and forgery in a case linked to allegations that Moamer Kadhafi’s Libya financed Sarkozy’s 2007 presidential election campaign.
Claude Guéant, whose career has included a stint as interior minister and running Sarkozy’s bid for the presidency in 2007, was charged with tax avoidance as part of an organised group and forgery after 30 hours of questioning on Saturday night.
The accusations arise from a raid in February 2013 when investigators found a 500,000-euro transfer into Guéant’s bank account.
He claimed the money was paid by a Malaysian businessman for the purchase of a 17th-ceuntry Flemish painting but experts say the highest price ever paid for a work by the artist, Andries van Eertvelt, is about 140,000 euros.
Guéant was arrested on Friday and taken to the offices of the anti-corruption bureau in Paris.
His lawyer, Philippe Bouchez el-Ghozi, said his client had faced “almost 300 questions that mainly focused on the so-called Libyan funding” and denied any wrongdoing.
Suspicions about Sarkozy’s 2007 campaign funding surfaced during the 2012 campaign when the Mediapart website published a 2006 document purporting to show arrangements for 50-million-euros-worth of Libyan money to be funnelled into the campaign.
El-Ghozi said his client had not been charged as part of the main probe and that his case boiled down to “justifying the acquisition of two paintings 22 years ago” and whether they had been properly declared for tax purposes.
Euro hits 12-year low against dollar
The euro has fallen to its lowest level against the US dollar in 12 years after the European Central Bank (ECB) began its government bond buying programme.
It fell as low as $1.0560, before recovering a little. But many traders expect it may soon be worth the same as a dollar.
The ECB began its latest round of quantitative easing (QE) on Monday.
It will buy bonds worth €1.14tn over the next 18 months, flooding the market with euros.
Traders have reacted to the ECB’s latest round of QE by selling euros and buying other currencies such as US dollars.
The US currency is appealing because the Federal Reserve looks to have completed its bond-buying programme.
The euro started its slide against the dollar in July last year as traders reacted to the divergence in policy between the ECB and the Fed.
The value of the euro has fallen 22.4% since 1 July, when a euro was worth $1.37.
Positive US data
An upbeat US jobs survey released on Friday provided an additional boost to the dollar.
“This opened up speculation again that the US will raise interest rates in June,” says Jane Foley, senior currency strategist at Rabobank. This would attract foreign capital and boost the dollar.
In the eurozone Greece’s economic woes continue to put downward pressure on the euro, bringing it closer to dollar parity.
The eurozone’s growing current account surplus is encouraging Europeans to invest abroad causing the euro to weaken further, according to Deutsche Bank.
Les cadavres du Lac Rweru: l’UA envoie la commission d’enquête
C’est une information RFI : la présidente de la Commission de l’Union africaine, Nkosazana Dlamini-Zuma, a répondu le 23 février dernier au président burundais, Pierre Nkurunziza, qui lui avait écrit quatre mois plus tôt, presque jour pour jour (le 22 octobre 2014), pour demander une aide dans l’enquête en cours sur le mystère des corps retrouvés flottants sur le lac Rweru. Ce lac est situé entre le Burundi et le Rwanda, et les deux pays se rejetaient la responsabilité. L’UA a finalement dit oui à la demande du Burundi, selon nos sources au sein de l’organisation, mais il reste beaucoup de détails à fixer.
Bujumbura commençait à montrer des signes d’impatience mais tout cela est oublié. L’ambassadeur du Burundi auprès de l’organisation africaine, Alain Nyamitwe, de passage à Bujumbura ce lundi 9 mars au soir, a confirmé l’information.
« Il y avait motif d’inquiétude », a commenté le diplomate burundais. Mais aujourd’hui, l’heure est à la satisfaction : « On n’a pas reçu de calendrier, mais on a une promesse ferme, écrite que la mission sera là bientôt », s’est réjoui l’ambassadeur Nyamitwe. Et d’ajouter : « Nous espérons que ça sera dans des délais raisonnables. »
En réalité, l’Union africaine a longtemps hésité sur la démarche à suivre car deux pays sont concernés. Le Burundi, qui a toujours assuré que les cadavres venaient du Rwanda, et le Rwanda, qui considère que c’est une affaire qui ne le concerne pas car les cadavres ont été retrouvés chez les voisins burundais.
L’Union africaine a songé à envoyer une mission dans les deux pays pour tenter de convaincre de la nécessité de coordonner les deux volets de l’enquête, toujours selon nos sources. Trop compliqué, elle y a renoncé et s’est donc focalisée sur le Burundi, qui a demandé son expertise. Les Etats-Unis, la Suisse et les Pays-Bas se sont engagés à financer le projet, qui verra notamment l’intervention de la plate-forme Justice Rapid Response, basée en Suisse.
Hillary Clinton under fire: Donations to family foundation by foreign governments and corporations subject of controversy.

Hillary Clinton addressed the controversy about her email arrangement while secretary of state but some questions remain unanswered.
Hillary Clinton failed to quell mounting criticism over her controversial private email account on Tuesday evening after her office suggested she had erased more than half of her emails before turning them over for release to the American public.
In a statement released after a press conference intended to end a week-long controversy, Clinton’s office said that she did not preserve 31,830 of the 62,320 emails she sent and received while serving as Barack Obama’s secretary of state from 2009 to 2013.
“After her work-related emails were identified and preserved, Secretary Clinton chose not to keep her private, personal emails that were not federal records,” her office said, in a defiant nine-page explanation for the unusual arrangement that has put her under political fire.
Republicans accused Clinton of blocking transparency. It could not be confirmed whether the deleted archives included messages sent and received by Clinton relating to her family’s philanthropic foundation. Donations to the foundation by foreign governments and corporations are the subject of a separate ongoing controversy.
Trey Gowdy, the Republican congressman leading a select committee inquiry into the deadly 2012 attack on a US diplomatic station in Benghazi, Libya, said Clinton had “created more questions than answers” with Tuesday’s intervention. Demanding that she appear before his committee “at least twice”, Gowdy said the former secretary should hand over her email server to a “neutral, detached third-party arbiter who can determine which documents should be public and which should remain private”.
The continuing saga threatened to complicate the plans for her expected second campaign for the US presidency, which were thought to be in their final stages in advance of an announcement in April.
Analysis Four things we still don’t know after Clinton’s email press conference
Did she delete half the emails or not? Why did she contradict Bill? The press conference meant to clarify the controversy ended up adding more questions
Read more
Criticism has grown since it was revealed last week that Clinton did not use an official government email address during her four years at the State Department. She instead conducted all official business using a private address under the ClintonEmail.com domain.
Advertisement
Clinton conceded at a press conference in New York on Tuesday afternoon that she had erred and “it would have been better” to have used separate email accounts for work and personal matters. However, she insisted she had used a single account on one mobile phone for “convenience”, adding: “I thought using one device would be simpler, and obviously, it hasn’t worked out that way.”
