Category Archives: Politics

Demokarasi y’Impanga ikomeje kugibwaho impaka.

Mu minsi ishize Ishyka Ishema ry’u Rwanda ryashyikirije Abanyarwanda b’ingeri zose umushinga wafasha gukemura ikibazo cy’irondakoko cyabaye agatereranzamba mu Rwanda imyaka ikaba ibaye myinshi. Ibitekerezo bikomeje gutangwa kuri uyu mushinga ari nako impaka zigibwa kugira ngo unozwe neza maze igihugu cyacu tugihe umurage uzira umwiryane. Bibaye ngombwa ko nongera kwibutsa amahame y’uyu mushinga wiswe demokarasi y’impanga kugira ngo abatarawutangaho ibitekerezo nabo babitange mu bwisanzure.

UKURI UBUTWARI UGUSARANGANYA

UKURI UBUTWARI UGUSARANGANYA

Demokarasi y’impanga tuyumve dute?

 1. Tuzi neza ko Demokarasi bivuga ubwisanzure bwa rubanda, mu kwigenera politiki iyobora igihugu no mu kwihitiramo abategetsi bayishyira mu bikorwa. Ubutegetsi bushingiye kuri demokarasi bugaragazwa n’uko bufasha abenegihugu kubana mu bworoherane, uburenganzira bwa buri wese bukamenyekana kandi bukubahirizwa, hagira abashyamirana bagakiranurwa mu butabera, bityo mu gihugu hakabaho ituze n’umudendezo.

 2. Iyo witegereje uko Abahutu n’Abatutsi bamaze imyaka itari mike baryana bapfa ubutegetsi, ntiwabura gutekereza kuri ya nkuru ya Bibiliya ivuga iby’abavandimwe « Gahini na Abeli ». Gahini abajijwe iby’umuvandimwe we yari amaze kwivugana yarihanukiriye asubiza Imana ati « ni nde wangize umurinzi wa murumuna wanjye ? ». Iyi myaka dusize inyuma Abanyarwanda natwe twaranzwe no kubana nk’abatagira icyo bapfana.  Iyo gatebegatoki ya Gahini na Abeli Abanyarwanda  bamaze kuyirambirwa. Barashaka kubaho nk’abavandimwe beza, kubana nk’impanga nyakuri (vrais jumeaux) nibyo byatanga amahoro.

 3. Iyo witegereje impanga mu nda ya nyina ndetse na nyuma y’ukuvuka kwazo hari byinshi wazigiraho. Iyo impanga zikiri mu nda, kugira ngo zibeho ZIGOMBA KWEMERA gusangira amaraso ya nyina nta gucurana. Kubera ko inzu (nyababyeyi) ziba zituyemo atari nini cyane, ziremera zikikunjakunja, byaba ngombwa zigasa n’izihoberanye amanywa n’ijoro, amezi icyenda agashira, zikavuka. Mu mikurire y’impanga bigaragara ko hari byinshi cyane bizihuje: gusa ku isura, gukunda bimwe, gusaranganya twinshi, gukundirana…!

 4. Abahutu n’Abatutsi b’i Rwanda babishaka batabishaka, ibibahuza ni byo byinshi cyane kurusha ibibatanya, ntabwo imibereho yabo itandukanye n’iy’impanga. Kugira ngo bakomeze kubaho batarimburana, hari ibintu by’ingenzi cyane bagomba kumvikanaho byanze bikunze :

(1)Gutegura IHURIRO karahabutaka rivugirwamo ukuri, nta buhendanyi, rikitabirwa n’Abanyarwanda b’amoko yose (Abatutsi, Abatwa, Abahutu, abahawe ubwenegihugu), abatuye mu gihugu n’ababa hanze y’ u Rwanda, baturutse mu nzego zose z’ubuzima bw’abenegihugu.

(2)Gusinya amasezerano yo guca burundu inzira y’imirwano isesa amaraso igamije gufata ubutegetsi.

 (3)Kunvikana ku mahame ya DEMOKARASI y’UMWIMERERE yabafasha gushyiraho ubutegetsi buri bwoko bwibonamo.

5. Demokarasi y’impanga yakubakirwa  ku yahe mahame?

 Demokarasi y’Impanga izaba yubakiye kuri aya mahame ane y’ingenzi:

 (1). Imyaka 25 yo kwimenyereza (une génération).

 Ubaze uhereye ku italiki ya 1 Ukwakira 1990, wasanga u Rwanda rugiye kumara imyaka 25 mu ntambara z’urudaca, ari izabereye mu gihugu imbere ari n’izateye itabi  Akarere k’Ibiyaga bigari.

Ntawe utabona ko gukemura ibibazo byose twatewe  n’izo ntambara bizatwara igihe kinini kirenze kure icyo tumaze mu ntambara. Mu rwego rwo komora ibikomere no gukira iyo ndwara y’irondakoko, hakenerwa  imyaka nka 25 yo kunywa UMUTI. Muri make « Formule » yakoreshwa mu gihe cy’imyaka 25.

(2). Ihame ry’uko rubanda igomba “kwitorera abategetsi” mu bwisanzure  ryakwimakazwa.

Demokarasi y’Impanga ishobora kwinjizwa mu matora, bityo abaturage bakitorera abo bashatse ariko batirengagije no gutera intambwe mu gukemura ikibazo cy’irondakoko. Dore uko byakorwa:

 Ku myanya y’ingenzi itorerwa na rubanda, kuva mu rwego rw’igihugu kugera mu rwego rw’Akarere(District-Commune), ni ukuvuga:

*Perezidansi ya Repubulika

*Inteko Nshingamategeko

*Ubuyobozi bw’Uturere

Nta mukandida uziyamamaza ari umwe. Iteka hazajya hiyamamaza babiri babiri(DUO), umuhutu n’umututsi cyangwa umututsi n’umuhutu. Ni ukuvuga ko mu gihe Ishyaka rya politiki ryamamaza abakandida baryo rigomba kubanza kubaka iyo DUO. Mu gihe iyo DUO itowe, umwe yaba umuyobozi (tête de liste), undi akamwungiriza.

 Dore ingero:

-Umwe yaba Perezida wa Repubulika undi akamubera Visi-Perezida;

-Bombi bakwinjira  mu ntekonshingamategeko;

-Umwe yaba Mayor undi akaba Visi-Mayor wa mbere…

Ku bakandida batari mu mashyaka ya politiki, umukandida w’Umuhutu yajya yishakira umututsi bafatanya, nabo bakarema iyo DUO. Umukandida w’Umututsi akirambagiriza umuhutu bafatanya.

Biragaragara neza ko kugira ngo bashobore kugera ku ntsinzi, bisaba ko abakandida bafatanyije DUO, bakomeza kujya inama no gufatanya muri byinshi, haba mu gutegura umushinga w’ibyiza bashaka gukorera Abanyarwanda (“projet de société”), mu matora, ndetse n’igihe bageze mu buyobozi!

ICYITONDERWA no 1:

Kugira ngo iyi Demokarasi y’impanga ishobore kwera imbuto zunga Abanyarwanda, bizaba ngombwa ko Itegekonshinga n’andi mategeko ashimangira ubumwe n’ubufatanye muri iri tsinda(DUO), akigizayo ishyari n’ukwiganzurana hagati y’abagize itsinda(DUO). Bikagenwa ku buryo abagize DUO yiyamamarije hamwe “basangira gupfa no gukira”. Ni ukuvuga ngo niba bigaragaye ko Perezida ananiwe akazi ke, bikaba ngombwa ko asezererwa, na Visi-Perezida we bagomba kujyana; Mayor unaniwe akajyana na Visi-Mayor we;   no mu Nteko Nshingamategeko bikagenda bityo. Ibi byatuma buri wese mu bagize itsinda(DUO) yumva ko ari umurinzi n’umufasha wa mugenzi we, akumva ko umusonga wa mugenzi we ugomba kumubuza  gusinzira !

(3).Mu nzego z’ingenzi z’ubuyobozi bw’igihugu (Administration), “Formule Demokarasi y’impanga” yashyirwa mu bikorwa, Abahutu n’Abatutsi bakagira amahirwe angana: 100%. Ahafatirwa ibyemezo hose hakaba hari DUO y’umuhutu n’umututsi.Umwe yaba ayobora undi akamwungiriza:

 *Muri Guverinoma

*Mu rwego rukuriye ubucamanza

*Mu buyobozi bukuru bw’ingabo z’igihugu n’ubwa polisi

(4). « Formule Demokarasi y’impanga » yagirwa ishingiro ry’uburezi n’uburere.

U Rwanda rw’ejo rwigishijwe kubana aho kuryana, ejo hazaza h’u Rwanda haha buri wese icyizere cyo kubaho mu mahoro, bikamutera ubutwari bwo kwiyubaka no gutanga umuganda mu kubaka Urwamubyaye.  Iyi “Formule” yakwigishwa mu mashuri yisumbuye n’amakuru, urubyiruko rugatozwa kuyisesengura no kumva ibyiza ishyize imbere.

IKIBAZO CY’ABATWA CYAKWITABWAHO CYANE

Ikibazo gikomeye Abanyarwanda bo mu bwoko bw’Abatwa bafite ni uko batitaweho bihagije: barasuzugurwa, baravangurwa, baranenwa… ubu bikaba bigaragara ko basigajwe inyuma muri byishi, kugeza ubwo Agatsiko kabita “Abasigajwe inyuma n’amateka”.

Kugira ngo Abatwa nabo bashobore kugira uruhare rwuzuye mu buzima bw’igihugu hagomba gushyirwaho gahunda yihariye yo kubitaho:

1. Abatwa bagomba kugira “organisation” yihariye guhera hasi kugera mu rwego rw’igihugu.

2. Gufasha abana b’Abatwa bose bagashyirwa mu ishuri kandi bagahabwa ibyangombwa byose bikenewe.

3. Guhagararirwa muri Guverinoma no mu Ntekonshingamategeko.

Icyitonderwa no 2:

Umutwa nashaka kwiyamamariza kuba Perezida wa repubulika, mu nteko ishingamategeko cyangwa ku buyobozi bw’Akarere, nawe azishakira umuhutu cyangwa umututsi bafatanya kurema DUO, kugira ngo “Formule ya demokarasi y’impanga” yubahirizwe.

UMWANZURO

Ikibazo cy’umwiryane “Hutu-Tutsi” kiriho kandi cyasenye byinshi mu Rwagasabo. Muri make umuntu yagerageza kugishushanya atya:

1.Ku ruhande rw’Abatutsi:

(1)Hari Abatutsi bifitemo “ukwikuza kurenze igipimo” (“complexe de supériorité”) bakumva basumba Abahutu, ndetse bakumva batakorana nabo, kereka Abahutu bemeye kubabera ABAGARAGU n’ABAGEREERWA. Basuzugura Abahutu.

(2)Gusa aba Batutsi bakomeza guterwa ubwoba n’uko ari ba Nyamuke mu mubare bityo bagahora bikanga ko Abahutu bashobora kubarimbura. Niyo mpamvu bahitamo guhora bakoresha igitugu n’inzira zisesa amaraso (“violence”) mu gufata ubutegetsi no kubugumaho.

2. Ku ruhande rw’Abahutu:

(1)Hari Abahutu batari bake biyumvamo “ukwisuzugura gukabije” (“complexe d’infériorité »)imbere y’Abatutsi, bikabatera ikintu kimeze nk’ipfunwe iyo bagomba gukorana n’Abatutsi. Ntibizera Abatutsi.

(2)Gusa benshi mu Bahutu bubakira ku cyizere baterwa n’uko ari ba Nyamwinshi bityo umubare wabo ukabereka ko aribo bagomba gutegeka igihugu, bakumva ko aribo bakwiye kugenera Abatutsi imyanya mike ihwanye n’umubare wabo! Ibi na none bisaba ko Abatutsi bakwemera kuba ABAGERERWA!

3. Ikibazo:

Nk’ubu se ko Abatutsi bifatiye ubutegetsi bwose, bakabwikubira kandi bakaba batiteguye kuburekura, igisubizo kizima cyaba ikihe?

4. Hari inzira 4 zo guhangana n’iki kibazo:

Inzira eshatu za mbere ni ruvumwa, iyo twe Abataripfana bo mu Ishyaka Ishema dushyigikiye ni iya kane gusa.

A. Inzira ya mbere: Abahutu bakwemera kuzibukira uburenganzira bwabo,ubutegetsi bakabuharira Abatutsi, bakemera bakibera INKOMAMASHYI n’ABAGERERWA ku buryo budasubirwaho. Ibi byarashobotse mu gihe cy’ingoma ya cyami, biriho guhera mu 1994, hatagize igikorwa bishobora kumara indi myaka myinshi cyane! Hari Abatutsi bumva ko igisubizo cyabonetse, ko Abahutu badateze kugaruka ku butegetsi ukundi! Ko umuhutu uzajya abyutsa agatwe bazajya bahita bakagesa. Ni ko byifashe muri iki gihe.

B. Inzira ya kabiri:

Ni uko Abatutsi bamanika amaboko bagasubiza ubutegetsi Abahutu kuko aribo nyamwinshi, noneho Abatutsi akaba aribo bongera guhinduka ABAGERERWA. Byarabaye kuri Repubulika ya mbere n’iya kabiri. Hari Abahutu batari bake bakirota ko iyi nzira igishoboka!

C. Inzira ya gatatu:

Niba Abatutsi bakomeje kugundira ubutegetsi no  kwikubira ibyiza byose by’igihugu, Abahutu benshi bumva ko bagomba guhaguruka gukoresha ingufu za gisilikari bagatsinsura ubutegetsi bw’Abatutsi, bakabusubirana bwose nk’uko byari bimeze kuri Repubulika ya mbere n’iya kabiri. Iyi nzira irashoboka cyane, ariko ijyana n’icyemezo cyo kurimbura Abatutsi. Iyi nzira yo kurimbura igice kimwe cy’Abanyarwanda yarageragejwe mu 1994, icyo yabyaye twarakibonye!

 D.Inzira ya kane:

Demokarasi y’impanga niyo yahagarika umwiryane mu Banyarwanda.

Iyi Demokarasi y’Impanga” iramutse ishyizwe mu bikorwa mu gihe cy’imyaka 25, ikibazo cy’irondakoko cyaba gikangawe bihagije mu Rwanda. Abahutu n’Abatutsi baba bamaze kumva ko ari abavandimwe, ko ibyiza ari uko bafatanya kubaka igihugu aho kurushanwa kugisenya. Buri wese yaba yaramaze kwiyumvamo Ishema ryo kuba umunyarwanda.

Iyi demokarasi iramutse yakiriwe neza n’Abanyarwanda, ikubahirizwa n’amashyaka ya politiki yose, igakoreshwa mu matora y’abayobozi bakuru b’igihugu,ikagenga imyumvire mishya y’abenegihugu, ibibazo by’ingutu by’irondakoko n’irondakarere byaba  bibonye igisubizo kidakuka kandi n’ikibazo cyo gusimburana ku butegetsi (alternance) amaraso atagombye kumeneka, cyaba gisubijwe bidasubirwaho .

Banyarwanda urubuga ni urwanyu. Ngaho nimwinigure mu buryo bwubaka. Kunenga ntibihagije, niba hari icyo udashima muri iki gitekerezo, kigorore cyangwa nawe utange igisubizo cyarushaho gukemura ikibazo cy’akarengane kagirirwa ba Nyamuke, n’ikibazo cy’umwiryane Hutu-Tutsi ugiye kutumaraho abantu.

Nimugire Demokarasi.

Vestine Umugwaneza ati: “Niga politiki via amazina y’amashyaka… nabuze aho nigira kureka kuba inzirakarengane y’umunyarwanda”

1235057_10202075236021594_1001884535_n

“Nabuze aho nigira kureka kuba Inzirakarengane y’umunyarwanda”

Amaze gukurikirana inyigisho zihambaye za Edmond zimaze iminsi zinyura mu nyandiko zihita mu kinyamakuru  http://www.leprophete.fr/  ndetse zikanahitishwa ku rubuga http://ishemaparty.org/, Vestine Umugwaneza yagize icyo abivugaho. Abinyujije ku rubuga rwa facebook yagize ati:

Tomasi rwose ukunda umucyo weeeee ! ESE n’iyo amakuru cyangwa amazimwe akwerekeyeho uyashyira ahagaragara? Ndagutinya!

