US Secretary Remarks on International women’s day

usdos-logo-seal

Press Statement

John Kerry
Secretary of State
Washington, DC
March 8, 2015

On International Women’s Day we celebrate the courage and contributions of women and girls around the world.

The fundamental truth is that no society can reach its full potential if it leaves 50 percent of its people behind.

The State Department highlighted this fact last week when it honored 10 extraordinary leaders with our International Women of Courage Award.

They are peacemakers bringing together warring sides to work for reconciliation. They are nurses treating Ebola patients despite the risks. They are journalists exposing corruption and countering violent extremism. And they are activists taking a stand against violence and discrimination in the workforce, the home, and the city square.

Every day these leaders are out there advocating for universal rights and aspirations. They are standing up and fighting so that every woman and child can lead full, healthy, and productive lives. Unfortunately, this extraordinary work sometimes puts a target squarely on their backs. By fighting for others’ safety, they jeopardize their own.

So while we honor these women’s courage, we reaffirm our commitment to achieving gender equality. It’s a commitment we will, and we must, keep as the global community shapes the Sustainable Development Goals for the next 15 years.

Our path forward is clear. We must prevent and respond to gender-based violence. That’s not only essential for our collective humanity; it’s critical for our collective security.

We must open the doors for women to fully participate in society – as farmers, entrepreneurs, engineers, executives, and leaders of their countries.

And we must invest in the next generation of women by making sure girls can go to school in a safe environment. They should be able to graduate – empowered to be part of their community, diploma in hand.

I will never forget the story of a young woman named Haleta Giday, who I met last year at President Obama’s Summit of the Washington Fellowship for Young African Leaders. She had graduated from one of the best schools in Ethiopia. She could have had her pick of jobs. She chose to represent women and children who were the victims of violence. And when Haleta saw how many widows went bankrupt after they lost their husbands, she began a campaign to educate women about their legal and financial rights.

Women like Haleta, women like the ones we honored last week, they are pushing forward progress for gender equality.

Today of all days, the United States reaffirms our commitment to ensuring that this vital progress continues – that women and girls everywhere enjoy the same freedoms and rights as anyone else.

Paul Kagame yabaye umutegarugori ryari?

images

Ku itariki ya 8 Werurwe wari umunsi wo kuzirikana umwari n’umutegarugori ku isi hose. Ubusanzwe uyu munsi ufite amateka maremare watangiye ufatwa nk’igihe cyo kuzirikana ubwitange, ubutwari n’uruhare rw’abari n’abategarugori mu guharanira impinduka. Koko rero iyo witegereje usanga mu mateka ya kera abari n’abategarugori bataragize ugushishikarira ibikorwa byo guharanira impinduka nk’uko abagabo babikoze. Uyu munsi rero wagiyeho ari ugushimira abari n’abategarugori bashiritse ubwoba bagafata iya mbere ngo nabo batange umusanzu wabo. Bwari n’uburyo kandi bwo kubashishikariza ibikorwa by’ubutwari nk’ibyo.

Mu Rwanda ho hagaragaye agashya aho abagore bose hirya no hino mu gihugu basingije Paul Kagame nk’aho nawe ari umugore! Ese ni iki cyaba cyaratumye Abanyarwandakazi bajya hors sujet ?

Iyo witegereje imvugo z’abitwaga ko batumwe na bagenzi babo, usanga zose zisa ijambo ku rindi, kubera ko ibyo bavuze bari babyandikiwe. Iki nicyo gisobanura impamvu bose bagiye hors sujet. Umunsi wari wagenewe kuzirikana ko iyo uhaye umugore imbaraga, uba uzihaye umuryango w’abantu wose (Empowering Women, Empowering Humanity: Picture it)! Aho kugira ngo bavuge uko bazabikora, abagore bivugiraga ibigwi bya Paul Kagame.

Abagore bafashe ijambo basozaga basaba ko Paul Kagame yahabwa amahirwe yo gukomeza kuyobora u Rwanda nyuma yo mu mwaka wa 2017, ngo kuko aramutse atagihari bose bashira. Ibi bakaba barabibwiwe n’abategetsi cyanecyane abakada bo muri FPR n’abasirikare bakora icyo bishakiye. Niba hari ikintu kijya gihindisha imishyitsi Paul Kagame n’agatsiko bafatanyije kuyobora FPR, ni amatora. Kandi koko ni mu gihe. Iyo uyoboresha igitugu ukaba uzi neza ko udakunzwe n’abantu uhora wikanga ko amatora azagushyira hanze. Ibi na none yarabyiboneye mu mwaka wa 2003 aho abanyarwanda bamweretse ko batamushaka. Kubyikuramo byamubereye insobe.  Ni nayo mpamvu mu mwaka wa 2010 atashoboye kwemera guhangana na Ingabire Victoire kuko yari azi neza ko yatsindwa biteye isoni. Ubu rero amatora ya 2017 yatangiye gutitiza Kagame kubera impamvu ebyiri.

Impamvu ya mbere ni uko Kagame atemerewe kuzongera kwiyamamaza kuko ingingo ya 101 y’itegekonshinga ry’u Rwanda ivuga ko nta na rimwe umuntu yemererwa kwiyamamariza manda zirenze ebyiri. Reka twibutse ko iyi ngingo yagiyeho igamije ibintu bibiri by’ingenzi. Icya mbere kwari uguca umuco mubi wo kwikubira ubutegetsi. Bityo waba warayoboye nabi cyangwa neza, waba uri umuhanga nka Salomoni cyangwa umuswa nka Cacana, waba intwari ntangarugero cyangwa intore bita ko izirusha intambwe, iyi ngingo igamije kukubwira ko gusimburana ku butegetsi ari ngombwa kugira ngo buri wese abone umwanya wo gutanga umusanzu we mu kubaka igihugu binyujijwe mu rubuga rwa politiki. Icya kabiri iyi ngingo yari igamije ni ugutoza Abanyarwanda umuco wa demokarasi maze nk’ahandi igihugu cyacu na cyo kikagira amahirwe yo kubona aho umuperezida acyura igihe agasimburwa atishwe.