The former secretary’s office said she had turned over all 30,490 of her sent and received emails that related to her work to the State Department. They manually searched her archive, the statement said, first by finding all emails involving people with government email addresses, then searching for some people by name and for topics such as Libya.
All these are expected to be published. “You will see everything from the work of government, to emails with State and other administration colleagues, to LinkedIn invites, to talk about the weather – essentially what anyone would see in their own email account,” her office said.
In further defiant remarks on the emails that Clinton will not turn over, her office insisted that none contained material relevant to her work in four years leading Foggy Bottom.
“These were private, personal messages, including emails about her daughter’s wedding plans, her mother’s funeral services, and condolence notes, as well as emails on family vacations, yoga routines, and other items one would typically find in their own email account, such as offers from retailers, spam, etc,” it said.
But the Republican party, which accused Clinton of “putting our national security at risk for ‘convenience’” by operating the private email server, said there could be no independent verification that Clinton had preserved all messages related to her work.
“Because only Hillary Clinton controls her personal email account and admitted she deleted many of her emails, no one but Hillary Clinton knows if she handed over every relevant email,” Reince Priebus, the chairman of the Republican National Committee, said in a statement.
Clinton rejected suggestions that an independent monitor could review her email server to examine emails not turned over. “I believe that I have met all of my responsibilities and the server will remain private,” she said at the press conference.
Despite separately indicating all personal messages were erased, she said the server “contains personal communications from my husband and me”. Complicating matters further, a spokesman for her husband, former president Bill Clinton, told the Wall Street Journal that he had only ever sent two emails.
Clinton’s spokesman did not respond to emails seeking clarification on what precisely had been erased, and whether anyone else had kept a copy of Clinton’s personal email archive.
Other critics pointed to remarks made by Clinton at an onstage interview last month, in which she said she used both an iPhone and a Blackberry. Discussing devices later in the conversation, Clinton said, “I don’t throw anything away, I’m like two steps short of a hoarder.” It was not clear when Clinton began using two devices.
The statement from Clinton’s office addressed other questions raised by the news of her email server – several relating to security and her interaction with foreign governments. The statement said her team’s review of Clinton’s email archive “revealed only one email with a foreign (UK) official”. It clarified that “during her time at State, she communicated with foreign officials in person, through correspondence, and by telephone”.
Clinton said during her press conference that she had never used the email account to send classified material. She insisted that the server had been secure by being placed on property protected by the secret service and claimed to know that the system had never been breached.
Source: The Guardian
Umwihariko wa Revolisiyo: inkunga yo kwirukana Agatsiko ntizabura ! Ariko nanone si Abazungu bazadutangirira ikivi.
Ni koko Abaturage nibo bafite urufunguzo rw’impinduka mu Rwanda. Paul Kagame n’agatsiko ayoboye bameze nk’uwo munyagitugu uhagaze ku rubaho narwo ruhagaritswe na rubanda. Uko byamera kose umuturage navuga “NO” nta kizatubuza gukoresha ya mvugo y’abakuru ngo “agahuru k’imbwa karahiye”!
UMUTWE WA 9 : INKINGI 8 AGATSIKO K’INDOBANURE KUBAKIYEHO
Umwanzi w’Urwanda n’Abanyarwanda tumaze kumenya neza uwo ari we : ni Agatsiko k’Indobanure z’Abasirikare baturutse Uganda. Ntituzongera kwibeshya ngo twitiranye ibintu, ngo umwanzi tumwite Abatutsi cyangwa se Abahutu muri rusange. Agatsiko niko konyine mwanzi w’ibyiza, ni ko konyine tugomba kurwanya twivuye inyuma kugeza karekuye ubutegetsi. Ni bwo tuzabona gushyira mu bikorwa iriya myanzuro igamije kuzahura igihugu no gusubiza Abanyarwanda icyizere cyo kubana mu mahoro.
Gusa rero mbere yo gushoza urugamba rwo gukuraho Agatsiko, hari ikintu gikomeye tugomba kwitondera : tugomba kumenya INKINGI zihagaritse kariya Gatsiko ruvumwa, ahasigaye tukazagenda turandura inkingi imwe imwe duhereye kuzitworoheye.
IBANGA RYA 45 : Inkingi ya mbere ni AMAFARANGA.
Agatsiko gafite amafaranga menshi cyane. Ay’igihugu cyose kayagize ayako bwite. Aho kugirango kayakoreshe mu byubaka igihugu, Agatsiko kayakoresha mu gutanga ruswa ihabwa Abazungu b’inda nini kugirango bakavuge neza. Andi menshi akoreshwa mu buryo bwo kwaya, ngo Agatsiko kagaragare neza, mbese nk’amwe atagira umubare akoreshwa mu bya siporo ! Andi mafaranga atagira ingano akoreshwa mu byo guhiga no kwica abenegihugu batemera guhakwa n’Agatsiko. Birababaje.
Aya mafaranga y’Agatsiko nta bwoba akwiye kudutera cyane kuko na Ben ALi wa Tuniziya yari afite inzu yuzuye inoti z’amadolari, amayero, amalivre yo mu Bwongereza… Abaturage baramuhagurukanye, arayata yose akizwa n’amaguru. N’amafaranga Paul Kagame yibye igihugu, azagaruka asubire mu isanduku. Ntawe upfa abimaze !
IBANGA RYA 46 : Inkingi ya 2 ni Ingengabitekerezo yitwa ngo “Kagame yahagaritse jenoside yakorewe Abatutsi”
Ubwo Agatsiko katangiraga intambara kerekanaga ko gafite ibitekerezo bihamye, nyamara ubu byose byarayoyotse ! Aho gucyura impunzi kazikubye karijana ; ibyo kuzana demokarasi byari amareshyamugeni gusa, yayandi atamutunga ; ibyiswe VISION 2020 yari amaco y’inda agamije kurya amafaranga y’Abazungu: umuturage akagororerwa gusenyerwa akazu ke ka nyakatsi kugirango Agatsiko gakunde kereke Abazungu ko amafaranga bagahaye yakoreshejwe mu kubakira Abanyarwanda bose inzu nziza z’amabati asize irangi (ngo niyo gahunda igezweho!). N’utundi dukinamico tubi tubi tugamije kurangaza abaturage, bariho bicwa n’inzara! Mu by’ukuri, Agatsiko kubakiye ubutegetsi bwako ku gitekerezo kimwe gusa ari cyo : “Abahutu bose bakoze jenoside, batsemba Abatutsi, Kagame w’intungane aba ari we utabara Abatutsi”. Ntawabura kubabazwa n’urwo Abatutsi bapfuye cyane cyane abatari bafite aho bahuriye n’umugambi wa FPR-Inkotanyi wo gufata ubutegetsi ku ngufu imaze kwivugana Abanyarwanda batagira ingano.