Uyu munyapolitiki arakoze kunyigisha! Dore ko ndi umuswa udatinya kwiga… Nshima Imana yatanze ubwenge bwo kuvumbura internet! Ndashima Imana yampaye amaso yo gusoma ndetse n’amatwi yo gutaka(décorer) umutwe kuko ntumva! Kuri murandasi niga Biologie na anatomie , féminité, droit, …. mbikesha FEMEN…Niga politiki via amazina y’amashyaka ya politiki y’u Rwanda’.

Dore amwe muri yo: ABASANGIZI, INKOTANYI, AMAHORO,ABAROTA, IMBERAKURI, IMENA,INKINGI , INGOBOKAGIHUNGU, IMANZI, ISHEMA ryo umuhanga yarihaye izina rya batisimu ngo ni SHEDERI … Ariko hari MRP itagira iripagane!

Mwihangane nimvanga imitwe y’ingabo n’amashyaka, byose ni ibyacu ! So, INDASHYIKIRWA, URUKATSA, INKOTSA, IMPEHE, IMPABE, INKONE, IBISUMA, INKERAGUTABARA n’abandi nibagiwe. Rwose ndashima ko muri aya mazina nigiyemo politiki y’ururimi gakondo, harimo philosophie rwandaise, ibi byose ngo bigombe bitugeze ku buyobozi bw’Agahugu 26338km2 !! Abaturage bo umubare ntuzwi.. Ndavuga uw’abarutuye n’uw’abaruhunga! Uw’amagufa wo mu nzibutso wo interneti yawumbwira… so Ubwoko butuye u Rwanda na bwo burahinduka bitewe n’ibihe…

Muri iyi minsi nize n’ibya gisirikare, M23,FDLR, FARCD, nize ibijyane na recrutement, gusuna ku rugamba, guhunga, gusubiranamo, kwivuguruza, kwirasa , ….Hari byinshi ize nabuze aho nshyira ! Uriya muhanga watubwiye ko Ishema bivuga CDR yambwira icyo demukarasi bivuga?

Narize hari na groupe nigiyemo gufata neza abo tubana, guteka, kurera, kwihangana, kwiha amahoro, kwongera ubwiza kavukire, kwidagadura, ….Nabuze aho nigira kureka kuba inzirakarengane y’umunyarwanda! M23 ifashe intwaro kuko muri Congo batwanga twe abavuga ikinyarwanda, “Igihe twabaga i Burundi, baratwangaga” Igihe twabaga i Bugande, baratwangaga kabone n’ubwo twari ba general majoro” Igihe Abatutsi bategekaga baratwangaga, “Igihe abakiga bategekaga twari twaragowe!!”” Igihe abahutu bategekaga nta mututsi wigaga” Igihe Abanyenduga bategekaga byose byari iwabo”,Abavuye ibugande nibo bene cyo gusa”,”abandi bahawe uburenganzira bwo kwitwa abacitse ku icumu, “Tanzaniya iraduhambirije”, ubu se ni ryali nzarekera kuba victime eternel? Ndabyigira he? N’ubwo ibyo nize ari byinshi,ibyo muzanyigisha nabyo ni uko!

Vestine Umugwaneza

//

UMURONGO WA LUNARI N’UWA PARMEHUTU: N’UBU RURACYAGERETSE !


parmehutu (1)Mu isesengura ry’ubushize twabonye uburyo kamere ya politiki ituma hafi ya hose mu bihugu haba imirongo ya politiki ibiri y’ingenzi ihanganye. Ibi biterwa n’uko abantu bashaka guhuza imbaraga, buri wese akiyunga n’abo begeranye mu bitekerezo. Kugira ngo na none abantu bishyire hamwe, bisaba ko buri wese agira icyo yigomwa. Ibyo rero bituma imyumvire yari itatanye mu ntangiriro, igenda yegerana, ikaza kwibumbira mu mirongo ibiri minini. Hari impamvu ikomeye rero ituma haba imirongo ibiri, ntihabe itatu cyangwa ine. Ni impamvu ishingiye ku mibare.Iyo abantu biyegeranya ngo baronke ingufu, buri tsinda riba riharanira kuba irya mbere. Ayo mahirwe yo kuba imbere agenda yiyongera uko amatsinda aba make, akagenda ayoyoka uko amatsinda aba menshi. Dufate urugero rw’igihugu kirimo ibyerekezo bine bya politiki: A, B, C, D. Kuko bose baba ari cyo bagendereye, buri murongo wa politiki waba ufite amahirwe angana na 25% yo gutsimbura abandi ukajya imbere. Nyamara hagize babiri muri bo bihuza, hasigara amatsinda atatu, ya mahirwe yo kuba uwa mbere akazamuka akagera kuri 33%. Hagize abandi babiri bihuza, ya mahirwe agera kuri 50%. Aha rero ni ho hari ipfundo rituma henshi haba imirongo ibiri ya politiki.

Ujya muri politiki ntabwo aba afite gusa umugambi wo kugera ku butegetsi. Aba anifuza kuburambaho igihe kinini gishoboka. Aha rero ni ho demokarasi itandukanira n’izindi nzira. Abanyagitugu bafata ubutegetsi bakanaburambaho ku ruhembe rw’umuheto. Mu bya cyami ho bubaka ingengabitekerezo ko ngo nta wundi wayobora usibye abavukanye ubwo butore. Muri demokarasi ni ibindi. Utinda ku butegetsi igihe cyose ba nyirabwo (abaturage) bakibugutije. Ndetse n’iyo rubanda yaba igukunze cyane bakugenera umubare wa “Manda” udashobora kurenza.

Muri demokarasi rero, igipimo cy’amajwi gitanga icyo cyizere ni 50% n’imisago. Iyo ufite muri za 40%, ushobora gutegeka kuko uba warushije abandi. Amajwi asigaye n’ubwo aba ari menshi (60%) ariko aba atatanye. Nyamara rero ntiwabyizera, kuko bashoboye kwishyira hamwe, bahita bagira 60% bakaguhigika. Ni yo mpamvu iri rushanwa ry’ubutegetsi muri demokarasi riganisha kuri 50%, kuko buri wese aba azi ko narenzaho na 0,1% azatengamara, kuko abasigaye bose, n’aho bakwiyunga batamutsimbura. Ubu bushake bwo kwegera 50% rero butuma abantu bagenda biyegeranya bikarangira bibumbiye mu bice bibiri bihanganye. Amashyaka asigaye na yo yireba ahereye kuri iyo mirongo yombi, hakaba abo byitwa ko bayikuririza, abandi bakavugwa ko bayoroshya. Ni ho haturuka ibyo twumva ngo Centre-Gauche (koroshya) cyangwa ngo Extrême-Droite (gukabya).

N’iwacu mu Rwanda ni uko byagenze. Ibitekerezo bya politiki byagiye byiyegeranya kugera hasigaye ya mirongo ibiri gusa: uwa repubulika ishingiye kuri demokarasi (wabimburiwe na MDR-PARMEHUTU) n’uwa gihake ishingiye ku murage n’amateka (wabimburiwe na UNAR). N’ubu rukigeretse. Amashyaka yacu wayarebera muri iyi mirongo yombi. Gusa na none, birashoboka ko hagira ayitarura ho gato, amwe akayikabiriza (Extrême), andi akayoroshya (Centre). Ariko murabona nyine ko na yo ari ya mirongo yombi aba yubakiyeho.

 

I. UKO IYO MIRONGO YOMBI IHAGAZE MURI IKI GIHE CYACU.

1. Umurongo wa UNAR.

Kuba FPR ari UNAR y’ubu byo si umugani. Mwibuke ko mu ntangiro zayo yitwaga RANU, ni ukuvuga UNAR mu mpine y’icyongereza. Gusa rero uko gusa no gusabirana ntibyagarukiye mu mazina gusa. Witegereje ibikorwa, usanga ari wa murongo wa UNAR ukomeje. FPR kimwe na UNAR irwanira ishyaka ibitekerezo.

 Icya mbere FPR yashakaga si imyanya mu butegetsi.

Iyo FPR iza kuba igenzwa n’imyanya, i Arusha bari bayihaye irenze iyo yari ikwiye, yari gutuza. Gusa ibi byari bihabanye n’umurongo wayo wa politiki wo kumva ko ubutegetsi bufite ba nyirabwo: Indobanure zo muri FPR. Ni yo mpamvu FPR yakomeje intambara kugeza ibufashe bwose. Yanze gutatira wa murongo w’uko hari abavukiye gutegeka n’abavukiye guhakwa.Iyo Kagame avuze ngo “twatakaje imyaka 30” ni ho aba yerekeza. Ni ukuvuga ngo Repubulika ya mbere n’iya kabiri zabaye icyuho, kuko ubutegetsi bwari mu maboko y’abatabugenewe.

Muzumve amadisikuru y’ubu: u Rwanda rwabayeho kugeza 1959, hacamo icyuho cya jenoside yamaze imyaka 30 (Repubulika ya mbere n’iya kabiri), rwongera kubaho FPR ifashe ubutegetsi. Igisekeje ni uko ibi Kagame abivugira kuri Stade Amahoro atubatse, akabivuga aturutse mu Rugwiro atubatse, ari butahe mu Kiyovu atubatse n’ibindi. Ibyakozwe byose kuri repubulika ya mbere n’iya kabiri bisa n’ibitabaho kuko nyine byakozwe n’abatagenewe kugira ubutegetsi. Kuri FPR, mu Rwanda ubutegetsi bufite ba nyirabwo. Si ubutegetsi butangwa, ni ubutegetsi butunzwe. Ni yo mpamvu yanze kubusangira n’abandi. Ibyo ntibivuguruzanya no kuba nyuma yo kubufata igenda ibukeberaho abo ishatse n’igihe ishakiye. Na ba Rwarakabije yarabakebeye. Gusa ibakebera izi, na bo bazi, ko ari ubwayo, bakagomba kwitwararika no kuyoboka. Ingaruka y’iyi myumvire ni uko ushaka kugira ijambo mu gihugu cye agomba kubanza GUHAKWAngo arihabwe, kuko rifite ba nyiraryo. Ngako akagobeko ko “kwihesha agaciro”. Iyo wumvise uku kuri, uba ubaye umuntu. N’iyo wari ufite “mandant d’arrêt” ukurikiranweno jenoside nka Rwigema Pierre Céléstin, bayigukuriraho, ugataha, babona uyoboka neza bakakugabira akanya. Naho iyo ugize uti nanjye ndi umwenegihugu ugashaka kwiha ijambo, FPR ikubika hamwe na ba Victoire, Mushayidi na Ntaganda, iyo ugize amahirwe ntigukurikize ba Rwisereka.

Aha kabiri FPR ibera umushibuka wa UNAR ni ku bo yubakiyeho.

N’ubwo ishuka abantu ngo abaturage bayikunda kurusha uko bikunda, n’umwana icyo nticyamufata. Ntiwaba wubakiye ku baturage ngo ujye kubabyutsa saa cyenda z’ijoro n’imbunda ugira ngo ubatoreshe ku ngufu indorerezi zitarahasesekara. Ntiwaba wubakiye ku baturage ngo ubavune ibikumwe ubatoresha ku ngufu, uwo badashaka. Ntiwaba wubakiye ku baturage ngo amajwi yabo uyate mu misarani. Ntiwaba wubakiye ku baturage ngo nyuma y’imyaka 19 intambara irangiye, ube ukibacungisha imbunda kugera muri nyumbakumi (positions z’abasirikari hose, lokodifensi, inkeregutabara n’ibindi). FPR yubakiye by’ukuri ku ndobanure nke. Abandi ni ugukurikira.Torture-FPR

Ikindi kirimo kwigaragaza cyane muri iyi minsi ni“ukwikubira” ibyiza by’igihugu. FPR ikomereje aho UNAR yari igereje. Kera inka zari iz’umwami none zagiye muri Girinka(FPR). Ntiwayigurisha udahawe umuriro (uruhusa). Ubutaka ntibukiri ubw’abaturage ngo bwabaye ubwa leta (FPR). Ibishanga ni uko.Uhinze ibidategetswe waba uhungabanyije umudendezo wa leta (FPR). Usaruye ikigori mu byo bagutegetse huginga ukagaburira abana, ngo uba ukomye gahunda za leta (FPR) mu nkokora. Gutwara taxi byeguriwe abifite (FPR). Ntibitangaje kuba FPR iri mu mashyaka akize ku isi. Kera igihugu cyose cyari icy’umwami, none ubu cyose cyahindutse icya FPR. Icyo dusigaranye umwami mushya atarafata ni abagore. Ubanza na bwo biterwa no gutinya kwirahuriraho amakara kuko n’ababo babananiye. Umunsi umwe tuzakanguka dusange hatowe itegeko ko abagore bari abacu bahindutse aba leta (FPR) !

Ivangura riragenda rikagera hose. Mu bintu byose usangamo gahunda ebyiri: ireba rubanda rwa giseseka, n’ireba indobanure zo mu butegetsi. Ngo abana ba rubanda nibajye biga mu zuba ryo mu mpashyi, nyamara ab’indobanure za FPR biga Green Hills baruhuka Nyakanga na Kanama. Ngo abana ba rubanda nibige ku ngufu mu cyongereza (n’abigisha ntacyo bazi), nyamara muri Green Hills hari ishami ryiga kandi ryigisha mu gifaransa… Ngo Bourses zivuyeho ku bana ba rubanda, nyamara ab’indobanure bararihirwa ibya mirenge mu mahanga… Ni byinshi byerekana ko FPR na yo ifata abanyarwanda mu byiciro. Hakaba abavukanye uburenganzira n’abagomba kubusaba bagategereza kubuhabwa; hakaba abavukanye impagarike n’abavukanye inenge ngo yitwa ingengabitekerezo…ngayo nguko.

 2. Umurongo wa MDR-PARMEHUTU.

Umuromgo wa politiki wabimburiwe na MDR-PARMEHUTU na wo ntiwazimye : Ubutegetsi ntawe ubuvukana butangwa na rubanda, ikabuha umwegihugu yishakiye hadashingiwe ku mavuko no ku bukire. Abenegihugu bose barareshya, nta wavukiye guhaka, ngo undi avukire guhakwa .

inama

Mu matora ya Kamarampaka yabaye le 25/9/1961 : Rubanda yasezereye Karinga n’izayo ihitamo ubutegetsi bwa Repubulika ishingiye kuri Demokarasi.