Kagame rero azi neza uko iri tegekonshinga ryagiyeho. Azi neza aho amafaranga yo gukoresha referendumu yo mu mwaka wa 2003 yavuye n’amagambo abayatanze bamubwiye. Ikindi azi neza ko amanyanga yose yakoresha ngo iyi ngingo ihinduke ashobora kuzamukorera inkono ishyushye. Niyo mpamvu noneho yategetse abagore ngo nibavuge ko Kagame ari we kamara, ko aramutse yitabye Imana cyangwa akagira uburwayi butuma atayobora igihugu u Rwanda rwahita rusibangana ku isi! Aribeshya ariko kuko,yaravutse ararusanga kandi azarusiga ntaho rwagiye, cyakora ashobora kugerageza kurusenya no kurukomeretsa ariko tuzarusigasira turwomore turusane ubuzima bukomeze isi ikomeze itembere. Nta muntu kamara ubaho.

Impamvu ya kabiri ituma amatora yo mu mwaka wa 2017 atera impungenge Paul Kagame, ni uko atazi uko azamererwa nyuma yayo. Bimaze kugaragara ko abaturage bakomeje kugenda biga buke buke bakaba bamaze kwitegura ko batazongera gutoreshwa uwo badashaka cyangwa se ngo bemezwe ibyavuye mu matora ku ngufu.

Tugarutse kuri uyu munsi rero w’abategarugori wahinduwe umunsi wa Kagame, njye nari niteguye ko Perezida aza kubona umwanya wo kuvuga ibigwi Ingabire Victoire dore ko yabaye intwari aharanira ko abantu bakwemerewa gukorera politiki mu Rwanda, bakavuga ibitagenda bagamije ko byakosorwa. Nari ntegereje ko Kagame aza guca iteka ko Ingabire ahita asohorwa muri gereza maze agahabwa amashimwe akwiye umutegarugori waharaniye ko impinduka nziza zibaho hatagombye kumeneka amaraso. Nk’uko Paul Kagame yari aherutse guhwitura abayobozi abasaba kujya bumva kandi bagaha agaciro ababanenga, nari nzi ko ahita abishyira mu bikorwa, maze abazira kuvuga ubutegetsi bwe uko buri bagahabwa uburenganzira bwabo duhereye ku bategarugori, dore ko uriya wari umunsi wabahariwe. Impundu zose zari zigenewe abari n’abategarugori bitangiye impinduka zahawe Paul Kagame nsigara nibaza nti “Paul Kagame yabaye umutegarugori ryari?”

Chaste Gahunde

2015 Commonwealth Day Message

ROYAL-CommonwealthMsg

Her Majesty The Queen, Head of the Commonwealth

One simple lesson from history is that when people come together to talk, to exchange ideas and to develop common goals, wonderful things can happen.  So many of the world’s greatest technological and industrial achievements have begun as partnerships between families, countries, and even continents.  But, as we are often reminded, the opposite can also be true.  When common goals fall apart, so does the exchange of ideas.  And if people no longer trust or understand each other, the talking will soon stop too.

In the Commonwealth we are a group of 53 nations of dramatically different sizes and climates.  But over the years, drawing on our shared history, we have seen and acted upon the huge advantages of mutual cooperation and understanding, for the benefit of our countries and the people who live in them.

Not only are there tremendous rewards for this cooperation, but through dialogue we protect ourselves against the dangers that can so easily arise from a failure to talk or to see the other person’s point of view.

Indeed, it seems to me that now, in the second decade of the twenty first century, what we share through being members of the Commonwealth is more important and worthy of protection than perhaps at any other time in the Commonwealth’s existence.  We are guardians of a precious flame, and it is our duty not only to keep it burning brightly but to keep it replenished for the decades ahead.

With this in mind, I think it apt that on this day we celebrate ‘A Young Commonwealth’ and all that it has to offer.  As a concept that is unique in human history, the Commonwealth can only flourish if its ideas and ideals continue to be young and fresh and relevant to all generations.

The youthfulness and vitality that motivate our collective endeavours were seen in abundance last year in Glasgow.  They will be seen again in a few months’ time when Young Leaders from islands and continents gather to make new friendships and to work on exciting initiatives that can help to build a safer world for future generations.  And last November in India, talented young scientists from universities and research institutes conferred with eminent professors and pioneers of discovery at the Commonwealth Science Conference where together they shared thoughts on insights and inventions that promise a more sustainable future.

These are stirring examples of what is meant by ‘A Young Commonwealth’.  It is a globally diverse and inclusive community that opens up new possibilities for development through trust and encouragement.  Commonwealth Day provides each of us, as members of this worldwide family, with a chance to recommit ourselves to upholding the values of the Commonwealth Charter.

It has the power to enrich us all, but, just as importantly in an uncertain world, it gives us a good reason to keep talking.

– See more at: http://thecommonwealth.org/media/news/commonwealth-day-2015-message-her-majesty-queen-head-commonwealth#sthash.agAIsA09.dpuf

Un journaliste condamné à 25 ans de prison au Rwanda

media freedom

Le Rwanda se retrouve une fois de plus dans le viseur des organisations de défense des droits de l’Homme. Cette fois, Reporters sans frontières dénonce la condamnation à 25 ans de prison du journaliste rwandais, Cassien Ntamuhanga. Vendredi, 27 février, le tribunal de Kigali l’a reconnu coupable de « formation d’un groupe criminel », « conspiration contre le gouvernement ou le président de la République », « entente en vue de commettre un assassinat » et « complicité de terrorisme ».

