UMWIHARIKO WA REVOLISIYO : FONDASIYO Y’UBUTEGETSI BWA RUBANDA, BUSHYIZWEHO N’ABENEGIHUGU, BUKORERA ABANYARWANDA

image_abbé-300x300

Agatsiko k’Indobanure z’Abasirikari, baturutse Uganda, bagategekesha Urwanda igitugu, iterabwoba n’ikinyoma guhera mu 1994 ni REPUBULIKA Y’IMBOHE !

None rero, nk’uko hambere aha rubanda yahagurutse igakuraho ingoma ya cyami n’akarengane kayirangaga, igihe kirageze cyo gushushanya Ubutegetsi Abanyarwanda bakeneye (I) no kugena ingamba zo gusezerera ku neza cyangwa ku nabi Ubuhake bubi bw’Agatsiko k’indobanure (II).

  1. UBUTEGETSI BUKORERA ABANYARWANDA BUZABA BWUBAKIYE KU ZIHE NKINGI ?

IBANGA RYA 27 : Guca ingeso yo kwikubira birihutirwa

Ikibazo ubutegetsi bushya bugomba guhangana na cyo kugeza bukiranduye burundu : UKWIKUBIRA.

Guhera mu ntangiriro twabonye ko agakoko gatera umwiryane w’urudaca muri bene Kanyarwanda ari umuco mubi wo kwikubira, ibyiza by’igihugu bigakungahaza udutsiko, abenegihugu bakagenda barushaho gutindahara.

Muri iki gihe, urugero rutari kure rugaragaza ko iyo ndwara yamunze Abayobozi b’Urwanda ni imitungo irenze ukwemera ya Paul Kagame, ukuriye Agatsiko k’indobanure kigaruriye Urwanda guhera mu 1994. Inyandiko y’uwitwa Aimable Rukundo yasohotse ku rubuga Leprophete.fr tariki ya 8 Nyakanga 2011, inyandiko yitwa ngo “Niba Perezida Paul Kagame ahisemo kwibera umucuruzi, niyegure ku mwanya w’umukuru w’igihugu mu maguru mashya”, iragaragaza uko Paul Kagame wafashe ubutegetsi ntacyo atunze kigaragara, yasahuye igihugu, ubu akaba yarabaye umuherwe ; nyamara ntazuyaze kwirukana mu ishuri abana ba rubanda rugufi ngo igihugu kirakennye, ntigishobora kubaha inguzanyo kugira ngo babashe kwiga kaminuza:

(1) Kagame afite amazu 2 n’isambu 1 irimo inzu muri USA.

(2) Afite inzu 2 mu Bwongereza

(3) afite inzu 1 mu Budage

(4) Afite imiturirwa 3 muri Eritrea

(5) Afite Hoteli n’indi nzu muri Ethiopia

(6) Afite Hoteli muri Kenya

(7) Afite Hoteli mu Bugereki

(8) Afite amazu 2 n’umurima w’isambu muri Afrika yepfo

(9)Afite inzu ibikwamo ibintu (warehouse) i Dubai

(10) Afite inzu acururizamo i Shangai mu Bushinwa

(11) Afite Hoteli mu kirwa cya Maurisius (Maurice)

(12) Afite imigabane muri sosiyete y’ubwikorezi mu Bwongereza

(13) Afite company icuruza amabuye y’agaciro afatanije n’umuhinde mu Buhindi, afite Hoteli n’inzu mu Buhindi

(14) Afite inzu ibikwamo ibintu (warehouse) mu Buyapani.

(15) Imitungo myinshi yo mu mahanga akaba ayihagarariwemo n’abavandimwe be ndetse n’aba hafi mu miryango ye, hamwe n’abandi bamwe abyandikishaho. Tukaba twashoboye kumenya ko imitungo ye myinshi yo muri Aziya icungwa na murumuna we, bivugwa ko akorera ambassade mu Bushinwa, ariko mu by’ukuri ashinzwe imitungo y’umuryango.

(16) Ikindi twashoboye gutahura ni uko bamwe mu bantu boherezwa gukorera ambasade z’ u Rwanda hanze, haba harimo abagomba gukurikirana imitungo ye. Ingero twabonye ni nyinshi nka ba NYIRUBUTAMA n’abandi boherezwa nk’abajyanama muri Ambassade zo hanze.

(17) Usibye iyo mitungo yo hanze, twashoboye kumenya ko hari n’indi myinshi iri mu Rwanda. Hafi 70% by’ubucuruzi bubera mu Rwanda byose ni ibya Kagame. Ndetse ababizi neza banatubwiye ko amasoko yose ya leta, 80% yose ariwe uyiha. Twamenyeshejwe ko amanama yose abera mu Rwanda, amafaranga hafi ya yose avuyemo aba ari aye. Twanabwiwe kandi ko amazu ari kubakwa akomeye yose yubakwa na we biciye muri Fair Construction. Twabwiwe uko akorana mu bwubatsi na Arab contractors ndetse n’Abashinwa. Twamenyeshejwe uko yifatira budget yose y’amafaranga yo kugura ibikoresho by’Ingabo z’igihugu, maze akabihererwa ubuntu n’Amerika n’Abongereza, maze amafaranga yari agenewe kubigura akayasangira n’ibisahiranda by’Abazungu bakoze uko bashoboye ngo abiherwe ubuntu.

(18) Twabwiwe uko afata amafaranga ava mu mazu y’abategetsi bose bahunze harimo n’imitungo ya Rujugiro. Twabwiwe kandi uko yatwaye imitungo yose ya Alfred Kalisa, yamara kuyitwara akagurisha BCDI na ECOBANK. Twamenye kandi ko muri iyo ECOBANK, imigabane hafi ya yose ari iye.

(19) Twabwiwe uko yatwaye BACAR akayigarurira maze yarangiza akayigurisha na FINA BANK yo muri Kenya, kandi iyo Fina bank ikaba irimo imigabane ye myinshi. Banadutangarije ukuntu 50% y’imigabane muri MTN Rwanda ari iye.

(20) Badutangarije byinshi bikomeye kugeza n’aho batubwiye ko NSSF yahoze ari Caisse Sociale du Rwanda yayihinduye iye bwite.

(21) Twamenye kandi ko RAMA yayigaruriye akaba ari we ucunga imigabane yose y’abanyamuryango ba RAMA kandi akayikoresha uko ashatse.

(22) Twamenye ko ikigega FARG agikoramo uko ashatse n’igihe ashakiye.

(23) Batubwiye indege afite ze bwite, batubwiye ubwato bukomeye afite.

(24) Badutangarije ko ubu amaze kwiyemeza gushora imari muri Malawi aho agiye guhinga itabi mu isambu nini cyane, kandi ngo akazabanza gushyira kaburimbo mu mihanda myinshi ya MALAWI.

(25) Twabwiwe uko ashaka gushora imari muri sosiyete zicuruza mu bihugu bya CEDEAO.

(26) Twabwiwe imigabane afite muri sosiyete yo muri NIGERIA icukura Petroli.

(27) Tuzi neza ko umutungo wose w’ Umuryango FPR yawigaruriye, akaba awukoresha wenyine, uko abyumva.

Ahari umwotsi haba hari umuriro….! Biramutse bibaye impamo ko Paul Kagame atunze ibi byose, mu myaka 20 gusa amaze ku butegetsi, ubwo se kuba umukuru w’igihugu cy’Urwanda ntiyaba abihesheje isura mbi cyane kuko ntaho byaba bitaniye no kuba igisambo cy’ingufu, umwambuzi witwaza ubutegetsi afite, igihugu akacyeza ? Ubwo se Abaturarwanda ntibaba barasubijwe mu buhake bubi bwo kugokera inyungu z’umuntu umwe gusa, akiberaho mu murengwe bo bicwa n’inzara kuko asahura byose ntagire icyo asiga inyuma ? Ubwo se umuntu nk’uyu abaturage bazakomeza kumurebera gusa kugera ryari ?

IBANGA RYA 28 : Kubungabunga inyungu rusange

INTEGO ihatse izindi ubutegetsi bushya bukwiye kuzaharanira : kubungabunga INYUNGU RUSANGE (Intérêt général).

Gukora politiki bifitanye isano no gucunga neza inyungu rusange kugira ngo Abenegihugu nibasaranganya bataryamirana, buri wese akagira icyo ahabwa kimukwiye, bibafashe kugera ku munezero buri wese yifuza. Ikibazo abategetsi b’Abanyarwanda bakunze kugira ni uko bashyira imbere inyungu zabo bwite bakazisumbisha inyungu rusange, uhawe umwanya mu buyobozi bw’igihugu cyangwa se agashingwa gucunga ibya rubanda akihutira kubanza “GUKURAMO AYE”! 