Uyu murongo wa Parmehutu ntaho wagiye. Ubizi kuturusha ni UNAR/FPR bamye bahanganye. Mu mikorere yayo, FPR ihora yikanga umurongo wa politiki wa Parmehutu ikawuhoza mu ngororero (target). Ingororero cyari igiti bashingagaho intobo bitoza kumasha. Gufora umuheto rero babyitaga kugorora. Aha ni ho haturuka ijambo ingororero. FPR na yo rero ihoza MDR-PARMEHUTU mu ngororero. Mwumvise mu minsi ishize abacurabwenge bayo bateza ubwega ko bamaze kuvumbura bidasubirwaho ishyaka ricumbikiye PARMEHUTU y’ubu. Uku ni ko umucurabwenge wayo Tom Ndahiro abisobanura (mwihangane nimubona hari aho bitumvikana si amakosa yanjye. Imyandikire n’ubuhanga bwa Tom murabizi. Gusa nahisemo kubyandukurana n’amakosa yabyo ngo nubahe ibitekerezo by’undi harimo n’uburenganzira bwe bwo kwibeshya):

 “Amateka ariyanditse Bucyana Maritini abonye umusimbura. Uwo si undi ni Thomas Nahimana washinze ishyaka rye “Ishyaka/Parti Ishema—IshemaParty.” Ab’ingezi muri iryo shyaka ni aba: Padiri Thomas Nahimana, Mme Nadine Claire Kasinge, Bwana Jean Baptiste Kabanda, Dr. Deogratias Basesayabo, Bwana Chaste Gahunde, Dr, Joseph Nkusi, Bwana Venant Nkurunziza na Bwana Ernest NSENGA… Muri iryo tangazo biyerekana ko baharanira amahoro. Ariko imvugo ikoreshwa ikomoka mu ijambo ryavuzwe na Geregori Kayibanda ku itariki ya 10 Mata 1994. (Soma Kangura N0 40-Gashyantare 1993). Ibyanditse mu itangazo ry’ishyaka rya Padiri, usanga igitekerezo ari icya CDR n’abambari bayo. Ku rupapuro rwa mbere KANGURA N0 51 handitse ngo: “ABATUTSI BAKWIYE KURYOZWA IBY’INTAMBARA” ku urwa nyuma hari ifoto ya Bucyana Martini wari perezida wa CDR munsi y’ifoto ye handitse ngo: “ISHYAKA RYACU NIRYO RITEZWEHO GUKIZA RUBANDA, NIRYO RISHYAMIRANYE N’ARI KU BUTEGETSI. Icyo kinyamakuru ni icyo mu Ukwakira 1993. Mu itangazo rya Padiri Nahimana n’abo ayobora, ntibagaragaza Ku urupapuro rwa 3 rw’icyo kinyamakuru Kangura, hari inyandiko ifite umutwe: “KWITWA UMUPARMEHUTU SI IGISEBO NI ISHEMA”. Iryo zina ISHEMA rishyizwe ahagaragara kuli 28 Mutarama 2013 rifite icyo riganishaho. PARMEHUTU yakoreye kudeta i Gitarama kuli 28 Mutarama 1961. Ishema ryayo rivukiye i Paris, France nyuma y’imyaka 52. Niamateke reka dutegereze”.

(http://umuvugizi.wordpress.com/2013/01/29/hutu-power-mu-birindiro-i-paris/#more-1809)

 

Kubera amakosa menshi n’akajagari k’ibitekerezo, ntibyoroshye guhandura ubutumwa burimo. Reka ariko ngerageze n’ubwo ari nko guhinga umushike.

 

Muri make uyu mucurabwenge wa FPR akaba n’umwiru mukuru kwa Kagame (umujyanama) aragira ati:

  1.  Amateka arongeye yisubiyemo. Ishema rya Parmehutu rivukiye i Paris.
  2.  Ishyaka Ishema ryavutse taliki ya 28 Mutarama, itariki yibukwaho Kongere y’i Gitarama ubwo MDR-PARMEHUTU yahirikaga ingoma ya Cyami igakoma imbarutso y’ugutsindwa kwa LUNARI.
  3.  Ishyaka Ishema riri mu murongo wa PARMEHUTU ya Grégoire Kayibanda. N’ubwo rigaragaza ko riharanira amahoro, imvugo yabo ikomoka kuri Grégoire Kayibanda.
  4.  Abashinze iri shyaka nta bwoba batewe no kwitwa Abaparmehutu (kuri bo si igisebo ahubwo ni ISHEMA).
  5.  Aya ni amateka abanyarwanda bakwiye gukurikiranira hafi.

 Ubundi iyi nkundura yaherukaga gukariha muri 2003 ubwo FPR yari yanzikiye gusesa MDR. Nyuma byabaye nk’ibituje. Ubanza FPR yarumvaga PARMEHUTU yarapfuye buhambe. Ubu ariko itangiye kumva ko itanogonotse. None Tom ati “Ishema rya Parmehutu rivukiye i Paris”. Usibye no guteza ubwega ngo PARMEHUTU yazukiye mu Ishema, FPR izi ko umurongo wa politiki udapfa. Kuba kuva MDR yaseswa muri 2003 nta shyaka ryari rihagarariye umurongo wayo wa politiki, ntibivuze ko ibitekerezo wubakiyeho byari byarapfuye. Ibitekerezo ntibipfa, hapfa ba nyirabyo. Ndacyafite amatsiko yo kumenya uko abayobozi b’Ishyaka Ishema bakiriye iri sesengura rya FPR. Biramutse ari byo, politiki y’u Rwanda yaba iteye indi ntambwe. Ibintu byaba bibaye nk’ibindi umugani w’abiru. Ibi ndetse biduhaye akanya ko gusesengura isano iri hagati y’iriya mirongo ibiri yaranze politiki y’u Rwanda n’amashyaka agenda avuka ayishamikiyeho.

 II. IBISA BIDASABIRANA N’IBISABIRANA BIDASA.

1. UNAR NA FPR

Mu isesengura rishize twagarutse ku ngingo yo kutitiranya izina ry’ishyaka n’umurongo waryo wa politiki. Koko rero ntibihagije kubona izina ngo wemeze ko ishyaka iri n’iri rifite umurongo runaka. Ahubwo ushingira ku bitekerezo bya politiki rishyize imbere. Bifasha umuntu kumenya ibisa by’ukuri. Twabonye uburyo FPR ari UNAR y’ubu. Ibi byo biroshye kuko FPR yatangiye yitwa RANU (UNAR mu cyongereza). Nyamara rero hari aho bidahuza. N’ubwo biharanira umurongo umwe wa politiki, hari aho bitandukaniye. Iyo UNAR yemezaga ko hari abavukiye gutegeka n’abavukiye gutegekwa, yabikoraga nta buryarya. Ni ho imyumvire yari igeze. Usibye n’abatware bari mu butegetsi, hari na benshi muri rubanda babyumvaga batyo. Turamutse dushingiye ku myumvire y’ubu y’uko abantu bavuka bareshya mu burenganzira, maze tugacira UNAR urubanza rukakaye, twaba tuyirenganyije. Mu gihe cyayo yumvaga iri mu kuri. Si ko bimeze ubu kuri FPR. Ukurikije aho imyumvire igeze ku isi hose no mu Rwanda, kuba FPR ivangura abanyarwanda ni umugambi uteguye, wubakiye ku bushake bwo guhigika bamwe ugatonesha abandi. Aha rero ni aha mbere FPR itandukaniye na UNAR. Kuri iki , uwashinja FPR ubugome ntiyaba arengereye.

Byaba n’isesengura ryiza umuntu yibajije impamvu FPR, imaze gufata ubutegetsi, itacyuye wa “mwami” UNAR yarwaniraga ishyaka. Igisubizo twagishakira mu nzira ebyiri.

Ku ruhande rumwe, igikuru si umwami, si n’ubwami, ni ingengabitekerezo(idéologie) byubakiyeho, imwe ya gihake (ko bamwe bavukiye gutegeka abandi bakavukira guhakwa). FPR rero yafashe icyo kiri ingenzi (wa murongo wa politiki ko ngo ubutegetsi bufite ba nyirabwo) ibindi ntacyo byari biyunguye.

Ku rundi ruhande ndetse, ishobora kuba yaranze kwikururira ibintu byamaze guta imitemeri. Erega maye iby’umwami hashize igihe kirekire imbwa zarabirwaniyemo. Abatabizi reka mbibutse ko umwami wa nyuma w’u Rwanda yatanze tariki 25 nyakanga 1957. Kuva icyo gihe, nta mwami wongeye kubaho. Nimumbaze rero muti uyu Ndahindurwa akaba iki? Igisubizo: ntiyigeze aba umwami. Umwami yabaga we kuva ku munsi yimitsweho, hashingiwe ku nzira yabugenewe mu muco nyarwanda.

 

Abasomye ibisobanuro byanditswe na Alexis Kagame (umwiru mukuru wagombaga kumwimika) muzi ko Ndahindurwa atigeze yimikwa, kuko byananiranye kumvikana ku buryo bwari gukoreshwa mu mihango yo kwimika. Ngo bahisemo ko arahira. Nyumvira nawe ! Nk’uwuhe mwami wundi se muzi wabaye we binyuze mu ndahiro? Iyo ndahiro se yari iteganyijwe he mu nzira tuzi z’ubwiru? Ku muntu wumva ubwami icyo bwari cyo n’uko bwakoraga, kuvuga “umwami warahiye” birashekeje. Ni nko kuvuga “imbeho ishyushye” cyangwa “ikimasa gihaka”. Kagame Alexis, nk’umwiru uzi ibintu, iyo usomye uburyo avuga ibi byo kurahira, ubona ko na we mu gihe yabyandikaga ibitwenge byari byamwishe: abyita comédie supplémentaire(Kagame, A., Un abrégé de l’Histoire du Rwanda, de 1853 à 1972, Butare: EUR, p. 266). Ubusanzwe umuragwa yabaga umwami umunsi yimitsweho bikurikije inzira ya kane y’ubwiru ari yo Nzira y’Ubwimika. Ibindi ni urwenya. Cyakora birashimisha iyo ubonye abantu batakirwambaye ngo baraharanira gucyura umwami. Abanyarwanda rwose tugira amashyengo! Nibacyure simbabujije. Icyaruta ariko, byibuze bazadutumire babanze bamwimike. Ikindi bashobora gukora, ni ukutubwira ko bavumbuye inzira nshya ya 18 (ubusanzwe ubwiru bugira inzira 17). Bashobora kuyita Inzira y’Irahira, noneho bakatubwira ko ari yo Ndahindurwa yanyuzemo aba umwami. Cyakoze na none iby’iyi nkubiri ngo yo gucyura “umwami” hari icyo mbona bimaze. Byibuze bitanga gihamya ko burya imigani y’abanyarwanda igana akariho, nka wa wundi ugira uti “nta kigozi kibura icyo kizirika iyo kikiri kibisi”.

 2. MDR 59 NA MDR 91

Reka tunakomoze gato ku isano iri hagati ya MDR-PARMEHUTU yo muri za 59 na MDR yo muri za 91. Ni kenshi twumva abanenga MDR yo muri 91 ko ngo yatatiye igihango, ko ngo yagambanye umunsi yifatanyije na FPR mu kurwanya Habyarimana, no kwemera kujya muri guverinoma FPR imaze kwifatira ubutegetsi ku ngufu, n’ibindi. Abavuga ibyo babiterwa no kumva ko, ukurikije uriya murongo wa politiki wa MDR-PARMEHUTU 59, ari ishyano ko MDR 91 yiyunga na UNAR nshya ari yo FPR. Mu by’ukuri si byo. Kutumva itandukaniro hagati y’izi za MDR zombi bishobora gutuma dushinja MDR 91 amakosa itakoze.

Kuba amazina yombi asa bishobora kutuyobya tukibagirwa ko MDR 59 na MDR 91 byari bitandukaniye ku kintu cy’ingenzi. MDR 59 yarwaniraga ishyaka umurongo w’ibitekerezo. MDR 91 yarwaniraga imyanya mu butegetsi. Nerekanye uburyo kutarwanira imyanya byatumye MDR 59 idacikamo ibice kandi ntiyigurishe ku Mwami. MDR 91 yo ni ko byayigendekeye. Yari igendereye imyanya, biyitera kwigurisha iburyo n’ibumoso. Uko kurwanira imyanya kwabaye intandaro yo gucikamo ibice, kuko abenyegezaga ku mpande zose byaraboroheraga. Ngiyo MDR-Power, ngiyo MDR-Jogi, n’ibindi. Uku gucikamo ibice kwarayikurikiranye na nyuma ya 94. Muribuka umurava bamwe mu bari bayigize bagaragaje mu iseswa ryayo. Utabyibuka yabaza Safari Stanley na bagenzi be.

Nk’ishyaka rirwanira imyanya mu butegetsi ridashyize imbere umurongo wa politiki, kuba MDR 91 yarafatanyije na FPR ntibitangaje, nta n’ikosa ririmo. Iyo ushaka imyanya uyishakira ahashoboka hose no mu nzira zose. Igikuru ni ukubona icyo ushaka. Bagomba kuba baribwiraga bati reka FPR idufashe kugamburuza Habyarimana, tuzayikubita icenga tuyigobotore, cyangwa tuyereke igihandure mu matora. Basanze ibarusha imitego ibyungukiramo bo barahomba. Nka ya ndirimbo ngo “ndangura mpendwa ngacuruza mpomba”. Gusa MDR 91 nta wayitera ibuye, ku isi hose amashyaka arwanira imyanya mu butegetsi adashyize imbere umurongo w’ibitekerezo ni kuriya abigenza. Akadakora umwe ntikica ubukwe.

Dukurikije iriya mirongo ibiri ya politiki n’ibiyitandukanya, iyo MDR 91 iza kuba irwanira ishyaka umurongo wa politiki nka wa wundi wa MDR 59, ntibyashobokaga na gato “gukorana byahafi”(coalition) na FPR, kuko bari kuba bari mu byerekezo bihabanye kandi bihanganye. Ni imirongo igoye guhuza. Ngo “Bigirankana bya Nirwange yasomeje amata amatezano ati ibitajyanye ni ibi”! Nta hantu na hamwe wahuriza umurongo wa Repubulika ishingiye kuri Demokarasi(ubutegetsi bwa rubanda) , n’umurongo w’ubuhake bushingiye ku bisekuru. Uko kuba mu byerekezo bivuguruzanya bituma nta hantu mwahera mufatanya bya hafi. Iyo uharanira umwe muri iyi mirongo, kimwe mu byo uba ugamije ni ukuzibira urwanira undi murongo ngo adafata ubutegetsi. Kuba rero MDR 91 yo yarashoboye kwibona muri gahunda za FPR birumvikana. Nta wavuga rero ko MDR 91 yagambaniye wa umurongo wa politiki wa MDR 59. Ntawo yagiraga. Yari ishyaka rishaka imyanya mu butegetsi, mu nzira zose. Ngo imbeba yakurikiye akaryoshye mu nsi y’ibuye ihakura inda y’akabati. Ikindi kimenyetso gishobora kuzadufasha muri iki cyerekezo, ni ugucukumbura icyo FPR yapfuye na ba Gapyisi igahitamo kubakuraho. None wasanga hari icyo FPR yumvikanyeho n’abandi uyu we akayitera utwatsi! Abacukumbura muzarebe aha, hapfunditse ibanga. But that is another story!

Ubutaha tuzafatanya kureba uko amashyaka y’ubu ahagaze ushingiye kuri iriya mirongo iranga politiki y’u Rwanda, ingaruka bifite ku cyifuzo cyo guhuza “opposition”, n’izo bishobora kugira ku ihinduka ry’ubutegetsi.

BIRACYAZA….

Edmond MUNYANGAJU.

 

LUNARI NA PARMEHUTU BUBATSE IMIRONGO IBIRI POLITIKI Y’U RWANDA YAGENDEYEHO KUGEZA UBU.

 

Le_Mwami_Kigeri_et_deux_de_ces_miliciens_01 (1) (1)

Ngo “aho imfura zisezeraniye, ihatanze indi irahaborera”. Mu cyumweru gishize nari nabasezeranyije ko tuzasesengurira hamwe imirongo ibiri yaranze politiki y’u Rwanda, ikaba yarubatswe na UNAR na MDR. Sintebye ndatebutse. Umwanditsi w’igitabo cy’umubwiriza yitegereje ibibera mu nsi ni ko guterura agira ati: “Ibyahozeho ni byo bizakomeza kubaho; ibyakozwe ni byo bizakomeza gukorwa, ugasanga nta kintu gishyashya cyaduka ku isi. Hari ubwo haba ikintu bakavuga ngo dore kiriya ni gishyashya! Burya na cyo kiba cyarabayeho mu binyejana byahise” (Umubwiriza 1,9-10). Yagushije ku kuri guhamye. Ibi ntibivuguruje kuba isi igenda ihinduka. Ihora ijya mbere kuko ngo “bucya bucyana ayandi”. Nyamara ihame uyu muhanuzi yagushijeho ritwibutsa ko atari bibi gusubiza amaso inyuma tukareba ibyahise, kuko biba bipfunditse amabango yadufasha kumva iby’ubu. Nk’uko twabikomojemo ubushize, reka dufatanye kureba uburyo, iyo ucukumbuye, usanga kugeza ubu LUNARI na MDR-Parmehutu ari yo mirongo ifatika y’ibitekerezo bya politiki u Rwanda rwagize. Hari uwakwibaza ati ese andi mashyaka yabayeho nyuma nta murongo wa politiki yagiraga? Iki kibazo kirakwiye. Dufatanye tugishakire igisubizo.

