Category Archives: Democracy

UGANDA Polls: US encourages those who wish to contest results.

usdos-logo-seal

Press Statement

Mark C. Toner
Deputy Department Spokesperson
Washington, DC
February 20, 2016

 


The United States commends the Ugandan people for participating actively and peacefully in the February 18 elections. While the vote occurred without major unrest, we must acknowledge numerous reports of irregularities and official conduct that are deeply inconsistent with international standards and expectations for any democratic process.

Delays in the delivery of voting materials, reports of pre-checked ballots and vote buying, ongoing blockage of social media sites, and excessive use of force by the police, collectively undermine the integrity of the electoral process. The Ugandan people deserved better. We are also concerned by the continued house arrest of opposition presidential candidate Kizza Besigye. We call for his immediate release and the restoration of access to all social media sites.

We encourage those who wish to contest the election results to do so peacefully and in accordance with Uganda’s laws and judicial process, and urge the Ugandan government to respect the rights and freedoms of its people and refrain from interference in those processes.

Source: US Department of State

Uganda poll fails fairness, credibility test

On February 18, Ugandans went to the polls with high hopes that the country had turned the proverbial corner, following the political maturity exhibited during the three months when the presidential candidates ran largely issue-based campaigns.

Coming in after the 2011 elections that were characterised by voter apathy and low turnout, these elections promised to be different and the excitement of a people eager to choose their leaders was palpable. The social media was abuzz, with Ugandans rallying their friends and family members to turn up and exercise their democratic right.

Unfortunately, the outright mismanagement of the voting process by the Electoral Commission and the arrests and harassment of opposition leaders even before the announcement of the final results (the incumbent, unsurprisingly, was declared the winner) dampened the spirits of citizens and cast doubts on the Uganda government’s commitment to a transparent and credible election.

On Thursday voters, many of whom turned up at their polling stations before the 7.00am (0400 GMT) opening time, spent hours in long queues waiting for the voting to start after materials arrived late.

Some of the delays were simply inexcusable: How do you explain failure to deliver polling materials on time to a station that is 200 metres away from the headquarters of the Electoral Commission? In the end, some of the voters gave up and left. Voters in some 38 polling stations had to return the next day to vote, an inconvenience they had not anticipated.

In some polling stations, thousands of voters’ names were not in the voters’ register, which locked them out of the exercise. The net effect of the delays and hitches is that thousands of voters were disenfranchised.

As former Nigerian president and head of the Commonwealth Observer Mission Olusegun Obasanjo observed, delays of three, four, five and even six hours, especially in Kampala, were absolutely inexcusable and did not inspire trust in the system or process.

In addition to the mismanagement of the polling process, the aftermath of the voting has been anything but civil. Leaders of the opposition were harassed, arrested and their offices and homes raided, forcing at least one foreign mission to caution its citizens to stay indoors.

The vote-tallying process also left a lot to be desired. There were reports of candidates’ agents being denied access to the results coming into the national tallying centre from the districts. Matters were made worse by claims that some of the results being announced at the national tallying centre differed from those announced at polling centres.

Elections should provide an opportunity for people to choose the leaders they want, and reject those they don’t want. It would be unfortunate if it turns out the 2016 election failed to offer Ugandans this democratic right.

Source:http://www.theeastafrican.co.ke/OpEd/editorial/Uganda-poll-fails-fairness-and-credibility-test-/-/434752/3086010/-/11964ryz/-/index.html

Le Burundi et la RDC demandent au Conseil de sécurité de dénoncer le Rwanda.

conseil-de-securite-de-l-onu
Réunion du conseil de sécurité de l’ONU, le 1er mars, à New York. (archives)

Le Burundi et la République démocratique du Congo (RDC) ont demandé au Conseil de sécurité de rappeler à l’ordre le Rwanda, accusé de recruter des réfugiés burundais pour déstabiliser Bujumbura, dans des lettres rendues publiques mercredi.

L’ambassadeur burundais Albert Shingiro a réclamé une réunion d’urgence du Conseil afin de “prendre des mesures appropriées” pour s’assurer que Kigali ne cherche pas à déstabiliser le Burundi.

Dans une autre lettre au Conseil, l’ambassadeur de RDC Ignace Gata Mavita demande, lui, “d’inviter le Rwanda à respecter (ses) engagements internationaux et à arrêter sans délai ces recrutements et toutes les opérations qui s’en suivent”. Le Conseil doit “condamner sans atermoiements ce comportement” de Kigali, ajoute la lettre.

Des experts de l’ONU avaient accusé dans un récent rapport le Rwanda de recruter et d’entraîner des réfugiés du Burundi afin de renverser son président Pierre Nkurunziza.

Le gouvernement rwandais a toujours nié ces accusations.

Selon la lettre de la RDC, ces réfugiés, une fois entraînés au Rwanda, “sont infiltrés en RDC”, avec des fausses cartes d’électeurs “pour les faire passer comme des habitants de ce pays”, puis introduits ensuite au Burundi.

Le Burundi est plongé dans une profonde crise politique depuis la candidature fin avril 2015 du président Nkurunziza – réélu en juillet – à un troisième mandat, que l’opposition, la société civile et une partie de son camp jugent contraire à la Constitution et à l’Accord d’Arusha, qui avait mis fin à la guerre civile (1993-2006).

Plus de 400 personnes ont été tuées depuis le début de la crise, qui a poussé 230.000 personnes à l’exil.

Selon des diplomates, le secrétaire général de l’ONU Ban Ki-moon doit se rendre lundi au Burundi pour pousser Bujumbura à dialoguer avec l’opposition et à accepter une présence internationale accrue dans le pays afin d’apaiser les violences

 

– See more at: http://fr.africatime.com/rwanda/articles/le-burundi-et-la-rdc-demandent-au-conseil-de-securite-de-denoncer-le-rwanda#sthash.VonNxwvK.VWBQTNYT.dpuf

NO THIRD TERM : Even after the maneuvered Referendum, Paul Kagame’s candidature remains unconstitutional !

ishema ibenddera

PRESS STATEMENT

Even after the maneuvered Referendum, according to the new Constitution, Paul Kagame’s candidature remains unconstitutional

 

  1. Notwithstanding the propaganda orchestrated by Paul Kagame team, his ordered constitutional reform followed by the controversial referendum that took place on 18th of December 2015 and declared won with an historic 98,3% score, Paul Kagame’s reelection remains constitutionally baseless 
    .
  2. By analytically reviewing the Articles 101 and 172 of the revised Constitution, one realizes that Paul Kagame has no right whatsoever to run a campaign for his third term.
  3. However, during his new year’s message, Paul Kagame has just declared his candidacy for the 2017 upcoming presidential elections, therefore suddenly and definitely making himself an «unconstitutional» candidate.

Subsequently, the leading Team of ISHEMA Party declares the following:

I.Article 101 revised

  1. Before the revision, the article 101 of the 2003  Rwandan Constitution, posited:

«The President of the Republic is elected for a term of seven years renewable only once.

Under no circumstances shall a person hold the office of President of Republic for more than two terms”.

And following is the Article 101 written in the revised Constitution of December 2015:

«The President of the Republic is elected for a five (5) year term. He or she may be re-elected once ».

  1. So far the constitutional reform sets up the sole change from a seven-year to a five-year presidential term whilst maintaining dearly the principle of no more than two terms. It is noteworthy that the simple transition from the seven-year to five-year presidential term does not in any way permit Paul Kagame to run for presidency at the end of his second term.

 

II. Article 172 newly designed

  1. A unique article was introduced seemingly with the aim to grant Paul Kagame a special status by allowing him the possibility to run for the third term, and tentatively stick with power until 2034. Nevertheless after diverse maneuverings the legal text is more than crystal clear: it simply does not allow Paul Kagame to run for a third term.