Guhera ku gihe cya gikoloni, kwiba umuzungu ntibyafatwaga nk’icyaha, ndetse ahubwo benshi bakabibonamo igikorwa cy’ubutwari ! Nyuma y’ubwigenge bw’Urwanda, uwo muco mubi wakomeje guhabwa intebe mu mutimanama w’Abanyarwanda batari bake. Kwiba Leta aho kugawa byakomeje gufatwa nk’ikimenyetso cy’ubwenge. Twibuke na wa mugani ugira ngo “Umugabo ni urya utwe akarenzaho n’utw’abandi”, burya nawo ugana akariho!

Nyamara iyo witegereje ibihugu byateye imbere mu majyambere, umwihariko wabyo ni uko byakoze ibishoboka bikumvisha Abenegihugu babyo ko umwiryane udashobora gushira niba umuco wo gushyira imbere gusa inyungu z’umuntu ku giti cye udacitse, hagafatwa gahunda yo kubahiriza ku buryo budasubirwaho inyungu rusange (Intérêt général). Koko rero ishema ryo kwitwa Abasangiragihugu (peuple), ryaturuka he niba abantu badashoboye kumvikana ku ngamba zo gusangira inyungu, ahubwo bagahora bakebagurana nk’abakeba, kuko bamwe barya bagacura abandi ?

Niba Urwanda rushaka kugira amahoro arambye, abaturage bagahinduka by’ukuri abasangiragihugu bashaka kugera ku iterambere ridasiga bamwe ku ruhande, nitwemere duhindure imyumvire n’imyifatire, dushyire imbere INYUNGU RUSANGE, tuzubahirize, tuzibungabunge, ubiciyeho akigira indakoreka abihanirwe. 

IBANGA RYA 29.: Kurwanya icyaha cyo kwiba

ICYAHA kizashyirwa hejuru y’ibindi (crime par excellence) : kwiba no kunyereza umutungo wa Leta, uw’amashyirahamwe…, kugerageza kwikubira umutungo uhuriweho na benshi.

Repubulika y’ABIGENGA izashingira ku itegeko nshinga rigaragaza neza inyungu rusange Abenegihugu bumvikanaho, uburenganzira n’inshingano za buri wese. Andi mategeko azarushaho kuyobora imibanire hagati y’abenegihugu kugira ngo akarengane no kuryamirana bijye biherako bikosorwa bitarahungabanya umutekano n’amahoro buri wese akeneye. Aya mategeko ni nayo azateganya uko amakimbirane akemurwa, yerekane ibyaha Abenegihugu bagomba kwirinda n’uko abakosheje bahabwa igihano gikwiye.

Niba dushaka guhindura igihugu cyacu kigashobora gufata ingufu zo kugana inzira y’iterambere ubutarorinyuma, icyaha cyo gusahura no kunyereza ibya rubanda gikwiye kwitabwaho ku buryo bw’umwihariko, dore ko twabonye ukuntu gifite imizi miremire mu muco wacu. Nicyamaganwe mu mashuri, gihabwe induru mu nsengero n’amakiliziya, kiganirweho mu nama z’utugari n’imirenge…ariko kinateganywe n’amategeko asobanutse y’igihugu.

IBANGA RYA 30 : Igihano gihabwa uwanyereje ibya rubanda

UMWANZI W’IGIHUGU : Azitwa umwanzi w’igihugu umuntu wese uzishora mu cyaha cyo kunyereza umutungo rusange, by’umwihariko abategetsi n’abashinzwe gucunga uwo mutungo bazahanwa by’intangarugero.

Politiki aho iva ikagera ishingira ku bushobozi bwo kwegeranya Abanyagihugu, bagafata icyemezo cyo kugena UMWANZI n’INSHUTI. Inshuti ni iyo dusangiye inyungu, tugafatanya kuzibungabunga. Umwanzi ni ubangamiye inyungu zacu, akaba ashobora no kuzangiza. Iyo umwanzi amaze kuboneka, igihugu kirundanya ingufu kikamurwanya kitababarira. Iyo umwanzi ari igihugu cy’amahanga, kumurwanya byitwa intambara (la guerre). Iyo umwanzi agenwe mu gihugu imbere, haba hatangiye intambara y’isubiranamo (la guerre civile).

Aho kugira ngo Abanyarwanda bakomeze guteshwa igihe no gushorwa mu ntambara zo kwikora mu nda, duhamagarirwa kurwanya abanzi batari bo: Kayumba Nyamwasa, Ibipinga, FDLR…. dukwiye kubona neza ko Umwanzi KABOMBO w’Urwanda ari uriya usahura umutungo uhuriweho n’Abanyagihugu benshi, akawugira uwe bwite! Uwo ni we dukwiye guhagurukira tukamurwanya twivuye inyuma. Arabikwiye, arabikwiye rwose!

IBANGA RYA 31 : Igihano ntangarugero

IGIHANO NTANGARUGERO kizahabwa uwo inkiko zihamije icyo cyaha : gucibwa ikiganza cy’iburyo  mu ruhame.

Icyaha kidasanzwe kigenerwa igihano kidasanzwe. Hejuru y’ibindi bihano biteganyirizwa icyaha cyo gusahura ibya rubanda (harimo no gusubiza ibyibwe) REPUBULIKA y’ABIGENGA ikwiye kuzashyiraho igihano cy’intangarugero, kigatangirwa mu ruhame kugirango uwakoze icyo cyaha abere isomo rifasha abandi kutazongera gutekereza kukigwamo. Gucibwa ikiganza cy’iburyo bigaherekezwa n’ikimwaro gikomeye bishobora gutegenywa n’itegeko.

Na none iki gihano hari abakumva ko kirenze urugero cyangwa se ari icya kinyamaswa. Nyamara ntitwibagirwe ko mu mategeko y’ibihugu bitari bike, igihano cyo kwicwa giteganijwe, kandi kugeza magingo aya abantu bakaba bagihabwa. Uwareba umwiryane watumazeho abantu basaga miliyoni, bazize ko akageso ko gushaka kwikubira kabaye nk ‘umuco karande mu bayobozi b’igihugu cyacu, ni iki tutatanga ngo uwo muco mubi ucike, Abenegihugu ntibazongere kudupfana bazize inda mbi y’ababayobora ?

IBANGA RYA 32 : Ubwami cyangwa Repubulika?

Kuba Ubutegetsi bwafata ishusho y’Ubwami bushingiye ku Itegeko nshinga (Monarchie constitutionnelle), nk’uko hari bamwe mu benegihugu babyifuza, nta kibazo mbibonamo. Hari ibihugu byinshi byateye imbere bifite Abami. Gusa ukurikije amateka y’Ubwami mu Rwanda, ukareba n’aho imyumvire y’Abanyarwanda igeze muri iki gihe, kwemera ingoma ya cyami byagora benshi. Ingoma ya cyami yavuzweho byinshi bibi birimo gushingira ku bwoko no kwikubira kurenze urugero. Mu gihe tugihanganye n’ingaruka mbi z’imitegekere yo mu gihe cya cyami (umuco mubi w’ubuhake), simbona ko aribwo twasubira inyuma ngo tujye gushakira igisubizo ku bwami tugaya ! Abakunzi b’Umwami bihangane, bakomeze urugamba, ariko ndahamya ko inzira ikiri ndende.

Njye mbona Ubutegetsi bwa Repubulika ari bwo bujyanye n’ibyifuzo bya rubanda rugufi nk’uko byagaragaye mu itora rya Kamarampaka  ryo ku wa 25 Nzeri 1961.

IBANGA RYA 33 : Repubulika ya 4 izaba Repubulika y’Abigenga

Repubulika ya 4 twakwita REPUBULIKA Y’ABIGENGA BYUZUYE niyo igomba gushyirwaho ikazagira indangagaciro zivuguruza iza Repubulika ya 3, yabaye REPUBULIKA yahinduye Abenegihugu IMBOHE z’Agatsiko k’Indobanure karangwa n’ Igitugu-Iterabwoba-Ikinyoma.

Agatsiko k’Indobanure kashyizeho itegeko nshinga rihindura bikomeye imiterere y’ubutegetsi bwateganywaga na Repubulika ya Kabiri. Birumvikana ko ubwo REPUBULIKA y’Agatsiko yari ibaye iya 3 n’ubwo bitajya bivugwa muri ayo magambo. Icyo tubona ni uko imvugo n’ingiro by’iyo Repubulika y’Agatsiko binyuranye cyane n’igisobanuro cy’ijambo “repubulika”.

“Repubulika” biva ku kilatini res-publica =la chose publique= Ibya rubanda.

