Tag Archives: Kagame

Aho gahunda yo guhatira Abahutu bose gusaba imbambazi si intambwe ya mbere y’umushinga wo kubarimbura ?

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

MicrosoftInternetExplorer4

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

he and mme youth conneckt dialogue

Nk’uko byatangijwe n’umukuru w’igihugu Paul Kagame afatanije n’umufasha we kuwa 30/06/2013 mu ihuriro ry’urubyiruko ryiswe Youth connekt, basanze inzira nziza ari uguhatira umuntu wese wo mu bwoko bw’Abahutu gusaba imbabazi ku byaha byakorewe abavandimwe babo b’Abatutsi. Handitswe byinshi mu gihe iri jambo ryiswe “ijambo rutwitsi” ryari rimaze kuvugwa. Cyakora, nunvaga ibyavuzwe n’ibyanditswe bihagije, cyane cyane ko nibwiraga ko ari ijambo ryamucitse (Perezida), nuko aribeshya kandi nta muntu bitabaho. Iyo biba ibyo, ntacyo byari kuba bitwaye cyane. Nyamara, siko biri ahubwo gahunda yo kugereka  “Genocide” ku bahutu bose bigahamywa no kuzasaba imbazi kwabo ngo ni umushinga wizwe neza n’Abambari b’Agatsiko. Iki gikorwa kikaba kigomba gukurikizwa vuba na bwangu guhera mu tugali, imirenge, uturere n’intara zose z’igihugu.

 None se kuki Leta y’Agatsiko ihisemo ko  umuhutu wese asaba imbabazi ku cyaha cya Genocide?

Impamvu ni nyinshi ariko reka turebe zimwe murizo cyane cyane izishamikiye ku mahame n’amategeko bigenga icyaha cya ‘Genocide’:

Impamvu ya 1:

Ubusanzwe, icyaha cya «Genocide» ni icyaha gikorwa na Leta. Ibi ntibivuga gusa ko Leta iriho igomba kuba ibyemera kandi ibizi neza. Oya! Birashoboka ko byategurwa n’igice kimwe cy’abenegihugu kikiyemeza kurimbura ikindi gice cy’abenegihugu ariko Leta ntishobore gukumira uwo mugambi mubisha kubera impanvu zinyuranye. Imwe muri izo mpanvu ni uko Leta ishobora kuba iri mu bihe by’ amage n’imidugararo ku buryo ntacyo ishobora gukora ku kaga kose gashobora kugwirira abenegihugu. Aha Leta iba igaragara nk’aho itakiriho (Anarchism).

Ibi kandi nibyo byabaye mu Rwanda kuko Leta y’Agatsiko ntako itagize mugutekinika uko “Genocide yateguwe”:  kubihamya Leta ya Habyarimana byarananiranye, kubigereka kuri Leta y’inzibacyuho nabyo byabaye nko gukama ikimasa. Ibi byose byararuhanyije kuko Leta ya FPR yigizaga nkana. Ukuri ni uko ubwicanyi bwo mu Rwanda bwabuze gikumirwa kuko FPR yari yarabuteguye neza, ibikora ibizi neza, yapanze ko nyuma y’urupfu rw’Umukuru w’igihugu Leta itazabasha kwisuganya mugukumira ibikorwa byose bizakurikiraho. FPR yari izi ko Abatutsi bazapfa ari benshi kubera ibihe by’imidugararo igihugu kizaba kirimo.

Ibi kandi nibyo abasirikare benshi ba FPR bahamya. Nyakwigendera Lt Abdul Ruzibiza ati: «Kagame yiyita umucunguzi w’abatutsi kandi ariwe watumye kubarimbura bishoboka, ndetse akanatubuza kubatabara twari tubishoboye ». Abandi bati twibarije Nyakubahwa Paul Kagame kubw’igikorwa kigayitse yateguraga asubiza ko « nta batutsi bakiba mu Rwanda, bose babaye abahutu ». Abasangirangendo be kandi bemeza ko ngo yivugiye ko « nta warya umureti atamennye amagi ». Ikindi FPR yari izi kandi yateguye neza ni iki : n’ubwo Abatutsi bari gupfa ari benshi ariko n’urupfu rw’Abahutu batagira ingano rwagombaga gukomerezaho. Aha nta gihamya idasanzwe dukeneye kuko uko byagenze byabara umupfu!

 Impamvu ya 2:

Icyaha cya Genocide ni icyaha kidasaza. Kwikoreza iki cyaha Abahutu bose rero ni imwe mu nzira zo kujijisha no guhunga ubutabera. Kagame azi neza ko iki cyaha hatabonetse abakemera mu buryo budasubirwaho cyazamugarukaho n’abambari be maze bakaryozwa ibyo bakoreye abanyarwanda byose. Nanone kandi azi ko ushyizweho icyaha cya « Genocide »  kizamukurikira kuva mu bwana bwe kugeza ashaje. Azi kandi ko abahutu bose nibemera icyo cyaha, bizaba bimuhaye indi ntwaro azakomeza gukoresha igihe cyose ashatse kwikiza bamwe muri bo azaba ahararutswe cyangwa ashaka kugirira nabi mu buryo ubwo aribwo bwose!