Mu gutangira, reka twibukiranye ibibanza:

  • Ni byiza kutitiranya umurongo wa politiki n’izina ry’ishyaka. Birashoboka kugira kimwe udafite ikindi. Izina ry’ishyaka rishobora kuba rivuga ko riharanira imibereho myiza y’abaturage, kandi mu bikorwa ritazi n’iyo byerekera. Ushobora no kubona ishyaka riharanira imibereho y’abaturage mu bikorwa, kandi ntiribishyire mu izina.
  • Ishyaka rya politiki n’umurongo wa politiki ntibigendana iteka. Hashobora kubaho ishyaka ritagira umurongo wa politiki, kimwe n’uko hashobora kubaho umurongo wa politiki utagira ishyaka riwuhagarariye. Birakwiye rero gusobanura ibintu neza.

I. POLITIKI NI IKI?

Ntiriwe ndondora ibisobanuro byose bitangwa n’abahanga, navuga ko politiki yubakiye ku bintu bibiri by’ingenzi biranga imibereho ya muntu. Mu buzima bwacu, ibyo dukeneye ntibigira ingano (besoins illimités), nyamara ikigega cy’ibisubizo cyo ni gito (ressources limitées). Hatabayeho inzira zo guhuza aya mahurizo yombi, abantu twabaho nk’inyamaswa, inini ikajya imira into. Mu kubyirinda, abantu bashaka inzira zo kumvikana ku mahame abagenga ngo basaranganye kugirango buri wese ashobore kubaho mu mahoro no mu munezero. Ngiyo politiki. Ni ibikorwa byose bihuza abantu bagamije kubaka imiyoboro ikemura ririya hurizo ry’ibyo bafite (ressources) n’ibyo bakeneye (besoins). Ni yo mpamvu ahari abantu babiri, burya politiki iba yatangiye. Kuba mu rugo umugabo yasa inkwi, umwana akavoma, umugore agateka, iyo na yo ni politiki mu rwego ruciriritse. Iyo imiryango myinshi yishyize hamwe igamije gushakira igisubizo ririya hurizo tumaze kuvuga, irema icyo abagereki bitaga “Polis” cyangwa “Cité”, ari nako ibihugu byavutse. Ibikorwa byose bijyanye no gufasha “Polis” kubaho mu mudendezo ushingiye ahanini ku gusaranganya neza ibyiza by’igihugu, nibyo byitwa politiki.

Ku rwego rw’amashyaka n’ibihugu, kubaka iyo “miyoboro ifatika” ihuza abantu benshi hagamijwe kubafasha kubana mu mahoro arambye ntibyizana kandi ntibyahawe bose : bisaba abantu babifitiye impano(charisme), ugutinyuka, ubushake, ubwitange, ubushobozi n’umuhate : abo nibo bitwa Abanyapolitiki. Ni na yo mpamvu atari ubonetse wese ukora politiki. Kuko ni wo mwuga ugoye kurusha iyindi.

Kimwe mu bibazo bikomereye u Rwanda muri iki gihe wacyumvira aha. Buri wese yihinduye umunyapolitiki. Ngo nyumbakumi yumvise ko Kadafi yishwe, ariyamirira ati: “abanyapolitiki turashize!”. Muri “opposition” nyarwanda na ho ushishoje ntiwabura bene abo , bigira abanyapolitiki kandi ntacyo biyumvira. Umuntu yabigereranya n’ubuhanzi. Kuririmba muri korali ni ibya benshi, naho kuba umunyamuziki n’umuhanzi w’indirimbo ni ibya bake babifitiye impano. Na politiki ni uko. Ikorwa n’abayifitiye impano, bafite umurongo w’ibitekerezo barwanira. Iyo bitabaye ibyo, ihinduka amacambwa. Amacambwa ni amazi y’ibirohwa aba ku nkengero z’umugezi. Ubundi imbwa zitinya amazi maremare, ariko kuko ayo yo aba ari ku ruhande kandi ari hagufi, na zo zirahajya zikidumbaguza, zikivovota, zigataha zumva zivuye koga mu mugezi. Ni yo mpamvu bayita amacambwa. Umugani ugana akariho.

II.UMURONGO WA POLITIKI BISOBANURA IKI?

Umurongo wa politiki ni ibitekerezo, umushinga (projet de socitété), n’ibikorwa bigamije kubaka sosiyete no kuyiha igihagararo iki n’iki. Ufite umurongo wa politiki aba yumva igihugu hari uburyo cyayoborwamo maze abagituye bakarushaho gusangira mu mutuzo ibyiza bigikomokaho. Umurongo wa politiki urangwa n’ingingo enye:

1.Kugira ibitekerezo

Aha hari uwakwiyamirira ati ese ubundi habaho abantu batagira ibitekerezo? Muri politiki birashoboka. Urugero: uwavuga ko ashaka gukuraho ubutegetsi bwa FPR akoresheje intambara, kandi mu mushinga we wa politiki ntitubonemo gushaka ibikoresho n’abarwanyi, yaba nta bitekerezo afite. Tutagiye kure, hari benshi ubu baharanira ngo guhirika ubutegetsi bwa FPR. Wababaza icyo bazabusimbuza, ugatungurwa n’uko icyo kibazo ari ubwa mbere kibanyuze mu bwonko. Kurwanira guhindura ubutegetsi udafite icyo ubusimbuza gifatika (projet de société alternative) ni ukutagira ibitekerezo. Byaragaragaye kenshi aho abantu barwanya ubutegetsi ndetse bakabukuraho, nyuma bakayoberwa icyo babusimbuza, ugasanga ntaho bavuye ntaho bagiye.

Muri politiki, kugira ibitekerezo, bivuga kugira ibihamye, bihera ku ntangiro bikagusha ku iherezo, bikareba impande zose z’ikibazo. Iyo bigarukiye mu cyeregati, cyangwa bigafata igice cy’ikibazo, tuvuga ko nta byo. Hari igihe bidogera ugasanga kuyoborwa n’abatagira ibitekerezo birutwa no gutegekwa n’abafite ibitekerezo ugaya. Muri Libiya Kadafi ngo yari umunyagitugu. Nyamara ubu baramwifuza, atari uko bakunze igitugu cye, ahubwo kuko yasimbuwe n’abatagira ibitekerezo n’umurongo bya politiki. Za Iraki ni uko n’ahandi henshi. Amateka aratuburira. Urabe wumva mutima muke wo mu rutiba!

2.Kugeza ibitekerezo ku baturage

Muri politiki, ibitekerezo by’ishyaka iyo bitazwi n’abaturage, ngo babyibonemo cyangwa se babinenge (kubinenga ni gihamya y’uko babizi), biba bitabaho. Dukore umwitozo muto. Ese hari uzi gutandukanya umurongo wa PSD n’uwa PDC cyangwa PDI? Ese ni abanyarwanda bangahe bazi icyo rimwe muri yo ryazana kitaturuka ku bandi? Muri politiki, umurongo w’ishyaka iyo utazwi n’abaturage uba ntawo.

3.Umurongo wa politiki ugira abawurwanya

Iki ni ngenzi. Kugira abawurwanya bifite agaciro kayingayinga ako kugira abawushyigikiye. Twabonye ko politiki ibereyeho gucunga amakimbirane ari muri kamere muntu. Ni yo mpamvu muri politiki iyo uvuze ngo ndashaka iki, biba bisobanuye ko hari ikindi wanze. Iyo ufite umurongo wa politiki, uba uvuga uti twe tubona igihugu cyayoborwa gitya. Mu buryo buziguye (indirectement), uba uvuze ngo twanze ko kiyoborwa kuriya. Abashyigikiye uwo murongo wundi barakwamagana. Burya rero guhangana biri muri kamere ya demokarasi. Gusa ni uguhanganisha imishinga n’ibitekerezo (Débat-tre). Aha wahahera wumva bimwe nakomojeho ko habaho amashyaka atagira umurongo wa politiki. Muratinye ishyaka ritagira urirwanya. Ese ye, waba warigeze wumva umuntu urwanya ibitekerezo bya PSD, PDC, PDI…Impamvu iroroshye. Wabinenga utabizi? Ese wabimenya wenda bitanabaho? Muri politiki abantu bahanganisha ibitekerezo. Bimwe mu biranga utabifite ni ukutagira abamunenga no gutinya kujya ahabona ngo ajye impaka n’abandi.

4.Ibitekerezo bidapfa

Umurongo wa politiki ni ibitekerezo bikomeza kubaho n’ababitangije batakiri ho. Reka ntange urugero.

Iyo uvuze LUNARI na PARMEHUTU, utungurwa n’uko abato babyiruka bazi kuyatandukanya kurusha uko basobanukiwe n’amashyaka y’ubu. Ibitekerezo byayo byabaye uruhererekane kandi byambukiranyije ibisekuru (générations). Ibya UNAR biracyariho muri FPR nyuma y’imyaka 50. Ibya PARMEHUTU na byo ntaho byagiye.

III. UMURONGO WA POLITIKI WA LUNARI  n’uwa PARMEHUTU

Icyo amashyaka ya politiki abereyeho, ni uguhuriza hamwe ababyumva kimwe. Hari ikintu rero gitangaza. Hafi ya hose muri politiki, hakunze kubaho imirongo ibiri mikuru ihanganye mu mashyaka anyuranye: Muri Leta Zunze ubumwe z’Amerika hari Democrates na Republicains. Mu Burayi hakaba Gauche na Droite. Mu bihugu by’abayisilamu hakaba Partis Religieux na Partis Laïcs. N’iyo habayeho andi mashyaka, bayareba bahereye kuri ibyo bice byombi, ukumva ngo Centre-Gauche cyangwa Extrème-Droite.

Mu by’ukuri, kuri buri ngingo ireba sosiyete, haba hari ibyifuzo n’ibitekerezo binyuranye. Gusa, muri politiki buri wese akenera gufatanya n’abandi ngo bahuze ingufu. Iyo kamere ya politiki ituma bya bitekerezo bitatanye bigenda byiyegeranya, hagasigara imirongo migari ibiri ihanganye. Muri politiki babyita “convergence à la médiane”. No mu Rwanda ni uko.

Mu ntangiro, havutse amashyaka anyuranye, nyamara byaje kurangira yibumbiye mu bice bibiri. Umurongo wa Repubulika ishingiye kuri demokarasi urangajwe imbere na MDR-Parmehutu, hakaba n’umurongo w’Ubwami bushingiye ku bisekuru, amoko n’imiryango, ushyigikiwe na UNAR (si yo yawutangije, yavutse isanga umaze ibinyejana, iwugira uwayo mu ruhando rw’amashyaka).

Ishyaka MDR

 ec523cbce8

Kenshi dukunze kuryita MDR-PARMEHUTU. Ryashinzwe tariki 9 ukwakira 1959 ryitwa PARMEHUTU (Parti du Mouvement de l’Emancipation Hutu), riyobowe na grégoire Kayibanda. Inama rusange yabereye i Gitarama taliki ya 28 Gicurasi 1960, yarihinduriye izina ryitwa M.D.R (Mouvement Démocratique Républicain). Nyamara kuko izina rya mbere ryari ryaramaze gufata, ntiryazimiye, ahubwo abantu mu mvugo bahise barihuza n’irishya baranabicurika bibyara MDR-PARMEHUTU. Nyamara izina “officiel” guhera muri 1960 ni MDR.

Ishyaka UNAR

kigeli_rwanda

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ryavutse taliki ya 3 Nzeri 1959, ryitwa L’Union Nationale Rwandaise, riyobowe na François RUKEBA.

Reka noneho turebe igitandukanya Ubwami na Repubulika ishingiye kuri demokarasi, biradufasha kumva aho UNAR na MDR-Parmehutu zari zitaniye. Iyi mirongo ibiri ya politiki wayirebera ku bintu byinshi ariko turafatamo bitatu by’ingenzi biranga amashyaka muri rusange:

(1)Icyo rigamije;

(2)Abo ryubakiyeho

(3)Icyerekezo cya sosiyete riharanira.

 

Repubulika ishingiye kuri demokarasi:Umurongo wa MDR-Parmehutu Ubwami:Umurongo wa UNAR
Icyo rigamije. Kurwanira ishyaka ibitekerezo. Kurwanira ishyaka ibitekerezo.
Abo ryubakiyeho. Ishyaka ryubakiye ku mbaraga za rubanda rugufi (parti populaire). Ishyaka ryubakiye kuri bake bifite (parti d’élite).
Icyerekezo cya sosiyete riharanira. Ubutegetsi butangwa. Ubutegetsi butunzwe.
Ubutegetsi bufunguriye bose. Ubutegetsi bufite ba nyirabwo.
Isaranganwa ry’ibyiza by’igihugu ryubakiye ku nzego n’amategeko. Ukwikubira ibyiza by’igihugu kubakiye kuri “kamere” n’umurage.

 

(1)Ku ngingo ya mbere, UNAR na MDR byari mahwi.

Bombi bwarwaniraga ishyaka ibitekerezo byabo. Ntibaharaniraga mbere na mbere imyanya mu butegetsi. Urwanira ishyaka ibitekerezo aba abikomeyeho, ku buryo unamubwiye ngo umuhe ubutegetsi ariko abizibukire, cyangwa se ubumuhe mu nzira zibonetse zose, atagukundira. Aha PARMEHUTU na UNAR zari zihahuriye. Buri shyaka ryari rifite umurongo wa politiki riharanira kandi ridakozwa ibyo kuwutatira. Iyo MDR-Parmehutu iza kuba iharanira imyanya mu butegetsi, byari korohera Umwami kuyitamika iyo myanya ubundi bakaruca bakarumira cyangwa bagacikamo ibice. Si ko byagenze.

UNAR na yo iyo iza kuba iharanira ubutegetsi, yari kujya mu matora, cyane ko, nk’uko Musenyeri Alexis Kagame abivuga mu gitabo cye1, yari kwegukana amajwi atari make. Si ko byagenze rero. Ahubwo UNAR yahisemo kubitera umugongo (boycot)inashishikariza abayoboke bayo kutitabira amatora kuko yumvaga bihabanye n’umurongo wayo wa politiki.

Igikomeye ariko ni ukumva icyateraga aya mashyaka yombi kwitwara gutya.

PARMEHUTU ntiyaharaniraga ubutegetsi. Yari izi ko umunsi rubanda bumvise umurongo wayo wa politiki, bakawibonamo, bazabuyiha ku mudendezo, kuko ari bo ba nyirabwo.

LUNARI ntiyaharaniraga ubutegetsi kuko yari izi ko ari ubwayo, ko gutegeka biri muri kamere yayo. Ntawe uharanira ibiri ibye. Ibi biratugeza ku ngingo ya kabiri n’iya gatatu (abo ishyaka ryubakiyeho n’ishingiro ry’ubutegetsi).

(2)Ingingo ya kabiri ireberwaho amashyaka ni abo yubakiyeho.

MDR-Parmehutu yari ishyaka ryubakiye ku baturage baciye bugufi (parti populaire). Kuko rero abo ari bo bari benshi mu gihugu, ni ho havuye kwitwa ishyaka rya rubanda nyamwinshi. Yatangijwe n’abantu baciye bugufi, badasanzwe mu butegetsi, bityo rubanda rukabibonamo, kuko babaga basangiye “ukwigizwayo “.

UNAR yo yarimo abatware n’abandi basanzwe mu butegetsi bwa cyami. Bari bafite amaboko yandi atari abaturage bato: icyubahiro, igitinyiro, intwaro, ubukungu, ubuhake n’amateka. Ubutegetsi bari babusanganywe kandi bizeye kubugumana, kuko ingengabitekerezo ya cyami yigishaga ko hari abavukiye gutegeka n’abavukiye kuyoboka. Ko igihugu kidashobora kubaho kidafite umwami. Aha hatwumvisha impamvu UNAR yateye umugongo iby’amatora. Hari uwihuta akavuga ko UNAR yanze amatora kuko yanze kuyoborana cyangwa kuyoborwa n’Abahutu. Ni byo kandi si byo. Harimo akagobeko (c’est subtil). Ibaze nawe umaze imyaka 400 bakumvisha ko wavukiye gutegeka naho ba kanaka bakaba baravukiye kuyoboka, bwacya ngo jya gupiganirwa na bo ubutegetsi! Ari wowe se wapfa kubyumva? UNAR yumvaga ari ugucurika ibintu.