Gusa rero twamaze kubona neza ko iyi ngengabitekerezo ifite inenge nyinshi, ahanini kubera ko yubakiye ku kinyoma kizwi na bose. Ubu ntawe ugishidikanya ko uwambere watekereje ko kurimbura Abatutsi bari mu gihugu byamugirira akamaro (A qui profite le crime ?) ari Paul Kagame n’Agatsiko ke, we byahaye inzira yo kwifatira ubutegetsi akabona uko yikungahaza kugeza ubwo asigaye abarirwa mu baherwe bo kuri iyi si !
Jenoside yakozwe muri 1994, ntiyamanutse mu ijuru ngo itugwe hejuru, yewe nta n’ubwo yapfupfunutse mu butaka nk’igihumyo ! Jenoside yo mu 1994, yakurikiye iraswa ry’indege ya Perezida Habyarimana, yaje ari indunduro y’intambara y’isubiranamo ry’abanyagihugu yarangiye nabi (Une simple guerre pour le pouvoir qui a mal tourné). Kagame yashatse kwifatira ubutegetsi yibwira ngo bizamworohera, intambara ayikorana ubugome burenze urugero, isaza Abenegihugu benshi biroha mu bwicanyi, bityo ihitana benshi, Abatutsi, Abahutu n’Abatwa ! Byaragaragaye ko bose bava amaraso! Intambara yatangiye mu 1990 ni “guerre civile” kuko impande zombi zitanaga abanzi zari zigizwe n’Abanyarwanda gusa. Iyo biza kwemezwa ko ari igihugu cya Uganda cyateye Urwanda tariki ya 1 Ukwakira 1990, yari kwitwa intambara gusa (guerre), yenda amateka y’igihugu cyacu aba yaranditswe ukundi ! Iyo ntambara ni yo yabaye NYIRABAYAZANA, uwayiteje azabibazwe. Hariho inzira nyinshi zo gukemura ibibazo, ariko inyota y’ubutegetsi ya Paul Kagame yo yanze gushira itagaritse ingogo.
Ubundi kandi tuzi ko muri 1994 Paul Kagame yarwanyije yivuye inyuma igitekerezo cyo kwita “jenoside” ubwicanyi bwakurikiye ihanurwa ry’indege ya Habyarimana mu ijoro ryo ku itariki ya 6 rishyira iya 7 Mata 1994. Yifuzaga ko byitwa intambara gusa kuko atashakaga ko byitwa ko yarwaniye Abatutsi bonyine. Nyamara ngo “ugukanira ni we umenya urugukwiye”. Abanyamerika bamurushije ijwi, bamubeshya ko kwemeza jenoside Abahutu aribyo bizamugumisha ku ngoma igihe kirekire. Nyamara baramubeshye, none bigiye kumukoraho !
Ariko se mu by’ukuri wasobanura ute ko ubwoko bw’Abatutsi bugizwe na 15% by’abaturarwanda, bukorerwa jenoside n’Abahutu bose babarirwa muri 85%, hanyuma muri icyo gihe Abatutsi barimo bicwa bagahindukira bagafata n’Ubutegetsi ku ngufu ? Nta handi byabaye ku isi! Ubwo se abari bafite ingufu si abashoboye gufata ubutegetsi ? Dore icyo bisobanura :
(1) Abahutu nta mugambi bigeze bafatira hamwe wo kurimbura Abatutsi, n’Urukiko mpuzamahanga rwashyiriweho Urwanda rukorera Arusha (TPIR) ntirwashoboye kwemeza ko uwo mupango waba warabayeho ku ruhande rw’Abahutu.
(2) Abahutu bose ntibishe Abatutsi kuko iyo babyiyemeza nta Mututsi wari mu Rwanda wajyaga kurokoka.
(3) Abahutu benshi cyane nabo barishwe, kandi kubica nacyo ni icyaha, kandi bishwe n’Interahamwe barongera bicwa na Paul Kagame n’Agatsiko ke.
(4) Guhera muri 1990, na Paul Kagame yishe Abatutsi batari bake, abicira ahantu hanyuranye, nk’uko yakunze kwivugira ngo « Umututsi ni uwo turi kumwe ku Mulindi…Ntawe ukora umuleti atamennye amagi… Abatutsi bari mu Rwanda ntaho batandukaniye n’Interahamwe…. Abatutsi bari mu Rwanda bagomba kuba ibitambo…Yabujije ingabo za Loni gutabara Abatutsi igihe bicwaga (1994), avuga ko we aribubyirangirize, ko ingabo z’amahanga nizibyivangamo azifata nk’abanzi akazirasaho… ». Ibyo kandi bigaragazwa n’Ubuhamya bunyuranye bw’abakoranye na we nka Riyetona Abdul Ruzibiza, Jean Marie Vianney Ndagijimana (Kagame a sacrifié les Tutsi ), n’abandi.
(5) Niba kandi abishe abantu benshi ari abajenosideri, Paul Kagame n’Agatsiko ke nibo bishe benshi kuko n’Abahutu 8000 batsinze i Kibeho ku manywa y’ihangu ari abantu atari inyamaswa ; ibihumbi amagana n’amagana batsinze muri Kongo, Loni ikaba yararangije kwemeza ko bizitwa jenoside n’Urukiko (Reba Raporo Mapping).
Muri make Paul Kagame n’Agatsiko ke ni Abajenosideri nk’Interahamwe amahanga yose yakuyeho amaboko, zikaba zikomeje gushyikirizwa inkiko. KAGAME n’Agatsiko ke nabo BAGOMBA gufatwa bagashyikirizwa ubutabera kuko ari abicanyi bazwi na bose. Abicanyi bose ni bamwe, nyina ubabyara ni umwe, umwanya wabo nturi muri Prezidansi ya Repubulika y’Urwanda, aderesi yabo iri muri Gereza yitwa 1930, NTA KUNDI BYAGENDA.
Iturufu ya Kagame wahagaritse jenoside agatabara Abatutsi, iturufu y’Abahutu bose batsembye Abatutsi …Paul Kagame nayibike, yarangije kuba IKIGARASHA GICITSE ! Muri iki gihe, umwanzi w’Urwanda n’Abanyarwanda ni Paul Kagame n’Agatsiko bonyine ! Niko bimeze.
IBANGA RYA 47 : Inkingi ya 3 : Ingabo z’Igihugu
Paul Kagame n’Agatsiko k’Indobanure z’Abasirikari baturutse Uganda bafashe ubutegetsi ku ngufu, bafashijwe n’umutwe w’ingabo zakoreraga ako Gatsiko. Nyamara nyuma yo gufata ubutegetsi muri 1994, hatangiye gahunda yo kubaka ingabo z’igihugu zidakorera Agatsiko ahubwo zishinzwe kurinda umutekano w’Abanyagihugu.
Tuzi neza ko Ingabo z’Igihugu (APR) nazo ziri ku ngoyi y’Agatsiko nk’iyo Abanyarwanda twese turiho. Ziyoborwa n’abicanyi kabuhariwe amahanga yarangije gutera imboni, akaba asaba ko bafatwa bagashyikirizwa ubutabera.