 Impamvu ya 3: 

Kwikoreza icyaha cya «Genocide»  Abahutu bose ni imwe mu nzira zo kubatera ipfunwe no kubakumira (Marginalisation) mu gihugu cy’amavuko. Bityo umwana w’umuhutu narerwa apakirwamo ko afite icyaha cy’inkomoko, cyangwa akwiye kwikorera ibyaha byose by’Abahutu ntazigera agenda yemye (azahorana complexe d’infériorité) kandi ntazigera agira imbaraga zo kubaza impanvu uburenganzira bwe buri guhonyorwa n’abakaburengeye! Azunva buri gihe ko ibyo akorerwa ari impuhwe, nta burenganzira  bimukwiye. Ushaka kubyumva neza azongera atege amatwi inkuru y’Umusore Bamporiki.

Impamvu ya 4: 

Umugambi nk’uyu w’iteshagaciro ukorewe bamwe cyangwa bose mubagize ubwoko, ushobora kuganisha akenshi ku irimburwa ndakumirwa rishobora gukorerwa igice cyangwa bose mubagize ubwo bwoko. Ni ukuvuga ko kwigisha no kunvisha ko Abahutu bose ari ruvumwa, ibyihebe, bavukana icyaha cy’inkomoko, badakwiye kubaho muburenganzira busesuye nk’ubw’abandi beneguhugu; bishobora kubaviramo kurimburwa cyangwa kwicwamo benshi. Iri rimbura bwoko rero niryo abahanga bagenekereza bakita « Genocide » kuko riba ryizwe neza kandi rigashyigikirwa na Leta. Ibi kandi birunvikana kuko aho Agatsiko gahatira Abahutu gusaba imbabazi, kurundi ruhande kaba gatungira agatoki Abavandimwe babo b’Abatutsi ngo «dore ababarimburiye imiryango nta n’umwe uvuyemo». Ikizakurikira ibi mugitege amaso !

Impamvu ya 5:

Kugereka‘Genocide’ ku Bahutu bose ni igikorwa cy’iterabwoba. Iyi ni intwaro ikomeye Agatsiko gashaka gukoresha mugucekekesha Abahutu bose. Kagame yemeza ko n’uwakwanga icyo cyaha agashaka kubaza impamvu uburenganzira bwe buri guhonyorwa atazigera amenya ikimukubise. Birababaje!

 Impamvu ya 6:

Iyi kandi n’intwaro ivuguruye mu gutoteza no guhindura ruvumwa umuhutu wese. Duhereye 1994, FPR yazanye gahunda yo gufunga umuhutu wese itarobanuye kandi ibikora ntabutabera igamije. Ihame ry’uko umuntu wese afatwa nk’umwere rihinduka ko umuhutu wese aba ari umu «Genocidaire». Ibyo byarangiye, Abahutu bose bategetswe gusaba imbabazi, utabikoze akazagwa muri gereza. Dore uko  byagenze: abakoze ibyaha bararekuwe, abere baguma mu buroko ! Ndahamya ko n’uyu munsi hari abakiborera muri za gereza hirya no hino bazira ko banze kwemera icyaha cy’inkomoko! Ntibyarangiriye aho kuko hahise haduka indi ntwaro yaje ifite ubukana burenzeho abatekinisiye bise «Gacaca». Ubwo kandi nibwo icyaha kitabaho mu mateka n’amategeko cyadukaga:  « Ingengabitekerezo ya Genocide ». Ibyo ntibyarangiriye aho, ahubwo TIG n’Urugerero rurageretse. Twizere ko « Saba imbabazi niwanga wicwe ! » ariryo turufu rya nyuma.  Umunyarwanda we ati nyamara « wirukankana umugabo cyane iherezo ukamumara ubwoba ».

 Impamvu ya 7:

Gutwerera iki cyaha Abahutu bose bakagisabira imbabazi ni uburyo bwo guhishira amateka. Amateka nyakuri y’u Rwanda ateye inkeke Agatsiko Sajya kubera ibyo kakoreye abanyarwanda. Kuvuga ukuri ntibabishobora n’ubwo byabavura! Kubeshya nibyo bashoboye. Ariko se kugeza ryari? Kugeza ubu ikinyoma cy’ Agatsiko cyemeza ko mu Rwanda habaye «Genocide yakorewe Abatutsi » hakajyaho akadomo. Ibyo kandi niko biri ariko hariho akitso, kuko “Genocide” yahekuye u Rwanda ntiyarimbuye Abatusti ngo isige Abahutu ndetse n’Abatwa. Aho rero niho ihurizo ribuza u Rwanda n’Abanyarwanda kwibohora inzigo n’inzangano rizingiye. Ibi sinabitindaho kuko n’ubwo umuco w’ikinyoma wahawe intebe, kujijisha amahanga bikagirwa iturufu ry’ubutegetsi, ariko ngo «amaherezo y’inzira ni mu nzu».