Repubulika ya 3 yita ku nyungu z’Agatsiko gusa, yambura rubanda ibyabo ikabigira iby’Agatsiko k’Indobanure z’Abasirikari baturutse Uganda. Wagira ngo nibo Benegihugu bonyine, abasigaye twese tukaba udusimba, bagenza uko bishakiye !

Niyo mpamvu tubona ko repubulika ya gatatu igomba gusezererwa bidatinze, itegeko nshinga ririho rikavaho, hagashyirwaho ilyita ku nyungu za rubanda.

REPUBULIKA Y’ABIGENGA yo izaha ireme :

  1. Ukwishyira ukizana kwa buri wese , iterabwoba n’igitugu bigende nk’ifuni iheze.
  2. Kuyoborwa n’amategeko mu nzego zose z’ubuzima bw’igihugu. Ayo mategeko azashyirwaho n’Intumwa zatowe na rubanda nta gahato. Ayo mategeko si nk’ashyirwaho muri iki gihe agamije kurengera inyungu z’agatsiko kari ku butegetsi no gukumira ibyifuzo bya rubanda. Azaba ari ayo kubungabunga inyungu rusange ataretse no kurengera inyungu za buri wese ku giti cye. Ntawe uzaba ari hejuru y’amategeko k’uko tubibona muri Repubulika y’Agatsiko. Amategeko azaba areba Abenegihugu bose kimwe.
  3. Kuvugisha ukuri kuko ikinyoma cy’Agatsiko kirambiranye kandi kikaba cyarasenye byinshi. Iyo uwitwaga umukuru w’igihugu ageze aho abeshyera Abenegihugu, akabagerekaho ibyaha we ubwe yakoze, aba akimaze iki kindi ? Iyo uwari umushumba ahindutse ikirura, intama zibishobye ntizikwiye kwihutira gukiza amagara yazo ?…..

Biracyaza…

Niba ufite icyo ushaka gusobanuza, watwandikira kuri aderesi ikurikira: ishema_party@yahoo.fr cyangwa se ugasura urubuga http://www.ishemaparty.mobi ukatwandikira ukoresheje uburyo bwateganyijwe. Ushobora no gusura imbuga zacu kuri facebook.

Iyi ntambara igarutse kwicisha abantu mu Burundi ikwiye kwamaganwa!

abarundi bapfuye

Ngaho nimwirebere ibyo aba assaillants barimo gukorera Abanyagihugu.

1. Baca umugani mu Kinyarwanda ngo” Inkoni ikubise mukeba, uyirenza urugo”

Twese tuzi ukuntu amateka mabi yaranze igihugu cy’u Burundi yagiye agira ingaruka zikomeye mu Rwanda. Amateka mabi y’u Rwanda nayo akagira ingaruka ku Burundi. Niko byahoze, niko bikiri. Icyo umuntu yakwifuza ni uko n’amateka meza yagira ingaruka nziza mu bihugu byombi.

Koko rero kuri iyi si nta bindi bihugu bibiri biteye nk’u Burundi n’u Rwanda: bisangiye ururimi, bisangiye umuco, bisangiye IBIBAZO. Aho amaherezo ibi bihugu byombi ntibizagomba no gusangira IBISUBIZO ?

Muri iyi myaka 10 ishize, U Burundi ni igihugu cyari gitangiye kugaragara nk’ikiri gutera imbere mu nzira ya Demokarasi. Mu gihe amatora y’umukuru w’igihugu ateganyijwe mu kwezi kwa Kamena (6) uyu mwaka (2015) yakorwa neza , mu bwisanzure, mu nzira yubahirije Itegekonshinga n’amasezerano ya Arusha, U Burundi bwaba buteye intambwe y’intangarugero kandi idasubira inyuma mu nzira ya demokarasi.

Gusa iyi ntambara yatangiriye mu CIBITOKE muri iki cyumweru gishize , igatezwa n’insoresore zitwaje ibirwanisho ziturutse mu majyepfo ya Kongo, irasa n’igendereye gukangura no gukabura abazimu b’ububwicanyi bwatsembye abaturage b’Abarundi batagira ingano guhera kera. Iyi ntambara itarasobanura neza abayiri inyuma irasa rwose n’igendereye gusubiza abavandimwe b’Abarundi mu icuraburindi nk’uko igikorwa kibisha cyo kwica Perezida Melchior Ndadaye wari watowe n’abaturage mu buryo bwa demokarasi isesuye cyatesheje igihugu cyose gahunda nziza cyari kimaze gufata, kigishorwa mu ntambara yamaze imyaka irenga icumi, amaraso y’inzirakarengane ameneka ubutitsa!

Abantu biyemeje gutangiza iyi ntambara ntabwo bifuriza Abarundi n’u Burundi amahoro. Ni abanzi b’ineza rusange, bakwiye guterwa utwatsi n’ibihugu by’inshuti n’abaturanyi . Nta gushidikanya ko abashaka iyi ntambara ari babandi n’ubundi bahora baronka inyungu zabo iyo hari akaduruvayo mu gihugu ndetse no mu Karere kose k’ibiyaga bigari. Mu  minsi mike ukuri kose kuraba kwagiye ahagaragara.

Koko rero hari ibibazo abantu b’umutima mwiza bakomeje kwibaza ariko bakabiburira igisubizo :

(1) Ko mu Burundi hateganyijwe amatora mu kwezi kwa gatandatu uyu mwaka, udashaka kuyitabira arashaka iki kindi kizima ?

(2)Ko Amashyaka arenga 50 yemewe mu gihugu , ushaka ubutegetsi yakoresheje Ishyaka rye n’abayoboke baryo bakaganira n’abarundi babumva bakabafasha gutsinda amatora mu buryo bunyuze mu mucyo ?

(3)Ko i Burundi hari amaradiyo ane yigenga, hakaba Televiziyo yigenga, hakaba ibinyamakuru bitagira ingano byigenga, hakaba amashyirahamwe ya societe civile arenga igihumbi (1000) akorera mu bwisanzure…kuki hari abacyumva ko bagomba gushinga umurwi umena amaraso y’abanyagihugu kugira ngo bakunde bagere ku butegetsi ?

2.Ubwisanzure bugaragara i Burundi uwabutwihera no mu Rwanda !

                      

                                     Perezida Petero Nkurunziza

Uko bigaragara muri iki gihe, u Burundi bwasize u Rwanda cyane mu kubahiriza uburenganzira shingiro bw’abenegihugu harimo uburenganzira bwo kuvuga no kwandika icyo umuntu ashatse(freedom of expression) n’uburenganzira bwo gukora inama no kwishyira hamwe (droit de reunion et d’association), Ushaka gukora politiki ntafatwa nk’umwanzi wo guhashywa, amategeko aramurengera

Ibi nibyo bintu by’ingenzi cyane bibura mu Rwanda aho abaturage babayeho nk’imfungwa n’abacakara mu gihugu cyabo. Utavuga rumwe n’ubutegetsi bw’igitugu ahita afatwa nk’umwanzi w’igihugu, akagerekwaho ibyaha by’ibihimbano atigeze akora, imbwa zikaba ziramubonye! Politiki ya FPR ni agahomamunwa !

Iyo ubonye ukuntu abategetsi b’u Rwanda birata ngo ngaha bateje igihugu imbere kurusha abaturanyi b’Abarundi wibaza rwose icyo bashingiraho kikakuyobera. Icyakora koko hari ibintu bine bigaragara ko u Rwanda rubirusha u Burundi muri iki gihe. Ibyo bintu bine ni ukubakira ubutegetsi ku:

  1. iterabwoba,

  2. ikinyoma,

  3. irondakoko no

  4. kwikubira ibyiza byose by’igihugu.

    Muri ibi koko u Rwanda ruyobowe na FPR Inkotanyi ruza ku mwanya wa mbere ku isi hose, uwo mudari rukwiye kuwambikwa rwose.

  1. Ducengere ukuri ku ibintu

    Hari abantu benshi batarumva neza ukuntu umugambwe UPRONA watsinzwe ruhenu ukava ku butegetsi! Hari abandi batari bake bajya bibeshya bikomeye iyo bemeza ngo UPRONA “yagandaguye Melchior Ndadaye“ Perezida wa mbere w’umuhutu wari watowe n’abaturage mu mwaka w’1993 akaza kwicwa mu buryo buteye isoni n’abasoda bari bashinzwe kumurinda amaze amezi atatu gusa arahiriye kuyobora u Burundi!