Il était jugé aux côtés du célèbre chanteur Kizito Mihigo et de trois autres co-accusés. Kizito Mihigo, qui avait plaidé coupable, a été condamné à une peine de dix ans de prison. L’accusation avait requis la perpétuité contre ces quatre accusés, qui avaient été arrêtés en avril 2014 durant la commémoration des 20 ans du génocide. Reporters sans frontières (RSF) a exprimé son indignation face à « ce verdict sévère et disproportionné ». Et de critiquer « le caractère répressif du régime du président Kagamé et sa volonté grandissante de museler toute voix dissidente à l’approche de la présidentielle de 2017 ». Le Rwanda figure à la 161e place sur 180 pays dans le classement mondial de la liberté de la presse 2015 réalisé chaque année par RSF.

Faire table rase de toute opposition

Ancien chef rebelle à la tête du Front patriotique rwandais (FPR), Paul Kagamé est président du Rwanda depuis 2000. Il est soupçonné de vouloir changer la constitution pour briguer un nouveau mandat en 2017. Et de faire table rase de toute opposition y compris de ses anciens alliés, comme les transfuges du FPR partis en exil dont certains ont rejoint le Congrès national rwandais (RNC). Ce parti d’opposition est considéré comme une organisation terroriste par Kigali. Et des anciens proches de Kagamé ralliés au RNC sont traqués et ont été retrouvés morts à l’étranger, comme l’ancien chef des services de renseignement tué en Afrique du Sud en janvier 2014.

Les atteintes à la liberté de la presse au Rwanda sont fréquemment dénoncées par des organisations étrangères. En décembre dernier, le Comité de protection des journalistes (CPJ) publiait un rapport qui pointait une « presse rwandaise régie par la censure aussi bien volontaire que forcée ». Et ce, malgré le vote d’une loi en 2013 renforçant légèrement la protection des journalistes et la mise en place d’une instance d’autorégulation des médias. Toutefois, des lois sévères encadrent tout outrage au chef de l’Etat et plus largement aux autorités.

En octobre 2014, c’est la diffusion de la chaîne britannique BBC qui y a été suspendue. Le parlement rwandais s’était prononcé en faveur de l’interdiction de la BBC qui avait diffusé un documentaire jugé controversé sur le génocide de 1994. Les émissions en kinyarwanda, la langue nationale du Rwanda, diffusées par la BBC avaient alors été suspendues pour une durée indéterminée.
En savoir plus sur http://www.lemonde.fr/afrique/article/2015/03/03/un-journaliste-condamne-a-25-ans-de-prison-au-rwanda_4586522_3212.html#mloRrQl103suHLCK.99

EU Urges Rwanda to develop a true multiparty democracy and allow space for peaceful dissent

téléchargement (4)

Open letter from European Union Heads of Mission in Rwanda on the occasion of Human Right Day

The theme of this year’s Human Rights Day is “Human Rights 365”, reminding us that every day is Human Rights Day and that each person, everywhere, is at every moment entitled to the full range of human rights. Respect for human rights is one of the European Union’s core values, embedded in the founding treaty, and we continue to ensure that these principles are upheld in all our actions.

We work with the people and the Government of Rwanda to promote human rights, democracy and good governance. We support the ambition of the Government’s Economic Development and Poverty Reduction Strategy with its goal of accelerating progress to middle income status to provide better quality of life for all Rwandans. We especially welcome the emphasis placed on respect for rule of law, gender, family and children’s rights as crosscutting issues in the strategy.

As we continue to support Rwanda’s ambitious development and growth targets, we encourage the development of a vibrant and vocal civil society. In its conclusions of 22 July 2014, the EU Foreign Affairs Council welcomed the progress made by Rwanda on structural reforms, but noted with concern the constraints faced by political parties and civil society. The EU encouraged Rwanda to further open up the political space and to allow greater freedom of expression in order to facilitate fuller democratic participation.

The Government demonstrated openness to discuss difficult topics by inviting the UN Special Rapporteur on the Rights to Freedom of Peaceful Assembly Maina Kiai to Rwanda. While commending Rwanda for its progress over the last 20 years, the Special Rapporteur stressed the importance of building upon that foundation by developing a true multiparty democracy and allowing space for peaceful dissent. The Special Rapporteur made recommendations addressed to the Government, civil society and the international community. We are committed to implementing the recommendations addressed to us and encourage Rwanda to do the same.

We urge the Government to continue working towards the universal implementation of human rights. The legitimate fight against terrorism and other security considerations should not be used to restrict the right to express dissent or criticism. That includes journalists, civil society and those advocating for greater political freedoms.

“Human Rights 365” emphasises the universal rights and fundamental freedoms as expressed in the Universal Declaration of Human Rights. It was adopted by representatives of all regions and cultures, demonstrating that human rights apply to all human beings without discrimination. The EU is committed to advancing the cause of human rights globally, and we look forward to continue working with the Government and people of Rwanda to realise this commitment.

Signed

  • Gerhard Braun, Chargé d’Affaires a.i. of the Embassy of the Federal Republic of Germany
  • HE Leoni Cuelenaere, Ambassador of the Kingdom of the Netherlands
  • HE Michel Flesch, Ambassador of the French Republic
  • HE William Gelling, High Commissioner of the British High Commission
  • Maria Håkansson, Chargé d’Affaires of the Embassy of the Kingdom of Sweden
  • HE Arnout Pauwels, Ambassador of the Kingdom of Belgium
  • HE Michael Ryan, Head of Delegation, Delegation of the European Union

Paul Kagame byamutwaye imyaka 12 kugira ngo yemere ko twavumbuye ko leta ye ari iy’abatekamutwe.

paul_kagame

Mu ijambo Perezida Paul Kagame aheruka kuvugira I Gabiro mu kiswe umwiherero w’abayobozi kuwa 28 Gashyantare uyu mwaka, Paul Kagame yarashyize yemererera ku mugaragaro ko leta ye ntacyo imaze. Ko ibyo abamunenga bavuga ari ukuri. N’umujinya mwinshi Kagame yihariye ijambo atuka abayobozi bari hafi kuri 300 n’agasuzuguro kenshi asa n’ubwira ababoyi be yiyibagije ko harimo intumwa za rubanda, ndetse ababazwa n’uko ashaje akaba atagishoboye kubarwanya nk’uko yabikoraga kera (I wish I could go back in old days to fight you seriously). Muri iyi nyandiko ndasesengura ikihishe inyuma y’ijambo rye n’impamvu mbivuga, n’icyo yari akwiye gukora ngo abanenga leta babikore neza kurushaho.