Impamvu ya 8:

Izi ngirwa-mbabazi kandi ni ryaturufu ryataye agaciro mu ruzungu bita « Diviser pour régner ». Agatsiko karitegereje gasanga ubwo Abatutsi n’Abahutu bazaba bamenye neza ukuri kubyaye mu Rwanda bazarara bagakubise hasi. None dore bamwe baguye muri uwo mutego ngo aha Agatsiko ni abacunguzi ! Hari n’abandi bemeza ko ukuri bakavugishije ariko bazahakishwa; bene abo nibo baheze mugihirahiro aka ya mpyisi bahaye ibuye rishyushye igirango ni inyama, ikabura ubucira n’ubumira!  Cyakora hariho abandi benshi cyane ubu bicecekeye kubera kwanga kurigiswa, dore ko byabaye umuco. Nyamara hari n’abandi biyemeje kujya ahagaragara bagaharanira ukuri kabone n’iyo byaba ngombwa ko bakuzira. Kuko ngo kuratinda ntiguhera. Ukuri ntikujya gupfukiranwa ! Guca muziko ntigushya ! Wica ukuvuga hakavuka babiri. Iherezo rero ukuri kuzaganza kandi Abanyarwanda bose bakugire intwaro irwanya ikinyoma Agatsiko kicaje ku ntebe. Umunsi ibyo byabaye kandi si kera, amagambo azaba ashize ivuga, Agatsiko bazagatsinsura kandi ntikazongera kuvugwa ukundi, uretse kuvumwa ubuziraherezo !

Impamvu 9:Guhunga imbabazi nyakuri.

Ntarujijo rurimo, iyi gahunda yo guhatira Abahutu bose gusaba imbabazi ntigamije imbabazi nyakuri. Iyo haza kuba hashyizwe imbere imbabazi nyakuri iyi gahunda ntiyari kugirwa gahunda y’ubwoko bumwe gusa ahubwo yari kuba gahunda y’Abanyarwanda bose. Umwana umwe yabwiye Kagame muri ririya huriro ko nawe agiye gusaba imbabazi Abahutu ariko igisubizo yahawe kirababaje. Ahari mwakongera mukiyunvira.( http://www.youtube.com/watch?v=pI2GhnIHbKs ). Gusaba imbabazi nyakuri rero ntawabirwanya, ariko bigakorwa n’uwakoze icyaha kandi akazisaba uwagikorewe.

Nyamara, twabonye ko “Genocide” ari icyaha cya Leta kandi tuzi ko Leta ikomeza igihe cyose (Principe de continuité de l’Etat). Umukuru w’igihugu rero ushaka kubaka no kunga abanyarwanda akwiye gufata iyambere agasaba imbabazi z’ibyaha ndenga kamere Leta iba yakoreye abenegihugu bose. Ikindi mu muco w’Abanyarwanda  bemeza ko umwera uturutse i Bukuru bucya wakwiriye hose. Umukuru wigihugu afashe iyambere agasaba imbabazi abanyarwanda bose mw’izina rya Leta, yaba atanze urugero rwiza kubanyarwanda bose. Ibisigaye byakwikora. Ibi Umukuru w’igihugu yakwiye kubikora atitaye ko ibyaha asabira imbabazi yaba yarabigizemo uruhare , ahubwo akabikora kuko ariwe uhagarariye Leta nyuma y’amarorerwa yahekuye Abanyarwanda twese.

Umwanzuro

Izi mbabazi rero, Agatsiko kibutse guhatira Abahutu gusaba Abatutsi nyuma y’imyaka 20 bakorewe Genocide, si impuhwe keretse niba ari zimwe za Bihehe. Agatsiko kagamije kurangaza Abanyarwanda twese. Kagamije kwereka Abatutsi ko kabitayeho cyaneee,  bityo ntihazagire ubaza uwakomye imbarutso ya Genocide yabahekuye. Agatsiko Kagamije kandi gutera ubwoba Abahutu bose ngo hatazagira ubaza aho imirambo y’abatikirijwe i Kibeho n’ahandi henshi iba ngo bayishyingure mucyubahiro gikwiye ikiremwamuntu. Agatsiko kagamije ko Ababyeyi batazigera bibaza icyo abana babo baziraga kandi bakomeje kuzira mu mashyamba ya Kongo. Ibi ariko ni ukwibeshya. Umuntu wese akwiye kwibaza impamvu y’iri terabwoba ridashira.

Mu Rwanda hari akarengane kandi kagomba guhagarikwa mu maguru mashya. Umuntu wese ufite gukunda u Rwanda (Patriotisme) akwiye kureba icyo yakora. Kuko nukomeza kurebera iherezo nawe akarengane kazakugeraho kandi ntuzabona n’uwo kubara inkuru. Abanyarwanda barananiwe, « Inzira y’ umusaraba » bashowemo ikwiye guhagarara hagatangira « inzira y’urumuri ».  Igihe kirageze ngo Agatsiko kavugirizwe induru ! Indirimbo ibe « turambiwe ikinyoma, akarengane n’amacakubiri mu bana b’u Rwanda»

Venant Nkurunziza

Umutaripfana wo mu Ishyaka Ishema

 

 

Umunya Uganda Andrew Mwenda ashobora kuzabazwa ibyo Perezida Kagame akora.