Here is the text of the famous Article 172:

« The President of the Republic in office at the time this revised Constitution comes into force continues to serve the term of office for which he was elected.

Without prejudice to Article 101 of this Constitution, considering the petitions submitted by Rwandans that preceded the coming into force of this revised Constitution, which were informed by the particular challenges of Rwanda’s tragic history and the choice made to overcome them, the progress so far achieved and the desire to lay a firm foundation for sustainable development, a seven (7) year presidential term of office is established and shall follow the completion of the term of office referred to in the first paragraph of this Article.

The provisions of Article 101 of this Constitution shall take effect after the seven (7) year term of office referred to in the second paragraph of this Article”.

2.Therefore, this article sets the orders as follows:

  • A single seven-year term before the implementation of the five-year terms regime
  • The incumbent president during the constitutional revision shall pursue his term until it is over (2017), this being applicable as well to all members of the parliament in both chambers.

That is all. No paragraph does grant an exception to the current president to run for the third term at the end of the second.

III. The principle of legal non-retroactivity in application

1.The Rwandan Constitution revised in December 2015, published in the official gazette in its special issue on the 24th December 2015 and implemented from the same day, does not hold the annihilation capacity upon  Kagame’s two previous terms. It on contrary recognizes the two terms by confirming that Kagame should pursue his current term. See the first paragraph of Article 172.

2. As such, the revised Constitution having failed to neither create new rights nor exceptional provisions for the incumbent, Paul Kagame’s tentative candidacy must always respect the principle of presidential term limits.

3.Paul Kagame shall not run for the third presidential term constitutionally baseless.

4. For that, by unexpectedly announcing his candidature, eighteen months before future electoral timing, President Paul Kagame is caught red handed in violation of the Rwandan Constitution.

IV. To the International Community, the partners of Rwanda, the organizations of human, civil and political rights as well as all friends of Democracy, we recommend:

1.To take time and re-read analytically the Rwandan Constitution.

2.To Dissuade Paul Kagame in his attempt to violate the Constitution.

3.To assist Rwandans in the struggle to make sure the Constitution is duly respected, to arrest and try Paul Kagame once he stubbornly transgresses against the Constitution.

4.To exercise pressure on Paul Kagame in order to open up the political space, to set free all political prisoners,  and to accept the dialogue between the government and the political opposition with the aim to prepare a conducive political environment prior to the elections of 2017.

5.To support the members of ISHEMA Party and New Generation partners in their plans to return and take part in the political life in Rwanda according to modalities set by the congress to be held in Bruxelles  from 15th to 17th January 2016.

Done at Paris, on January 2nd 2016.

Rev Father Thomas NAHIMANA

ISHEMA Party Leader

The candidate of ISHEMA Party and the New Generation Coalition for 2017 presidential elections.

E-mail : nahimanathom@gmail.com / ishema_party@yahoo.fr Tel : +33652110445

Opozisiyo yambuwe uburenganzira bwo gutora: Nimuhaguruke twange Agasuzuguro k’Inkotanyi n’Intore!

20151217_151751

1.Nk’uko twari twabitangaje ejobundi hashize , uyu munsi twagiye i Paris kuri  Ambassade y ’ u Rwanda  tujyanywe no gutora  OYA  !

Twahageze saa cyenda.  Twavuganye n’abapolisi b’Abafaransa bari bashinzwe kurinda umutekano  hanyuma tugana ku rugi  rwa Ambasade turakomanga.  Umupolisi yabwiye uwari uje gukingura ati « uyu ni umuyobozi w’ ishyaka rya Opozisiyo uje gutora »  undi mbona arikanze ! Twavuze abo  turibo  ni uko umukozi wa Ambasade watwakiriye n ‘ agasuzuguro kenshi atubwira ko tudashobora kwinjira  ! Twerekanye ibyangombwa  ko turi Abanyarwanda biba iby’ubusa. Uwo mukozi w’Ambasade  ( ubutaha tuzabagezaho inkuru yihariye imwerekeyeho) yambwiye ngo  ntabwo ndi kuri liste,  icyakora iyo liste ntayo yatweretse, ntayo yari afite, yewe nta n’ubwo yagombye kujya kuyirebaho !  Ngo abagomba gutora abazi mu mu mutwe ! Yasaga n’ushaka kunyumvisha ko hatora gusa abo we yishakiye !

20151217_151553

2.Namwibukije ko Ambassade ari iy’Abanyarwanda  bose  ko nta burenganzira afite bwo kumpeza hanze,  yanga kuva ku izima.

Twateranye amagambo nk’iminota irindwi  kuko byabaye ngombwa ko mubwira ko bakwiye  kureka Agasuzuguro bagaragariza rubanda kandi ko politiki yo gucamo Abanyarwanda ibice  , bamwe bakitwa beza abandi bakagirwa abanzi  b igihugu ari mbi cyane kandi ko  abayishyiditse amaherezo bazabiryozwa.

3.Namubwiye ko turambiwe  ubutegetsi bwabo bw’igitugu n’iterabwoba kandi ko umunsi ibintu byahindutse abakozi ba Leta bakora nabi  nka we bose  tuzabasezerera.

4. Abapolisi b ‘Abafaransa babikurikiraniraga hafi bumiwe, nabo biboneye ko amatora ya  FPR-INKOTANYI ari ukurimanganya gusa,  ko demokarasi iheza Opozisiyo hanze y ‘urugi ari umwimerere(Marque déposée ) wa  Paul  Kagame n ‘Agatsiko ke!!!!

5. Ubwo kandi abandi Banyarwanda bari bajyanye na  Bwana Ntaganzwa  Jean  Damascene, Visi Prezida  wa muri  UDFR -Ihamye,  nabo bangiwe kwinjira muri Ambasade  y’u  Rwanda mu  Buholandi , babujijwe gutora bazira ko ari abo muri  Opozisiyo.

6. Amakuru atugeraho avuye mu  Rwanda nayo atubxira ko abaturage batawe ku munigo ngo uzatora OYA ejo azabona ishyano.  Mbese umwenegihugu wese utemeye gusenga « IKIGIRWAMANA KAGAME  » nta mwanya agifite mu Rwanda ! Ishyano riragwira pe!

ISOMO

7. Itora ni uburenganzira  bukomeye rubanda idakwiye kwitesha kuko byasa no kwikura mu kibuga! Twibuke ko hari abarwaniye ubwo burenganzira ndetse bakamena n ‘ amaraso yabo. Kwigumira mu rugo ntujye gutora  ni ugutiza umwanzi ingufu, mbese bingana no kumuha IJWI.

8.Agasuzuguro  Intore n’Inkotanyi  bagaragariza Abanyarwanda  ntikakiri  ako  kwihanganirwa.  Bageze rwose aho bumva ko aribo  Benegihugu  bonyine abandi twese tukaba turi  nk’imbeba mu maso yabo!  Ibi rero  bijyanye  na gahunda  barimo  yo  kudutsindagira ku ngufu ikintu cyenda gusa n’Itegekonshinga rigira  Kagame ikigirwamana ngo kuko ari we wenyine ushoboye kuyobora u  Rwanda, bityo akaba agomba gusinyirwa n’abo yakuyemo umutima kugira ngo agirwe Perezida uzakurwaho n’urupfu gusa!

9. Mu by’ukuri kiriya kintu bariho badutsindagira  si itegekonshinga ahubwo ni  « Charte de la  tyrannie ». Nicyemezwa u Rwanda nta Tegeko Nshinga ruzaba rugifite !