Ubu rero igihe kirageze ngo RDF ihitemo : Ngabo z’Urwanda, nimuhitemo gukomeza kwibera Ingabo z’Umunyagitugu Paul Kagame n’agaco ke karembeje Abanyarwanda, cyangwa se muhitemo kubahiriza inshingano yanyu, mube INGABO z’Igihugu koko zirengera Abaturage, zikwiye kwizerwa n’Abanyarwanda bose. Guhitamo neza ni ugufasha Abaturage kwigobotora igitugu cy’Agatsiko, abaturage bakishyiriraho Ubutegetsi bubabereye. Guhitamo nabi ni ugukomeza gutiza umurindi umwanzi w’igihugu ari we Paul Kagame n’Agatsiko. Byaba bibabaje mwibuzemo ingabo zishyira mu gaciro ngo zifashe abandi guhitamo uruhande rwiza, rwo gushyigikira rubanda rugufi.
Banyarwanda mwese mufite abana, abavandimwe n’inshuti muri RDF, nimushishikare mubagire inama bitandukanye n’umwanzi, inzira zikigendwa.
IBANGA RYA 48 : Inkingi ya 4 : Abihayimana n’abayobozi b’Amadini
Muri rusange Kiliziya gatolika n’andi madini kimwe n’imiryango y’Abihaye Imana bayoborwa n’abantu bajijutse. Benshi mu bayobozi bakuru b’amadini ni abantu baba barageze ku rwego rwa nyuma rw’icyubahiro bashobora guhabwa kuri iyi si. Birumvikana ko bamwe muri bo icyo baba bifuza ari ukurengera intebe zabo, nuko bakirinda ikintu cyose cyatuma ibintu bihinduka mu gihugu. Nyamara muri iki gihe, abo bihayimana n’abayobozi b’amadini yo mu Rwanda bazi neza akarengane abaturage bahura nako ; ntibayobewe kandi uko Agatsiko gasahura igihugu ariko bahisemo KWITURAMIRA. Kuko bibwira mu mitima yabo ko « kubabara biruta gupfa », bahisemo kwicecekera, bakabaho. Icyo birengagiza ni uko atari abaturage nk’abandi kuko bo bahamagariwe kumurikira rubanda : « niyo mpamvu ari bo bahamagarirwa guhara amagara yabo mbere y’abandi…. ». Ikindi batayobewe ni uko guceceka kwabo bibashyira mu ruhande rw’abashyigikiye amarorerwa Agatsiko gakomeje gukora : « Utaturwanya aba ari kumwe natwe ». None se ubwo kurundira hamwe n’Ikirura cyica intama, ni wo mwanya ukwiye Abashumba ?
Uko mbibona, intama zugarijwe n’Ikirura zigiye guhaguruka zisige Abashumba inyuma, niba batikubise agashyi ngo bakanguke, barekere aho kugona kandi ibintu bicika ! Ubwo se hari ukundi kunyagwa kutari uko ? Kuba umucancuro hari ikindi bivuga ?
Abapadiri, Abapasitori na ba Imamu babana n’abaturage iyo mu mashyamba, mu giturage no mu mijyi ; bazi imisaraba iremereye Agatsiko gahekesha abaturage buri saha, buri munsi, buri cyumweru, buri kwezi, buri mwaka ! Iyo bashishikariye kubaba hafi no kubahumuriza, bifasha abaturage kutaganzwa n’ukwiheba. Gusa rero abo bayobozi b’amadini nibatere indi ntambwe kugirango iyobokamana bigisha ritaba iryo gusinziriza abaturage gusa kugira ngo urupfu rubatware bahumirije : Religion opium du peuple ! Umunsi abaturage bakangutse amadini atabafashije, bazabyarana abo . Hari ahandi byabaye !
Intambwe abihayimana n’abakuru b’amadini bakwiye gutera ni iyo gutinyuka kubwira abayoboke b’Imana ko Imana ifasha uwifashije…ko nibadahagaruka ngo barwanye Agatsiko, bishyirireho ubutegetsi bubanogeye, nta kindi Imana basenga yabamarira ! Ibyo kandi ntibitandukanye n’ubutumwa bashinzwe bwo kogeza Ingoma y’Imana mu bantu. Bazabe se baribagiwe ijambo ry’Imana rigira riti , « La gloire de Dieu, c’est l’homme vivant » ? None se Bakozi b’Imana, ubu koko mwakwihandagaza mukemeza ko Abanyarwanda bariho ? Bariho batariho, ntimubiyobewe. Mu rugero byabaturukaho, nimuve hasi, mubafashe kubona ubuzima busendereye.
IBANGA RYA 49 : Inkingi ya 5 : Incabwenge zirituramiye
Icyo nkundira Paul Kagame ni uko yivugira ibintu uko bimujemo, uwabene nta handi aba aduhishe ! Iyo yiyamiriye ati « Injiji ziba mu bize » ni uko hari icyo aba yabonye ! We ubwe ntiyagize amahirwe yo kwiga cyane ngo agire za Degrees ! Habe n’imwe yifitiye. Ni nayo mpamvu yikundira gukorana n’abajenerali nka IBINGIRA, batazi aho umubare utandukanira n’inyuguti. Icyo bazi cyane ni ukurasa gusa!
Bafata ubutegetsi, ntibari bizeye ko kumenya kurasa gusa byabaha amahirwe yo kwigarurira igihugu, imyaka ikaba irenze 21 ! Batinyaga ko incabwenge zizatera hejuru zikamagana politiki ya humirizankuyobore y’Agatsiko. Siko byagenze. Impamvu ni uko Agatsiko kabanje gufata abo gashyikiriye karabasogota, abandi kababika muri Gereza. Abenshi babonye Agatsiko kaje nabi, bafata inzira baragahunga . Abize basigaye mu gihugu ntibavuga, baracecetse biteye ubwoba.
Ku rundi ruhande hari abize batari bake bahisemo gukorera Agatsiko, mbese nk’uriya Dogiteri Karangwa Kirizologi wabaye Inzobere mu kwibira Kagame amajwi. Abandi ni bariya bagize Leta n’Inteko Ishingamategeko bahisemo kwibera les« Collaborateurs » b’Agatsiko: Ibyo kuba Intumwa za rubanda babishyize ku ruhande, bakajya basinyira gusa ibyo Agatisko kifuza, bakabihemberwa umushahara utubutse. Aba bose nibo Paul Kagame yitegereza, ati ntimukankangishe ayo ma degrees yanyu ya Fake, ntacyo mumariye rubanda, muri “Injiji” gusa!