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

Umunya Uganda Andrew Mwenda ashobora kuzabazwa ibyo Perezida Kagame akora.

Mu gihe hashize iminsi itari mikeya U Rwanda rurebana ay’ingwe na Tanzania, hakomeje iterana ry’amagambo hagati y’ibyo bihugu binyujijwe mu binyamakuru ari ibya Leta ari n’ibyigenga. Mu gihe ku ruhande rwa Tanzania usanga hari ukwifata no gukoresha ubwitonzi ku bategetsi, siko bimeze ku ruhande rw’u Rwanda. Nyuma y’aho Ministri w’ububanyi n’amahanga yatangiye kuvuga nabi Tanzania na Perezida wayo, cyakora akaza gusa n’ushaka kwihohora, ubu noneho Abajyanama ba Perezida Kagame ni bo bagezweho mu gukora uwo murimo kandi ngo urimo akamiya gatubutse. Gusa rero bashatse barya bari menge.

images

Andrew Mwenda ni umwe mu Bajyanama ba Perezida Kagame

Abinyujije ku rubuga Tweeter ku wa 19 Kanama 2013, umujyanama wa Perezida Kagame uvuka muri Uganda, Andrew Mwenda, yagaragaje ibyo atekereza kuri iki kibazo. Mwenda atangira avuga ko yatangaye cyane ngo amaze kuvumbura ko Kikwete afitanye isano ya hafi n’abo yise aba genocidaires. Avuga ko mu nyandiko yasohowe na Wikileaks bigaragazwa ko umugore wa Perezida Kikwete ari mubyara wa nyakwigendera Perezida Habyarimana! Si Mwenda wenyine wavuze iyi nkuru kuko no mu binyamakuru byinshi bisohokera mu Rwanda iyi nkuru yatangajwe. Ikindi ngo byavuzwe ko Kikwete yajyaga yohereza intwaro mu Burundi aziha Abahutu mu gihe barwanyaga Leta. Aha umuntu akibaza impamvu uyu mujyanama ashaka kwigira injiji ku ngufu. Aba genocidaires avuga ni bande? Ni Abahutu bo mu Burundi byabaye ngombwa ko bafata intwaro ngo birwaneho mu gihe bari bagiye gushirira ku icumu bicwa umusubizo nk’udushwiriri? Umu genocidaire se ni Habyarimana wapfuye na genocide itaraba? Andrew Mwenda yanteye kwibaza byinshi.

Andrew Mwenda akomeza avuga ko Kikwete mu kwirukana Abanyamahanga batagira ibyangombwa yari agambiriye Abatutsi, ngo na ho abandi bose ni ibitambo (collateral). N’ubwo atari we wa mbere ubikemanga, uburyo Mwenda yabyanditse arasa n’uwerekana ko hari isano hagati ya genocide y’Abatutsi yo muri 1994, intambara zo mu Burundi n’iyirukanwa ry’Abatagira ibyangombwa muri Tanzania. Bityo kuri Mwenda wa Independent, Tanzania irimo gushyira mu bikorwa umugambi wateguwe neza kuva kera akawugereranya na genocide. Twibutse ko kugeza n’ubu FPR ihora yemeza ko genocide yateguwe igihe kirekire nyamara urukiko rwashyiriweho kuburanisha abaregwa genocide rwa Arusha rukaba rutarabashije kugaragaza ko uwo mugambi wabayeho. Ibi ntibivuga ko wenda utabayeho, ahubwo bivuga ko abaciriwe imanza bose batagize uruhare mu gutegura uwo mugambi. Bityo ubwo umugambi utagaragariye ku baregwa kwica Abatutsi umuntu yawushakira mu kindi gihande, ni ukuvuga FPR n’abafasha bayo.

Usesenguriye hafi inyandiko za Andrew Mwenda, urasanga avuga ko mbere hariho umugambi wa Tanzania wo kwirukana Abatutsi hanyuma ijambo rya Kagame rikaba imbarutso, kimwe n’uko ihanurwa ry’indege ya Habyarimana ryabaye imbarutso ya genocide. Aho ibi byombi bihuriye ni uko iyo migambi yombi (uwa genocide n’uwo kwirukana Abatutsi muri Tanzania) nta gihamya ko yabayeho. Ikindi iyo migambi yombi ifite imbarutso zikomoka kuri Perezida Kagame. Ibi ni byo Andrew Mwenda atsinda kuvuga ariko uwumva aba yumvise !