10. Ndahamagarira Abanyarwanda gutsinda  ipfunwe n ‘ ubwoba tugahagurukira kurwanya  iki gitugu kidasazwe cy’ Intore  n ‘ Inkotanyi, mu nzira zose zishoboka.  Ntidushobora gukomeza kubika umutwe  nk’ibihwagari imbere  y ’ akarengane  n ‘ Agasuzuguro  kangana gatya. U Rwanda ntirukeneye umutegetsi w’umwicanyi  nka Paul Kagame , uhindukira akigira n’ Ikigirwamana. Abanyarwanda bakeneye Leta ibafasha gusubiza umutima mu gitereko kugira ngo babone imbaraga zo gutekereza ibikorwa byabateza imbere.

11.Banyarwandakazi, Banyarwanda,  ushaka inka aryama nkazo : uburenganzira  buraharanirwa ! Niba mudahagurutse ngo twange agasuzuguro  turi benshi, nimukenyere mwisubirire mu buja n’ubugaragu kuko nyine  uwigize agatebo ayora ivu!

Gusa impinduka njye ndayibona ngiyi yaje kandi Kagame  n’Agatsiko ke ntibagishoboye kuyikumira ! Kanguka utange umuganda wawe.

 

Padiri Thomas Nahimana,

Umukandida w’Ishema na Nouvelle Generation  mu matora ya Perezida yo mu 2017.

FPR ko wiruka nk’ukurikiwe bite?

kagame-yiruka

Nyamara Umunyarwanda yaciye umugani ngo iyihuse ibyara ibihumye! Gusa icyo nkundira amateka ni uko amenya guhemba buri wese akurikije ibyo yakoze ndetse rimwe na rimwe akamugerekeraho ...NDLR.

Kagame yavuze ko azafata icyemezo nyuma y’ikinamico ya referendum! Ariko birashoboka cyane ko byose bigenze uko babiteganya, Kagame azakomeza kujijisha kugeza icyumweru kimwe mbere y’amatora yo muri 2017. Aha rero umuntu yakwibaza ati “none barirukanswa n’iki?

Igisubizo nta handi kiri uretse politique yo mu karere.

Kagame ntabwo ashaka kuza ari inyongera mu myitwarire anti-democratique ya bamwe mu bakuru b’ibihugu bo mu karere kuko yasanga isura mbi ijyana n’iyo myitwarire yararangije kumudoderwa bityo bikaba byamugora kuyivanaho.

Ku ruhande rumwe Kagame yakoze uko ashoboye kugirango arokokore isura ye imbere y’ibibera mu Burundi. Ni byo bya bindi bya “ Hey look at me, I’m different…Nkurunziza ntabwo akunzwe n’abaturage naho njyewe ni bo bansaba kugumaho”.

Ariko nyamara ushyize izindi details ku ruhande indorerezi z’amatora mu Burundi si byo zabonye kandi abaturage batoye mu mucyo nta gahato ugereranyije n’uumuhango witirirwa amatora ukorwa mu Rwanda.

Ubu igisigaye ni ugutera rwaserera mu Burundi bakora uko bashoboye buri munsi hakaboneka umurambo wo kwerekana muri Media ngo “byaciste naho twebwe umutekano ni wose”, n’ubwo bashimuta abatavuga rumwe na bo rwihishwa bikanga bikamenyekana.

Ku rundi ruhande hari igihugu cya Congo (RDC). Uko bizagenda muri Congo magingo aya nta we ubifitiye gihamya FPR irimo. Ikigaragara ni uko bishobora ku defavolisant FPR haba mu karere cyangwa mu mahanga. Ikindi kandi nta gushidikanya mu mezi ari imbere ibya RDC bizatangira gushyuha. Aho rero ni ho FPR yagize iti ‘ibyo byose bigomba kuza twe ibyacu tubigeze kure kuko nibwo byatworohera ku gerageza kurokora isura”, wenda na ho babona uko bakora za parallismes bishyira.
Ntabwo ari ku busa iyo kinamico ya referendum ikorwa mu minsi mike mbere y’iminsi mikuru aho bishoboka ko benshi barangariye mu bindi kandi bigakorwa mbere yuko umwaka urangira ngo bagerageze gufata distance n’ibizaba mu mwaka wa 2016.

Igisigaye ni ukureba niba izo maneuvres zikozwe hutihuti nta gutekereza bacungana n’ibihe abandi barangaye, zizatanga results bifuza.

  • Ese credibility ifite ngufu ki muri ayo macenga yose?

  • Ese kwitanguranwa biruta kuba barategereje gukina ku munota wa nyuma?

Kagame yatumenyereje ko akora ibyo ashaste ubundi agasigara ahangana na consequences. Byose bizaterwa n’uburemere bw’izo consequences haba kubanyarwanda, haba ku baturanyi, haba ku banyamahanga, haba kuri FPR ubwayo, haba mbere ya 2017 cyangwa nyuma se na yayo.

Kasinge C. Nadine

mandela-300x148

Nelson Mandela ati :   “Kwibohoza bitangirira mu mutwe”.

Mu kiganiro mpaka radio Itahuka yagiranye na Padiri Thomas Nahimana (taliki ya 28/11/2015), umukandida ku mwanya wa Perezida wa Repubulika mu matora ya 2017, hagarutswe ku ihinduka ry’ubutegetsi muri 1959 nk’icyitegererezo cy’ibishobora kuba mu myaka iri imbere. Hari uwahamagaye ari muri Kanada agira ati “Kayibanda kuba yarageze kuri iriya revolisiyo ni ukuba ababiligi baramurwaniye”. Umutumirwa mukuru we, Padiri Thomas, yagiraga ati umurimo wakozwe na bariya bayobozi, Kayibanda na bagenzi be, ni uwo gushimwa no gufataho icyitegererezo. Nzinduwe no kugira ngo turebere hamwe uko ubutegetsi buhirima, muri rusange, ndetse tunarebe uko ubwa cyami bwahirimye muri 1959, byadufasha kumva ibiri imbere.

1. Urugendo rwa politiki.

Mu gusobanura isano hagati ya politiki n’ubutegetsi, reka nifashije ibyanditswe n’umuhanga Jean Hakorimana, umwarimu mu gihugu cya Espagne, muri Kinyamateka numero 1852 yo muri Nyakanga 2015. Yaragize ati, “mu bumenyi bwa politiki (science politique), politiki ni igikorwa cyose gikorewe mu ruhame, kigamije guha isura imigendekere y’umuryango n’igihugu muri rusange. Ibi bivuze ko ibyo abantu bakora mu mbere bamaze kwegekaho urugi bititwa ibikorwa bya politiki, kabone n’aho byagira ingaruka mu migendekere yayo…Politiki itangira ku myumvire y’umuntu umwe cyangwa bake, bikazabyara impaka, abantu bakagenda biyegeranya bakurikije aho buri wese ahagaze, bikazakura bikabyara amashyirahamwe, amashyaka, amatora n’amategeko. Akenshi ibi by’amashyirahamwe n’amashyaka ni byo abantu bita politiki. Nyamara uru rwego rwa politiki ntirwagerwaho hatabanje ziriya ntambwe zibanza. Dufate urugero mu mateka y’Amerika. Mu myaka ya za 1960, abirabura baho ibihumbi n’agahumbagiza bigabije imihanda bamagana amategeko yabavanguraga. Nyamara imbarutso yatanzwe n’igikorwa cy’umugore umwe witwa Rosa Parks. Umunsi umwe, mu ruhame, yanze kwimukira umuzungu ku ntebe yo muri bisi, nk’uko amategeko y’ivangura yabiteganyaga”.