Nyamara Kagame aribeshya, uwize aba yarize. Umwihariko w’Abize ni uko bamenya gusoma ibimenyetso by’ibihe, bakamenya guteganya igihe imvura izagwira, kandi bikaba byo ! Nk’ubu barangije kubona neza ko umuyaga w’amahindura watangiye guhuhana ingufu : the wind of change is blowing ! Kagame we n’Agatsiko ntabyo bazi, ntibazi no gupima agaciro bifite. Umunsi umwe, bariya ba COLLABO bihaye akanyabugabo bakamwigarika, Kagame n’Agatsiko ke babura iyo barigitira.
Icyo abize bashyigikiye Agatsiko bakwiye kwemera ni uko igihe cyo guhitamo nyine ari ikinginki : nimuhitemo rubanda cyangwa Agatsiko kari mu marembera. Niba muhisemo Abaturage, nimubasubize ijwi Agatsiko kari karabambuye, muvuge akababaro kabo kandi mukore iyo bwabaga mubabe hafi mu nzira yo kwibohoza barimo gutangira. Rubanda ntijya iyoberwa kugororera INTWARI no guhana INGAMBANYI.
IBANGA RYA 50 :Inkingi ya 6: Itangazamakuru rikorera Agatsiko
Agatsiko kikundira ko abaturage baguma mu icuraburindi, ntibamenye amakuru y’ibyabaye mu gihugu n’ibikorwa hanze yacyo. Ibinyamakuru byo mu gihugu Agatsiko karabyigaruriye, ibindi karabifunga. Ibitangazamakuru byo mu Rwanda ntibivuga ukuri, ubutumwa bwabyo ni ukurengera inyungu z’Agatsiko gusa, no kubeshya amahanga ngo Urwanda rwabaye paradizo !
Ni ngombwa ko dukoresha uburyo bwose bushoboka ngo Abanyarwanda n’Abanyamahanga bamenyeshwe amakuru nyayo, basobanurirwe imikorere mibi n’imigambi mibisha y’Agatsiko. Nihakoreshwe Interneti, Radio na Televisiyo mpuzamahanga, Email, Facebook, Twitter, Radiyorunwa,…ariko amakuru agere ku baturage.
Munyarwanda wese ushyigikiye ko ibintu byahinduka mu Rwanda, shyiraho akawe : agakuru usomye ukumva hari icyo kakunguye, nturare utakagejeje ku bavandimwe n’incuti, nka 5 nibura.
IBANGA RYA 51 : Inkingi ya 7 : Ibihugu by’amahanga
Ntawahakana ko ibihugu by’amahanga byashyigikiye Kagame n’Agatsiko ke, bikamufasha urugamba kugera bimuteretse ku butegetsi i Kigali ! Birazwi ko ibyo bihugu ari Amerika n’Ubwongereza. Ariko burya Abazungu ntibapfa gufasha gusa, baba banacunze inyungu zabo. Abari bizeye ko Paul Kagame azarengera inyungu zabo igihe kirekire barangije kumukuraho icyizere kubera amakosa ye menshi nk’ay’ingurube. Ubu abo bamufashije barihakanira bagatsemba bavuga ko ubwicanyi yakomeje gukorera Abanyarwanda n’abaturanyi batigeze babumushyigikiramo, ko alri we wenyine ukwiye kubibazwa n’abo yahemukiye. Gufunga abanyapolitiki batavuga rumwe n’Agatsiko, kwica no kujujubya Abanyamakuru bigenga, kujya kurasira impunzi mu mahanga no kuzoherereza amarozi …. ibyo byaha byose bikomeye (crimes) byatumye Abazungu bamukuraho amaboko ku buryo asigaye yarahindutse “un allié genant ”. Mbese ntawe ugiterwa ishema no kuba yaramufashije, ndetse ahubwo hari abatakimuha n’akaboko mu gihe abandi bavugira ku mugaragaro ko batigeze bamumenya. Bishatse kuvuga ngo uwamubakiza, amaherezo bazamugororera. Kumubakiza si ukumwica, ni ukumufata agashyikirizwa ubutabera kuko ari War Criminal. Niho ageze.
Abakiririmba ngo Kagame ashyigikiwe n’amahanga, nibamenye ko baba bari mu zasabwe ! Nawe se, dore noneho ageze aho gusaba uwo yimye…ba Bafaransa atahwemye gukerensa no guciraho nibo ategerejeho amakiriro : Nyamara burya Abazungu bo bazi kwandika, ntibajya bibagirwa, utabazi abihenuraho! Ni ko Kagame yabigenje !
IBANGA RYA 52 : Inkingi ya 8: Ubwoba bw’Abaturage
Iki ni ikibazo gikomeye. Abaturage babura kugira ubwoba bate mu gihe ntawe bafite wabatabara ? “Ushoboye kubatabara ni we abaturage bumvira », iri ni ibanga rikomeye rya politiki!
Gusa rero twibaze neza : kuki Abaturarwanda muri rusange batinya Kagame n’Agatsiko ke ? Ni uko bakoresha iterabwoba bakaba badatinya kurasa Abaturage! Muri make n’ubundi, Agatsiko ntigasanzwe gatabara abaturage ahubwo karabatera. Ibyo kandi kabikoze kuva na kera, kicira abantu mu manama, kakabatsinda mu nkambi i Kibeho ; kiciye Abepiskopi i Gakurazo, karasa abaturage ba Gisenyi na Ruhengeri gakoresheje za Kajugujugu, katsinze benshi mu nkambi no mu mashyamba ya Kongo…..Muri iyi myaka kongeye kwadukana ingeso yo gutera za gerenade muri gare no mu masoko kugira ngo hapfe umubare mwinshi w’Abaturage ! Reka tubishyire mu mibare :
Abanyarwanda bicwa buri munsi + abarigiswa + abicwa n’inzara + abagwa mu buroko + abicwa n’ubukene + abicwa n’indwara badashobora kwivuza X imyaka 2 Kagame asigaje (2017) = nka miliyoni y’inzirakarengane ! Twiyemeje guhagurukana Kagame n’Agatsiko ke bakavaho uyu mwaka, yenda Kagame yahitana abantu nka 500, ariko haba harokotse miliyoni ! Kandi ikibazo kikaba kirakemutse burundu, abazabaho bakiruhutsa !
Biragaragarira buri wese ko n’ubundi nta wundi mukiro abaturage bateze ku Gatsiko ! Iyaba abaturage batakomezaga kwicwa uruhongohongo, twagira ubwoba bwo kwikorereza Agatsiko. Nyamara n’ubundi barapfa kandi baracyapfa ari benshi! None se n’ubundi ko nta gihe Agatsiko katatwishe, turacyatinya iki kindi kiruta icyo twabonye ?
Ikizwi nk’ihame ni uko abaturage ubwacu turamutse duhagurutse, tukavuga ku mugaragaro ko dusezereye Agatsiko, n’iyo kakoresha indege za BOMBARDIERS katurasa, amaherezo AMAHANGA yadutabara ! Kadafi yagerageje kurasa abaturage ba Libiya, aho ageze ni ho Kagame agana, nadasubiza ubwenge ku gihe!