Mwenda arahunga nkana impamvu yaba yaratumye Tanzania yirukana Abanyarwanda akavuga ko abari bagenderewe ari Abatutsi abandi bakaba ibitambo. Usesenguye amagambo ya Mwenda urasanga abwira Abahutu ati mwe ntacyo mubaye n’ubundi mwamenyereye kubungera mu mashyamba, abababaje ni izi mfura ! Mu by’ukuri Andrew Mwenda agaragaje ingengabitekerezo y’ivangura. Abaye nka wa wundi (Mukagasani Yolanda) uherutse gusetsa imikara ngo ko Human Rights Watch itavugira abari kwirukanwa, nyamara sinigeze numva muri 1996 hari utabariza abirukanwaga. Cyakora sinamurenganya niba yaravutse nyuma ya 1996 da ! Ubu mu Banyarwanda birukanwa muri Tanzania haravugwa bakeya bakorewe urugomo, nyamara muri Congo ho imirambo ntigira ingano. Nanjye naraketse nti wenda Human Rights Watch itaragize ubutwari bwo kuvugira abicwa ntiyabona ubutwari bwo kuvugira abakomeretswa !

Andrew Mwenda na we arirengagiza ko atari ubwa mbere Tanzania yirukana Abanyamahanga. Ntiyigeze agira icyo avuga ubwo Abarundi birukanwaga. Ese aho Mwenda ntiyaba ari muri ba bacurabwnge n’abashyushyarugamba ba wa mugambi wa Empire Hima  ushaka kwerekana ko Abatutsi basumba Abahutu ? Nawe se, arongera kuri tweeter ye akavuga ko ibyo Tanzania irimo gukora ngo bisa n’iby’Abanazi bakoreye abayahudi. Mwibuke ko muri wa mugambi wa emprie Hima, Abatutsi bemeza ko aribo Bayahudi bo muri Africa.

Uko byagenda kose dukwiye gushishoza tukanga kwigira injiji ku ngufu. Uwo ari we wese agira ububabare kandi igikorwa cyose kigira icyo giturukaho. Niba igikorwa cyo kwirukana impunzi cyaraturutse ku ijambo ruvumwa rya Perezida Kagame, Andrew Mwenda akaba ari we mujyana wa Kagame, ni ukuvuga ko ibi byose Andrew Mwenda nawe azabibazwa.  

 

//

Kagame body guard goes missing!

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

MicrosoftInternetExplorer4

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

There is still no information on the whereabouts of Lieutenant Joel Mutabazi, a former body guard to Rwandan President Paul Kagame, who was reportedly kidnapped in Kampala on Tuesday.

Mutabazi, who worked as Kagame’s body guard for 20 years, went missing from his United Nations High Commission of Refugees—UNHCR rented home in Kawempe, a Kampala suburb. It is alleged that the now critic of Kagame’s leadership was kidnapped from his home and whisked to an unknown location.kagame-2-edPresident Kagame: A man who is alleged to have Death Squads all over the world. 

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

MicrosoftInternetExplorer4

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

Police Spokeswoman Judith Nabakooba confirms that there was a kidnap complaint of a Rwandan National filed at the Kawempe police station and that investigations had commenced into the matter.

According to Inyenyeri News, an online news agency in Rwanda, the Israeli-trained Rwandan commando was allegedly kidnapped by a group of five men comprising of two Ugandan police officers and three other Rwandan security agents. Inyenyeri News says the five men stormed Mutabazi’s home at about 4pm and sprayed him with a substance that weakened him before whisking him away to an unknown location.Nabakooba

UgandaPolice spokesperson Judith Nabakooba

Police spokesperson Judith Nabakooba confirms that there was a kidnap complaint of a Rwandan National filed at the Kawempe police station and that investigations had commenced into the matter. She however declined to give details.

Rwanda’s High Commissioner to Uganda, Major General Frank Mugambage, when contacted on phone told URN that he was busy to comment on the matter. He referred our reporter to the High Commission offices to make an appointment to meet him. At the High Commission the URN reporter was told to go there on Monday next week.

Mutabazi had earlier last year survived an attack at his former home in Kasangati after unknown assailants attacked his house and shot bullets that missed him and his family. He was then placed under police protection until the UNHCR got him a new home that he was staying in till yesterday’s attack.

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

MicrosoftInternetExplorer4

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

The news agency in their article claimed that a witness to the kidnap managed to identify one man among the attackers as Rene Rutagungira. Documents from the Rwanda National Human Rights Commission identify Rene Rutagungira as a retired army Sergeant, who was prosecuted in 2000 in connection with the mysterious death of a Rwandan Businessman identified as Victor Bayingana. He was however acquitted of the charge.

The disappearance of Mutabazi comes at a time when Rwandan asylum seekers in Uganda are increasingly lodging complaints of being haunted by suspected hit-squads.

In June this year, some 16 students from Rwanda escaped to Uganda and asked for asylum alleging harassment by their home government.  They also claimed that they were being conscripted into the ranks of the M23 rebel group in eastern Democratic Republic of Congo, a claim dismissed by Ambassador Mugambage, who said the students were misled into committing crimes back home.

Mugambage also dismissed allegations that the Kigali government was operating a hit-squad in Kampala targeting critics of President Kagame’s leadership. The students have since been taken and temporarily resettled in Arua.