Iyo urebye uko UPRONA byayigendekeye kuva icyo gihe n’uko ihagaze nabi uyu munsi, ubona neza ko ahubwo Melchior Ndadaye ari we “wagandaguye umugambwe UPRONA”, akawusandaza ku buryo budasubirwaho! Urupfu rubi Ndadaye yishwe ntirwashoboraga gusiga UPRONA ari ntaraga! Inabi igira umwihariko wo gusubira inyuma igasenya ibyo yubatse byose ! UPRONA niho igeze. Ubu yacitsemo ibice abasore n’inkumi ba Nouvelle generation bakomeje kubaka UPRONA yabo nshyashya ititeguye guheka no kubazwa ibyaha bikomeye batagizemo uruhare. UPRONA ishaje niyo urupfu rwa Ndadaye rwasize rwivuganye, mbese nk’uko FPR ikeneye abasore bayivugurura ishaje ikajyana n’amahano atagira ingano yakoreye Abanyarwanda,

Koko rero ibyo Melchior Ndadaye yarwaniye yabigezeho kurenza uko yabitekerezaga akiri mu mubiri, ni ukuvuga kurwanya no gutsinda ukwikubira ibyiza byose by’igihugu byari mu maboko ya UPRONA( nk’uko bimeze ku bwa FPR) no guharanira ukureshya kw’Abahutu n’Abatutsi b‘ i Burundi. Ubu Abahutu n’Abatutsi b’i Burundi bari kumwe mu nzego zose z’ubuyobozi bw’igihugu n’iz’umutekano. Nta mwenegihugu ugihezwa mu nzego z’ubucamanza, mu gisilikari no mu gipolisi, muri kaminuza, ….hose bagerageza GUSARANGANYA.

Ubu umurundi wese ashobora gutura muri Quartier ashaka mu mujyi wa Bujumbura. Za quartiers z’Abatutsi gusa Abahutu batageragamo ngo babeho, za Quartiers zari zihariwe n’Abahutu gusa, za Avenue de la mort….byose byasubiwemo, biriko birahinduka! Nta gahora gahanze.

Ariko ikiruta ibindi, Abarundi baratinyuka bakavugira ku mugaragaro bati: Wa mututsi we! Wa muhutu we! Nta we ushinjwa ingengabitekerezo ya jenoside kubera ko yivugiye ibiriho. Buri wese aterwa ishema n’icyo aricyo kandi hari benshi bamaze kumva ko bidakwiye guhera ku bwoko bwawe ngo wumve ko ugomba kurimbura abo mutabuhuje ! Iyo mpinduka nziza igeze kure i Burundi.

Ibi se bizagera mu Rwanda ryari ko mbona gusa abirirwa biyemera ngo bateje igihugu imbere ariko wareba ibyo bakoze ugasanga ari amagambo yuzuye ibinyoma bigamije kwibonekeza gusa ! Bateye imbere bate? Guhatira abantu kukuvuga neza kandi nta kizima wabakoreye byitwa gushinyagura cyangwa gukina abandi ku mubyimba! Niyo mikino FPR imaze kumenyereza Abanyarwanda . Amagorofa y’abazungu batuye Kigali se amariye iki abaturage batindahajwe? Isuku yo muri Kapitali imariye iki abaturage 80% bicwa n’inzara n’ubutindi ? Umunyeshuri w’umuhanga waretse ishuri kubera kubura ubufasha , cyangwa uwarangije kaminuza akaba amaze imyaka 5 mu bushomeri….azi iki ku iterambere riririmbwa muri Kigali?….

Umwanzuro

Muri iki gihe, hari byinshi byiza Abanyarwanda bakwiye kwigira ku barundi .Abarundi bari mu nzira nziza yubaka ejo hazaza heza h’igihugu cyabo, nibirinde gusa gutega amatwi ababashuka ngo bishore mu ntambara zisesa amaraso. Abarundi baraye bari bwinjire mu rwego rw’ibihugu bikomeye bigendera ku mahame ya demokarasi nibitondera amatora yegereje, bagatora mu bwisanzure, bubahirije itegekonshinga n’amasezerano ya Arusha. Ishyaka riri ku butegetsi rifite “responsabilité” ikomeye mu gutuma ibintu bigenda neza. Rifite abagabo n’abagore batari bake bashyira mu gaciro kandi bamaze kugira ubunararibonye, twizeye ko batazakoza Abarundi isoni.

Nk’uko bivugwa ngo umuturanyi mubi arutwa n’itongon’umuturanyi mwiza ni « cadeau » itagereranywa itangwa n’Imana. Iyaba ibi bihugu byacu byombi byafatanyaga kubaka neza ejo hazaza h’amahoro ndetse amaherezo bikazarushaho kwegerana no gufatanya inzego zimwe na zimwe hagamijwe iterambere riboneye ry’abenegihugu babyo basanzwe bafite byinshi bibahuza kurusha ibibatanya. Akarere kose k’Ibiyaga bigari kabyungukiramo aho guhora gatezwamo imidugararo y’urudaca iturutse ahanini mu Rwanda no mu Burundi.

Padiri Thomas Nahimana

Umuyobozi w’Ishyaka Ishema ry’ u Rwanda.

Umwihariko wa Revolisiyo: Agatsiko kagaragiye Paul Kagame ntigakwiye kwitiranwa n’ubwoko bw’abatutsi.

image_abbé-300x300

Ni koko Abaturage bifitemo imbaraga batazi, akaba arizo umunyagitugu akoresha ngo abeho abakandamiza. Kumeya iri banga ni intambwe ya mbere mu guharanira uburenganzira bwa buri wese!

Umutwe wa 5: AGATSIKO K’INDOBANURE ZIGARAGIYE UMUNYAGITUGU PAUL KAGAME NTIGAKWIYE KWITIRANYWA N’UBWOKO BW’ABATUTSI.

Imitungo umunyagitugu Paul Kagame yasahuye iteye isoni : indege 2, amato, amazu n’amasambu hirya no hino ku isi, amasosiyeti y’ubucuruzi, amabanki y’igihugu yayasize iheruheru…! Inda ye yonyine ni yo Abenegihugu twese tugokera, si ibyo kwihanganirwa !

Ni ihame : Ubutegetsi bwa Paul Kagame ni ubutegetsi bushingiye ku gatsiko gato, k’Abatutsi b’indobanure, baturutse Uganda, b’Abasirikari. Amazina y’abagize ako gatsiko arazwi neza. Agatsiko kagizwe ahanini n’abantu batize amashuri, yewe harimo n’abatazi gusoma no kwandika ! Ibyerekeye ubumenyi mu kuyobora igihugu ntacyo bibabwiye, bo bashyira imbere ubunararibonye mu kurasa Abenegihugu. Barimo n’Abagande butwi bakora nk’abacancuro, bakagaragaza ko badakunze abaturage na busa. Abo nibo bonyine bakomeje kwikubira ibyiza byose by’igihugu, inyungu rusange (Intérêt général) ntibayikozwa, ikibashishikaje ni inyungu z’Agatsiko gusa. Hagati aho Abenegihugu bo bameze nk’intama zitagira abashumba, zigasigara zicunzwe n’IKIRURA.

  1. Ukwikubira kugaragarira no rwego rw’imibereho myiza y’abaturage

Kugira ngo Agatsiko gashobore kuramba mu bwikanyize, dore uko kabigenza :

IBANGA RYA 20 : Kwiyitirira Abatutsi

(1) Kiyitirira ubwoko bw’Abatutsi, kakagerageza kumvisha Abanyarwanda n’amahanga ko kaburengera kanyuze mu nzira yo gukandamiza abo mu bwoko bw’Abahutu (Diviser pour régner).

(2) Bamwe mu Batutsi badashishoza bakomeje kwibeshya ko Agatsiko gaharanira inyungu z’ubwoko bwabo, bakirinda gufungura amaso ngo batabona ko kugeza na n’ubu Agatsiko katazuyaza kwivugana Abatutsi b’inzirakarengane (kubica, kubafunga, kubatorongeza) kagahitamo kwikoranira n’Interahamwe zamaze abantu ku buryo buzwi na bose !

(3) Abo Batutsi b’intagondwa kandi badashishoza ni bo bahuka muri bagenzi babo b’Abahutu, bakabafungisha, bakabacisha amafaranga ya hato na hato kugira ngo batabashinja ibinyoma, bakabiyemeraho birenze urugero, babakangisha ko Ubutegetsi ari ubw’Abatutsi.

(4) Hari n’Abatutsi bashyira mu gaciro, bazi neza ko Agatsiko kabahekuye, ko kandi kabahinduye ibikoresho by’inyungu zako gusa, nyamara bakarenga bagakomeza kukiyomekaho. Ahanini babiterwa no gutinya Agatsiko gashobora gukomeza kubakora mu nda. Babiterwa kandi no kutizera Abahutu kubera Intagondwa zabo zabatsembye.