2. Itandukanyirizo hagati ya politiki n’ubutegetsi.

Mu kugereranya politiki n’ubutegetsi, uyu musesenguzi abigereranya mu buryo bwumvikana neza. “Ugereranyije politiki n’ubutegetsi, wavuga ko urubuga rwa politiki rugarukira ku mpaka mu bitekerezo n’ibyifuzo. Ubutegetsi bwo ni intambwe ituma umwe muri benshi bajyaga impaka yegukana ubushobozi bwo gushyiraho amategeko agenga bose. Kugira ngo bigerweho, ababona ibintu kimwe bishyira hamwe bagafata ubutegetsi mu nzira zinyuranye, yaba amatora cyangwa ingufu. Ubutegetsi ni bwo butuma ibitekerezo bihinduka amategeko, kandi ayo mategeko akagenga bose, ababyibonamo n’ababirwanya. Nyuma y’iyi ntambwe, izo mpande zombi zikomeza kugaragarira mu bari ku butegetsi n’abatavuga rumwe na bo (opozisiyo).

Aho demokarasi itaniye n’igitugu, ni uko demokarasi igena umwanya ibikererezo bitari ku butegetsi bikomeza kwigaragarizamo mu ruhame. Yemera ko ibitekerezo bitari ku butegetsi bikomeza kubyara ibikorwa bya politiki, ku buryo na byo umunsi umwe bishobora kuzagera ku butegetsi. Naho igitugu cyo, gicungira ku muryango ngo ibitekerezo bitari ku butegetsi bitabyara ibikorwa bya politiki (bitajya mu ruhame), ahubwo bigume gusa mu nzu no mu mutima wa buri wese. Nyamara igitugu ntigishobora gusiba burundu ibitekerezo badahuje. Icyo gikora gusa, ni ukubuza ko bijya ku karubanda mu nzira iyo ari yo yose, ngo bitabyara ibikorwa bya politiki. Mu yandi magambo, igitandukanya demokarasi n’igitugu, ni uko muri demokarasi, nyuma yo gutera intambwe yo gufata ubutegetsi (binyuze mu matora), politiki irakomeza. Urubuga rwo kujya impaka z’ibitekerezo ntiruhagarara. Naho mu miyoborere y’igitugu, ugeze ku butegetsi ahita afunga urubuga rwa politiki”.

3. Icya mbere kiranga ubutegetsi ni uko nta wifuza kuburekura. Ikibazo ni Inzira zo kubukomeza.

Muri kamere y’ubutegetsi, nta muntu ubufata agamije kuburekura. Ibi hari uwo byatungura, ariko reka nisobanure. Ubutegetsi bushobora kugirwa n’ishyaka cyangwa umuntu. Ishyaka riba rifite umurongo rigenderaho. Riba ryifuza ko ibyo bitekerezo byaryo byazayobora igihugu ubuziraherezo. N’iyo ubutegetsi bufitwe n’umunyagitugu, aba ashaka kuzaburaga umwana we cyangwa agatsiko ke (nk’igihe bufitwe n’itsinda rya gisirikari). Muri rusange, igitandukanya demokarasi n’igitugu ni inzira zinyurwamo mu kugumana ubutegetsi:

• Muri demokarasi, ufite ubutegetsi aharanira guhora imbere mu kugeza abaturage ku byo bashima kuko ari bo babutanga. Ikindi muri demokarasi, ushaka kuramba ku butegetsi areba inzira amategeko yateganyije. Niba wenda manda zemewe umuntu umwe ari ebyiri, agategura umukandida mushya azamamaza nyuma yazo.

• Mu butegetsi bw’igitugu ho, ubufite aburindisha intwaro kabone n’aho abaturage baba batamushaka. N’iyo hateganyijwe inzira zimuha nyirantarengwa, aca mu kigunda, mu kibunda no mu myobo ngo akunde abugumeho. Mbese nk’ibi byogeye muri Afurika byo guhindura Itegeko Nshinga.

Mu yandi magambo, muri demokarasi, uguma ku butegetsi si umuntu ni ibitekerezo. Ibitekerezo bya politiki biharanira kuguma ku butegetsi ariko abantu babisegasiye bo bakagenda bahinduka. Ikindi kiranga ubutegetsi bwa demokarasi, ni uko ubugumishwaho no kuba ari wowe ukorera abaturage kurusha abandi. Iyo habonetse ugutambutse, aragutsimbura, ugasubira kwisuganya mu myumvire n’imikorere, nyuma ukazagaruka kwiyereka abaturage. Igitugu aho gitandukaniye na demokarasi ni uko aha ho ibitekerezo atari cyo gikuru. Si ibitekerezo biharanira kuguma ku butegetsi, ahubwo ni abantu. Bashobora no kugenda bahindura ibitekerezo, igikuru ni uko bo badahinduka. Icya kabiri ni uko ikigumisha ku butegetsi atari ukurusha abandi gukorera abaturage, ni ingufu z’amoko anyuranye.

4. Icya kabiri kiranga ubutegetsi ni uko nta wishimira abatavuga rumwe na we.

Turetse no ku butegetsi bw’igitugu, no muri demokarasi nta wishimira opozisiyo. Ndetse iyo ayibonye urwaho arayisenya. Urugero rutari kure twarufatira mu Bufaransa. Ubwo Sarkozy n’ishyaka UMP bari ku butegetsi, bakoze ibishoboka byose ngo abo batavuga rumwe b’abasosiyalisti bacike intege. Barabanje ab’inkwakuzi muri bo ariko na none b’inkundarubyino nka Bernard Kushner barabiyegereza babaha imyanya, ariko banaboneraho barabacuyura muri politiki. DSK (Dominique Strauss Khan) byagaragaraga ko ashobora kuzabahagama mu matora bamushukishije kuyobora ikigega cy’imari (FMI) umutego umutsinda yo (ndavuga gupfa mu bya politiki). N’ahandi ni uko abantu batabyitaho, ubonye urwaho abo abatavuga rumwe na we ntabarebera akari urutega. Gusa muri demokarasi bikoranwa ubwenge n’uburere, nta rugomo n’amahane.

Muri make, ufite ubutegetsi burya aba afite ingufu nyinshi ku buryo ubundi abatavuga rumwe na we batahangana na we kabiri batarasenyuka. Impamvu opozisiyo ikomeza kubaho ikwiye kumvikana.

5. Kuki se opozisiyo zibaho mu gihe abafite ubutegetsi baba batazicira akari urutega.

Opozisiyo ibeshwaho n’impamvu imwe: kuko ari AMABURAKINDI. Ni ukuvuga ngo no muri demokarasi iyaba byashobokaga bayizimya burundu. Muri demokarasi, ikiyigira amaburakindi ni amategeko n’imyubakire y’inzego bihamye. Umwanya wayo uba warateganyijwe ku buryo n’uri ku butegetsi akinishije kurengera amategeko yamucura inkumbi. Yakoresha amayeri cyangwa akitwaza ukutareba kure kw’abagize opozisiyo, akaba yababibamo urumamfu, ariko nta na kimwe yakora hanze y’amategeko. Muri make, muri demokarasi opozisiyo ibaho kuko irengerwa n’amategeko, ndetse n’umuco wa politiki muri rusange ukaba waramaze kuyishingira igiti.

Mu butegetsi bw’igitugu ho biragoye. Nta muco wa politiki uhaboneka washingira igiti opozisiyo ngo ikore mu mudendezo. Akenshi nta n’amatageko aba ahari, n’iyo ahari ntiyubahirizwa. Ni yo mpamvu akenshi kuba muri opozisiyo (kutavuga rumwe n’abari ku butegetsi) byitwa amazina nko kugambana, kudakunda igihugu, kubiba amacakubiri n’ibindi.

Igitangaje ariko, ni uko no mu butegetsi bw’igitugu opozisiyo itajya ibura. Wenda bayica intege bakanayitega imitego yose ishoboka, nyamara ntibiyivanaho burundu. Aha rero ni ho hari ibanga rikomeye.