On December 2, 2011, Charles Ingabire, a journalist who was living in Uganda as a political refugee, was gunned down while hanging out at a bar in Kampala. He was editor of Inyenyeri News, an online publication critical President Paul Kagame’s government. Ambassador Mugambage later described the slain editor as someone who fled from justice in his home country into Uganda.

Though Mugambage regretted Ingabire’s death, he was quick to dismiss him as someone not worth the kind of media attention and titles that did not suit his background.

A few months after Ingabire’s death, another Rwandan asylum seeker, Sergeant Dominic Sabagasani was also gunned down in Kampala. The murders remain unresolved to date.

Source:http://www.redpepper.co.ug/former-kagame-bodyguard-goes-missing-in-kampala/

 

Kayira Etienne wa ORINFOR yahaye isomo Perezida Paul Kagame.

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

Kayira Etienne wa ORINFOR yahaye isomo Perezida Paul Kagame.

Mu nyandiko ye yo kuwa 15 Kanama, umunyamakuru Kayira Etienne yongeye kwibutsa Perezida Kagame hamwe n’abandi bakuru b’ibihugu bya Afurika ko indangagaciro y’ikinyabupfura ari ngombwa mu gihe Umukuru w’igihugu avuga ijambo mbwirwaruhame. Mu mvugo ijimije ariko yumvikana neza, Kayira arafata urugero rwa Perezida Mugabe n’ijambo aheruka kuvuga nyuma yo gutangaza ko yatsinze amatora, maze agaheraho avuga amakosa y’Abaperezida ba Afurika batita ku mahame ya Demokarasi. Aragira ati: “Uretse n’umukuru w’igihugu nka Robert Mugabe, umuntu wese wiyubaha ntabwo yagombye gukoresha imvugo nyandagazi aho yaba ari hose. Noneho iyo umuntu ari umuyobozi mu rwego runaka, byagombye kuba akarusho kwitwararika cyangwa guhitamo amagambo yo gukoresha, kuko abo ubwira baba bakubonamo umuntu wo gutanga urugero rwiza”.

Ibi Kayira abivuze mu gihe hashize iminsi Abanyarwanda ndetse n’Abanyamahanga batari bakeya banenze Perezida Kagame ku ijambo yavuze mu kwezi kwa Kamena mu ntara y’amajyaruguru abwira abasirikare ko Perezida Kikwete avuga ibinyabasazi(utter nonsense), hanyuma I Kigali Perezida Kagame akavuga ko azacunga Kikwete akamukonyora (I will wait at the right place and I will hit you). Aya magambo yombi bikekwa ko ariyo yahereweho igihugu cya Tanzania kigafata icyemezo cyo kwirukana Abanyarwanda babaga yo. Uretse aya magambo kandi hari andi menshi umukuru w’igihugu cy’u Rwanda yavuze atarimo ikinyabupfura na mba. Akunze kuvugwa ni aho yahonze agatoki ku kandi akababazwa n’uko atabashije kwica impunzi zose ngo azimare, aho yavuze ko Abantu ari umwanda(amazirantoki) n’ibigarasha. Nyuma y’aya magambo yose kandi niko amashyi y’urufaya yakurikiraga ho. Nta shiti, Kayira ntiyari mu bayakomye.

Uretse ibyerekeye ikinyabupfura kandi Kayira aravuga no kuri Demokarasi. Aragira ati: “Aha niho abaperezida bamwe mu bihugu bya Afrika bagaragarira ko atari abanyapolitiki beza, aho baheza mu butegetsi abo mu mashyaka batavuga rumwe.”. Iri ni isomo rikomeye cyane Kayira yahaye Paul Kagame ahereye ku myitwarire ya Mugabe wagaragaje ko adashaka gukorana n’abo avuga ko yatsinze mu matora. Twese nta we utazi uburyo abatavuga rumwe na Leta y’u Rwanda bafatwa mu Rwanda: bahimbirwa ibyaha bagakatirwa ibihano bikakaye nka Mushayidi, Ntaganda na Ingabire Victoire, bangirwa kwinjira mu matora mu gihe bangirwa kwandikisha amashyaka yabo ya Politiki no kwinjira mu matora nko ku ishyaka FDU Inkingi na DGPR, baricwa nka Rwisereka wa DGPR, n’ibindi byinshi. Aha Kayira agatanga inama ati:  Ibihugu bimwe byo mu Buraya na Amerika byagombye kutubera urugero”ati kuko uwatsinzwe yemererwa no gukorana muri guverinoma nshya n’uwamutsinze.

Kayira asoza agira ati: “Uko byagenda kose, abayobozi bakuru b’ibihugu bya Afrika baracyafite akazi gakomeye ko gukurikiza amahame ya demokarasi,  bagaragaza ubutwari bwo kubwizanya ukuri naho ubundi aho bukera bizajya bibagaruka”. Nanjye nti abwirwa benshi akumva bene yo. Warakoze Kayira we.