  1. Ni iki kihishe inyuma y’ijambo rya Kagame ?

Mu by’ukuri uwakumva iri jambo adasanzwe akurikiranira hafi ibya Kagame, yagira ati Roho Mutagatifu yamumanukiyeho amuhumura amaso ngo abone ibyo atajyaga abona: ko leta ye ari ntacyo ishoboye. Nyamara ibi jye siko mbibona. Kagame arashaka kwigaragaza nk’umuntu w’akataraboneka uhana kandi agahwitura abo ayoboye. Nyamara igishishikaje Kagame si uguhwitura aba bayobozi mu by’ukuri cyangwa se kumva impamvu ibatera kudakora neza.

Iyo Kagame aba azinduwe no kubaka aba yarihereranye “abahungu n’abakobwa be” akabacyaha, mbese bakaganira mashirakinyoma tukazabumva basohotse bafashe ingamba. Koko rero umwambaro wanduye cyane bawusukurira mu mbere. Nyamara icyari umwiherero cyabaye gushyira ku karubanda. Ijambo rya Paul Kagame ryatugezeho abitwa ko biherereye bakiriyo, ndetse ritangajwe n’abakozi ba Kagame . Ni ukuvuga ko bari bategetswe kuritangaza. Na none mwibuke ko muri uyu mwiherero w’abayobozi habonetsemo umunyamakuru w’umunya Uganda witwa Andrew Mwenda  ari na we wenyine wabashije kuvugisha Kagame ubona atuje. Ibi biragaragaza ko bafite icyo baziranyeho.

Birazwi neza ko  Andrew Mwenda afite akazi ko kwamamaza ibikorwa ngo byiza Paul Kagame yakoze. Bityo rero uyu ntiwari umwiherero, nticyari n’igihe cyo gukemura ibibazo, ahubwo bwari uburyo bwa Kagame bwo kwikorera publicité ngo agaragare nk’umuyobozi koko ukangara abo ayoboye ngo ibintu bigende neza.

Mwibuke ko Kagame atigeze aha ijambo n’umwe mu bayobozi ngo bamubwire impamvu batagera kubyo biyemeje. Nta muyobozi watinyutse kubwira Kagame uko abona ibibazo biteye n’uburyo byakemuka.  Yewe n’umwe wabigerageje akavuga ko aho bipfira ari uko hari abantu biyumvamo ko baruta system, Kagame yamuhase umuriro ahita yisubiraho, avuga ko ibyo bigaragara mu nzego zo hasi kugera kuri minisiteri. Ibi byanyibukije umwiherero w’ubushije aho uwari Minisitiri w’intebe Habumuremyi Pierre Damien yavuze ngo “Nyakubahwa  Perezida wa Repubulika twese twarakosheje uretse wowe wenyine w’intungane”.

Nta yindi mpamvu yatumye Kagame adaha ijambo abayobozi ngo bavuge aho bipfira ni uko ahazi. Iyo abayobozi basabwa gutanga mafaranga y’umurengera ngo Kagame aherekezwe n’abantu amagana muri za Rwanda day cyangwa mu myigaragambyo yo guhangana n’abamurwanya, iyo basabwa kurushanwa mu gutanga imisanzu ya buri munsi muri FPR no mu kigega agaciro, Kagame azi neza ko nta handi amafranga bayakura uretse kwiba, kurya ruswa no gukora imishinga itazigera irangizwa.

Kagame rero ntayobewe ko itekinika ribaho ahubwo ababajwe n’uko byamenyekanye, cyane cyane kuva aho umuyobozi w’ikigega mpuzamahanga FMI, Umufaransakazi Christine Lagarde amubwiriye ko bavumbuye ko ibaruramibare ( statistics) zitangwa n’u Rwanda zitari ukuri. Aha rero Kagame arashaka kwigira nyoninyinshi ko atari abizi ndetse akazana na Andrew Mwenda ngo azabibere umuhamya.

  1. Ese Kagame arashima abamunenga cyangwa arigiza nkana?

Ikizabereka ko Kagame yashakaga kwigaragaza kurusha uko ashaka guhindura ibintu mu buryo bwiza, ni uko ntacyo azakora nyuma yo kuvubura umujinya i Gabiro. Mbahe urugero, mu bintu Kagame yavuze, hari aho yasabye abayobozi kujya bumva kandi bakita ku bavuga ibibi bakora (critics) kurusha gutega amatwi ababashimagiza. Aha rwose mwagira ngo Kagame yabonekewe, byahe byo kajya! Iyo aba abikuye ku mutima aba yarahavuye akoze itegeko-teka rifungura abantu bose baciriwe imanza bagafungwa bazira ko bavuze ko leta ikora nabi.

Ingero si izabuze:

  • Madame Ingabire Victoire yazize ko yanenze uburyo abahutu batabonye ubutabera.
  • Deo Mushayidi yazize ko anenga uko FPR yitwara muri politiki y’ubumwe n’ubwiyunge.
  • Umusore Jean Baptiste Icyitonderwa yazize ko yandikiye Minisitiri w’intebe avuga ibitagenda.
  • Mihigo Kizito yakatiwe azira ko yavuze ko urupfu rukomoka kuri jenoside rusa n’urukomoka ku rugomo rutiswe jenoside.
  • Ntaganda Bernard yamaze imyaka ine yose azira ko yanenze itekinika n’ikinyoma cya FPR
  • hari n’abandi benshi cyane. Ariko birazwi ko abatarafungwa ari uko baba hanze y’igihugu.