Iyi ngingo y’abo amashyaka yubakiyeho yanadufasha kumva icyo benshi bibeshyaho ngo amashyaka UNAR na MDR-Parmehutu yavanguraga amokoSi byo.

Ikiri ukuri ni uko muri UNAR hari higanjemo abatutsi, naho muri MDR-Parmehutu hakiganzamo Abahutu(rubanda rugufi). Nyamara ibi ntibyaturutse ku bushake bwo kuvangura. Byarikoze. MDR-Parmehutu yari ishyaka riharanira rubanda rugufi, kandi muri rwo abenshi bakaba abahutu. Nyamara ntiyangaga Abatutsi. Ubishidikanya azabaze impamvu Paul Kagame na Bernard Makuza ari ababyara. UNAR yari ishyaka ry’abari mu butegetsi bwa cyami kandi abenshi bakaba abatutsi, ariko yarimo n’abahutu. Ubishidikanya azabaze ba Rukeba, Michel Rwagasana n’abandi. Uyu Rwagasana yari umuvandimwe wa Gerigori Kayibanda kwa se wabo.

(3)Ingingo ya gatatu aya mashyaka atandukaniyeho ni icyerekezo cya sosiyete.

Nk’uko twabikomojeho, MDR-Parmehutu yaharaniraga Repubulika ishingiye kuri demokarasi. Iki cyerekezo cya sosiyete kirangwa n’uko ubutegetsi butangwa. Utegeka akaba azi ko ubutegetsi atari ubwe, ko yabuhawe, kuko ari ubw’abaturage, kandi ko bashobora kubumwaka bakabuha undi. Ubu butegetsi rero buba bufunguriye bose.

Ku rundi ruhande, UNAR yari igizwe n’abasanganwe ubutegetsi kandi bazi ko ari cyo bavukiye (gutegeka). Iyi myumvire tuyisanga n’ahandi ku isi. Utegeka akaba azi ko ubutegetsi abutunze. Ashobora kuba yarabuvukanye (umwami), yaraburazwe (igikomangoma), cyangwa yarabufashe ku ngufu (umusirikari). Ni yo mpamvu buba bugomba kugarukira ku babutunze. Kuri ba nyirabwo. Undi se yavuga ko abushaka nka nde? Aha haratwumvisha nyine impamvu UNAR yirinze kujya mu mahiganwa y’amatora . Abari bayigize bari barabyirutse bazi ko ubutegetsi ari ingarigari yabo. Byari bigoye kubumvisha ko bajya kubupiganirwa. Kandi nta wabarenganya,koko se hari upiganirwa ibiri ibye? Icyo batamenye ni uko ibihe byari byarahindutse!

Imirongo ya politiki ya MDR na UNAR yaranyuranyaga na none ku cyashingirwaho mu kugira uruhare ku byiza by’igihugu.

Umurongo wa MDR washakaga isaranganywa rishingiye ku buringanire bw’abenegihugu bose(égalité) no ku rwego rwa buri wese(mérite). Mbese hakabaho amategeko agena icyo buri wese afitiye uburenganzira. Iri ni ryo shingiro rya Repubulika na demokarasi.

Ku rundi ruhande, umurongo w’ubwami UNAR yarwaniraga, uvuga ko uburenganzira bukwiye gushingira ku cyo abawushyigikiye baba bita “kamere”(statu quo). Ni ukuvuga ngo ibintu tubirekere uko biri , ni ko Imana yabishatse. Yashatse ko bamwe bavuka ari abatware, abandi bakaba abagaragu. Biri muri kamere. Kubihindagura bikaba ugucurika ibintu. Abatware nibakomeze bayobore kandi bayobokwe kuko ni cyo bavukiye. Abandi nibakomeze bayoboke kandi bahakwe kuko ni cyo bavukiye, bizahore bityo imitaga itazima izuba.

IV. N’UBU RUKIGERETSE.

Iyi mirongo ibiri ya politiki iracyageretse kugeza magingo aya mu Rwanda.

1.Kuba FPR ari UNAR NSHYA byo si umugani.

Mwibuke ko mu ntangiro zayo yitwaga RANU, ni ukuvuga UNAR mu mpine y’icyongereza. Gusa rero uko gusa no gusabirana ntibyagarukiye mu mazina gusa. Witegereje ibikorwa usanga ari wa murongo wa UNAR ukomeje….

 

Edmond Munyangaju

BIRACYAZA…

 

MU RWANDA HABAYEHO IMIRONGO IBIRI GUSA YA POLITIKIi : Uwa LUNARI n’uwa MDR-Parmehutu !

MU RWANDA HABAYEHO IMIRONGO IBIRI GUSA YA POLITIKIi : Uwa LUNARI n’uwa MDR-Parmehutu !

kayibandaRTEmagicC_Copie_de_Charles_Mutara_Rudahigwa_Grnds_Lacs_15avril_1950_n__8-9-croix_02.jpg

GUHUZA  AMASHYAKA YA “OPPOSITION” NYARWANDA NI NKO KUBAKA UMUNARA WA BABEL !

Maze iminsi mbona kuri izi mbuga abantu basaba bashimitse ko amashyaka ya “opposition” nyarwanda yakwiyunga agafatanyiriza hamwe guhindura ubutegetsi mu Rwanda. Ababivuga babiterwa n’uko bumva byahuriza hamwe ingufu ubu zitataniye mu mashyaka anyuranye atavuga rumwe n’ubutegetsi bwa FPR. Ni icyifuzo cyiza. Gusa ndagira ngo turebere hamwe ireme ry’iki gitekerezo n’ingaruka zacyo. Mu buzima, hari ubwo umuntu yiyungura inama yumva ari nziza, akayishyira mu bikorwa, agatungurwa n’uko ibyaye ingaruka zinyuranye cyane n’izo yatekerezaga. Umuhanzi Nkurunziza yaracuranze ati “bavuga ko amata aryoha ubuki bukarusha, ariko mu busore hari ikibisumba: kurebana akana ko mu jisho n’umugeni. Iyaba bitaherukwaga na sinamenye”. Koko rero hari ubwo imishinga yacu tuyirebera mu ntangiro, tukabona byose bishashagirana. Aba ari igihe cy’akana ko mu jisho. Gusa kuko ubuzima bugira ayabwo, hari ubwo byose birangirira muri “sinamenye”. Ibi mu buzima birashyika kenshi. Muri politiki na ho ni uko. Ni yo mpamvu burya kuyikora ari ubugenge nyabugenge. Kugira ngo twumve akamaro cyangwa ingorane zo kwishyira hamwe, dutangire tureba abajya muri politiki ari bantu ki.

 1. Kuki abantu bajya muri politiki?

Icya mbere ngira ngo tubanze duhigike ni ya mareshyamugeni ngo umuntu WESE wiyemeza gukora politiki abiterwa no gushaka kwitangira abandi. Ubushakashatsi bwose bwerekana ko iki ari ikinyoma. Ikimenyimenyi ni uko benshi mu bavuga ko bajyanywe muri politiki no kwitangira abandi, usanga mu buzima busanzwe wenda atari na ba bantu babangukirwa no gufasha. Ugasanga mu buzima bwabo batarafungurira umushonji n’umwe, batazi icyo kurera imfubyi ari cyo, n’ibindi. Ubushakashatsi rero bwo bwerekana ko kenshi abantu bajyanwa muri politiki n’impamvu ebyiri. Gushaka ubutegetsi (power seeking) no kurwanira ishyaka ibitekerezo byabo (policy seeking). Muri make rero, ujya muri politiki aba abifitemo inyungu. Ushaka ubutegetsi aba ashaka ibyubahiro, amakuzo, ubukire n’ibindi bijyana na bwo. Urwanira ibitekerezo aba yumva igihugu hari uburyo kigomba kuyoborwamo. Iyo abigezeho, na we yumva bimuhaye agaciro imbere y’umutimanama we n’imbere y’abandi.

Kuba abantu bajyanwa muri politiki no gushaka ziriya nyungu zombi dusobanuye, hari uwabyita inenge. Si byo. Ahubwo ni byiza. Umunyapolitiki ubyemera aba ari inyangamugayo kandi avugisha ukuri. Aba ari n’umugabo. Hari abashima ubabeshya ko ngo nta nyungu akurikiye. Rubanda irashukika. Ubwabyo ni ikibazo kujya mu bintu bitagira inyungu. Gusa rero inyungu ziri kwinshi. Ntituzigarukirize ku mafaranga n’ubukungu nk’uko bamwe babikora. Burya n’ugiye kwiha Imana muri wa muryango w’ababikira bita ku ndembe, haba hari inyungu akurikiye: umukiro wa roho n’ubugingo bw’iteka. Umunyapolitiki uvuga ko nta nyungu akurikiye, iyo atari umubeshyi aba ari indindagire. Hari na none uwambaza ati “none se uwo muntu ukurikiranye inyungu ze yagirira ate igihugu n’abaturage akamaro?”. Iyo ashaka ubutegetsi, yita ku byo abaturage bifuza kuko ni bo ba nyirabwo. Na bo rero bamuhundagazaho amajwi. Mbese ni mpa nguhe. Iyo arwanira ibitekerezo, akora uko ashoboye ngo yumvishe abaturage agaciro kabyo, bamuhe amajwi, abishyire mu bikorwa. Ng’uko uko umunyapolitiki ukurikiye inyungu bwite ahindukira akagirira abaturage akamaro.

 2. Abanyapolitiki bacu wabashyira mu kihe cyiciro?

Ukuri ntikwica umutumirano, reka mbivuge, nta na hamwe. Ingorane u Rwanda rwahuye na yo ni uko rwagize abanyapolitiki badakurikiranye inyungu. Biragoye kumenya icyo bakurikiranye, ariko nshidikanya niba bo baba bakizi. Muti gute ? Duhereye ku kurwanira ibitekerezo, biragoye kumenya umurongo w’abanyapolitiki b’abanyarwanda. Umurongo wa politiki ntituwitiranye n’izina ry’ishyaka. Umurongo wa politiki ni ukugira ibitekerezo kandi abaturage bagasobanurirwa uburyo byahindura imibereho yabo. Reka ntange urugero.

Tumaze imyaka irenga 20 dufite ishyaka ryitwa PSD,ngo riharanira imibereho myiza y’abaturage. Jya rero mu giturage ubaze umuturage niba arizi. Umubaze niba yaritora n’icyo aritezeho. Ese ni abanyarwanda bangahe bazi icyo PSD yabazanira kitazanwa na FPR, PDC cyangwa PDI?. Muri politiki, umurongo w’ishyaka iyo utazwi n’abaturage (ntitwitiranye kuwumenya no kuwibonamo) uba ntawo. Ikindi kiranga umurongo uhamye w’ibitekerezo, ni ukuba uruhererekane hagati y’ibisekuru. Abiyita ibigugu muri politiki yacu mbanenga kuba nta babyiruka babagwa mu ntege. Byari kuba iyo bagira umurongo w’ibitekerezo uzwi. Bitabaye, biragoye kubajya inyuma utazi aho bagana.

Ushingiye kuri ibi, wasanga u Rwanda kugeza ubu rwaragize imirongo ibiri ya politiki: uwa Runari (UNAR) n’uwa MDR Parmehutu. Twazabigenera akanya tugasesengura iyo mirongo yombi, aho itandukaniye n’aho ishingiye. Gusa tutagiye kure, reka ntange ibimenyetso bitatu.

Iyo uvuze Runari cyangwa MDR, abantu bahita bakubita agatima ku bitekerezo n’imiterere y’ubutegetsi mbere yo kwibuka umuyobozi (Leader) runaka. Abenshi mu babyiruka ubu ushobora gusanga batanibuka abayashinze n’abayayoboye, ariko icyo yarwaniraga cyo barakizi. Iki ni ikimenyetso cy’uko muri ayo mashyaka ibitekerezo byarushaga agaciro amazina y’abayobozi. Iki ni icya mbere kiranga umurongo uhamye wa politiki.

Icya kabiri ni uko, ukoze ubushakashatsi, watungurwa n’uko abato babyiruka basobanukiwe na Runari cyangwa MDR kurusha uko basobanukiwe na PDC kandi ari yo yo muri iki gihe. Icyo ni ikimenyetso cya kabiri.

Icya gatatu ni uko ibitekerezo by’aya mashyaka byambukiranyije ibisekuru (générations). Ibya Lunari biracyariho muri FPR nyuma y’imyaka 50. Ibya MDR na byo ntaho byagiye. N’ubwo ubu nta shyaka ribihagarariye cyangwa ribyiyitirira, biraho bituje. Ikibigaragaza ni uko FPR, mu mikorere yayo, ni byo ihora yikanga, ikabihoza muri “target”. Muzarebe iyo ivuga ibya kamarampaka, rubanda nyamwinshi, ubwigenge n’ibindi byubatswe na MDR, icika ururondogoro.

Dore ikindi gitangaje abantu batitayeho. Nyuma ya jenoside, ishyaka twari twiteze ko risenywa imbere y’amategeko ni MRND, kuko yaregwaga jenoside. Nyamara si ko byagenze. FPR yihutiye gusenya MDR kuko izi ko ari yo ifite umurongo n’ibitekerezo bikomeye bishobora kuzayigora. MRND n’ubwo ubu idahari mu Rwanda, nyamara yo ntiyigeze iregwa mu mategeko ngo iseswe nk’ishyaka. Biratangaje. Ushaka rero kureba ingufu z’ibitekerezo bya MDR azarebe uburyo FPR-Inkotanyi ikora ibyikandga.   ihora ibyikanga. Ngo ntawe utinya ijoro atinya icyo barihuriyemo.Twibutse ko FPR yatangiye yitwa RANU cg UNAR mu gifaransa!

3.Itandukaniro hagati yo gushaka ubutegetsi no gushaka imyanya.

Ni byiza gutandukanya ibi bintu byombi. Umunyapolitiki ushaka ubutegetsi aba afite umurongo n’icyerekezo. Ushaka akanya aba ari umucanshuro. Ushaka ubutegetsi, agira umurongo wa politiki, agaharanira kuwumvisha abaturage ngo nibamutora awushyire mu bikorwa. Ushaka akanya, nta bitekerezo nta n’umurongo. Icyo apfa ni akanya. Akenshi, yisunga abafite ibitekerezo n’umurongo ngo arebe ko bamusagurira. Ngiyo indangagaciro ya byinshi mu byiyita amashyaka biri mu Rwanda muri iki gihe .Kuko nta murongo w’ibitekerezo, bahisemo kwiturira mu ibaba rya FPR, ngo amahanga abone ko ubutegetsi buhuriweho n’amashyaka menshi. FPR na yo yabemereye kutarisha ikiyiko, ahubwo ikajya irisha ikanya ngo hagire utuvungukira dutakara na bo bagire icyo bacyura. Iyi ndwara ariko ushishoje wayisanga no muri opposition.