Dore aho mwasanga inkuru ya Kayira Etienne http://www.orinfor.gov.rw/printmedia/news.php?type=rw&volumeid=1079&cat=11&storyid=22999

 

Ihigwa bukware ry’Abanyarwanda muri Tanzania: Aho kwica Gitera wakwica ikibimutera.

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

abirukanywe_tanzaniya-5ba9c

Bamwe mu Banyarwanda birukanywe muri Tanzania

Mu gihe ubu Abanyarwanda benshi barangamiye ibiri kubera ku mpunzi zirukanwa muri Tanzania, habuze umuyobozi muri Guverinoma ugira ijambo mbwirwaruhame ngo agaragaze icyo leta ya FPR ibitekereza ho. Ubusanzwe Leta ifite inshingano zo kurinda no kuvugira buri Munyarwanda wese aho ava akagera, ibi bigakorwa binyujijwe muri Ministeri y’Ububanyi n’amahanga na yo ikoresheje za Ambassades zayo hirya no hino. Ndetse FPR yo yemeza ko hari n’igihe ikoresha intwaro kugira ngo irwanire abantu n’ubwo baba atari Abanyarwanda ariko bakaba bavuga ikinyarwanda! FPR ivuga ko ibi ari byo byakuruye intambara zo muri Congo. Uretse ubu buryo bwa za ambassades kandi, Perezida wa Repubulika ni we wa mbere ushinzwe diplomacy y’igihugu cye. Ibi bisobanuye ko Perezida Kagame ashobora kubazwa icyo yakoze cyangwa se atakoze kuri ibi biri kuba ku Banyarwanda yari ashinzwe kurinda. Ahari wenda ashobora kuba atekereza ati ubundi se ko nta wantoye ndarwana n’iki? Namenye ko iyo wibye ubuyobozi uba wibye n’inshingano zabwo hamwe n’imvune zose zijyana na bwo.

Kuki FPR yaruciye ikarumira?

Ukurikiye ibivugwa n’Abategetsi ba Kigali urasanga nta kintu kigaragaza ko Leta yababajwe n’uko izi mpunzi zirukanwa igitaraganya. Ikivugwa ngo ni uko n’abasigaye bagomba kuza hakiri kare nyamara bakongeraho ko bazi neza ko impunzi zahawe igihe gitoya. Niba koko bizwi ko izi mpunzi zahawe igihe gitoya, Leta ikaba izi ko ibi bibangamiye Abanyarwanda, hakozwe iki kugira ngo nibura bahabwe igihe cyiyongereyeho? Leta yanze kugira icyo ibitangazaho ngo hato itaza kwitwa ko idashaka ko Abanyarwanda bagaruka mu gihugu cyabo. Nyamara iyo umwe mu bayobozi twavuze haruguru asaba Leta ya Tanzania guha igihe cyiyongereyeho kugira ngo Abanyarwanda babanze bitegure, abagurisha inka zabo babikore, abasarura imyaka yabo babone akanya,… nta cyemeza ko Tanzania itari gusuzumana ubwitonzi icyo cyifuzo. Iyo ibi biba Tanzania ikabyanga byari kujya ahagaragara nabyo tukabimenya.  Ikintu kiri mu mitwe y’Abategetsi ba Kigali ni “ Perezida Kikwete waTanzania ni umugome”.

gusura_-2-a2f0aCommission y’uburenganzira bwa Muntu yasuye Umunyarwanda warasiwe muri Tanzania

Ikintu Abanyarwanda ari aba barimo kwirukanwa ari n’abandi babikurikiranira hafi bakwiye kwitondera ni uko bigaragara ko Perezida Paul Kagame yamaze gukora imibare ye neza. Ashaka kubiba urwangano hagati y’Abanyarwanda n’Abanyatanzania kugira ngo igihe yashaka abandi yohereza guhungabanya Tanzania bitazamurushya. Aha birumvikana ko uwo ari we  wese azaba avuga ati tugiye kurwanira imitungo yacu Abanyatanzania basigaranye, tugiye kugaruza amasambu yacu, n’ibindi. Mu by’ukuri mu gihe ku bareba hafi cyane bakeka ko barimo kurenganywa ndetse na Leta ikabumvisha ko barenganyijwe koko, hari ababifitemo inyungu kandi bafite umugambi mutindi bateguye. Dore uko uyu mugambi mutindi njye nywubona:

Amakuru aturuka ahantu hizewe yerekana ko u Rwanda rwohereje Abantu bagera ku bihumbi 35,000 mu gihugu cya Tanzania bagamije guhungabanya umutekano w’icyo gihugu  bitwaje ko ngo FDLR ishobora gutera ariho iturutse. Guhakanira FPR ntibyoroshye bitewe n’amateka ya vuba twese tuyiziho cyane cyane ashingiye ku kinyoma n’urugomo. Icya mbere FPR ifite ibibazo byo kuyoborwa n’umuntu umwe kandi bamwe mu bahoze bayirimo mu nzego zo hejuru bemeza ko uwo muntu atagira umugira inama. Yewe n’Abazungu bikekwa ko ari bo bamushyize ku butegetsi agera aho akabatuka akabandagaza. Yanashwanye na Museveni wamufashije igihe kitari gitoya. Ibi byose ikabihishira ikwiza ikinyoma cyaminuje. Icya kabiri ni uko FPR yakomeje kurangwa n’ubushotoranyi mu bihugu duturanye ku buryo nta wakwizera ko akabaye icwende ubu noneho kamaze koga.