Aha niho hari IHURIZO RIKOMEYE : Abanyapolitiki bafite ubushake bwo kubaka igihugu babanje gusenya kariya gatsiko k’Indobanure bazashobora bate kugatandukanya n’ubwoko bw’Abatutsi ?

(5) Bamwe mu Bahutu badashishoza bitirira Abatutsi bose akarengane baterwa na kariya Gatsiko, ntibabone ko hari n’Abatutsi benshi barenganywa nako. Ni cyo kibatera guhinduka abahezanguni banga Abatutsi, umwiryane ukaba insobe.

IBANGA RYA 21 : Gucengera amadini, imiryango idaharanira inyungu no gusenya itangazamakuru ryigenga

(1) Agatsiko gacengera imiryango idaharanira inyungu n’amashyirahamwe yita ku mibereho myiza y’abaturage kakayahindura umuvugizi w’inyungu zako bwite, iyanze kubikora igasenywa cyangwa ikirukanwa mu Rwanda.

(2) Gacengera amadini, agasigara asenga abayobozi b’Agatsiko aho gusenga Imana no kurengera abakene. Abayobozi b’amadini batemeye kugirwa ibikoresho bahindurwa ruvumwa, bakicwa cyangwa bagafungwa, abandi bakameneshwa.

(3) Kasenye itangazamakuru ryigenga, gakoresha itangazamakuru rya Leta mu nyungu zako gusa, gashinga ibinyamakuru bishinzwe kubeshya rubanda n’amahanga no kurengera inyungu zako gusa.

III. Mu rwego rw’ubukungu

IBANGA RYA 22 : Umutungo w’igihugu wose ni uw’Agatsiko

Agatsiko kumva umutungo wose w’igihugu ugomba kuba uwako bwite:

(1) Gasahura umutungo w’igihugu kigarurira ibigo bya Leta kakabeshya ngo byeguriwe abikorera ku giti cyabo.

(2) Kigaruriye ubucuruzi bwose bw’igihugu, ushatste gukora uwo mwuga atagakorera arafungwa, akabeshyerwa cyangwa bakamuhombya babinyujije muri Rwanda Revenue Authority.

(3) Kambuye abaturage amasambu yabo ahindurwa ibikingi .

(4) Agatsiko kateje ubushomeri bukomeye mu gihugu kuko kigaruriye inzego zose zitanga akazi : Leta, ibigo bya leta, ubucuruzi, inganda n’amabanki…Akazi gahabwa Abamotsi n’ ABAVUKANYE IMBUTO gusa.

(5) Agatsiko kiyemeje gukenesha abaturage, gasenya Centres de négoces zose zabaga mu cyaro no mu ntara, umutungo wose w’igihugu ushyirwa i Kigali kuko ariho Agatsiko gatuye kandi gakorera.

(6) Ubundi buryo bwo gukenesha abaturage burundu : Agatsiko kashyizeho imisanzu, imisoro n’impano (bidatangirwa reçu!) za buri gihe katitaye ku bushobozi buke bw’umuturage.

(7) Amafaranga kanyunyuje mu mitsi y’abaturage kayabitsa hanze y’  u Rwanda kuko ari ho gashora imari.

(8) Imishahara y’abagize Agatsiko n’Abamotsi babo irenze urugero ugereranije n’umutungo w’igihugu cy’Urwanda, nyamara abandi benshi bakorera abaturage bahembwa intica ntikize.

(9) Agatsiko kitwa ko kayoboye u Rwanda muri iki gihe nta gahunda ihamye gafite yo guteza imbere ubukungu bw’igihugu nk’uko raporo za PNUD, HRW…nazo zibyerekana.

(10) Agatsiko kiberaho mu murengwe uteye isoni mu gihe abaturage barushaho gutindahara.

Dore igiteye impungenge kurushaho : kuba uko kwikubira kwaranahawe intebe mu rwego rw’uburezi n’umuco bivuga ko Agatsiko kari gusenya n’Urwanda rw’ejo….

Umutwe wa 6: Agatsiko k’Indobanure kigaruriye Urwanda ntabwo kikubira ubutegetsi n’ubukungu bw’igihugu gusa, ahubwo iyo ndwara kayigejeje no mu burezi.

IBANGA RYA 23 : Utize aratakaye

Kugira ngo politiki yo kwikubira byose izarambe imyaka myinshi, Agatsiko kahisemo kwiharira n’ubumenyi. Muri iki kinyejana tugezemo, ishuri ni ikintu cy’ingenzi cyane (Tout passe par l’école) kuko ubumenyi n’ikoranabuhanga ari byo bisigaye biyobora isi. Ifoto y’uko igihugu cyacu kizaba gihagaze ejo hazaza ishushanyirizwa ku ntebe y’ishuri.

N’ubwo Agatsiko kagizwe ahanini n’abantu b’Ibikurankota batize amashuri ndetse badahwema kugaragaza ko basuzugura bitavugwa abenegihugu b’incabwenge (Ngo “injiji ziba mu bize”! Twibuke uko Agatsiko karimbaguye Abatutsi kitaga “Intellectuals”!), ntikayobewe ko revolisiyo zose zabayeho mu bihugu binyuranye, no mu bihugu by’Abarabu muri iki gihe ziyoborwa n’abashoboye kwiga bakajijuka.

Agatsiko ntikaribagirwa ko mu 1959 revolisiyo yasezereye Ingoma ya cyami mu Rwanda yatekerejwe ikanayoborwa n’Incabwenge Kayibanda na bagenzi be, abana ba rubanda rugufi bari baragize amahirwe yo kwiga Seminari nto n’inkuru ya Nyakibanda, akaba ariyo mashuri akomeye yari mu gihugu icyo gihe.

Agatsiko karatinya ko imitungo irenze urugero kamaze kurunda yazaribwa n’abandi ejo hazaza, n’ikuzo ry’ubutegetsi rigasubira mu maboko ya rubanda rugufi. Nicyo cyagateye gushyiraho gahunda ebyiri zigaragaza indwara yo kwikubira ku buryo budasubirwaho :

IBANGA RYA 24 : Amashuri y’abana b’Indobanure

Gushyira abana b’Agatsiko n’abavukanye imbuto mu mashuri y’akataraboneka yo mu bihugu by’Abazungu n’ay’indobanure kashinze mu mu Rwanda nka LA COLOMBIERE na GREEN HILLS aho abo bana bigishwa n’Abazungu ! Igihugu cyacu gitanga amafaranga atagira ingano kugira ngo abo bana b’Indobanure bige neza, bazabone ubushobozi bwo gukomeza kwikubira ibyiza by’igihugu bonyine. Ariko kwiga kw’abo bana ntacyo byajyaga kuba bitwaye, kuko nabo ari abenegihugu, iyo Agatsiko kadashyiraho gahunda yo kurindagiza abana ba rubanda rugufi.

IBANGA RYA 25 : Kudindiza uburezi bw’abana ba rubanda

Agatsiko gahora kari maso, gakora ibishoboka byose ngo abana ba rubanda rugufi batiga nabo bakajijuka. Iyo gahunda ya ruvumwa igaragazwa n’ibyemezo byinshi (bitareba amashuri y’indobanure) Agatsiko kagiye gafata bigamije kubangamira uburezi muri rusange :

(1) Gukuraho isomo ry’amateka y’Urwanda kugira ngo abana ba rubanda rugufi batamenya iyo bava n’iyo bajya.

(2) Guca ururimi rw’igifaransa ku kingufu kandi arirwo benshi mu barimu bakoresha n’imfashanyigisho nyinshi zikaba zanditswe muri urwo rurimi.

(3) Guhindagura umwaka w’amashuri ku buryo gahunda z’amashuri zisigara ari akavuyo gatesha abana n’ababyeyi umutwe.

(4) Kubeshya ngo abana bo mu mashuri abanza n’ayisumbuye bigira ubuntu ; nyamara wareba imisanzu basabwa, uduhimbazamuskyi tunyuranye, imisoro idasobanutse … ugasanga ababyeyi baracibwa amafaranga arenze ubushobozi bwabo, akubye incuro 10 ayari asanzwe yitwa ay’ishuri (minerval) bivugwa ko yavanyweho hagamijwe ineza ya rubanda ! Iki kinyoma cyarakaje ababyeyi benshi cyane.

(5) Guhemba abarimu umushahara w’intica ntikize kugirango bacike intege, bareke kwigisha, bigire muri shuguri zo gushaka amaramuko, maze abana ba rubanda badindire. Wakwigisha ute abana ba rubanda, abawe bwite baraye inzara ?

(6) Guhindagura kenshi abaminisitiri bashinzwe uburezi kandi buri gihe hagashyirwaho abatagize icyo bashoboye, buri wese akajya azana akajagari ke uko ashatse .