6. Kuki opozisiyo ishoboka mu butegetsi bw’igitugu.

Niba twavuze ko muri demokarasi ubutegetsi bwemera opozisiyo by’amaburakindi kuko amategeko yayishingiye igiti, mu butegetsi bw’igitugu ho ibintu biragoye. Ubutegetsi bw’igitugu bwemera opozisiyo ku mbaraga (ntihagire uwumva iza gisirikari). Imbaraga ziri amoko menshi: imyigaragambyo, kugumura abaturage, guha ubutegetsi akato (non collaboration) n’ibindi. Ku muhero w’uru rutonde, na za mbagara za gisirikari wazishyiraho. Akenshi iyo ubutegetsi bukoresha ingufu za gisirikari, amaherezo biratinda na opozisiyo ikazageraho ikabyiga. Ni bya bindi ngo ukoze hasi yibutsa umusazi ibuye.

Muri make rero, urugero rwo gushyigikirwa n’abaturage, ingufu zo kwishyira hamwe no kubuza ubutegetsi amahwemo, ni cyo cyonyine gishingira igiti opozisiyo. Iyo ibyo bibuze, bayiniga itaranavuka. Imbaraga z’abaturage abenshi ntibazi uburemere bwazo. Zirusha uburemere izindi zose, ndetse n’iza gisirikari. Iyo abaturage bageze aho bavuga bati turanze, ubutegetsi bw’igitugu n’aho bwaba bukomeye gute buba bwamaze guhirima. Byaragaragaye mu minsi ishize. Za Misiri, za Tuniziya n’ahandi si uko abategetsi baho batagiraga intwaro. Ariko umunsi abaturage bagize bati turanze, bararashe nyamara baratsindwa.

7. Umunzani hagati y’imbaraga za opozisiyo n’iz’ubutegetsi ugendera ku mahame ane.

1. Iyo ubutegetsi bufite imbaraga kandi na opozisiyo ikaba ari uko ibibona: opozisiyo icisha make ikayoboka.
2. Iyo ubutegetsi bufite imbaraga nyinshi ariko opozisiyo yo yibwira ko ari nke: opozisiyo iraburwanya byarimba ikanabuhirika.
3. Iyo ubutegetsi bufite intege nke nyamara opozisiyo yo yibwira ko bukomeye: opozisiyo icisha make ikayoboka.
4. Iyo ubutegetsi bufite imbaraga nke kandi na opozisiyo ikaba ibizi: opozisiyo iraburwanya byarimba ikanabuhirika.

Ziriya mpamvu enye uzitegereje urasanga zubakiye ku byo abantu bemera. Hari ibyo abantu bemera bitariho bikabatsikamira, hari n’ibiriho banga gushyiramo ukwemera bakabitsimbura. Ikigenga ibintu si ikbaraga z’ubutegetsi ahubwo mbere na mbere ni uko opozisiyo ibubona. N’iyo bujegajega ariko opozisiyo yo yibwira ko budahangwarwa iratinya igahora yimunyamunya. Ni yo mpamvu ingoyi ya mbere mbi iba mu mutwe, kwibihora kwa mbere na ko kugahera mu bitekerezo. Uwashingira ahangaha byamufasha kumva byinshi byahise, ibiriho n’ibizaza:

-Impamvu FPR ihoza ku munwa ko ngo ari akataraboneka n’indahangarwa kuva ngo isi yaremwa.
-Icyatinyuye ba Kayibanda bagahangara ubutegetsi bw’umwami muri 1959.

Edmond Munyangaju

(Biracyaza).

Formule « Demokarasi y’impanga » niyo izagarura Abanyarwanda icyizere cyo kubana mu mahoro.

ishema-congres-menDemokarasi y’impanga tuyumve dute?

1. Tuzi neza ko Demokarasi bivuga ubwisanzure bwa rubanda, mu kwigenera politiki iyobora igihugu no mu kwihitiramo abategetsi bayishyira mu bikorwa. Ubutegetsi bushingiye kuri demokarasi bugaragazwa n’uko bufasha abenegihugu kubana mu bworoherane, uburenganzira bwa buri wese bukamenyekana kandi bukubahirizwa, hagira abashyamirana bagakiranurwa mu butabera, bityo mu gihugu hakabaho ituze n’umudendezo.

2. Iyo witegereje uko Abahutu n’Abatutsi bamaze imyaka itari mike baryana bapfa ubutegetsi, ntiwabura gutekereza kuri ya nkuru ya Bibiliya ivuga iby’abavandimwe « Gahini na Abeli ». Gahini abajijwe iby’umuvandimwe we yari amaze kwivugana yarihanukiriye asubiza Imana ati « ni nde wangize umurinzi wa murumuna wanjye ? ». Iyi myaka dusize inyuma Abanyarwanda natwe twaranzwe no kubana nk’abatagira icyo bapfana. Iyo gatebegatoki ya Gahini na Abeli Abanyarwanda bamaze kuyirambirwa. Barashaka kubaho nk’abavandimwe beza, kubana nk’impanga nyakuri (vrais jumeaux) nibyo byatanga amahoro.

3. Iyo witegereje impanga mu nda ya nyina ndetse na nyuma y’ukuvuka kwazo hari byinshi wazigiraho. Iyo impanga zikiri mu nda, kugira ngo zibeho ZIGOMBA KWEMERA gusangira amaraso ya nyina nta gucurana. Kubera ko inzu (nyababyeyi) ziba zituyemo atari nini cyane, ziremera zikikunjakunja, byaba ngombwa zigasa n’izihoberanye amanywa n’ijoro, amezi icyenda agashira, zikavuka. Mu mikurire y’impanga bigaragara ko hari byinshi cyane bizihuje: gusa ku isura, gukunda bimwe, gusaranganya twinshi, gukundirana…!

4. Abahutu n’Abatutsi b’i Rwanda babishaka batabishaka, ibibahuza ni byo byinshi cyane kurusha ibibatanya, ntabwo imibereho yabo itandukanye n’iy’impanga. Kugira ngo bakomeze kubaho batarimburana, hari ibintu by’ingenzi cyane bagomba kumvikanaho byanze bikunze :

(1)Gutegura IHURIRO karahabutaka rivugirwamo ukuri, nta buhendanyi, rikitabirwa n’Abanyarwanda b’amoko yose (Abatutsi, Abatwa, Abahutu, abahawe ubwenegihugu), abatuye mu gihugu n’ababa hanze y’ u Rwanda, baturutse mu nzego zose z’ubuzima bw’abenegihugu.

(2)Gusinya amasezerano yo guca burundu inzira y’imirwano isesa amaraso igamije gufata ubutegetsi.

(3)Kunvikana ku mahame ya DEMOKARASI y’UMWIMERERE yabafasha gushyiraho ubutegetsi buri bwoko bwibonamo.

5. Demokarasi y’impanga yakubakirwa ku yahe mahame?

Demokarasi y’Impanga izaba yubakiye kuri aya mahame ane y’ingenzi:

(1). Imyaka 25 yo kwimenyereza (une génération).

Ubaze uhereye ku italiki ya 1 Ukwakira 1990, wasanga u Rwanda rugiye kumara imyaka 25 mu ntambara z’urudaca, ari izabereye mu gihugu imbere ari n’izateye itabi Akarere k’Ibiyaga bigari.
Ntawe utabona ko gukemura ibibazo byose twatewe n’izo ntambara bizatwara igihe kinini kirenze kure icyo tumaze mu ntambara. Mu rwego rwo komora ibikomere no gukira iyo ndwara y’irondakoko, hakenerwa imyaka nka 25 yo kunywa UMUTI. Muri make « Formule » yakoreshwa mu gihe cy’imyaka 25.