Mu myanzuro yose yafashwe nyuma y’umwiherero nta n’umwe uvuga ko abanenze Leta bakabizira bagiye gufungurwa cyangwa abafunguwe ngo basabwe imbabazi, bahabwe impozamarira banashimirwe igikorwa cyiza bakoze.

Ikindi iyo Kagame aba yemera ibyo yavugiye hariya atari amanyanga yo kwishyira hejuru ngo aririmbwe hose nk’umuyobozi w’indashyikirwa, yagatanze itegeko ko amashyaka amunenga ahabwa urubuga, akagezwaho ibya ngombwa bihabwa amashyaka ya opposition kugira ngo abashe kurushaho gukora akazi ko kunenga.

Koko rero mu bihugu bigendera ku mashyaka menshi ishyaka ritavuga rumwe na Leta rihabwa ubufasha na Leta kuko riba ari guverinoma itegereje. Rigira ibiro byishyurwa na Leta, umukuru wa opposition ahembwa na leta kugira ngo akore neza akazi ko kunenga. Ibi Kagame arabizi ariko ntashaka kubyubahiriza yarangiza akaza kubeshya rubanda ngo bajye bumva critics! Ntukigize nkana Mr President.

Umwanzuro:

Byafashe imyaka itari mikeya ngo Perezida Kagame abone ko itekinika rye turibona. Na we ubwe aremera ko abayobozi be ari “good for nothing” nyamara nibo bakomeje kumubwira ngo yakoze neza cyane ngo azongere afate indi manda yiyamamaze akomeze abayobore. Perezida Paul Kagame akwiye kwemera nta mananiza ko ubwo ikipe ye inaniwe gukora ibyo abaturage bayitegerejeho igomba kujyana na Kapiteni wayo. N’ubwo kandi yaba yarakoze neza by’akataraboneka, amategeko agira uko abiteganya ngo Kapiteni aruhuke ashimirwe ibyo yakoze neza abandi bakomeze urugendo.

Icyo ririya jambo ridusigiye ni uko Kagame yatwemereye ko ibyo tumunenga abikurikira uretse ko akomeza kuvunira ibiti mu matwi. Nyamara kunenga bituma igihugu cyiyubaka kurushaho, ubwo Kagame abizi rero, natange urubuga bikorwe neza kurushaho.

Chaste Gahunde

LA SECRÉTAIRE GÉNÉRALE DE LA FRANCOPHONIE AU SIÈGE DE L’ONU À NEW YORK DU 5 AU 9 MARS

siteon0

A l’occasion du 20e anniversaire de la IVe Conférence mondiale des Nations Unies sur les femmes et le développement (Beijing +20), la Secrétaire générale de la Francophonie, Madame Michaëlle Jean, effectuera une visite au siège de l’ONU à New York, du 5 au 9 mars, dans le cadre de la 59e session de la Commission de la condition de la femme. Lors de ce déplacement, elle rencontrera le Secrétaire général des Nations Unies, Monsieur Ban Ki-moon, ainsi que la Directrice exécutive d’ONU femmes, Madame Phumzile Mlambo-Ngcuka.

« Il était essentiel pour moi d’effectuer ma toute première mission à titre de Secrétaire générale de la Francophonie sur un thème qui a été au cœur du dernier Sommet de la Francophonie à Dakar. La place et le rôle des femmes dans l’espace francophone figurent parmi les priorités de mon mandat. Parce que démocratie et paix ne sont possibles qu’avec la participation des femmes, la prise en compte de leurs points de vue et de leurs aspirations. Les femmes sont à la fois les gardiennes des valeurs et celles par qui vient le changement. Impossible d’envisager la Francophonie du XXIe siècle, ni de grand projet francophone axé sur le développement, sans l’impulsion des femmes », a déclaré la Secrétaire générale avant son départ pour New York.

Dans le cadre de son passage à l’ONU, la Secrétaire générale sera conférencière d’honneur au débat thématique de haut niveau sur la promotion de l’égalité des sexes et l’autonomisation des femmes dans le programme de développement pour l’après-2015. Ce débat qui aura lieu le 6 mars est organisé par l’Assemblée générale de l’ONU pour souligner la Journée internationale de la femme.

En marge de la 59e session de la Commission de la condition de la femme, Madame Michaëlle Jean participera, le 9 mars, à la concertation francophone de haut niveau dans le but de mobiliser les États et les gouvernements membres de l’Organisation internationale de la Francophonie autour du thème de l’autonomisation économique des femmes.

Michaëlle Jean rencontrera aussi des membres du corps diplomatique des pays de la Francophonie, et participera aux évènements prévus le dimanche 8 mars à l’occasion de la Journée internationale de la femme.

Information à la presse : les journalistes sont invités à une conférence de presse que donnera la Secrétaire générale le vendredi 6 mars à 12h00 au siège des Nations Unies.

Source: OIF

UMWIHERERO WA 12 W ‘ABAYOBOZI : “Kuki Abanyarwanda bagomba gukomeza kuba imbohe z’abategetsi b’abatekamutwe bigize inzobere mu gutekinika ?” Paul Kagame.

umwiherero critics

Noneho nemeye ko Perezida Paul Kagame ari umunyabwenge bitangaje kandi ndahamya ko  atari impumyi(blind) nk’uko bamwe babikeka ahubwo akaba abona neza (aware) ikibazo gikomeye ubutegetsi bwe bufite.