(7) Porogaramu z’inyigisho zihora zihindagurika, kandi ugasanga amashami ashyizweho asigaye yigisha UBUSA( programmes sans substance, vides).

(8) Dipolome zidafite icyo zimaze kuko wagirango zigamije kwerekana ko ba nyirazo ntacyo bazi Urugero : nka dipolome yerekana ko nyirayo yabonye amanota 2/11 (=18% !) ubwo ni dipolome nyabaki ?

Inteko ishinga amategeko y’Urwanda ubwayo yakoze raporo ebyiri zemeje ko uburezi bwazambye cyane mu Rwanda. Nyamara Agatsiko nta ngamba kigeze gafata ngo bikosorwe, ahubwo kakomeje gufata ibyemezo byo kubuhorahoza!

(9) Gukuraho “Internat” ku kingufu mu mashuri ya Leta, kandi ari yo yafashaga abana benshi cyane b’abakene bakomoka mu giturage kubona amazi hafi abafasha kugira isuku, amashanyarazi abafasha kwiga na nijoro, kugaburirwa bihagije, guhabwa disipulini n’uburere bwa kijyambere, kwitoza kubana n’abandi,…

Mu by’ukuri icyemezo cyo gukuraho Internat nicyo cyerekanye kurusha ibindi ko Agatsiko gafite gahunda ndende yo kuvutsa abana ba rubanda rugufi uburere bwiza igihugu kibagomba.

(10) Kubiba umwiryane mu rubyiruko rw’abanyeshuri biga amashuri yisumbuye bishingiye ku mfashanyo ihabwa abakene n’imfubyi zo mu bwoko bw’Abatutsi zonyine (FARG), imfubyi n’abakene bo mu bwoko bw’Abahutu igihugu kikabatererana! Urugero : Abana 2 ( tutsi na hutu) bavutse nyuma ya jenoside yo mu 1994 wabasobanurira ute ko uko gusumbanya abenegihugu bifite ishingiro ? Ako karengane kabura gate gushyamiranya abo bana ?

Byumvikane neza : ikibazo kiri aha, si uko abana bakomoka ku bazize jenoside yo mu 1994 bakomeza gufashwa n’imisoro iturutse mu baturage twese, ikibazo ni uko bafashwa bonyine gusa mu gihe abandi bana batari Abatutsi, nabo bakeneye inkunga, bakomeje gutereranwa nk’aho bo atari abanyagihugu! Ninde utabona ko Agatsiko kashyizeho iryo vangura ku bwende kagamije gukomeza guhembera amacakubiri kugira ngo Abahutu n’Abatutsi bazahore basubiranamo, ubu no mu gihe kizaza, maze kabone uko gakomeza kubakandamiza ?

(11) Gukuraho amafaranga y’inguzanyo agenerwa abanyeshuri b’abakene kugira ngo bashobore kwiga Kaminuza, maze umunyagitugu Paul Kagame akihandagaza akemeza ko ayo mafaranga atari uburenganzira bw’abo bana! Yabivugiye mu Bwongereza, abitangariza Radiyo BBC. Ibi kandi akabivuga mu gihe abana b’Agatsiko biga mu Rwanda no mu bihugu by’Abazungu bahabwa n’igihugu ibyangombwa birenze ibyo bakeneye nk’aho bo ari uburenganzira bwabo ; bakabaho mu murengwe mu gihe ibihumbi n’ibihumbi by’abana ba rubanda rugufi bari kwitura hasi mu ishuri kubera inzara cyangwa bagahitamo kwishyira mu kagozi kubera kwiheba.

IBANGA RYA 26 : Umukuru w’igihugu afite imyumvire mibi

Ijambo nk’iri ry’umukuru w’igihugu ryerekana ibintu 2 :

(1) Ko umukuru w’igihugu Paul Kagame atajijukiwe n’ibyerekeye uburenganzira bw’abenegihugu (Les droits et les libertés) kandi ari we wambere ushinzwe kubwubahiriza no kuburengera !

(2) Ko mu mutwe w’umunyagitugu Paul Kagame, Abanyarwanda basubijwe ku ngoma ya GIHAKE, aho abenegihugu batagira Uburenganzira (leurs droits) ahubwo bagabirwa bishingiye ku neza ya Nyir’Urwanda (les faveurs) gusa ! Kandi koko rero Agatsiko niko gakora, imyaka ishize ari 17, ibyiza by’igihugu byose kabigize nk’ibyako bwite, abandi Banyarwanda bagenda bahinduka buke buke nk’abagaragu n’abasabirizi mu gihugu cyabo. Abazi gucinya inkoro no guhakirizwa (Abamotsi) nibo bagira icyo bahabwa, ariko na bo ntibasiba gucunaguzwa no kumvishwa ko barya iby’umugayo! Imyumvire n’imikorere nk’iyi ikaba atari iyo kwihanganirwa. Abanyarwanda ntibakeneye “les faveurs” bagenerwa n’Agatsiko, buri wese nahabwe icyo akwiye (le principe du mérite). Nta kindi.

Niyo mpamvu, abenegihugu twese dukwiye guhaguruka, tugatekereza igihugu cyiza dushaka kubaka, n’ubutegetsi bukorera abenegihugu uko bwaba buteye. Ese rwose birashoboka ko ingoma y’Agatsiko k’Abatutsi b’indobanure, b’abasirikari, baturutse Uganda, bategekesha igitugu, iterabwoba n’ikinyoma yasezererwa ? Ese Agatsiko kavuyeho, Abanyarwanda ubwacu twashobora kwishyiriraho  UBUTEGETSI BUTIKUBIRA? Bwaba bwubakiye ku zihe nkingi ?.

Biracyaza…

Niba ufite icyo ushaka gusobanuza, watwandikira kuri aderesi ikurikira:

ishema_party@yahoo.fr cyangwa se ugasura urubuga http://www.ishemaparty.mobi ukatwandikira ukoresheje uburyo bwateganyijwe. Ushobora no gusura imbuga zacu kuri facebook.

Umwaka w’impinduka mu guharanira kureshya ku benegihugu bose

Uyu mwaka wa 2015 watangijwe n’amagambo y’abayobozi b’ibitekerezo (leaders of opinions) bo mu Rwanda bakomeye ari bo Paul Kagame umukuru w’igihugu, na Padiri Nahimana Thomas uyobora ishyaka Ishema ry’u Rwanda rya nouvelle génération/new generation rikomeje kwigaragaza nk’ishyaka rirangaje imbere amashyaka atavuga rumwe n’ubutegetsi buriho mu Rwanda.

Aya magambo yombi yaranzwe n’ikintu kimwe ari cyo impinduka zishobora gutungura benshi mu bataramenya ko igihe gikemura byinshi muri politiki. Nimwiyumvire ayo magambo yombi:

Padiri Nahimana Thomas aravuga ko hakwiye impinduka mu mikorere y’abiyita opposition naho Kagame akavuga ko hakwiye ko Abanyarwanda bemera impinduka batari biteze. Ni koko byavuzwe ukuri, igiti ntigikwiye kubonwa nk’igihagaze gusa ahubwo gikwiye kubonwa nk’igishobora gutanga umuvure. Cyakora hari imirimo igomba gukorwa. Nimubatege amatwi.

2015: Umwaka wo guharanira UKURESHYA kw’abenegihugu bose .

thomassss

Padiri Thomas Nahimana

Banyarwandakazi ,

Banyarwanda,

Baturanyi namwe nshuti z’Abanyarwanda,

Nguyu umwaka w’2014 uragiye, Umwaka mushya w’2015 uraje. Dukwiye gushimira Imana twiyongeramo ingufu.

1. Umwaka w’2014 uragiye ariko sitwe turose udusiga amahoro kuko wari watangiranye amatwara yo kurimburana n’imizi Abanyapolitiki ba Opozisiyo. Nyakwigendera Patrick Karegeya niwe wabaye igitambo ku ntangiriro yawo kandi abamwivuganye baramenyekanye, ubutabera bwagaragaje  amazina yabo. Icyo gikorwa cy’ubuhotozi cyabereye mu gihugu cya Afurika y’Epfo mu ijoro ryo ku italiki 31 Ukuboza 2013 rishyira iya mbere Mutarama 2014 cyongeye kwerekana ikibazo  gikomeye u Rwanda rufite muri iki gihe, ikibazo cyo kuyoborwa n’umutwe w’iterabwoba wihishe mu cyiswe Umuryango FPR-Inkotanyi. Gahunda z’abayobozi bawo ntizirahinduka, ni ukubakira ubutegetsi ku iterabwoba, ikinyoma, irondakoko n’ukwikubira ibyiza byose by’igihugu. Uyu mwaka ushoje ari ko rubanda ikibabona kuko ari ko bakomeje kwiyerekana mu bikorwa binyuranye nko kurigisa abaturage barenga ibihumbi 46, kwica Padiri Evariste Nambaje umurambo we ugatabwa mu modoka mu ishyamba rya Nyungwe, guhotora inzirakarengane imirambo yabo  ikajugunywa mu nzuzi n’ibiyaga, gufunga no kugereka ibyaha bikomeye ku nzirakarengane nka Kizito Mihigo na bagenzi be,kwambura abaturage amasambu n’ imitungo yabo ku ngufu….n’ibindi bikorwa bigayitse nk’ibyo bidakwiye Leta yari ikwiye gushyira imbere inyungu za rubanda.