(2). Ihame ry’uko rubanda igomba “kwitorera abategetsi” mu bwisanzure ryakwimakazwa.

Demokarasi y’Impanga ishobora kwinjizwa mu matora, bityo abaturage bakitorera abo bashatse ariko batirengagije no gutera intambwe mu gukemura ikibazo cy’irondakoko. Dore uko byakorwa:

Ku myanya y’ingenzi itorerwa na rubanda, kuva mu rwego rw’igihugu kugera mu rwego rw’Akarere(District-Commune), ni ukuvuga:

*Perezidansi ya Repubulika
*Inteko Nshingamategeko
*Ubuyobozi bw’Uturere

Nta mukandida uziyamamaza ari umwe. Iteka hazajya hiyamamaza babiri babiri(DUO), umuhutu n’umututsi cyangwa umututsi n’umuhutu. Ni ukuvuga ko mu gihe Ishyaka rya politiki ryamamaza abakandida baryo rigomba kubanza kubaka iyo DUO. Mu gihe iyo DUO itowe, umwe yaba umuyobozi (tête de liste), undi akamwungiriza.

Dore ingero:

-Umwe yaba Perezida wa Repubulika undi akamubera Visi-Perezida;
-Bombi bakwinjira mu ntekonshingamategeko;
-Umwe yaba Mayor undi akaba Visi-Mayor wa mbere…

Ku bakandida batari mu mashyaka ya politiki, umukandida w’Umuhutu yajya yishakira umututsi bafatanya, nabo bakarema iyo DUO. Umukandida w’Umututsi akirambagiriza umuhutu bafatanya.

Biragaragara neza ko kugira ngo bashobore kugera ku ntsinzi, bisaba ko abakandida bafatanyije DUO, bakomeza kujya inama no gufatanya muri byinshi, haba mu gutegura umushinga w’ibyiza bashaka gukorera Abanyarwanda (“projet de société”), mu matora, ndetse n’igihe bageze mu buyobozi!

ICYITONDERWA no 1:

Kugira ngo iyi Demokarasi y’impanga ishobore kwera imbuto zunga Abanyarwanda, bizaba ngombwa ko Itegekonshinga n’andi mategeko ashimangira ubumwe n’ubufatanye muri iri tsinda(DUO), akigizayo ishyari n’ukwiganzurana hagati y’abagize itsinda(DUO). Bikagenwa ku buryo abagize DUO yiyamamarije hamwe “basangira gupfa no gukira”. Ni ukuvuga ngo niba bigaragaye ko Perezida ananiwe akazi ke, bikaba ngombwa ko asezererwa, na Visi-Perezida we bagomba kujyana; Mayor unaniwe akajyana na Visi-Mayor we; no mu Nteko Nshingamategeko bikagenda bityo. Ibi byatuma buri wese mu bagize itsinda(DUO) yumva ko ari umurinzi n’umufasha wa mugenzi we, akumva ko umusonga wa mugenzi we ugomba kumubuza gusinzira !

(3).Mu nzego z’ingenzi z’ubuyobozi bw’igihugu (Administration), “Formule Demokarasi y’impanga” yashyirwa mu bikorwa, Abahutu n’Abatutsi bakagira amahirwe angana: 100%. Ahafatirwa ibyemezo hose hakaba hari DUO y’umuhutu n’umututsi.Umwe yaba ayobora undi akamwungiriza:

*Muri Guverinoma
*Mu rwego rukuriye ubucamanza
*Mu buyobozi bukuru bw’ingabo z’igihugu n’ubwa polisi

(4). « Formule Demokarasi y’impanga » yagirwa ishingiro ry’uburezi n’uburere.

U Rwanda rw’ejo rwigishijwe kubana aho kuryana, ejo hazaza h’u Rwanda haha buri wese icyizere cyo kubaho mu mahoro, bikamutera ubutwari bwo kwiyubaka no gutanga umuganda mu kubaka Urwamubyaye. Iyi “Formule” yakwigishwa mu mashuri yisumbuye n’amakuru, urubyiruko rugatozwa kuyisesengura no kumva ibyiza ishyize imbere.

IKIBAZO CY’ABATWA CYAKWITABWAHO CYANE

Ikibazo gikomeye Abanyarwanda bo mu bwoko bw’Abatwa bafite ni uko batitaweho bihagije: barasuzugurwa, baravangurwa, baranenwa… ubu bikaba bigaragara ko basigajwe inyuma muri byishi, kugeza ubwo Agatsiko kabita “Abasigajwe inyuma n’amateka”.
Kugira ngo Abatwa nabo bashobore kugira uruhare rwuzuye mu buzima bw’igihugu hagomba gushyirwaho gahunda yihariye yo kubitaho:

1. Abatwa bagomba kugira “organisation” yihariye guhera hasi kugera mu rwego rw’igihugu.
2. Gufasha abana b’Abatwa bose bagashyirwa mu ishuri kandi bagahabwa ibyangombwa byose bikenewe.
3. Guhagararirwa muri Guverinoma no mu Ntekonshingamategeko.

Icyitonderwa no 2:

Umutwa nashaka kwiyamamariza kuba Perezida wa repubulika, mu nteko ishingamategeko cyangwa ku buyobozi bw’Akarere, nawe azishakira umuhutu cyangwa umututsi bafatanya kurema DUO, kugira ngo “Formule ya demokarasi y’impanga” yubahirizwe.

UMWANZURO

Ikibazo cy’umwiryane “Hutu-Tutsi” kiriho kandi cyasenye byinshi mu Rwagasabo. Muri make umuntu yagerageza kugishushanya atya:

1.Ku ruhande rw’Abatutsi:

(1)Hari Abatutsi bifitemo “ukwikuza kurenze igipimo” (“complexe de supériorité”) bakumva basumba Abahutu, ndetse bakumva batakorana nabo, kereka Abahutu bemeye kubabera ABAGARAGU n’ABAGEREERWA. Basuzugura Abahutu.

(2)Gusa aba Batutsi bakomeza guterwa ubwoba n’uko ari ba Nyamuke mu mubare bityo bagahora bikanga ko Abahutu bashobora kubarimbura. Niyo mpamvu bahitamo guhora bakoresha igitugu n’inzira zisesa amaraso (“violence”) mu gufata ubutegetsi no kubugumaho.

2. Ku ruhande rw’Abahutu:

(1)Hari Abahutu batari bake biyumvamo “ukwisuzugura gukabije” (“complexe d’infériorité »)imbere y’Abatutsi, bikabatera ikintu kimeze nk’ipfunwe iyo bagomba gukorana n’Abatutsi. Ntibizera Abatutsi.

(2)Gusa benshi mu Bahutu bubakira ku cyizere baterwa n’uko ari ba Nyamwinshi bityo umubare wabo ukabereka ko aribo bagomba gutegeka igihugu, bakumva ko aribo bakwiye kugenera Abatutsi imyanya mike ihwanye n’umubare wabo! Ibi na none bisaba ko Abatutsi bakwemera kuba ABAGERERWA!

3. Ikibazo:

Nk’ubu se ko Abatutsi bifatiye ubutegetsi bwose, bakabwikubira kandi bakaba batiteguye kuburekura, igisubizo kizima cyaba ikihe?

4. Hari inzira 4 zo guhangana n’iki kibazo:

Inzira eshatu za mbere ni ruvumwa, iyo twe Abataripfana bo mu Ishyaka Ishema dushyigikiye ni iya kane gusa.