Muri disikuru yakoze taliki ya 2 Gashyantare 2015 mu  mwiherero wa 12 imbere y’abayobozi b’igihugu basaga 300, Perezida Paul Kagame yavuze ibintu bikomeye kandi birimo ukuri kwinshi. Yerekenye ko afite umutima uhagaze kandi akaba yarashakaga ko abitwa abafasha be mu kuyobora igihugu bamufasha gusubiza umutima mu gitereko. Aha gusa umuntu yakwibaza niba koko Perezida Kagame yiteguye kwakira igisubizo nyakuri cy’ikibazo gifite ishingiro yibaza.

Muri iri sesengura rigufi, ndagerageza kwerekana ikibazo gikomeye Kagame yashyize ku meza ngo kiganirweho(I), nyuma ngaruke ku bisubizo byatanzwe n’abafasha be(II), nibutse igisubizo cyatanzwe na Kagame(III) , nsozereze ku gisubizo Ishyaka Ishema ritanga(IV).

I.IKIBAZO NI IKIHE?

Mu by’ukuri uyu mwiherero wari ufite ikibazo kimwe rukumbi cyari ku murongo w’ibyigwa. Nibyiza kukimenya no kugerageza kucyumva. Icyo kibazo gikomeye (the most important question) Perezida Kagame yibaza akanakibaza abafasha be ni iki : Ko hari byinshi bitagenda neza muri iki gihugu, biterwa n’iki ? Bipfira he?

Mu gusobanura , Paul Kagame yerekanye ko hirya y’iki kibazo kigaragarira amaso hari irindi hurizo rikomeye kurushaho rigomba guhabwa igisubizo:  Ibikorwa byiza by’iterambere twubatse  bishobora bite kuramba(sustainable) ? Twakora iki ngo twizere ko ibyo twagezeho bizagirira n’abana bacu akamaro ? Aho ntibizadushwemukira hejuru bidatinze ?

Niyo mpamvu Perezida Kagame yatinze ku mpungenge aterwa n’uko abona hari byinshi  bigenda nabi cyane ku buryo hatizwe neza igituma bipfa kugira ngo gikurweho amaherezo cyazahindura impfabusa ibyagezweho byose.

Perezida Kagame arasa n’uhaye umukoro abafasha be, kandi uwo mukoro urimo ibice bibiri : Bagomba gusesengura bakamenya “impamvu-nyirabayazana” kandi bagatinyuka kuyatura bakayivugira mu ruhame.

II.IGISUBIZO GITANGWA N’ ABAFASHA BA PEREZIDA  

Ibisubizo byatanzwe n’abari mu mwiherero birimo amoko atatu:

1. Muri rusange abayobozi  banyuranye bagerageje gukwepa ikibazo nk’uko basanzwe babigenza imbere y’abaturage ahubwo batanga cya gisubizo cya karahanyuze ,  ko bashyize ingufu nyinshi mu kugerageza gusana ibitarashoboye gutungana (Tubirimo , twaraye dukoze inama bigiye gukosorwa….).

Ibisubizo nk’ibi Paul Kagame yabiteye ishoti ababwira ko atari igisubizo cy’ukuri kuko kuvuga ngo turimo turabikosora kidasobanura impamvu abari bafite inshingano zo gukora ibintu batabikoze neza kandi ngo babikorere igihe. Yaberetse ko niba batazi impamvu nyakuri ituma ibintu byarapfuye, afite ubwoba ko bizakomeza no gupfa mu minsi itaha. Byagaragajwe kandi ko icyo abanyarwanda bakeneye ku bategetsi atari utugambo two kwisobanura tw’abayobozi  cyangwa ukubwirwa impamvu ibikorwa by’iterambere bidakorwa uko bikwiye , ngo icyo abenegihugu bategereje ni “resultats”, ni ukuvuga imbuto z’ibikorwa byatuganye. Ibi rwose ni ukuri kwambaye ubusa!

2.Ubwoko bwa kabiri bw’igisubizo bwagaragajwe n’umunyamakuru w’umugande witwa  Andrew MWENDA, wagerageje kuguyaguya Perezida  Kagame amwumvisha ko adakwiye gucika intege no kuganira ibitagenda gusa ko ahubwo akwiye kurangamira ibitangaza byakozwe na Leta ye mu rwego rw’iterambere . Mwenda yagerageje gushuka Perezida Kagame ngo ahindure ingingo yari ku murongo w’ibyigwa bityo ngo abayobozi biganirire ku kibazo kivuga ngo  “ Ni gute Leta ya Paul Kagame yashoboye kugeza u Rwanda kuri iryo terambere ry’agatangaza, ikaba ari intangarugero ku isi hose ?”

Perezida Paul Kagame yasutse umuriro kuri uyu munyamakuru  wari warigize icyamamare mu kubwira Kagame ibyo ashaka kumva maze Mwenda ahita agwa igihumura ! Perezida Kagame yamutunguye amubwira ko atagikeneye kumva ibisobanuro by’ubuhendabana, ko nta gaciro agiha  abamutera ibyotezo bamubeshya, ko indirimbo n’ibisigo bimusingiza bidakemura kiriya kibazo cyo kumenya impamvu ibintu bikomeza kugenda nabi mu gihugu. Perezida Kagame yaboneyeho gutangaza ko ubu asigaye aterwa ishema no gutega amatwi abamunenga(Critics) akayima abamuvuga ibigwi bitariho. Kubera ko Mwenda yashakaga gukomeza guhazira no kwihagararaho by’umugabo wanyagiwe, Perezida Kagame yageze n’ubwo amukurira inzira ku murima ubwo yamubwiraga ngo ibyo bitangaza byakozwe na Leta ya FPR azabijyane muri Uganda abitangaze mu kinyamakuru cye cyitwa Independent cyandikirwa i Kampala, bityo ngo abantu bajye babisomera iyongiyo !!!! Kagame rwose yeruye avuga ko we atagikeneye kumva abamushuka kandi ibintu byarazambye mu gihugu.

Si ukubeshya, ni ubwa mbere(nizeye ko atari ubwa nyuma !)  mu buzima bwanjye nahaye Paul Kagame amashyi, kuri iki gisubizo yahaye Mwenda !!!!!!