2. Umwaka w’2014 uragiye ariko werekanye ko Opozisiyo nyarwanda ikomeje kuvangirwa no kujegezwa n’abantu b’ubwoko bubiri. Hari abikorera ku giti cyabo wagira ngo bahemberwa guteza akavuyo mu rubuga rwa politiki bakwirakwiza mu bitangazamakuru  impuha na za “opinions” zidafashije zigamije gusa kurangaza abenegihugu. Hakaba na bamwe mu biyita abanyapolitiki bameze nk’abatarize inganyagaciro n’insumbanyagaciro  ngo bamenye gutandukanya ibikorwa n’ibidakorwa, ibizamuka n’ibimanuka, ibyubaka n’ibisenya.  Ingaruka z’imigenzereze n’ibikorwa byabo ziracyadindiza Abanyarwanda banyotewe no kwibohoza ku buryo bwihuse. Ikibabaje kurushaho ni uko bene abo batisubiraho ngo bashyire ubwenge ku gihe, bemere ko hari ibyo badashoboye, bazibukire amakosa nk’ayo akomeje kwicisha abaturage b’inzirakarengane.

3. Uyu mwaka w’2014 uragiye ariko washoboye kwereka abazi gushishoza ko amakiriro ya Opozisiyo na rubanda ivuganira atari mu mishinga ibiri yakunze kwishyira imbere: umushinga w’abifuza gukubura ubutegetsi buriho hagamijwe kugarura ubutegetsi bwahozeho kera (Restauration), n’umushinga w’abashishikajwe no gukomeza ubutegetsi buriho ariko bakuyemo Kagame Paul wenyine.  Hari umushinga wa gatatu ukwiye kurushaho kumenyekana no kwemerwa nk’inzira rukumbi yafasha Abanyarwanda . Hakenewe “une Nouvelle Generation” y’Abanyapolitiki bafite uburyo bushya bwo gukora politiki isubiza rubanda ijambo n’ishema, igaha amahirwe angana bene Kanyarwanda bose, nta vangura rishingiye ku bwoko cyangwa akarere. Hakwiye gushyirwa imbere igisubizo cya “Integration pacifique “y’Abanyapolitiki bahejwe n’Abarwanyi ba FDLR bakinjizwa mu ngabo z’igihugu hatagombye izindi ntambara zimena amaraso y’Abanyarwanda. Ibitambo twatanze ni byinshi birenze urugero, aho ibihe bigeze twese dukwiye kumva ko umunyarwanda wese wishwe azira ubusa aba yongera igihombo cy’igihugu.

4. Umwaka w’2014 uragiye nyamara usize uhaye Ishyaka Ishema n’aba Nouvelle Generation bareba mu cyerekezo kimwe , kumva neza ko guhunga ikibuga cya politiki nta mbuto bitanga, ko ahubwo biha rugari umunyagitugu n’Agatsiko ke, bigasa no gutererana rubanda ibura Abalideri bayifasha kwihagararaho. Muri uyu mwaka w’2014 twumvise neza ko ahubwo igikwiye ari uguhambira tukajya gukorera politiki mu Rwanda, tukagera ikirenge mu cya Victoire Ingabire na Deogratias Mushayidi, tukaba hafi y’abenegihugu barengana,  tukarwanira ko urubuga rwa politiki rwafungurwa, tugaharanira kugira uruhare mu matora yose ateganyijwe mu gihugu, byaba ngombwa tukitabaza ingufu za rubanda yo ishobora guhagurukana umuriri mwinshi ikavudukana ingoma y’igitugu  ku buryo budasubirwaho .

Banyarwandakazi ,

Banyarwanda,

Baturanyi namwe nshuti z’Abanyarwanda,

Nguyu umwaka w’2014 uragiye, none dore Umwaka mushya w’2015 uraje. .

Iyaba nari mfite ububasha bwo kwita izina uyu mwaka mushya wa 2015 nawita “Umwaka wo guharanira UKURESHYA kw’abenegihugu bose”

5. Dore umwaka mushya w’2015 uraje, kandi uzanye andi matwara . Mu ikubitiro ariko turawunenga ko utangiranye intumbero yo kurimbura Abanyarwanda b’impunzi babarizwa  mu mashyamba ya Kongo ! Turasaba  Loni n’abarebwa n’iki kibazo bose ko bashyira mu gaciro , bagafata icyemezo cyo kubahiriza inshingano yo gutabara inzirakarengane aho kuzirasa urufaya.

6. Koko umwaka mushya w’2015 uraje kandi tuwufitemo amizero ko uzaba umwaka w’ibisubizo, bishyira imbere amahoro aturutse mu biganiro hagati y’abanyarwanda bose bifuza ineza rusange.

7. Umwaka w’2015 uraje kandi tuwutezeho  kuzaba  umwaka w’ABATARIPFANA n’abo bareba mu cyerekezo kimwe kuko uzababera umwaka wa nyuma wo kwitegura bihamye ugutaha mu Rwatubyaye.

8. Umwaka w’2015 uraje , turifuza ko wazaba umwihariko ku Banyarwanda bose barambiwe kuba mu mahanga batarabihisemo, aya mahanga batoterezwamo, bakayacishirizwamo bugufi, bakayarasirwamo; turifuza ko uyu mwaka wazabafasha   kwibuka ko bafite igihugu cyabo cyitwa u Rwanda, ko nta muntu n’umwe kuri iyi si ufite uburenganzira bwo kubaheeza mu Rwababyaye; bityo bakazirikana  ko bafite inshingano yo kurushaho kwisuganya maze ukazashira twarangije gufunga amavalisi ngo dusubire ku ivuko , tutagiye twubuuba cyangwa dushorewe n’imbunda, tukagenda twemye kuko twabyihitiyemo, tujyanywe no  gutanga umuganda wo kubaka u Rwanda rushyashya rutavangura abana barwo. Hagowe gusa uzagerageza kudufungira amayira, kuko  tuzafatanya na rubanda tukamushyira mu mwanya we.

9. Umwaka mushya w’2015 uraje kandi uzatubera umwaka wo gutsinda burundu Iterabwoba twakomeje gushyirwaho no kwegura umutwe tukanga gukomeza kugirwa Inkomamashyi n’Abagererwa mu gihugu cyacu.

Banyarwandakazi ,

Banyarwanda,

Baturanyi namwe nshuti z’Abanyarwanda,

10. Umwaka mushya w’2015 nguyu uratangiye, niyo mpamvu dukwiye gushimira Imana, twiyongeramo ingufu.

*Igihe cyo guterana amagambo y’impfabusa gikwiye gusozwa, hagatangira politiki isobanutse  itsinda ibitego.

*Muri uyu mwaka w’2015 Opozisiyo  nyarwanda ikwiye kureka kurangazwa n’abaryoherwa no gutanga amasomo ya demokarasi  ariko bakayatangira mu myobo yabo badatinyuka no kugaragaza isura yabo cyangwa  amazina yabo.

* Muri uyu mwaka w’2015, buri munyarwanda akwiye gukanguka, agahagurukira gushyigikira abanyapolitiki bakora kandi bafite gahunda igaragara, akareka gukomeza kwigira  ntibindeba cyangwa kwirigira umucunguzi uzamanuka mu ijuru mu buryo bw’igitangaza, akaza kumukuriraho ubutegetsi bwa Kagame n’agatsiko ke bukomeje kumukandamiza no kugaragaza agati abo mu muryango we.

*Muri uyu mwaka w’2015, Ishyaka Ishema rizakomeza  kwitegura no kunoza gahunda yo kujya gukorera politiki mu Rwanda ku buryo taliki ya 28 Mutarama 2016, nta kizabuza umukandida waryo n’Ikipe bazajyana gusesekara i Kigali, izuba riva.