A. Inzira ya mbere:

Abahutu bakwemera kuzibukira uburenganzira bwabo,ubutegetsi bakabuharira Abatutsi, bakemera bakibera INKOMAMASHYI n’ABAGERERWA ku buryo budasubirwaho. Ibi byarashobotse mu gihe cy’ingoma ya cyami, biriho guhera mu 1994, hatagize igikorwa bishobora kumara indi myaka myinshi cyane! Hari Abatutsi bumva ko igisubizo cyabonetse, ko Abahutu badateze kugaruka ku butegetsi ukundi! Ko umuhutu uzajya abyutsa agatwe bazajya bahita bakagesa. Ni ko byifashe muri iki gihe.

B. Inzira ya kabiri:

Ni uko Abatutsi bamanika amaboko bagasubiza ubutegetsi Abahutu kuko aribo nyamwinshi, noneho Abatutsi akaba aribo bongera guhinduka ABAGERERWA. Byarabaye kuri Repubulika ya mbere n’iya kabiri. Hari Abahutu batari bake bakirota ko iyi nzira igishoboka!

C. Inzira ya gatatu:

Niba Abatutsi bakomeje kugundira ubutegetsi no kwikubira ibyiza byose by’igihugu, Abahutu benshi bumva ko bagomba guhaguruka gukoresha ingufu za gisilikari bagatsinsura ubutegetsi bw’Abatutsi, bakabusubirana bwose nk’uko byari bimeze kuri Repubulika ya mbere n’iya kabiri. Iyi nzira irashoboka cyane, ariko ijyana n’icyemezo cyo kurimbura Abatutsi. Iyi nzira yo kurimbura igice kimwe cy’Abanyarwanda yarageragejwe mu 1994, icyo yabyaye twarakibonye!

D.Inzira ya kane:

Demokarasi y’impanga niyo yahagarika umwiryane mu Banyarwanda.

Iyi “Demokarasi y’Impanga” iramutse ishyizwe mu bikorwa mu gihe cy’imyaka 25, ikibazo cy’irondakoko cyaba gikangawe bihagije mu Rwanda. Abahutu n’Abatutsi baba bamaze kumva ko ari abavandimwe, ko ibyiza ari uko bafatanya kubaka igihugu aho kurushanwa kugisenya. Buri wese yaba yaramaze kwiyumvamo Ishema ryo kuba umunyarwanda.

Iyi demokarasi iramutse yakiriwe neza n’Abanyarwanda, ikubahirizwa n’amashyaka ya politiki yose, igakoreshwa mu matora y’abayobozi bakuru b’igihugu,ikagenga imyumvire mishya y’abenegihugu, ibibazo by’ingutu by’irondakoko n’irondakarere byaba bibonye igisubizo kidakuka kandi n’ikibazo cyo gusimburana ku butegetsi (alternance) amaraso atagombye kumeneka, cyaba gisubijwe bidasubirwaho .
Banyarwanda urubuga ni urwanyu. Ngaho nimwinigure mu buryo bwubaka. Kunenga ntibihagije, niba hari icyo udashima muri iki gitekerezo, kigorore cyangwa nawe utange igisubizo cyarushaho gukemura ikibazo cy’akarengane kagirirwa ba Nyamuke, n’ikibazo cy’umwiryane Hutu-Tutsi ugiye kutumaraho abantu.

Nimugire Demokarasi.

Byemejwe na Komite Nyobozi y Ishyaka ISHEMA, le 12/10/2013

Ishami rishinzwe ubukangurambaga.

Ishema ry’u Rwanda.

TWASUYE AUSTRALIA : Abataripfana ntibatezuka ku ntego bihaye !

20151111_022433-e1448724193212-225x300Abataripfana b’Ishyaka Ishema bafite umugambi mwiza kandi usobanutse. Bafite intego bihaye kandi ntibazatezuka batayigezeho. Bazi neza iaho bava n’aho bagana. Bagambiriye gufasha Abanyarwanda kugera ku mpinduka nziza basonzeye, igihugu cy’u Rwanda kikavanwa ku ngoyi y’ubutegetsi bw’igitugu bwubakiye ku kinyoma, iterabwoba n’ukwikubira ibyiza byose by’igihugu.
Kubera iyo mpamvu Abataripfana bakorera mu buhungiro basanze bagomba gutsinda iterabwoba, bagahaguruka bagasanga Abanyarwanda bari mu gihugu, bagafatanya uru rugamba rutagatifu rwo guharanira iyubahirizwa ry’uburenganzira bwa rubanda. Gahunda ntihinduka rero .

Muri iyi minsi mbere y’uko italiki ya 28 Mutarama 2016 igera, Abataripfana biyemeje kwitegura urwo rugendo bashyira ingufu mu kugenderera Abanyarwanda babarizwa mu bihugu binyuranye no mu gutsura umubano n’abategetsi b’ibihugu by’ibihangange bifite cyangwa bishobora kugira inyungu mu Rwanda no mu Karere k’Ibiyaga Bigari.

Muri urwo rwego, twasuye Umuryango w’Ubumwe bw’i Bulayi (Kanama), Ubwongereza( Nzeri), Leta Zunze Ubumwe z’Amerika(Ukwakira ), Australia (Ugushyingo)….kandi turacyakomeza. Twasobanuye ibibazo biremereye Abanyarwanda baterwa n’ubutegetsi bw’igitugu bw’Ishyaka rukumbi rya FPR-Inkotanyi na Perezida waryo Paul Kagame wiyemeje kugundira ubutegetsi no kuyobora u Rwanda nk’aho ari umunani yasigiwe na se Rutagambwa ! Abategetsi bakuru twaganiriye baduteze amatwi kandi badusezeranyije inkunga igaragara n’ubwo idakuraho uruhare Abanyarwanda ubwabo bagomba kugira mu rugamba rwo kwibohoza.

20151111_072858

By’umwihariko muri uku kwezi k’Ugushyingo twasuye igihugu cya Australia. Reka twibutse izi ngingo tutagomba kwirengagiza :

(1) Australia ihuriye n’u Rwanda mu muryango wa COMMONWEALTH ugizwe ahanini n’ibihugu byahoze bikolonijwe n’Ubwongereza kandi ukaba ufite amategeko awugenga , Leta ya Paul Kagame ihora yica !

(2) Abasirikari bashinzwe kurinda amahoro (Peacekeepers) bakomoka muri Australia bari i Kibeho mu 1995 ubwo Paul Kagame na IBINGIRA bafataga icyemezo cyo kurimbura abaturageb’abasivile basaga ibihumbi 8 bari barahungiye muri iyo nkambi . Biboneye n’amaso yabo ubwicanyi ndengakamera Leta ya Kagame ikorera abaturage bayo. Buri mwaka abo basilikari babonye amahano abambari ba Kagame bafitemo uburambea bakora umuhango ukomeye wo gushishikariza Abanya-Australia kwibuka Abanyarwanda b’inzirakaregane baguye i Kibeho.

20151120_025734

(3) Igihugu cya Australia cyakomeje gufasha impunzi z’Abanyarwanda ndetse cyakira ku butaka bwacyo imiryango igera ku bihumbi 19 kandi babayeho neza mu mutekano usesuye.

(4) Leta ya Australia yakomeje gufasha urubyiruko rw’Abanyarwanda mu kubaha buruse zo kwiga kaminuza cyane cyane mu bijyanye n’ubuhinzi n’ubworozi.

(5) Ubungubu Abategetsi ba Australia bazi neza ibibazo bikomeye u Rwanda ruterwa n’ubutegetsi kirimbuzi bwa Kagame ku buryo banze ko mu gihugu cyabo hafungurwa Ambasade y’u Rwanda mu rwego rwo gukumira iterabwoba na politiki y’amacakubiri abambari ba FPR bakwirakwiza aho bakandagije ikirenge hose .