Ni koko amahanga arwaye Paul Kagame n’Agatsiko ke. Erega si Abanyarwanda bonyine Agatsiko kishe ! Ibihugu by’Abazungu birakubita agatoki ku kandi bitegereje ko Abanyarwanda ubwabo bahaguruka bagafata iyambere, inkunga yo kwirukana Agatsiko ntizabura ! Ariko nanone si Abazungu bazadutangirira ikivi, iryo naryo ni ibanga rikomeye rya politiki! Ubwo se AHASIGAYE SI AHACU ?
Biracyaza…
Niba ufite icyo ushaka gusobanuza, watwandikira kuri aderesi ikurikira: ishema_party@yahoo.fr cyangwa se ugasura urubuga http://www.ishemaparty.mobi ukatwandikira ukoresheje uburyo bwateganyijwe. Ushobora no gusura imbuga zacu kuri facebook.
Celebrating International Women’s day in TZ
First Lady Salma Kikwete greets women at Mnazi mmoja grounds in Dar es Salaam during celebrations to mark International Women’s Day.
Morogoro/Dar/Dodoma. President Jakaya Kikwete says he will retire a most happy man, having enabled many women to ascend to leadership and key decision-making positions in various public establishments.
Mr Kikwete ends his second and last term as Tanzania’s president when the country holds the General Election in October to pick, among other political leaders, a new occupier of the State House.
Speaking at celebrations to mark the International Women’s Day held at national level in Morogoro yesterday, the Head of State said the other thing that his leadership is proud of is that of creating an environment for women to get away from a tradition that discriminated them.
“I am proud to have created an enabling environment for women’s economic empowerment that has helped to improve their material wellbeing… and it wasn’t like I was doing them a favour, it was their right,’’ he added.
Mr Kikwete said for the period that he has been president, he made sure that there was an extended representation of women in various decision-making bodies, noting that it was wrong to disregard women on the basis of their gender.
He added that his government has been trying all it could to ensure that it sets a legal framework to weed out gender-based violence and all any other system that infringed the rights of women. “You need to pull up your socks now and move forward because the Proposed New Constitution has included all the rights that you deserve, including gender equality and the 50:50 ration in leadership positions,’’ he said.
In Dar es Salaam, First Lady Salma Kikwete who graced the celebrations at Mnazi Mmoja grounds, asked women from across the country to vote for the Proposed New Constitution during a referendum, insisting that it was the solution to the myriad of problems bedevilling them.
Mrs Kikwete said all women’s rights that are missing in the current Constitution are now on board in the new document. She echoed the president’s observation that on the political front, the proposed Mother Law has proposed a 50:50 power sharing, with women being granted full right on land ownership.
While the Head of State urged Morogoro women to vote for the Proposed Mother Law in the forthcoming referendum, Mrs Kikwete asked those in Dar to come up in big numbers to vote even as uncertainty still surrounds its date.
As things stand, the authorities appear to be caught between a rock and a hard place—either go to the referendum with incomplete biometric registration or postpone the plebiscite until all eligible voters are listed.
Women in Dar es Salaam marked the International Women’s Day with pomp and pageantry. There was a procession that kicked off early in the morning to Mnazi Mmoja grounds where it was received by the First Lady.
Dressed in different colours, women in groups marched slowly to Mnazi Mmoja grounds as they sang, danced and ululated. They were led by the Police and Prisons brass bands.
Mrs Kikwete became an eye catching figure when she joined the dancing women in a manner suggesting to all and sundry she was fully enjoying the occasion. She was backed by hundreds of women who thronged the grounds.
At some point, her security detail had a hard task controlling the crowd in which everybody seemed eager to demonstrate her dancing skills as close as possible to the First Lady.
Reported by Hamida Shariff in Morogoro; Katare Mbashiru in Dar es Salaam and Valentine Oforo in Dodoma- The citizen.
Amakosa ya Paul Kagame II
Paul Kagame (2000 – ?) : Igice cya 2
Ubushize twarangije tuvuga ko ntawakomeza kurondora amakosa ya Paul Kagame rimwe ku rindi ngo azayarangize kubera ko ameze nk’ibidomo byo ku ruhu rw’ingwe cyangwa rw’imondo. Ibyiza ni uko twasuzuma impamvu akora ayo makosa.
Hari impamvu 2 zibimutera, kandi izo mpamvu zombi zikuzuzanya. Iyambere ni imyumvire mibi y’amateka y’u Rwanda, uwashaka ndetse yavuga ko ari ukutayamenya. Impamvu ya 2 ni irondakoko rikaze ryamuzonze.
Amateka y’u Rwanda Paul Kagame azi ni ayo yabwiriwe mu nkambi z’impunzi nka Nakivale muri Uganda n’ahandi. Ayo mateka ni yo yamize bunguri, ntayandi ashaka kumva. Muri make bamubwiye ko ingoma ya cyami yari nziza cyane. Oya, ingoma ya cyami yari mbi cyane ! Umutekano muke, imvururu, imidugararo n’ubwicanyi byaranze ihirima ryayo byatewe n’abari bayikomeyeho. Bashakaga kwica Abanyarwanda ndetse n’abanyamahanga basabaga ku neza ko akarengane kayirangaga karangira cyangwa se nibura kakagabanuka. Ibyo Paul Kagame ntabikozwa, ntashaka kubyumva. Bamubwiye kandi ko icyakiza u Rwanda ari ukugarura ingoma imeze nk’iya cyami. Noneho yazanye iyirusha ubukana n’ubugome. Mu by’ukuri, uko kutamenya kujyanye n’imyumvire mibi y’amateka y’u Rwanda ni urwitwazo no kunangira kuko Paul Kagame atabuze abantu bamubwira ko yibeshya.
Impamvu nyakuri imutera gukora amahano yose akorera u Rwanda n’Abanyarwanda ni irondakoko ryamurenze. Mu mutwe wa Paul Kagame u Rwanda ni urw’Abatutsi. Abahutu n’Abatwa nabo bashobora kuba ari Abanyarwanda, ariko ntibafite uburenganzira kimwe n’ubw’Abatutsi (“Tous les animaux sont égaux, mais certains animaux sont plus égaux que les autres” par Georges Orwell in La ferme des animaux). Aha rero, hari uwaherako atera urutoki hejuru, agasaba ijambo, akarihabwa maze akavuga ngo “ariko no ku ngoma ya Kayibanda n’iya Habyarimana hari irondakoko ryigaragarizaga mu iringaniza”. Ibyo kwaba ugusamira ibintu hejuru no kubitwara ruburiki. Reka tubive imuzingo, hanyuma tuze kugaruka ku irondakoko ritera Paul Kagame gukora amahano yose akora.
Ku ngoma ya cyami n’iya gikolonize, n’iryo ringaniza ntiryabagaho. Byose byari iby’Abatutsi, icyakora Abahutu n’Abatwa bamwe, ariko bake cyane (imbuzakurahira) bakabona utuvungukira. Abatutsi bakamirwaga n’ingoma ya cyami bumvaga icyo atari ikibazo kuberako “Abahutu n’Abatwa atari abantu, atari Abanyarwanda kimwe n’Abatutsi”.