11. Twifurije Abanyarwanda bose umwaka mushya muhire w’2015, uzababere umwaka udasanzwe wo guharanira UKURESHYA kw’Abahutu , Abatutsi n’Abatwa, nk’uko nyine  Perezida Paul Kagame aherutse kutwibutsa ihame-shingiro twirengagiza turizi ko “Imana yaturemye twese tureshya”.

*Twifurije umwaka wo gushyira mu gaciro Perezida w’U Rwanda n’Agatsiko ke, bazumve ko gukomeza kurenganya Abenegihugu no kubahiga iyo babahungiye nta politiki irimo, ko ahubwo ubwo bugizibwanabi bakwiye kubuzibukira bwangu kugira ngo amaherezo butazabagaruka bukababyarira amazi nk’ibisusa. Mu by’ukuri igihe kirageze ngo Paul Kagame yunamure icumu,yugurure amarembo y’urubuga rwa politiki,akingure amarembo ya gereza ziri hirya no hino  mu gihugu , atange ituze kuri buri mwenegihugu wese.

*Twifurije umwaka wo kudahunga ikibuga, abanyapolitiki bose ba Opozisiyo nyarwanda kugira ngo muri uyu mwaka tuzarusheho kwegerana, guterana inkunga no gutahiriza umugozi umwe mu rugamba rwo gusezerera ingoma y’igitugu gikaze cya FPR-Inkotanyi no guharanira kwimakaza ubutegetsi bushingiye ku mahame ya  “Demokarasi idaheza, igaha gaciro gakwiye  ijwi rya Gatwa , irya Gatutsi n’ijwi rya Gahutu”.

Mu ntangiriro y’uyu mwaka mushya w’2015, mbifurije mwese kuzarangwa n’ishema.

Padiri Thomas Nahimana

Umuyobozi w’Ishyaka Ishema ry’U Rwanda

Umukandida mu matora  ya 2017

United States Denounces Reported Coup Attempt in The Gambia

usdos-logo-seal

Press Statement

Jeff Rathke
Director, Bureau of Public Affairs, Office of Press Relations
Washington, DC
December 30, 2014

The United States is aware of reports of a coup attempt on December 30 in The Gambia. We strongly condemn any attempt to seize power through extra-constitutional means. We regret the loss of life and call on all parties to refrain from further violence.

Source: US Department of State

Mu mwaka 2014 Sandrine De Vincent yongeye guhesha ishema u Rwanda.

Chaste Gahunde's avatarGAHUNDE

Missallcanada

Sandrine De Vincent yabaye Miss All Canada 2014.

Nk’uko byari byagenze mu mwaka wa 2013, uyu mwaka wa 2014 Sandrine de Vincent wari ufite ikambarya Miss Social Media 2013 yitabiriye irindi rushanwa ry’ubwiza mu gihugu cya Canada. Uyu mwari ufiteuburanga buhebuje ndetse n’ubwenge butangaje niwe wabaye Miss All Canada muri iri rushanwa.

Imyiteguuro imaze kunozwa neza, ku itariki ya 25 Kanama 2014 nibwo abakobwa batandukanye batambagiye ku ruhimbi biyereka abari bitabiriye uwo muhango. Byaje kuba akataraboneka bigeze mu gihe cy’ibibazo aba bakobwa babazwa ku byerekeye n’imishinga bakwitaho mu gihe baba bahawe iryo kamba ry’ubwiza.  Sandrine de Vincent yakomeje umushinga we wo guteza imbere umwari n’umutegarugori mu bihe by’imidugararo (Conflicts). Aha yibanda ku bana b’abakobwa hamwe n’abategarugori bagerwaho n’ibibazo by’intambara na cyane cyane ababa mu makambi y’impunzi.

sandrine5

Sandrine de Vincent

Mu gusobanura umushinga we, Sandrine de Vincent yavuze ko ubu ari hafi gushyira ahagaragara umuryango utegamiye kuri Leta yashinze ukaba uzifashishwa…

View original post 248 more words

Tanzanian town builds for the future after Rwanda tribunal concludes

By 

Inside the ICTR
Inside the ICTR during the 2004 trail of Pauline Nyiramasuhuko (on screen), an ex-minister in Rwanda who was given a life sentence for war crimes in the 1994 genocide. Photograph: Christophe Calais/Corbis

The pioneers of the international criminal tribunal for Rwanda arrived in Arusha, Tanzania in 1996. They were destined to spend the following 18 years prosecuting those accused of responsibility in the Rwandan genocide. The lepers on the potholed avenue leading to the courthouse, who used to reach out in the hope of a gift from the rich muzungu(whites in Swahili), have vanished. And the last judges and prosecutors of the International Criminal Tribunal for Rwanda were to have left by the end of 2014.

“For the tribunal’s very first hearing they had to place buckets in the courtroom to catch the leaks during the rainy season,” a lawyer recalls. The steady drip set the cadence for proceedings as Georges Rutaganda, former leader of the Interahamwe militia, who brutally slaughtered the Tutsi with machetes, pleaded not guilty before Judge Laity Kama, of Senegal.

This was the fourth international criminal tribunal in history, after the Nuremberg trial of Nazi war crimes, its counterpart in Tokyo, then more recently the Hague tribunal for crimes committed in former Yugoslavia in the 1990s.

For many years, Arusha was just a base camp for safaris into the surrounding savannah. Its new role came by default: all other potential hosts declined the offer, so Tanzania was left to accommodate the tribunal. In the course of its stay, the court tried 71 suspects: army officers, ministers, politicians, militia, priests and purveyors of propaganda. All in all it performed its duties well, though there are some grounds for the accusation that it dispensed “victor’s justice”. It did not bring to trial any of the former Rwandan rebels, who resorted to terror tactics, too, in their drive to end the genocide.

Close to the Maasai homeland, Arusha has long attracted flocks of tourists. Some tour operators even gave them the opportunity to view the big game in the dock at the international tribunal between two safari outings. En route for Kilimanjaro, they would traipse through the public gallery in their T-shirts and sandals before transferring to the aerodrome across the road from the prison. But some 3,000 witnesses from Rwanda came here, too.

ICTR wanted poster
Inside the international criminal tribunal for Rwanda, in Arusha, Tanzania, a wanted poster with portraits of those accused of perpetrating genocide. Photograph: Christophe Calais/Corbis

Originally people in Arusha only spoke Swahili. Water was in short supply and an out-of-date copy of Le Monde, gleaned by street sellers from the daily flight from Amsterdam, would cost you $5. On return flights, the cargo was generally a consignment of roses. But the aircraft did not only carry flowers. Jean Kambanda, who led the government formed a few hours after President Juvénal Habyarimana’s plane was shot down in 1994 (the occasion for the start of the killing in Rwanda), was flown back to The Hague and imprisoned alongside alleged Yugoslav war criminals, after pleading guilty in 1998. There this austere former banker was taught to play poker by Mladen Naletilić, a militia leader from Mostar, Bosnia.

Today Arusha has daily flights and 4G connections. In less than 20 years the city has been transformed. In the bar of the New Safari Hotel, Akayesu, as he is known, orders a Kilimanjaro, the local beer. The estate agent owes his nickname to Jean-Paul Akayesu, the first person ever to be convicted on charges of genocide. When the violence first started in Rwanda, in 1994, this local council leader tried to stop the slaughter, but finally gave in and joined the killers. He was sentenced to life imprisonment. What is currently troubling the estate agent is the likely drop in house prices when the court finally closes. In contrast Modest Akida, a local barrister, is delighted. “We went to the same shops, rented the same houses and all the prices soared. So it’s really very good news that they’re leaving at last,” he says. According to a 2004 survey, ICTR staff injected more than $2.5m a month into the local economy. The court employed some 200 Tanzanian nationals.

According to Kosic, a UN guard who came here from former Yugoslavia, the town is “a black hole, halfway between Cape Town and Cairo”. He thinks Arusha owes its prosperity to the court, “but now it has grown up and can stand on its own two feet”. The ICTR attracted investors and theEast African Community established its headquarters in a brand-new building next door to the court. Now the African Court on Human and People’s Rights has moved in and peace talks have been held here. Arusha is beginning to see itself as Africa’s Geneva.

In Kijenge neighbourhood, Alfred Lotuno, an elderly Maasai, voices his concerns. “Tanzania has acted like a saint in Africa. We have tried to help Congo, Rwanda, Burundi, Sudan, Darfur and Somalia,” he says. “Tanzania has become the policeman of Africa and everyone says: ‘Tanzania, Tanzania!’ But now we have al-Shabaab in Arusha and bombs are going off. So I’m not so sure.”

In recent months the town has suffered several attacks allegedly perpetrated by the Somali Islamists, though some say it has more to do with local politics.

This article appeared in the Guardian Weekly, which incorporates material from Le Monde