Muri make amanota Mwenda yabonye muri uyu mukoro angana na zero ku icumi (0/10), yagaragaye nk’umushukanyi w’intagarugero, wa wundi ukorera imbehe gusa , akirengagiza ko hari  igihe iyo mbehe izabura ikiyijyaho !

3.Ubwoko bwa gatatu bw’igisubizo bwatanzwe n’umugabo wafashe ijambo akerekana ko igituma ibintu bitagerwaho kigomba gushakirwa muri systeme nyirizina. Yerekanye ko hari abantu bamwe “ bakomeye kuruta Systeme”, (bigger than the system), ko abongabo aribo bazambya ibintu,  kandi abo bakaba baboneka guhera mu nzego z’ibanze kugera mu rwego rw’igihugu.

Icyakora yapfuye kuvuga ko abo bantu babarizwa mu nzego z’ibanze no mu rwego rw’igihugu, Perezida Kagame ahita amwuka inabi, biba ngombwa ko uwo mugabo yisubiraho, avuga ko abo bantu koko bariho ariko ko baboneka guhera mu nzego z’ibanze kugeza kuri ba Ministers gusa !!!!!!!

Aha ho narasetse ndigaragura, icyuya kirandenga, umwuka wenda kunshirana !!!!! Nasomye ku tuzi ngarura ubuyanja nuko nkomeza kumva ijambo rya Perezida !

Ahari uyu mugabo yakubise agatima kuri Rwigara Asinapoli na Dr Gasakure….ahita asubiza ubwenge ku gihe !Icyo navuga kuri uyu mugabo ni uko akwiye guhabwa amanota 6/10  ajyanye n’uko we yatsinze igice kimwe cy’ikibazo akaba yabonye ko ibintu byicwa n’abafite ubudahangarwa buzambya systeme. Ariko yatsinzwe no kubura ubutwari buhagije bwo kuba yakwemeza Perezida Kagame ko ashobora kuba ari we ubwe NYIRABAYAZANA nyakuri , uriho ashakishwa! Ariko uyu mugabo ntitwamuveba cyane, ntako atagize !

III. IGISUBIZO GITANGWA NA PAUL KAGAME

Igisubizo cya Paul Kagame cyari gisobanutse ndetse umuntu ashatse kukivuga muri make yagihinira muri kimwe mu bibazo byinshi yabajije abayobozi bari kumwe : kuki Abanyarwanda bagomba gukomeza kuba imbohe z’abategetsi b’abatekamutwe bigize inzobere mu gutekinika ? Why should the Rwandan people be hostage of your  individual horrible characters ?

Muri make, Perezida Kagame yerekanye ko abategetsi bakorana BOSE ( “it is all of us”), abakiri bato kimwe n’abasheshe akanguhe,  ari abatekamutwe, ko batitaye ku nyungu za rubanda . Yakoresheje amagambo akakaye yo kubavuga uko bari . Dore ibyo abashinja:

  1. Ntacyo bashoboye, “ You are good for nothing”, (abanyamahanga baza kubingingira kubafasha),
  2. Bararangaye, batangiza imishinga ntihagire ukora « suivi » cyangwa «  follow-up », « you have no time to think seriously »
  3.  Barishongora bakigira ba Nyiranzibyose: “You talk too much, nobody owns up”
  4. Buri wese yibera muri shuguri ze(self interests)
  5. Ruswa iri hose kugera no mu bucamanza

Niba Perezida Paul Kagame ubwe yivugira uko abona abo bakorana, agatangariza mu ruhame ko abagize inzego zose z’ubuyobozi bw’igihugu( Guverinoma, Intekonshinga mategeko, ubucamanza) batita ku nyungu rusange, bakaba birirwa biruka inyuma y’ utunyungu twabo bwite (self interests) , ntibigaragaje se ko igihugu cyose cyoramye kubera kubura ubuyobozi bushoboye ? Ninde wavuguruza Perezida Kagame kuri iyi ngingo ? Ninde wamurusha kubimenya ?

IV. IGISUBIZO CY’ISHYAKA ISHEMA RY’U RWANDA

Ibyo Perezida Paul Kagame yavugiye muri uyu mwiherero bihuye neza neza n’ibyo natwe tubona kandi twakomeje gutangaza: Akaga u Rwanda rurimo gaterwa n’ubutegetsi budashoboye, bwiyubakiye ku KINYOMA, ITERABWOBA n’UKWIKUBIRA ibyiza byose by’igihugu. Abafasha ba Paul Kagame biganjemo “abategetsi b’abatekamutwe bigize inzobere mu gutekinika” ! Bageze n’aho batekinika urugomero rutagira mazi , ni ukuri !!! Buriya ahari bibwiraga ko abaturage bo mu Gishoma/Rusizi bazajya birirwa bikoreye indobo basuka amazi mu rugomero se wa ?! Ikibazo gikomereye u Rwanda ni aha kiri : abategetsi bahindutse abashumba b’inda zabo gusa ! Impinduka Paul Kagame yifuza ni aha igomba gushingira.

Muri make, Ishyaka FPR ricyuye igihe, Umukuru waryo yarishyize ku munzani maze ariha amanota angana nk’aya MWENDA, ni ukuvuga zero ku icumi (0/10). Kandi rero uko Perezida Kagame aribona ni ko na RUBANDA iribona ! Nirizibukire ama” stories” y’ubutekamutwe, rimenye ko ntacyo rishoboye.