Hagamijwe gukosora ibyari byaragoretswe n’uko kwikubira kuzuye, ingingo ya 5 y’itegekonshinga rya mbere rya repubulika y’u Rwanda ryo ku wa 28 Mutarama 1961 yaravugaga iti : “Abanyarwanda bose barareshya hatitawe ku ibara ry’uruhu, ku bwoko cyangwa ku idini”. Ku Batutsi b’intagondwa, ibivugwa muri iyi ngingo byari amahano, ryari ishyano riguye, ijuru ryari ribituye hejuru. Nibwo bamwe, barimo na Rutagambwa, ise wa Paul Kagame, biyemeje kuva mu Rwanda. Nyamara ntawari ubakozeho.
Hagamijwe gukosora ibyari byaragoretswe n’uko kwikubira kuzuye, igika cya nyuma cy’ingingo ya 6 y’itegekonshinga rya mbere rya repubulika y’u Rwanda ryo ku wa 28 Mutarama 1961 cyagiraga kiti : “Abanyarwanda bose bafite uburenganzira bwo kwiga. Icyakora azafungwa cyangwa agwatirwe amashuri yose atazubahiriza iringaniza ry’amoko y’abaturage” (Tous les Banyarwanda sans distinction ont accès aux écoles ; mais pourront être fermées ou réquisitionnées les écoles dont le pourcentage de fréquentation ne répondra pas à la répartition ethnique de la population). Ku iringaniza ry’amoko, ingoma ya Habyarimana izongeraho iry’uturere. Ibi bigasobanura ko atari Abatutsi gusa babangamiwe n’iringaniza. Abahutu bose barahezwaga ku ngoma ya cyami na gikolonize, abo mu majyaruguru bahamya ko baryamirwaga ku ngoma ya Kayibanda, abo mu majyepfo no hagati bakavuga ko baryamirwaga ku ya Habyarimana.
Mu mateka y’ibihugu byose byo ku isi, igihe cyose agatsiko k’abantu bake, kaba gashingiye ku bwoko, ku karere cyangwa ku kindi kintu, karyamiraga abasigaye bose, ako karengane kagiye gatera umwuka mubi n’isuburinamo. Ku rundi ruhande, ubwikanyize bw’abitwa ba “nyamwinshi” naryo ryagiye ritera umwuka mubi n’isubiranamo. Kuva isi yaremwa kugeza n’ubu no mu bihugu byateye imbere mu bukungu, muri demokarasi n’iyubahiriza ry’ikiremwamuntu, umuti wo gukemura ayo makimbirane wabaye iringaniza rikozwe neza. Abagenda cyangwa ababa i Burayi, Amerika ya ruguru, Australia n’ahandi barabibona.
Ibibi birarutana n’ibyiza bikarutana. “Aho umwaga utari, uruhu rw’imbaragasa rwisasira batatu”. Ariko ahantu nko mu Rwanda hamye harangwa n’umwaga, iringaniza rikoze neza ripfa kuruta ukwikubira nk’ukwariho ku ngoma ya cyami na gikolonize, none ingoma ya Paul Kagame ikaba yarakugaruye. Ariko ikibiruta byose ni uguha abenegihugu bose amahirwe angana hatitawe ku karere, ku moko, ku idini, ku gitsina, ku ibara ry,uruhu …., ugaragaje ubushobozi kurusha abandi (méritocratie) akaba ari we ukataza mu myigire, mu kazi no mu buyobozi. Ibi rero Paul Kagame ntashobora kubyemera kubera irondakoko ryamurenze, akaba ari ryo tugiye kuganiraho.
Kwikunda no kwikubira biba muri kamere muntu. Bishobora no gutuma umuntu yiba, ariko yafatwa akemera ko yakoze ikosa, ndetse bikamutera n’isoni. Ushinzwe ibya rubanda ashobora kubifata akabiharira abo bahuje ubwoko gusa. Iryo ni irondakoko ryo mu rwego rworoheje. Uwabikoze ashobora kwemera ko yakoze ikosa koko. Irondakoko ryo mu rwego rwo hejuru, ari naryo ryazonze Paul Kagame ni irigira riti : “Twe turuta abandi, ntaho duhuriye. Kubaheeza, kubacura bufuni na buhoro ndetse no kubica ni uburenganzira, bikaba n’inshingano tugomba kurangiza”.
Ni iryo rondakoko Abanyaburayi n’Abarabu bari bafite igihe bajyaga muri Afurika, bagahiga Abirabura bunyamaswa, abo bafashe bakiri bazima bakabajyana bunyago, bakajya kubagira abacakara. Ni iryo rondakoko Adolf Hitler n’abaNazi bari bafite mu Budage. Ni iryo rondakoko (apartheid) Gashakabuhake yari afite muri Afurika y’Epfo kugeza mu w’1994. Ni iryo rondakoko ryariho mu Rwanda ku ngoma ya cyami, ryakomeje no kubaho igihe cya gikolonize nk’uko tuzabibona mu minsi iri imbere dusuzuma amakosa abami ba nyuma b’u Rwanda bakoze. Ni iryo rondakoko Paul Kagame yagaruye. Kuri we, si ikosa, ahubwo niko bigomba kugenda. Abazonzwe n’iryo rondakoko ntibatinya no gutuka Imana bavuga ko nayo ari ko ibishaka, ko ahubwo ari nayo yabitegetse. Kimwe mu byo bahora barota ni uko abo mu bwoko “butatowe n’Imana bapfa bagashira, bagaha rugari abo mu bwoko bwatowe”.
Paul Kagame yagaragaje kenshi mu mvugo no mu ngiro ko yazonzwe na bene iryo rondakoko. Amakosa ryamukoresheje, ntawayarondora ngo ayarangize : gukora ku buryo amasezerano y’Arusha adashyirwa mu bikorwa kandi yarageneraga FPR imyanya ikabije kuba myinshi mu ngamba zose z’ubuyobozi bw’igihugu, kwica perezida Habyarimana kandi Abatutsi bashyira mu gaciro bari bamuburiye ko atari ngombwa, ko ahubwo bishobora kubyara ingaruka mbi cyane ; kubuza leta yari iyobowe na Bwana Faustin Twagiramungu gukora ; gufunga no kwica umubare munini ushoboka w’Abahutu cyane cyane hagati ya 1994 na 2000 ; kurandura imyaka y’abahinzi, gusenya amazu y’abakene ; guhamya ko Abahutu bose, ababayeho n’abazavuka, ari abicanyi, bityo akaba agomba kubatanga akabica ; kutagira imfungwa n’imwe agirira imbabazi ku minsi mikuru nk’iy’imyak 50 y’ubwigenge cg. 25 ya FPR-Inkotanyi ; kuroga urubyiruko arucengezamo irondakoko rye ; guheza mu munyururu imfungwa zarangije ibihano byazo…. n’ibindi byinshi cyane.