  1. Amashyaka ya “hobe ibyansize” na “twihangire imirimo”.

Iyo abantu bageze mu buhungiro, ikibazo cya mbere bagira ni icyo kwakira imibereho mishya. Abakiri bato bo biraborohera kuko baba bakiyubaka. Abakuzeho gato, bahura n’ikibazo cyo kwibona muri sosiyete itabaha icyubahiro n’umwanya bari bamenyereye. Reba rero umuntu wari minisitiri cyangwa Jenerali akibona muri ka kumba bacumbikiramo impunzi, yakwaka akazi bakamuha ako kwakira abinjira (réceptioniste) mu nzu y’abasaza cyangwa gucunga umutekano mu isoko. Yatambuka agasanga ntawe umwitayeho kandi yari amenyeye kuramukanywa ibyubahiro. Munyumve neza nta kazi nsuzuguye. Gusa imyumvire yacu ya kinyarwanda n’uko twumva ibyubahiro biradukurikirana. Aha rero ni hamwe haturuka imisusire y’amashyaka yacu. Hari ayo umuntu yakwita “Hobe ibyansize” cyangwa“Twihangire Imirimo”. Ni ishyaka nshinga ngo ntibagirana kandi narigeze gukomera. Mba nteganya ko rimwe mu mwaka BBC izampamagara mu kiganiro mpaka, rimwe mu myaka ibiri tugakora inama, ubundi tugatanga itangazo kuri internet. Ibikorwa bya politiki bikagarukira aho. Iyo izina ryanjye barivuze nka rimwe mu mezi atandatu, numva nanjye nkiri mu ruhando ngo rwa politiki. Ubishidikanya, afate ishyaka rimaze imyaka nk’ 10 rivutse, arebe ibikorwa bya politiki rikora mu mwaka cyangwa ryakoze muri iyo myaka. Nanyomoza nzamushima. Amashyaka nk’aya ntaba agamije kurwanira ubutegetsi cyangwa se kurwanira ibitekerezo. Cyakoze rimwe na rimwe iyo akanya kabonetse ntakitesha. Ngiyo impamvu hari abarangiriza mu Rwanda kwihesha agaciro kandi nyamara batahwemaga gutuka FPR. N’abayituka ubu, ibemereye akanya, hari abarenze umwe bamanuka batakirwambaye.

Kera mu bayahudi, abanyapolitiki b’ukuri bari Abahanuzi. Umuhanuzi rero yagombaga kuba ari umuntu usanzwe yitunze. Impamvu kwari ukugira ngo hatazagira umucyurira ko yaje gushaka amaramuko. Umunsi umwe rero, Amasiya, umusaherezabitambo w’i Beteli, yigeze gushaka kubicyurira umuhanuzi Amosi. Amosi yahagaze yemye ati “mfite amasambu yanjye n’amatungo ahagije. Gusa Uhoraho yarambwiye ati bisige ujye guhanura. Ariko nari nitunze” (Am 7,14-15).

Ese ye, abanyapolitiki bacu mu buhungiro, ni bangahe bashobora gutanga igisubizo nk’iki hagize ubacyurira? Ni yo mpamvu FPR na yo ibihoza ku munwa, ibacyurira gushaka amaramuko. Opposition y’ukuri izatangira umunsi twagize abanyapolitiki bashobora nkwishongora nka Amosi, bati “twari twitunze, dufite akazi aka n’aka, dufite umwuga uyu n’uyu, ariko twarabiretse kuko twiyumvisemo umuhamagaro wo gukora politiki”. Aha rero ni ho hari ibanga ryo guhuza amashyaka ya opposition.

5. Guhuza amashyaka ya opposition ni nko kubaka umunara wa Babel.

Muri politiki, hari ibintu bibiri bituma amashyaka yishyira hamwe. Ni bya bindi n’ubundi navuze:gushaka ubutegetsi no kurwanira ibitekerezo.

Duhere ku mashyaka ashaka ubutegetsi. Ayangaya akunze kwishyira hamwe mu gihe cy’amatora. Ashobora kubikora mbere cyangwa nyuma ho gato. Mbere y’amatora, aba agira ngo adatatanya amajwi ahubwo ayakusanye ashobore kwegukana imyanya ihagije. Nyuma y’amatora, haba hari iryatsinze ariko ridafite amajwi ahagije ngo ritegeke ryonyine. Rishaka irindi byiyunga. Iri rishakisha irindi rito, rinyotewe ubutegetsi, ariko ridafite umurongo w’ibitekerezo ukomeye, kugirango ritazarigora mu guhitamo ibikorwa bya leta. Iyi ni inzira ya mbere opposition nyarwanda yakwihurizamo. Opozisiyo ishatse kujya mu matora, byaba byiza kwegeranya imbaraga. Bitabaye ibyo, kwiyunga wasanga ntacyo byunguye cyane.

Mu buryo bwa kabiri, amashyaka arwanira umurongo w’ibitekerezo yo ashobora kwiyunga igihe icyo ari cyo cyose. Iyo abonye imirongo n’icyerekezo bijya hamwe, hari ubwo ahitamo gukorera hamwe kuko aba yegeranye mu myumvire. Iki rero ni cyo kibuze mu mashyaka ya opposition nyarwanda. Twatangiye tureba uburyo umurongo wayo wa politiki udasobanutse, amwe ndetse akaba atanawugira. Iyo rero abantu bavuga kwishyira hamwe, baba birengagije ko abishyira hamwe bagomba kuba hari ibyo bahuje.

Kugeza ubu, ikigaragara amashyaka ya opposition ahuriyeho ni ubushake bwo gutsinsura ubutegetsi bwa FPR. Gusa rero muri politiki ubushake bwo guhindura ubutegetsi ntibuhagije ngo abantu bishyire hamwe.Igikomeye ni icyo buri wese yumva yabusimbuza n’uburyo yabigeraho. Gukuraho ubutegetsi bwa FPR, ukabusimbuza Repubulika ishingiye ku mahame ya demokarasi, undi akabusimbuza ingoma ya ubwami(monarchie), ni imishinga ibiri inyuranye kuri byinshi.

Igikomeye kurushaho, ni uko hari n’amashyaka atari make agarukira kuri iyo ntambwe ya mbere: guhirika FPR. Ibindi ntubabaze. Byaragaragaye kenshi aho abantu barwanya ubutegetsi, bakabukuraho, nyuma bakayoberwa icyo babusimbuza, ugasanga ntaho bavuye ntaho bagiye. Muzitegereze Kongo nyuma ya Mobutu, Iraki nyuma ya Sadam, Misiri nyuma ya Mubarak n’ahandi.

Ikibazo cy’ukuri opposition nyarwanda ifite si amashyaka menshi cyangwa make. Yego ngo uburo bwinshi ntibugira umusururu, ariko na none ngo ingabo nyinshi ni izongeranya. Ikibazo cy’ukuri ni amashyaka (make cyangwa menshi) ariho ku izina, atagize icyo yunguye usibye gutera icyugazi no gutuma abatabizi bibeshya ngo hari ababitubereyemo, kandi byahe byo kajya! Ikibazo cy’ukuri ni amashyaka (make cyangwa menshi) adafite umurongo wa politiki, muri make atagize icyo amaze.

Hari umunyapolitiki wigeze gucyurira undi, ati:“nemera ko igihugu gikwiye kuyoborwa n’impaka z’ibitekerezo. Ikibazo gusa ni uko n’abadafite ibitekerezo bashaka gutera impaka”. Yarasaze agwa ku ijambo. Abashaka rero guhuza opposition nyarwanda nabagira inama yo kubanza kuyirema. Niba babona ihari, nabagira inama yo kuyicira (kuyikonorera) nk’uko bicira ikawa kuko yuzuye ibyonnyi. Ikibazo si uguhuza amashyaka menshi ya opposition, ikibazo ni ukumenya wahuza ayahe. Hari arenze rimwe azagira akamaro umunsi yasenyutse.

Umwanzuro wo kwisegura.

Ndabizi ko hari uri buntere ibuye ngo nakoze ishyano mvuga ko hari amashyaka ya opposition nyarwanda y’imburamumaro. Hari uwandenganya ngo nsuzuguye abanyapolitiki b’inararibonye kandi basaziye mu mwuga. Mbere yo kwihutira kuntera ibuye, banza unsubize iri hurizo: uburyo FPR yafashe ubutegetsi n’uburyo ibutengamayeho imyaka 19, nyamara idashyigikiwe n’abaturage, kandi ngo dufite inararibonye muri politiki n’amashyaka anigana. Nurangiza, ndatega umutwe. Ntuntere ibuye gusa, ahubwo ndemera ufate n’intosho. Umunyapolitiki Machiavel ni we wanditse ati “ibiriho n’ibyakagombye kubaho birahabanye cyane, ku buryo umuntu wirengagiza ibiriho aba agana ahabi (la distance entre la réalité et l’idéal est tellement grande que celui qui ferme les yeux sur ce qui est, apprends plutôt sa perte que sa survie). Ukuri nguko. Kurarura, ariko guca mu ziko ntigushye.

 Edmond Munyangaju.

BIRACYAZA….

 

Rwanda: Police beat a pregnant woman to death

Rwanda: Police beat a pregnant woman to death

087918f2b0

 In the evening of September 30, 2013 Rwanda National Police agents beat to death a pregnant woman. This horrible and pusillanimous act took place in Nyabugogo Market where police was chasing alleged illegal hawkers. As the police could not catch anybody, a passerby who happened to be a pregnant woman had to pay the price. After being handcuffed, the poor woman asked the police until when their brutality will be brought to an end! One Police man beat her in the back and another kicked her in her belly causing her to collapse. She died on the spot. Eyewitnesses were told by the police to leave the place but they refused to go. Full of sadness, eyewitnesses could not do much given that the police was armed and beside that, the RPF police is well known to be ruthless exactly like their president.

This incident is one of many cases in which violence against women is carried out by the security forces of a government which however claims to have emancipated women. In 2012, one hundred and fifty (150) women were murdered only because they were accused to be practicing prostitution while other many were not mentioned. All this takes place while Rwanda has managed to cheat the international opinion and convinced everybody but me and other few that women’s voice is heard because the country has the highest women representation in the parliament. Indeed, if one considers the number of women in the parliament, the truth is that in 2012, about 56% were women. This year the number has increased to more than 60%.  However this presence is just a show off. These women never speak out. In fact that is the reason why they are chosen: to stay mute in parliament. As my good friend would put it, you cannot teach people to do a better job while they are being paid for not doing it.

These useless members of Parliament who in reality represent the RPF clique’s interests instead of representing the people sat down and watched when Mrs Ingabire Victoire was being victimized for her political views and choice.  Prior to that, they sat down, watched, were told and raised hands to vote for the genocide ideology bill, an unclear law that would be later used to incriminate and silence all political dissenting voices. This law has been used for almost a decade before the minister of justice, forced by the international donors, proclaimed that the law was indeed incomprehensible and has caused confusion. In response, Kagame demoted the minister and ordered the prosecutor to open a case of misconduct against him. Even though the law was reviewed, those who were sentenced based on it did not get any review! I am still wondering what is wrong with Rwanda! Our useless women in Parliament over-watched all these and other nonsense take place and they stupidly believe that the history will forgive them for their actions and omissions.

//

SOS pour Maître Bernard Ntaganda torturé à la prison de MPANGA

Communiqué du CLIIR n°131/2013:

 

SOS pour Maître Bernard Ntaganda torturé à la prison de MPANGAntaganda

 

Le Centre de Lutte contre l’Impunité et l’Injustice au Rwanda (CLIIR) dénonce et condamne les traitements inhumains et dégradants infligés à Maître Bernard NTAGANDA, président du Parti Social IMBERAKURI (PS IMBERAKURI), emprisonné arbitrairement depuis le 24 juin 2010 et condamné à quatre (4) ans de prison ferme et une amende de 100.000 Frw.

 

Nous avons appris avec consternation qu’il a été privé de nourriture, de visites et de soins médicaux depuis quelques semaines. D’après le communiqué de son parti n°18/P.S.IMB/013 du 01/09/2013, vendredi le 30/08/2013 vers huit heures (08h00) du matin, l’état de santé de Maître Ntaganda s’est sérieusement détérioré. La direction de la prison a alors décidé de l’amener à l’hôpital de Nyanza. Vu son état, le médecin qui l’a traité a décidé de le maintenir en observation à l’hôpital. Malheureusement, alors qu’il avait commencé à recevoir des soins, la direction de la prison de Mpanga a profité de la nuit du vendredi 30/08 à samedi 01/09/2013 pour venir le ramener à la prison de Mpanga à l’insu de la direction de l’hôpital de Nyanza.

 

Depuis qu’il a été privé de nourriture et de visite, il continue de mener sa grève de la faim qu’il a entamée depuis le 16/08/2013 à la prison de Mpanga. Maître Ntaganda n’a plus droit de suivre son régime alimentaire tel qu’il a été prescrit par son médecin. La direction de la prison lui refuse tout approvisionnement et toute visite de sa famille et de ses partisans. Le 24 août 2013, le directeur de la prison de Mpanga n’a pas autorisé la visite de Ntaganda par les autres dirigeants du PS Imberakuri qui lui avaient apporté des provisions et qui voulaient constater son état de santé.

 

Sa famille et ses partisans du PS Imberakuri craignent que le régime rwandais soit en train d’organiser son élimination par la maladie, la faim et la malnutrition.

 

Lente destruction des opposants politiques

 

Depuis l’arrivée au pouvoir du président rwandais, le général Paul KAGAME en 1994, les traitements inhumains et dégradants sont généralisés dans toutes les prisons et autres lieux de détention du Rwanda. L’humiliation et la faim contribuent à la destruction lente mais sûre des détenus du Rwanda dont un nombre important des prisonniers politiques incarcérés non pas pour les crimes qu’ils auraient commis mais parce qu’ils sont parce ce sont des opposants politiques.

 

Comme pour la destruction des juifs d’Europe par les Nazis du Führer HITLER, il ne s’agit pas d’éliminer seulement les opposants politiques au Rwanda mais également de terroriser tout un peuple par la mise en place des mesures vexatoires destinés à HUMILIER et DESHUMANISER tout citoyen rwandais capable d’émettre la moindre critique contre le pouvoir au Rwanda. C’est ainsi que le pouvoir musèle et cible des opposants politiques, des journalistes, des religieux, des leaders de la Société Civile, des défenseurs des droits humains, des intellectuels, etc. Bref toute personne qui s’exprime est tuée, emprisonnée ou contrainte de s’exiler. Car au Rwanda, « l’homme qui ne parle pas a peur de la dictature, tandis que l’homme qui parle fait peur à la dictature ».

 

Si le régime du président Paul KAGAME n’arrête pas immédiatement les mesures vexatoires pour humilier et détruire à petit feu Maître Bernard NTAGANDA, celui-ci risque de mourir de malnutrition et de maladies à la prison de MPANGA. Justement son transfert à Mpanga, loin de sa famille et des autres responsables de son parti basés à Kigali, avait pour objectif de créer des conditions susceptibles de le conduire vers la mort par épuisement physique et mental.

 

Dans les pas de Martin Luther King

 

Lorsque Me Bernard Ntaganda a lancé le PS Imberakuri, il espérait rassembler tout au plus une cinquantaine d’adhérents fondateurs. Il a été surpris de rassembler autour de 900 personnes ! C’est un exploit à l’intérieur du Rwanda quand on connaît si bien le régime de terreur du président Paul Kagame. Il s’est battu pendant plusieurs mois pour faire inscrire son parti qui fut reconnu en juillet 2009.

 

Lorsqu’il a voulu ouvrir les bureaux régionaux de son parti, le régime dictatorial a déployé les grands moyens de terreur pour décourager tous les propriétaires d’immeubles qui pouvaient mettre à sa disposition des bureaux à son parti.

 

Maître NTAGANDA a toujours suscité le respect de la population qui loue son courage et sa détermination face à une dictature impitoyable et criminelle. Même lorsque le SENAT s’est attaqué à lui les 14/12/2009 et 15/01/2010, il a pu tenir tête et marcher la tête haute car il est convaincu que lorsque « les rwandais oseront se tenir debout, aucun dictateur ne pourra plus monter sur leur dos pour les opprimer, les piller et les humilier ».

 

Justice, Travail et Amour : Cette devise de Me Bernard Ntaganda exprime tous les bons souhaits pour son pays et son peuple. La flamme de la résistance qui l’anime, il a su le communiquer aux jeunes rwandais comme Martin Luther King l’a transmis à des milliers de noirs américains qu’il a entraînés dans une résistance pacifique face aux lois ségrégationnistes américaines qui discriminaient les noirs aux USA.

 

Maître NTAGANDA a su mobiliser les jeunes étudiants et les jeunes travailleurs pour qu’ils osent prendre en main leur destin et refusent de se soumettre à une dictature destructrice. Il a tenu son pari puisque le Parti a continué à fonctionner malgré sa condamnation à 4 ans de prison et l’emprisonnement de plusieurs cadres de son parti. Malgré les tentatives de division  de son parti opérées par le régime du président Paul KAGAME.