Ibyo Perezida Kagame yamaganye ubungubu twe twabiteye imboni kera, kandi byashenguye rubanda kuva hambere ! Kagame nawe aremera ko ikibazo kimaze nibura imyaka 12, kuko nyine ngo abategetsi bakomeje kubwirwa ntibumve ! Niyo mpamvu ABATARIPFANA bahagurutse bagashinga  umutwe wa politiki witwa Ishyaka Ishema ry’u Rwanda, tukaba twariyemeje kuva mu buhungiro tukajya  gukorera politiki mu Rwanda kugira ngo dutange umuganda wacu mu kubogora igihugu no kukiyobora mu nzira nshya. Ubutegetsi bubi ntibugira umuti. Bukwiye kuvaho hagashyirwaho ubwiza.

UMWANZURO

Niba koko Perezida Paul Kagame ashaka igisubizo cy’ikibazo yibaza, akaba yumva bidakwiye ko impinduka ikenewe na rubanda  yabaho imusize iruhande rw’inzira , ahubwo akaba yifuza ko yayigiramo uruhare, hari inzira ebyiri  yakwifashisha :

1.Mu gihe Manda ye ya kabiri itararangira, Paul Kagame nagaragaze ubutwari maze mu maguru mashya asese Guverinoma n’Inteko-nshingamategeko , hanyuma afungure urubuga rwa politiki, amashyaka yose abyifuza yinjire mu kibuga, abaturage bahabwe ubwisanzure mu kwitorera abayobozi bashaka kandi bashoboye, mu nzego zose zitorerwa.

2.Paul Kagame niyegure yegame atiriwe arangiza manda ye, hatorwe undi mukuru w’igihugu wabogora igihugu.

Nyakubahwa Perezida Kagame, ibyo abafasha bawe batinya kukubwira, Abataripfana bo ntibashobora kubica iruhande. Ukuri ntigukura ukundi : ibyo,  wowe Perezida Paul Kagame ,ushinja abafasha bawe ni wowe wa mbere bireba kuko “zitukwamo nkuru”Nanone ariko ntiwirengagize  ko wa “mwera uturutse ibukuru bugacya wakwiriye hose”, ariwo ukomeje kuzambya ibintu mu Rwanda. Perezida Paul Kagame, ukwiye gushakira igisubizo mu mikorere yawe bwite nk’umukuru w’igihugu : ubwo koko wahagarara ku maguru yombi ukemeza rubanda ko wowe udaharanira utunyungu twawe bwite kurusha guharanira inyungu rusange, bityo abafasha bawe bakaba badafatira urugero ku mutware wabo? Nuhinduka nabo bazahinduka ! Niba ushaka ko bahindura ingiro n’ingendo, banza wowe uhinduke kuko ari WOWE BAREBERAHO.

Nyuma y’ibi byose twizeye ko ibyo guhindura ingingo y’101 y’itegekonshinga no kwiyongeza izindi manda birangiriye aho. Ko mudashoboye, mukaba mwivugira ko muri “good for nothing”, murashaka kwiyongeza manda zo gukora iki kindi mutakoze ?  Ndemeranya nawe, Perezida Paul Kagame, ko igihe cy’abategetsi b’abatekamutwe bigize inzobere mu gutekinika kirangiye, ko batagomba gukomeza kugira abanyarwanda imbohe (hostages).

Ngushimiye ko wavugishije ukuri, ahasigaye hakenewe IMPINDUKA….kandi dore ngiyi ntigitinze, mwabishaka , mutabishaka.

Padiri Thomas Nahimana,

Umuyobozi w’Ishaka Ishema ry’u Rwanda.

Umukandida mu matora y’umukuru w’igihugu yo mu 2017

Umva ijambo ryose rya Perezida Paul Kagame 

Uyu mwaka umunyakanadakazi niwe wahawe igihembo cyitiriwe Madame Ingabire Victoire

téléchargement (5)

Nk’uko bisanzwe bikorwa buri mwaka, umuryango RIFDP (Réseau International des Femmes pour la Démocratie et la Paix) watanze igihembo cyitiriwe Madame Ingabire  Umuhoza Victoire. Uyu muhango wabereye mu mujyi wa Bruxelles mu gihugu cy’Ububiligi kuwa gatandatu tariki ya 28 Gashyantare 2015 imbere y’abantu benshi baturutse mu bihugu bitandukanye.

Igihembo cy’uyu mwaka cyegukanywe na Madame Judi Rever, umunyamakurukazi wo mu gihugu cya Canada.

Madame Judi Rever ni umunyamakuru wigenga akaba yibanda cyane ku burenganzira bw’ikiremwamuntu n’ibibazo by’impunzi  by’umwihariko izikomoka mu karere k’ibiyaga bigari.

Madame Rever guhera mu mwaka wa 1997 yakurikiranye akaga k’impunzi zo muri Repubulika iharanira Demokarasi ya Congo mu karere ka Goma. Nyuma yaje kugera Kisangani na Mbandaka. Yanakoze mu zindi nkambi z’impunzi hirya no hino ku isi nko muri Sierra Leone, Guinée, Liberia na Palestine.

Kuva cyatangira gutangwa, iki gihembo kimaze guhabwa abantu bakurikira:

  1. Deogratias Mushayidi na Bwana na Madamu De Beule-Syoen (2012)
  2. Colonel Luc Marchal,  wari commandant wa Minuar  mu Rwanda na Bwana Monsieur Sylvestre Bwira(2013)
  3. Ms Ann Garrison na Bwana Pere Sampol i Mas.(2014)
  4. Madame Judi Rever (2015)

Iki gihembo gihabwa umuntu  wese witangiye ibikorwa byo guharanira amahoro na demokarasi ubwisanzure n’ibikorwa byubaka ubumwe, ubutabera n’uburinganire bw’abaturage mu karere k’ibiyaga bigari. Gisanzwe gitangwa ku munsi mukuru mpuzamahanga w’abari n’abategarugori.

Bamwe mu bahawe iki gihembo

téléchargement (3)

Deo Mushayidi:

Laureat_De-Beule-Syoen

De Beule

Laureat_Luc_Marchal

Col Luc Marshall

photo-Judi-fev-2015-300x277

Judi Rever