Umwanzuro
Noneho arashaka na manda ya 3 kugirango azabone igihe cyo “kujaja na bwa busa bwari busigaye”. Umugabo udafashe “asaba uwo yimye”. Koko Paul Kagame, n’ibibi yakoreye abaturage b’Abanyarwanda, agatinyuka akavuga ngo nibo bifuza ko akomeza kubayobora ? Ubu se “amaherezo azaba ayahe ?”, mugani wa wa musazi wagize ati “ubu se ko bucya bukira, amaherezo azaba ayahe ?” “Nta joro ridacya, nta n’imvura idahita”. Na Adolf Hitler yaratsinzwe, na politiki ya gashakabuhake muri Afurika y’Epfo yagiye nk’ifuni iheze. Icyakora hagombye ibitambo byinshi. Nyuma y’Abanyarwanda bapfuye kuva mu w’1990 kugeza ubu kandi bishwe n’abandi Banyarwanda, si ngombwa ko amaraso yongera kumeneka kugirango Paul Kagame yisubireho. Byonyine ashyikiranye n’abatavuga rumwe na we, yaba ari intambwe nziza ya mbere. Arebye abantu yizera, akabasaba kumugira inama kandi akabizeza ko atari bubice nibamubwira ukuri kutamushimishije, nabwo yaba akoze. Abanyarwanda bakeneye umukuru w’igihugu bareba, bumva bakavuga bati : “Uriya koko ni uwacu twese. Si uw’Abahutu, Abatutsi cyangwa Abatwa gusa, ni uwacu twese”.
Jean De Dieu Musemakweli
BIRACYAZA…
“Je pardonne … car si on ne pardonne pas, ce pays connaîtra une crise pire que ce que nous avons vécu” Simone Gbagbo
L’ex-Première dame Simone Gbagbo a été condamnée mardi matin à 20 ans de prison, une peine deux fois supérieure aux réquisitions, pour son rôle durant la crise post-électorale de 2010-2011, dont elle est désignée comme une protagoniste majeure.
La Cour “condamne à l’unanimité” Simone Gbagbo à “vingt ans” de prison pour “attentat contre l’autorité de l’Etat, participation à un mouvement insurrectionnel et trouble à l’ordre public”, a énoncé le juge Tahirou Dembelé, après plus de 9 heures de délibération du jury.
Le parquet général avait requis une peine moitié moindre, soit dix ans d’emprisonnement, contre l’ex-Première dame. Le procès en assises avait débuté fin décembre.
Surnommée “la Dame de fer” ivoirienne au temps où son mari Laurent était au pouvoir, Simone Gbagbo, vêtue d’une robe bleu clair, a accusé le coup à l’énoncé du verdict, son visage se durcissant.
Elle est “un peu affectée”, a commenté à l’AFP Me Rodrigue Dadjé, l’un de ses avocats, qui a dénoncé “une décision purement politique”. “J’ai honte pour la justice ivoirienne”, a-t-il tonné, annonçant un pourvoi en cassation.
Dans le droit ivoirien, la procédure d’appel n’existe pas pour des condamnations en assises.
Certains accusés ont entonné “l’Abidjanaise”, l’hymne ivoirien, au terme d’une journée judiciaire marathon dont le public a raté l’épilogue, exclu en fin de soirée du tribunal “pour des raisons de sécurité”, selon le procureur général.
“On a montré que l’impunité en Côte d’Ivoire ne doit plus continuer”, s’est de son côté réjoui Soungalo Coulibaly, l’un des avocats de l’Etat ivoirien, l’unique partie civile du procès.
79 personnes, dont Simone Gbagbo, étaient jugées pour leur rôle dans la crise post-électorale de 2010-2011, causée par le refus de Laurent Gbagbo de reconnaître la victoire de l’actuel chef de l’Etat Alassane Ouattara à l’élection présidentielle de novembre 2010. Les violences entre les deux camps ont fait plus de 3.000 morts en cinq mois.
L’ancienne Première dame, 65 ans, est un personnage politique très clivant en Côte d’Ivoire.
Elle a été autant respectée pour son parcours dans l’opposition que redoutée dans son rôle de “présidente” à poigne, souvent accusée d’être liée aux “escadrons de la mort” contre les partisans d’Alassane Ouattara, qu’elle a toujours honni.
– ‘Je pardonne les injures’ –
Le 23 février dernier, lors de son audience, Simone Gbagbo, tantôt souriante, ironique ou cinglante, s’était livrée à une diatribe enflammée contre le régime ivoirien actuel et contre la France, qui selon elle a soutenu l’actuel chef de l’Etat ivoirien.
Confrontée à cinq témoins, dont deux ont affirmé l’avoir vu livrer des armes à des jeunes d’Abidjan, elle avait calmement nié. “Je ne me reconnais pas dans les faits. Je ne connais pas ces personnes”.
Invitée lundi après-midi à livrer ses derniers mots à la barre, la très dévote ancienne Première dame, faisant plusieurs références à la Bible, a déclaré “pardonner” à la partie adverse ses “injures”.
“J’ai trouvé les avocats de la partie civile outranciers. J’ai subi humiliation sur humiliation durant ce procès. Mais je suis prête à pardonner. Je pardonne les injures, je pardonne les outrances. Car si on ne pardonne pas, ce pays connaîtra une crise pire que ce que nous avons vécu”, a-t-elle affirmé.
Simone Gbagbo est, tout comme son époux, accusée de “crimes contre l’humanité” par la Cour pénale internationale. Mais alors que Laurent Gbagbo comparaîtra à La Haye en juillet, Abidjan refuse son transfèrement à la CPI au motif que la justice ivoirienne est en mesure de la juger équitablement.
Le procès, présenté comme le plus important pour la Côte d’Ivoire depuis la fin de la crise, a été entaché de nombreux manquements, aucune preuve matérielle n’ayant été fournie pour confondre les accusés, dénoncent des organisations de la société civile et les sympathisants pro-Gbagbo.
Si les deux camps se sont montrés coupables d’exactions, aucun responsable pro-Ouattara n’est en outre inquiété, ce qui nourrit des accusations de “justice des vainqueurs”.
Pascal Affi N’Guessan, le patron contesté du Front populaire ivoirien (FPI), qui souhaite représenter ce parti pro-Gbagbo à l’élection présidentielle d’octobre, a été condamné à 18 mois de prison avec sursis. Cette peine est couverte par les deux ans de détention provisoire qu’il a effectués.
Abou Drahamane Sangaré, qui défie M. N’Guessan à la tête du FPI, a, lui, été condamné à 5 ans d’emprisonnement, tout comme Michel Gbagbo, le fils de l’ex-président, issu d’un premier mariage avec une Française.
Source: AFP