 

Incarcérations successives et arbitraires

 

De 1996 à 1998, Me Bernard NTAGANDA a été détenu dans la prison centrale de Nyanza sans dossier et a été relâché sans procès alors que lors de son arrestation, on lui avait signifié qu’il était poursuivi car disait – on, il agissait comme espion pour le compte du MRND ancien parti – état, un parti dont Me Bernard NTAGANDA n’a jamais été proche.

 

Quelques mois après sa libération, il a été de nouveau incarcéré dans la prison communale de  Ntongwe pendant quatre mois en l’accusant de participation au génocide. Il fût également libéré sans dossier ni procès malgré des moyens colossaux déployés par quelques syndicats de délateurs pour fabriquer des fausses accusations contre lui.

 

En 2003, alors qu’il briguait le poste de député sur la liste du Parti Social Démocrate (PSD),  Me Bernard NTAGANDA a été incarcéré pendant deux semaines et relâché sans procès juste après les élections tout simplement pour lui barrer la route vers le Parlement. Pour rappel, ces faits ont été reportés par les observateurs de l’Union Européenne qui ont dénoncé la situation le 23 septembre 2003, mais sans aucune autre suite.

 

La carrière politique de Bernard Ntaganda 

 

En 1991, Me Bernard NTAGANDA a commencé sa carrière politique. Il fût élu Président du Parti Social Démocrate (P.S.D) dans la Commune de NTONGWE et Vice Président du PSD dans la Sous Préfecture de RUHANGO en préfecture de GITARAMA en 1991.

 

En 1993, il fut élu Président du P.S.D à l’Université Nationale du Rwanda au Campus de MBURABUTURO à Kigali. Suite à de multiples intimidations du régime FPR contre la plupart des hommes et femmes politiques qui ne sont pas de son obédience, beaucoup d’entre eux se sont vus obligés de fuir le Rwanda, mais parce qu’il aime son pays et son peuple, Me Bernard NTAGANDA a décidé de poursuivre son combat politique à l’intérieur, car, pour lui, les changements s’opèrent là où on est. La liberté, la dignité, la justice et le travail, sont des droits inaliénables à tout citoyen.

 

Les manœuvres d’intimidation et de harcèlement n’ont cessé d’être portés contre Me Bernard NTAGANDA en vue de l’écarter de la vie politique.

 

En effet :

– en 2004, sur demande du régime FPR, il a été suspendu du bureau politique de son parti PSD. Il était accusé d’avoir tenu des propos diffamatoires contre le FPR dans une émission sur la Voix d’Amérique (VOA). Il est revenu au bureau politique du parti PSD en 2006 après que la population l’ait plébiscité dans les élections qui l’avaient porté à la tête du parti PSD dans la préfecture de Gitarama.

 

-de 2007 à 2008, il a comparu huit fois dans les tribunaux Gacaca de Ntongwe accusé par les syndicats de délateurs à la solde du pouvoir de participation au génocide. Malgré leurs multiples manifestations, ils n’ont trouvé aucun argument pour étayer leurs mensonges car la population de Ntongwe s’était également mobilisée pour la défense de la liberté.

 

Manœuvres dilatoires du FPR pour tenter de détruire le PS Imberakuri

 

En Décembre 2008, épris par le combat pour la Démocratie et la Liberté, Me Bernard NTAGANDA démissionne du parti PSD pour fonder son propre parti, le Parti Social IMBERAKURI (PS IMBERAKURI) pour proposer au peuple rwandais une alternative de choix pour les élections de 2010.

 

Les procédures administratives pour l’enregistrement du parti PS IMBERAKURI ont commencé le 14 décembre 2008 et furent marquées par plusieurs intimidations. Le parti n’a pu tenir son congrès officiel obligatoire que le 07/06/2009 car le conseil des Ministres du 04 mars 2009 avait invalidé les résolutions du premier congrès qui s’était tenu le 18 janvier 2009. Entre temps, la police avait également refusé le 10/05/2009 un autre congrès du parti. Sous la pression de l’opinion publique tant nationale qu’internationale, le parti PS IMBERAKURI n’a donc pu être agréé qu’en juillet 2009 et c’était le début d’un nouveau calvaire.

 

Depuis l’agreement du parti  PS IMBERAKURI, le FPR a tout fait pour le phagocyter  mais en vain. Le FPR décida alors d’utiliser tous les moyens pour tenter de le détruire.

On peut citer notamment :

 

1. L’IMMIXTION DU FPR DANS LES ORGANES DU PARTI  PS IMBERAKURI

 

1.1 L’ingérence du FPR dans les organes du parti  PS IMBERAKURI a commencé la veille du Congrès ordinaire du 25 octobre 2009 qui devait élire le candidat du parti aux présidentielles du 09 août 2010. Messieurs Noël HAKIZIMFURA, alors Secrétaire Général du parti et Augustin NIYITEGEKA, responsable du parti à NYARUGENGE ont été soudoyés par le FPR pour détruire le parti PS IMBERAKURI. Ils devaient provoquer des bagarres à l’ouverture du congrès et faire porter le chapeau à Me Bernard NTAGANDA pour qu’il soit emprisonné. Rappelons que la même technique a été utilisée contre le Parti Démocratique Vert du Rwanda (dont le Vice-président, André Kagwa Rwisereka, a été retrouvé assassiné le 14/07/2010 à 3 km de son domicile).

 

1.2 Alors que le parti s’était réuni dans son congrès le 21 février 2010, les mêmes Noël HAKIZIMFURA et Augustin NIYITEGEKA épaulés par les partisans du FPR ont attaqué la salle de réunion et cassé la porte d’entrée et les vitres des fenêtres sous le regard complaisant de la police qui avait pourtant été réquisitionnée pour assurer la sécurité des congressistes.

 

1.3 Dans cette même logique, tout le comité du PS IMBERAKURI a été approché entre le 13 et le 16 mars 2010 par les responsables du FPR en l’occurrence Messieurs KAZASOMOKA Evode et Fred (Directeur chargé des partis politiques au Ministère de l’Administration Locale pour évincer Me Bernard NTAGANDA de la présidence du parti et ramener dans les rangs HAKIZIMFURA et NIYITEGEKA qui jusque là étaient suspendus du parti. Les pressions étaient telles qu’à part la vice-présidente Mme MUKABUNANI Christine qui, sous la menace, a cédé à la pression du FPR pour évincer son président, le bureau politique du parti PS IMBERAKURI a dû se réfugier en lieu sûr du 16 au 17 mars 2010 pour échapper aux menaces de mort du FPR. La coordination du parti était alors assurée par le secrétaire particulier de Me Bernard NTAGANDA, en la personne de M. Aimable SIBOMANA RUSANGWA. Celui-ci est désormais porté disparu depuis le 13 juin 2010 vers 20h00 heures de Kigali. Les témoins ont rapporté l’avoir vu être enlevé par la police.

 

1.4 Ne pouvant pas réunir légalement le congrès pour destituer le Président Fondateur du parti PS IMBERAKURI, Mme MUKABUNANI Christine, Mr HAKIZIMFURA, Mr NIYITEGEKA ci-haut cités ainsi que Mr MASENGESHO, Secrétaire exécutif de KIMISAGARA (FPR), sous l’injonction du FPR, se sont rendus dans le marché de NYABUGOGO le 17 mars 2010, où ils ont réuni, moyennant d’importantes sommes d’argent, les marchands ambulants pour simuler et tenir un congrès extraordinaire visant à destituer Me Bernard NTAGANDA.

 

1.5 En outre, le 26 mai 2010, le responsable de la police dans la ville de Kigali s’est immiscé dans la salle de réunion du parti pour faire capoter le meeting, mais, les militants du parti l’ont fait sortir.

 

1.6 Sans aucune base juridique légale, Mme MUKABUNANI a été investie mi-juin 2010 par le FPR comme porte parole adjointe du FORUM des partis politiques agréés au Rwanda (et soumis au parti au pouvoir le FPR), quelques jours seulement avant l’enregistrement des candidats aux élections présidentielles devant la commission électorale. C’était pour faire croire à l’opinion internationale que l’opposition est représentée dans les organes dirigeants de ce FORUM.

 

2.    LES INTIMIDATIONS

 

2.1 PAR LE SENAT

 

Me Bernard NTAGANDA et son bureau politique ont été convoqués les 14 décembre 2009 et 15 janvier 2010 devant le Sénat. Ce dernier les accusait d’idéologie du  génocide, de divisionnisme, d’atteinte à l’unité du peuple rwandais, de déni des juridictions Gacaca et de la dénonciation de la suppression de la langue française par le gouvernement rwandais.  C’est toujours Messieurs Noël HAKIZIMFURA et Augustin NIYITEGEKA qui ont été utilisés par le Sénat pour les accuser. Ils se sont longuement expliqués et le Sénat, à court d’idées, n’a retenu aucune charge. Rappelons en passant que le Français est utilisé par plus de 90 pourcent des personnes scolarisées au Rwanda.

 

2.2 PAR LE PRESIDENT DE LA REPUBLIQUE

 

Dans sa conférence de presse du 05 avril 2010, le Président KAGAME a sommé le Sénat d’en finir avec Me Bernard NTAGANDA et son parti. Le Sénat s’est alors réunie le même jour en extrême urgence et en fin de soirée, elle a, à l’aide d’un communiqué radiodiffusé, invité Me Bernard NTAGANDA à se taire sans quoi, il serait poursuivi en tant qu’individu pour ces faits précités.

 

2.3 LA CONFISCATION DES BUREAUX DU PARTI

 

Depuis le 24 juin 2010, après l’arrestation de Me Bernard NTAGANDA, tous les bureaux du Parti  PS IMBERAKURI en commençant par le bureau national jusqu’au niveau des provinces ont été fouillés et fermés par la police qui a emporté tout le matériel du parti (drapeaux, ordinateurs, caméras, logos, etc…) sous prétexte de compléter les enquêtes, alors que c’est plutôt pour tenter de faire disparaître le parti, mais, en vain.

 

CONCLUSION 

 

Maître Bernard NTAGANDA peut être considéré comme le Martin Luther King du Rwanda. Parce qu’il entraîne les jeunes rwandais vers les valeurs telles que: Justice, Travail, Amour.

 

Le CLIIR rappelle que justement le thème de l’amour pour son prochain revient régulièrement dans les discours du Pasteur américain, Martin Luther King.

 

Dans son jugement du 27 avril 2012, la Cour Suprême qui siège dans la capitale rwandaise, Kigali, a confirmé les chefs d’atteinte à la sûreté de l’État et de « divisionnisme » – incitation aux divisions ethniques – à l’encontre de Ntaganda.

 

D’après Human Rights Watch (HRW): « L’arrestation de Ntaganda et les poursuites engagées contre lui ont, dès le départ, eu un caractère politiqueL’emprisonnement d’un homme politique de l’opposition uniquement pour avoir critiqué les politiques de l’État n’a pas sa place dans une société démocratique » a fait remarquer Daniel Bekele, directeur de la Division Afrique de HRW.

 

Maître Bernard NTAGANDA doit terminer sa peine injustifiée le 24/06/2014. Les harcèlements et les traitements inhumains et dégradants qu’on lui inflige risquent de le tuer avant sa prochaine libération. Toutes les ONG des droits humains, toutes les personnes de bonne volonté, les ambassadeurs des pays de l’Union Européenne installés au Rwanda ainsi que les institutions de l’ONU devraient tous se mobiliser pour exiger la fin du calvaire de Bernard NTAGANDA et le respect de ses droits en tant que détenu politique.

 

Fait à Bruxelles, le 26 septembre 2013

Pour le Centre,

Joseph MATATA, Coordinateur du CLIIR

download

Simeon Musengimana vs Noble Marara: Uko mbibona.

Ihangana hagati ya Simeon Musengimana w’ijwi rya rubanda n’ikinyamakuru Inyenyeri news.com cya Noble Mararaimages

Mu minsi ishize abasoma ndetse bagakurikirana amakuru ku mbuga za internet, bakurikiranye iterana ry’amagambo hagati y’umugabo Simeon Musengimana uyobora Radio Ijwi rya Rubanda n’ikinyamakuru Inyenyerinews.com kiyoborwa na Noble Marara. Mu by’ukuri ihangana hagati y’aba bagabo bombi si irya none kuko hari hashize ighe bagaragaza ko batumva ibintu kimwe, ibi bikaba nta kibazo kibirimo kuko muri Demukarasi twese duharanira umuntu agira uburenganzira bwo kumva ndetse no gutangaza uburyo we abona ibintu. Muri ubu buryo bwa demukarasi, kirazira kugira uwo uhutaza, ubeshyera cyangwa se uhimbira kuko ibi byo bihanwa n’amategeko. Ikindi kidatangaje ni uko iyo bigeze ku mateka y’u Rwanda abantu benshi bayabona uburyo butandukanye kandi akenshi usanga buri wese ashaka ko amateka ye ariyo agira ireme. Nanone ariko nk’uko nigeze kubigarukaho muri zimwe mu nyandiko zanjye, nta kuri kubiri kubaho ku kintu kimwe. Iyo abantu babiri cyangwa abarenzeho bavuga inkuru imwe ntibabashe guhuza ibyo bavuga ni ukuvuga ko haba harimo ubeshya. Muri iyi nyandiko ndagerageza kwerekana uko njye mbona ririya hangana hagati ya Musengimana na Marara, impamvu zaryo n’ingaruka rishobora kugira ku Banyarwanda twese.

  1. Ihangana n’Impamvu zaryo.

Iyo urebeye hafi ibintu, usanga aba bagabo bombi biyemerera ko bahuriye ku kintu kimwe: guharanira demokarasi, ariko bagera ku buryo (methodologies) banyuzamo ibikorwa byabo ugasanga ari ho ibibazo bituruka. Noble Marara yiyemerera ko rwose yahagurukiye kurwanya ubutegetsi bwa Paul Kagame ashingiye ko Kagame abangamiye ubumwe n’ubwiyunge bw’Abanyarwanda bityo agasanga Abanyarwanda bagomba kwisuganya bakarwanya ubutegetsi buyobowe n’uwo mugabo Kagame. Musengimana na we ibyo niko abibona ariko akongeraho ko kugira ngo abantu bagire icyo bageraho hagomba kugira conditions zubahirizwa. Conditions Simeon atanga ni ukubanza gushakisha uko abantu bose bakoze ibyaha mu ntambara zabaye mu Rwanda bahanwa. Uko njye mbibona, ikibazo gituruka aha: Simeon aravuga ati ubucamanza bwakorewe Abanyarwanda bwarabogamye bucira imanza z’ukuri n’iz’ibinyoma Abanyarwanda bo mu bwoko bw’Abahutu, bityo akemeza ko kugira ngo ibintu bigende neza Abanyarwanda bo mu bwoko bw’Abatutsi na bo bakoze ibyaha kandi hakaba hari ibimenyetso bifatika bashyikirizwa ubucamanza.

Simeon akunda kugaruka ku bantu bahoze mu gisirikare cya FPR mu gihe ibi byaha byakorwaga na (Marara Noble yahozemo) cyane cyane akibanda kuri Nyamwasa wahoze ari chief of Staff muri Ministeri y’ingabo mu gihe cya FPR ndetse akaba yarabaye no muri bakeya bayoboraga imirwano mu ntambara ya FPR. Abandi Simeon abona bakwiye kubazwa ibyo bakoreye u Rwanda ni Colonel Karegeya Patrick, Major Rudasingwa Theogene na Gahima Gerard. N’ubwo Simeon adahagararira kuri aba bonyine, by’umwihariko aba basangiye ko bafite n’Ishyaka rya Politiki(Rwanda National Congress-RNC riharanira impinduka mu Rwanda bityo bamwe mu barwanashyaka baryo bagakeka ko Simeon atarwanya icyaha ahubwo ko yaba arwanya abakekwaho icyaha. Kubwa njye iriya nyandiko nayo yabarizwa muri iki cyiciro.