20151111_071917

Abayobozi ba Australia batwakiriye neza kandi, mu rwego rwa Commonwealth, bazakomeza gukurukirana no kwamagana ibyerekeye ihonyorwa ry’uburenganzira bwa kiremwamuntu rikorwa n’ubutegetsi bwa Kagame. Bazashyigikira gahunda yo kuzana impinduka nziza mu Rwanda mu guteza imbere politiki irwanya ivangura n’akarengane. Bazashyigikira ko habaho amatora adafifise kandi ashingiye kuri demokarasi isesuye mu mwaka w’2017.

Twaganiriye kandi n’Abanyarwanda batuye Australia

20151121_100130

Hamwe no gusura abategetsi ba Australia twaganiriye kandi n’Abanyarwanda banyuranye batuye Australia . By’umwihariko twasuye imijyi ya Sydney na Perth .
Aho twanyuze hose intero ni imwe:

(1) Igihe kirageze ngo ubutegetsi bw’igitugu bw’AGATSIKO busezererwe Abanyarwanda basubirane ubwisanzure bwabo.
(2) Paul Kagame urangije manda ze yemererwa n’Itegekonshinga ryo mu 2003 akwiye kwemera kwegama nta yandi mananiza
(3) Gahunda yo guhindura ingingo y’ 101 y’Itegekonshinga ryo muri 2003 mu nyungu za Kagame wenyine n’umuryango we, ni gashozantambara bityo ikaba ari iyo kwamagana ndetse hagakorwa ibishoboka byose ngo iburizwemo bidasubirwaho .
(4) Abanyarwanda bakeneye kwitorera umukuru w’igihugu mushya bishakiye mu mwaka wa 2017.
(5) Gahunda y’Abataripfana yo kujya gukorera politiki mu Rwanda ni iyo gushyigikirwa kuko hari byinshi batashobora kugeraho badahawe inkunga igaragara
(6) Politiki yo guteza umwiryane uhoraho mu Karere k’ibiyaga bigari mu ntambara z’urudaca ikwiye guhagarikwa bidatinze. By’umwihariko Kagame akwiye kwamaganwa mu mugambi mubisha afite wo guteza umutekano muke mu gihugu cy’Abavandimwe b’Abarundi .

20151114_105345

UMWANZURO
Turashimira Abanyarwanda batuye muri Australia batwakiriye neza , bakatwungura ibitekerezo n’inama nziza, bakatwugururira ingo zabo, bakadufasha mu ngendo, bakatwizeza inkunga ikomeye. By’umwihariko abatuye Sydney na Perth turababwira ko umurava bafite ari uw’agaciro gakomeye. Aho ibihe bigeze nitwemere ko abenegihugu bake BIYEMEJE kugira icyiza bakora baruta kure miliyoni nyinshi z’abahisemo kwituramira bakihindura ba NTIBINDEBA ! Igihe kizagera abakoze neza igihugu kibagororere .
Nk’uko babyifuje, Abataripfana bo muri Australia na NewZeland bakwiye kurushaho kwisuganya bidatinze, bakitoramo ikipe nyobozi nshya ishinzwe Umugabane, ahasigaye bakihutira kuagera ku Banyarwanda bose babamenyesha gahunda zihamye kandi zubaka Ishyaka ISHEMA rihishiye u Rwanda .

20151116_014239,

Nta wundi ubitubereyemo, niba nawe wiyumvamo akariro nk’ako niyumvamo, haguruka dufatanye gushaka icyazahura u Rwanda.

Padiri Thomas Nahimana,
Umukandida w’ISHEMA Party mu matora ya Perezida yo mu 2017.

As with Dr. Faustus, who sold his soul to Satan, Kagame’s admirers will be bitterly disappointed.

kagame-and-troops

For Western governments, financiers and opinion leaders, Rwandan president Paul Kagame offers a Faustian bargain: Overlook my brutal behavior, and I will offer you a model for economic growth in an African nation.

As with Dr. Faustus, who sold his soul to Satan, Kagame’s admirers will be bitterly disappointed.

While sacrificing human rights on the altar of economic growth, Kagame is delivering neither democracy nor prosperity.

Kagame’s descent into despotism has been documented by respected sources, ranging from Human Rights Watch to the US State Department. In recent years, a growing number of Kagame’s critics have died under mysterious circumstances, even in exile. Opposition political parties and independent newspapers have been suppressed. Many Rwandans have fled the country, while many more have been scared into silence.

All the while, Rwanda receives almost a billion dollars annually in foreign aid from the United States, the United Kingdom and their allies, and Kagame continues to receive invitations to prestigious conferences from Davos to the White House.
While Kagame’s apologists boast that he has achieved an “economic miracle,” Rwanda’s performance remains mired in mediocrity. Having served as Kagame’s head of policy and strategy, I resigned not only because he was tyrannizing the nation, but also because he asked me to tamper with the truth about the economy.
Here are the facts that Kagame can’t falsify: After 14 years of Kagame’s leadership, Rwanda remains one of the smallest economies in East Africa. While Kenya’s annual per capita income is $1,200 and Tanzania’s is $695, Rwanda’s is only $630.
Far from moving forward, Rwanda’s economy remains largely informal, with most of the economically active population of 5.5 million still struggling to survive on subsistence agriculture, just like their parents and grandparents before them. Employment in the formal economy is only a little more than 300,000. Rwanda’s private sector is tiny, with tax-paying firms hovering around 113,200, of which only 354 (or 0.3%) are ”large taxpayers” with an annual turnover of $1.4 million.

Meanwhile, crony capitalism is on the rise. Crystal Ventures Ltd. (CVL), controlled by the investment arm of Kagame’s ruling party, has become, in its own words, “the biggest investment company in the country.” Its holdings include concrete products, construction, real estate development, telecommunications, agriculture, aviation, security services, printing and publishing, furniture trading, manufacturing, property management and engineering.

How does this disappointing economic performance translate into Rwandans’ living standards? On two crucial social indicators—education and health—Rwanda falls short. 

Because of its small tax base, Rwanda is dependent on foreign assistance. Of the national government’s $2.4 billion budget for 2014/2015, $777 million will come from development aid from overseas. Rwanda has the highest foreign aid per capita in east Africa—$77 per person, compared to Burundi’s $53, Kenya’s $61, Tanzania’s $59 and Uganda’s $46.

While foreign governments contribute almost 40% of Rwanda’s budget, foreign direct investment from private sources is small. In 2013, Rwanda received only $110 million in foreign direct investment, compared to $1.8 billion for Tanzania, $1.1 billion for Uganda and $514 million for Kenya.
Far from being a powerhouse in the global economy, Rwanda’s trade deficit is growing, having reached $443.1 million during the last quarter of 2013 alone, while its exports are declining. From January through September 2014, exports were valued at $247 million—a 10.5% decline from the same period in 2013.
How does this disappointing economic performance translate into Rwandans’ living standards? On two crucial social indicators—education and health—Rwanda falls short.

In education, Rwanda may be pursing the quantity of enrollment over the quality of learning. According to the United Kingdom’s Department for International Development (DFID), which has put considerable resources into Rwanda’s education: “To achieve near-universal primary enrollment but with a large majority of pupils failing to attain basic levels of literacy or numeracy is not, in our view, a successful development result. It represents poor value for money…”

Meanwhile, according to the World Health Organization, the ratio of health workers per 10,000 people in Rwanda is 0.6 for physicians, 6.9 for nurses/midwives, and 0.1 for dentists. This is far below the African average: 2.6 physicians, 12 nurses/midwives and 0.5 dentists per 10,000 people.
The failure of Rwanda’s Faustian bargain—trading democracy for development and ending up with neither—should come as no surprise to students of history and human nature.

A dictator who can’t be questioned; an elite that dominates the economy; and an atmosphere of anxiety—these are not the formula for economic growth. In Africa as elsewhere, people do their best work in an environment of freedom, not fear.

By David Himbara, Ph D