Abantu bamwe twaganiriye bakeka ko Simeon ashobora kuba yanga Abatutsi cyakora ku bwanjye nk’umuntu waganiriye na Simeon haba kuri radio ndetse n’imbonankubone, nasanze Simeon atagira ikintu cyo kwanga umuntu ngo ni uko ari Umututsi cyangwa se ari Umuhutu. Ibi bigaragazwa n’uko hari Abatutsi benshi Simeon yahaye ikaze kuri Radio ye kandi ndakeka n’ubu ariko bikimeze. Hari n’abandi bemeza kandi bashyigikiye ibyo Simeon avuga ariko bagatinya kubivugira ahagaragara kubera ubwoba. Hari n’abakeka ko Simeon akoresha imvugo ikakaye iyo yamagana ubwo bwicanyi n’ababukoze. Abandi bo bakavuga ko ibyo Simeon avuga bishobora kubangamira ugushyira hamwe kw’Abarwanya ingoma ya Kigali. Gusa rero umuntu akanibaza impamvu abantu bahatira Simeon kuvugisha imvugo yoroheje kugira ngo yamagane ibikomeye! Ikigaragara ni uko Simeon ari umwe mu bantu batinyuka gushyira ahagaragara ibiri mu mitima ya benshi, ntawe ukwiye kubimuziza.

2. Ingaruka

Zimwe mu ngaruka zo kutumva ibintu kimwe mu bihugu bitaretera intambwe igaragara muri Demukarasi nk’u Rwanda ni urwango. Urugero umuntu asomye yitonze inyandiko yasohotse ku rubuga Inyenyerinews ashobora gukeka ko harimo urwango. Inyandiko itangira yemeza ko Simeon yasahuye mu gihe cya jenoside ariko nta kimenyetso itanga. Ahajya gusa n’ahari ikimenyetso ni aho inyandiko ivuga ko Leta yategetse GACACA gukatira Simeon. Ibi biteye urujijo kuko mu gihe Abarwanya Leta ya Kagame benshi bazi kandi bakemeza ko ziriya nkiko Gacaca zagizwe igikoresho cyo gucecekesha benshi mu Bahutu, noneho harimo bamwe bagendera ku myanzuro y’izo nkiko ngo bashinje abandi ibyaha.

Niba koko ibyo Simeon avugwaho ari ukuri, jye simbona impamvu uwabyanditse atajya ahagaragara ngo a defende ibyo ubushakashatsi bwe bwagezeho, keretse nyine niba hari icyo ahisha. Ubundi ukuri guca mu ziko ntigushye kandi amaherezo kujya ahagaragara.

Indi ngaruka ni uko inyandiko nka ziriya mu gihe zitabashije gutanga ibimenyetso bifatika zizajya zifatwa nk’iziba zigamije kwangisha umuntu abandi. Iyo rero hagize umusomyi uzibona akagira kwicecekera aba ahaye urwaho ikinyoma aho kigaragara. Hari abantu bashobora kwibwira ko bitabareba bityo bakaruca bakarumira. Nyamara ruriye abandi rutabibagiwe.

Hakozwe ama listes y’ “Abajenosideri” (kubwanjye asa n’inyandiko nk’izi) adafite icyo ashingiyeho uretse kuba abayashyirwaho badahari. Amayeri n’uburyarya byakurikiragaho byatumaga utayashyizweho ahita acira urubanza abayariho. Henshi mu Rwanda, Abasirikare ba FPR bakimara kuhagera bakoreshaga inama bagatera ubwoba abaturage bati niba atari mwebwe mugomba kutubwira abishe Abaturanyi banyu. Umwe mu baturage kubera kugira ubwoba ati ababishe barahunze. Kuva uwo mwanya uwahunze akaba abaye Interahamwe, bahera ku murongo aho gukora liste y’abakekwaho ubwicanyi hakorwa liste y’abahunze kuko nyine “guhunga” byabaye “kwica”. Icyakurikiyeho ni uko uwahungutse wese yahitaga ajyanwa muri gereza nta kindi abajijwe ngo kuko ama listes yakozwe!

Kugeza n’uyu munsi Abanyarwanda tubana n’ingaruka z’iyo myitwarire. Benshi bahisemo kwigira mu myobo barihisha kuko bakeka ko baramutse bavuze bashyirwa ku rutonde rw’abicanyi cyangwa bagasohoka mu nyandiko nk’iriya yakozwe kuri Simeon. Bityo rero inyandiko nka ziriya zifatwa nk’iterabwoba ryo gucecekesha abo mudahuje ibitekerezo. Ibi nta we ukwiye kubifata nk’ibyoroshye, ni ikintu tugomba kwamaganira kure kuko inkoni ikubise mukeba bayirenza urugo.

3.Umwanzuro:

Ubundi kutumva ibintu kimwe byari bikwiye gufatwa nk’ubukungu aho kugira ngo umuntu bamurebe nabi ko yatanze ibitekerezo uburyo bo batabitanga ahubwo agashimwa. Ibi byatuma Abanyarwanda bamenya kuganira bakavugisha ukuri yewe kabone n’iyo kwaba ari kwa kundi kuryana. Buri wese wageze mu rubuga mpuzabitekerezo ntacyo aba agomba gutinya yemere bamujoge bamuhate ibibazo na we agire ubutwari bwo kubisubiza. Uregwa ibyaha yisobanure imbere ya rubanda cyangwa se akoreshe iri tangazamakuru n’itumanaho rigezweho, dufite amahirwe ntitukiri muri 1994. Abafite amakuru nyayo bayatange kandi bajye imbere ya rubanda badatitira ukuri kuganze, ikinyoma gikubitirwe ahareba I Nzega.

N’ubwo u Rwanda n’Abanyarwanda twakubititse tugomba kugira uburyo bunoze bwo guhangana n’ibibazo ari nako tubishakira ibisubizo, ariko guceceka ibyabaye byo nkeka ko kwaba ari ukuvura ibimenyetso by’indwara wirengagije icyayiteye. Nibiba ngombwa abantu bumvikane ku muti urura twanywa kugira ngo dukire ariko twirinde kunywa umuti ushobora kugira side effects zaduhitana.

 

Umuhanzi Ben Rutabana ati: “Ubutegetsi bwa Kagame ntibwigeze buba bushyashya, bwagombaga kuvaho bukijyaho”.

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

MicrosoftInternetExplorer4

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

“Ubutegetsi bwa Kagame ntibwigeze buba bushyashya, bwagombaga kuvaho bukijyaho”    Ben Rutabana.

indexKu Ifoto umuhanzi Ben Rutabana

Aya ni amwe mu mgamabo umuhanzi Ben Rutabana uzwi cyane ku izina rya Africa aherutse kubwira abumva Radio Ikondera mu kiganiro Fata Ijambo muri uku kwezi kwa Nzeri 2013. Ben Rutabana yatangiye avuga ku mateka ye muri makeya avuga uburyo yakuze yumva hagize abatera u Rwanda yabasanga akabafasha kurwanya Leta yari iriho kuko yateraga ipfunwe mu bana cyane cyane ab’Abatutsi.  Mu mwaka wa 1990 Ben Rutabana yaje gufatwa afungirwa I Butare aregwa kuba icyitso cy’Inkotanyi. Mu mwaka wa 1991 Ben yarafunguwe nyuma y’amasezerano yabereye I N’Sele mu gihugu cya Congo (Zayire). Akimara gufungurwa yahise yerekeza iy’urugano asanga Inkotanyi azifasha kurwanya Leta ya Habyarimana. Ben Rutabana rwose yemeza ko nta nkomanga imuri ku mutima kuba yarafashe intwaro akarwana kuko yumva yari afite impamvu nyayo arwanira.

Urugamba rwa nyuma Ben yarurwaniye ku Rucunshu aho yarasiwe mu mwaka wa 1994 asubizwa inyuma muri sick bay aho yarwariye aba atandukanye n’intambara atyo. Ben wemeza ko yagiye mu ntambara adakurikiye umwuga w’igisirikare, yashatse uburyo bwo kuva mu gisirikare ariko ntibyamworoheye kuko bashakaga ko akomeza gukorera mu ishami rishinzwe production. Muri iki gihe nibwo Ben wari umaze kubona ipeti rya Sous Lieutenant, yaje gutangira kubona ko hari ibibazo bikomeye byari byugarije igihugu. Aragira ati mu gihe njye nabaga mbabajwe n’uko nsanze abanjye barashize, hari abandi barimo babyina intzinzi. Ati rwose nk’umuntu warokotse jenoside njye nta nstinzi nigeze mbona, ndetse agatangazwa n’abandi bahise batangira gusahuranwa bacuranwa imitungo batitaye ku mirambo bagendaga basimbuka.

Nyuma Ben yongeye gufungwa na Leta ya FPR akekwaho gushyigikira ko ubwami bugaruka mu Rwanda, ibi bikaba byarashingiwe cyane cyane ku ndirimbo ze harimo iyitwa Isengesho. Ben yongeye gufungwa amezi 6 nibwo yagize umwanya uhagije wo kwitekerezaho maze niko kuririmba indirimbo yise Imbaraga z’urukundo. Ben agifungurwa yahise ashakisha uko yakwerekeza iy’ubuhungiro mu Bufransa ubu akaba ari umwenegihugu w’icyo gihugu.

Ben Rutabana kimwe n’abandi Banyarwanda benshi afite byinshi anenga ubutegetsi bwa Paul Kagame. Asanga Kagame yifata nk’umwami utavugirwamo. Ahereye aha agasaba ko Kagame niba ahisemo koko kuguma kwibera atyo, ko yatanga nibura umunsi umwe wo gusaza inzobe maze akareka abantu bakamubwira amakosa ye ariko akabemerera ko nibucya atazabaniga. Ben yemeza ko ibyo barwaniye bitagezweho ariko akaba agifite icyizere ko abantu bashobora gupfubura revolisiyo maze abana bakazaragwa igihugu kizira umwiryane.

Ben yemeza ko rwose Abanyarwanda bakwiye kwicara hamwe bakumvikana ku mateka yabo bakareka kuyakoresha nka papier mouchoire ihanagura isura igatererwa muri toilette. Abajijwe ku kibazo cy’uko ubutegetsi bwa Paul Kagame bwaba bushaje bukaba bugeze mu marembera, Ben yasubije ko we abona buriya butegetsi butarigeze buba bushyashya ngo kuko kuva bwajyaho bwagombaga guhita buvaho. Ati Kagame aramutse yongeye kwiyamamariza indi manda, yaba akoze ikosa rikomeye cyane. Ati n’ubwo Kaguta Museveni wa Uganda yabashije guhindura itegeko nshinga kugira ngo abone uko agundira ubutegetsi, Kagame aramutse abikoze nta gihamya ko we byamuhira. Ati ndamutse ndi Kagame muri iyi myaka itatu isigaye natanga ihumure ngashyiraho ubutegetsi buboneye Abanyarwanda bose. Ben agaya ijambo ruvumwa Kagame yavuze kuwa 30 Kamena aho yategekaga abana b’Abahutu gusaba imbabazi z’ibyaha abo bakomokaho cyangwa benewabo baba barakoze. Ikindi agaya ni ukuvuga ngo abakoze jenoside barafunguwe kandi mu by’ukuri inzirakarengane zikaba zifunzwe. Ben ni nk’aho yavuze ati kuri Kagame abicanyi bakwiye gufungurwa bagasimburwa n’inzirakarengane!

Aha twibutse ko Perezida Kagame mu mwaka wa 2003 yafashe icyemezo cyo gufungura by’agateganyo abaregwaga jenoside ariko bakaba barireze bakemera icyaha. Nyuma y’imyaka ibiri biturutse ku gitsure cy’amahanga yateraga inkunga Gacaca, Kagame yemeye ko n’abandi bari bafunzwe baregwa jenoside  bafungurwa by’agateganyo bagacibwa imanza mu nkiko Gacaca zibonwa na benshi nk’uburyo bwo kwihimura ku Bahutu kubera imikorere yazo idahwitse. Cyakora ngo nta murozi wabuze gikarabya, abarenga ibihumbi 300 babaye abere mu nkiko Gacaca ariko ntibigeze bahabwa impozamarira cyangwa ngo basabwe imbabazi nyuma yo gusigwa ubusembwa bw’icyaha cya jenoside ku bwende.

//

Elections are too important for Rwandan government to leave to the whims of voters – By Kris Berwouts

ber

Kris Berwouts

With three quarters of the votes counted, the Rwandan Patriotic Front (RPF) is heading for an overwhelming victory in the legislative elections. The RPF has mobilised 76% of the voters, against 13 and 9.4 percent respectively for the Social Democratic Party and Liberal Party. These results deserve our respect and congratulations – perhaps not for their democratic quality, but for the event itself – impressive and perfectly directed as a mass scene in a better-than-average bible movie.

Virtually a single-party state …

The Rwandan Patriotic Front that has ruled the country since the end of the civil war and genocide in July 1994. It dominates the political landscape to the extent that the country almost functions as a single-party state. Over the years, the RPF has built up its control over most aspects of public life, including the legislative, executive and judicial institutions. The independent press ceased to exist many years ago, the RPF defines what is politically admissible and public opinion is managed by an effective mixture of repression, social pressure and self-censorship.

The country is unaccustomed to open political debate. The party’s grip on society is so firm that elections have become an almost meaningless event and are so predictable that they thrill absolutely nobody. But they are important for the regime. Elections are far too important for the Rwandan government to leave them to the whims of voters.

…with some other parties

Since the end of the genocide, the RPF has maintained relationships with a number of parties that are part of the political scene, but have little ambition to break the RPF’s hegemony or initiate a controversial public debate. They use the limited political space allowed by the regime and are considered by Rwandan and international observers as satellite parties whose main reason for existence is to create the illusion that Rwanda has a political system of active multiparty competition. In return, they ephemerally participate in managing the country, with some MPs and ministers.

Rwanda does have a number of genuine opposition parties who do not believe that the RPF represents all Rwandans and want to question the current regime’s policies and to build up a counter-power through conventional political means.  These parties face several difficulties when trying to deploy normal political activities. Firstly, they have trouble getting registered as parties and, once they are, they frequently don’t get authorization for their meetings. Their leaders and supporters are physically and verbally harassed, and their candidates prosecuted.

Another strategy for neutralizing a political party which tries to challenge the regime is to divide it. This recently happened with Bernard Ntaganda’s Parti Social – Imberakuri  (PS-I) .  Ntaganda was arrested and condemned, and the authorities organized a dissident group within his party and recognized the wing that decided to oppose Ntaganda and stay loyal to the regime. They participated in this week’s elections under the original name of the party – PS-I.

Irrelevant ?

These elections had very little to do with democratic political competition.  People couldn’t even elect individual candidates. They voted for parties who will appoint the MPs  representing the people. Most critics of the current Rwandan regime consider the results of these elections as hardly relevant because they took place in  an entirely controlled political environment.

I don’t agree with that. I think the results are relevant. Of course, the elections will not reveal anything about the power balance between political parties, visions or strategies. But they were not meant to do that.  They might, however, tell us something about the power balance within the RPF. Kagame’s regime has, on several occasions, been under heavy fire in recent years and this has caused a lot of internal tensions.

Partly because of these tensions, a process of generational chnage is taking place around Kagame. Younger men and women with a different profile have got high-profile functions and responsibilities: born in the late seventies or early eighties, ambitious, well-trained technocrats rather than military, polyglot intellectuals with a Singapore-shaped vision rather than the leaders who grew up in the refugee camps, fought the war against Obote and Habyarimana, eventually getting rich through the plundering of Congo. In short, the people who shaped Kagame’s Brave New World were replaced by the people who grew up in it.

This process has created many conflicting interests. If the power of Kagame in Rwanda today is threatened, then it is not by the political opposition and even less by the armed combatants of the FDLR. It is threatened by its own lack of coherence and the discontent in its inner circle.

That is why I am looking forward to the results of the elections. Not to see the scores that the individual parties achieve, but to view the names and profiles of the new MPs. I will try to analyse them against the backdrop of generational change and the divisions within the RPF. If these elections tell us anything at all, they might give us some indication of where this regime is going to and how it is trying to reposition itself.

Kris Berwouts has, over the last 25 years, worked for a number of different Belgian and international NGOs focused on building peace, reconciliation, security and democratic processes. Until recently, he was the Director of EurAc, the network of European NGOs working for advocacy on Central Africa. He now works as an independent expert on Central Africa.