Icyiyongera kuri ibi ngo ni ishyari Perezida Kagame yaba yaragiriye Perezida Kikwete kuva mu mwaka ushize aho yasabaga Perezida Obama kuzasura u Rwanda nyamara aho gusura u Rwanda akihitiramo gusura Senegal, Afurika y’epfo na Tanzania. Kagame we yifuzaga ko ari we mu Perezida ufatwa nk’inkundwa y’Amerika kugira ngo birusheho kumwongerera ubuhangange. Kagame amaze kubona ibi byose yaba yiteguye bidasubirwaho guhungabanya iki gihugu kandi kizwi ho kuba cyarabereye umuturanyi mwiza u Rwanda kuva mu mateka ya kera. Uyu mugambi wa Kagame nta muntu wo muri FPR washoboraga kuwushyigikira mu gihe barimo banamubaza impamvu bakomeje kohereza ingabo gupfira muri Congo. Maze kugira ngo Kagame ashake amaboko mu Banyarwanda aba yifashe ku gahanga ajya muri “mpangara nguhangare” yibasira Perezida wa Tanzania. Ibi Kagame si ibyamugwiririye kuko yabikoze inshuro zirenze imwe, iya mbere akaba yarabivugiye imbere y’Abasirikare mu Nyakinama, akomerezaho imbere y’urubyiruko i Kigali ari naho twese twaje kumenya ko Kagame umugambi yawurangije. Aha benshi mu ntore bamuhaye amashyi kuko mu byo batojwe harimo ko Intore nkuru yavuga ibyiza, yavuga ibibi, igomba guhabwa amashyi n’impundu.

Perezida Kagame yagaragaje ko ibyo yavuze bitamucitse ngo asabe imbabazi dore ko we ahora abwira abandi ngo bazisabe n’ubwo baba batarakoze icyaha. Ndizera ko ba babandi bamaze kuminuza mu gusabira imbabazi abatabibasabye bakwiye kuzisabira Paul Kagame.  Paul Kagame yari azi neza ko Tanzania izagira icyo ikora kandi ko bizahungabanya Abanyarwanda benshi. Nyamara nyine ni byo yashakaga. Tanzania yo yakoze akazi kayo ko kwirinda. Biragoye ku muntu utari Umunyarwanda kumusobanurira ko hari Abanyarwanda babi n’Abanyarwanda beza. Ku baba mu mahanga ngira ngo mwarabibonye. Ube Umututsi, ube Umuhutu, ube Umutwa, mu gihe cyose ufite Ubunyarwanda kuri wowe ntukibeshye ko bazakwizera, bazahora bagukeka ko ushobora kugira nabi. Ibi bituruka ku mateka yacu atari meza y’ubugizi bwa nabi n’ubwicanyi bwaranze Abanyarwanda. Kuri Tanzania biragoye kumenya abari muri bya bihumbi 35 byoherejweyo. Ikindi kibishimangira ni gahunda zimaze iminsi zikorwa mu Rwanda aho Abasore baba mu mahanga binyabya mu Rwanda bagakoreshwa imyitozo ya gisirikare bakongera bagasubizwa aho batuye mu mahanga. Ibi na byo birakemangwa cyane kandi aba basore si Abatutsi gusa si n’Abahutu gusa, bose baravanze. Birakomeye rero kugira ngo Tanzania imenye gutoranya ufite imigambi mibisha n’utayifite.

Icyo Abanyarwanda bakwiye kwirinda muri iyi minsi ni ukugirira inzika Abanya Tanzania kuko ibibabayeho bifite imvano. Ku mugani wa wa mukurambere aho kwica Gitera wakwica ikibimutera.

Ese imyifatire ya H.E Paul Kagame ni inzira yo gukemura ikibazo cy’ubuhunzi?

kagame

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

Ese imyifatire ya H.E Paul Kagame ni inzira yo gukemura ikibazo cy’ubuhunzi?

Kuva mu mpera z’ukwezi kwa gatanu uyu mwaka umubano hagati ya Tanzania n’u Rwanda warahungabanye cyane ku buryo byageze n’aho Perezida w’u Rwanda avuga ko azubikira uwa Tanzania akamukindura. (I will wait you at the right place and I will hit you). Ubundi ntibisanzwe ko umuperezida w’igihugu avugira ku Karubanda ko azagirira nabi mugenzi we w’ikindi gihugu. Iri jambo rya perezida Kagame ryakoze amateka ku Banyarwanda ndetse n’Abatuye akarere k’ibihugu bituriye ibiyaga bigari. Inzego z’ubutasi za Tanzania zabihuje n’amakuru zari zisanganywe ko u Rwanda rwohereje abantu benshi muri Congo, Tanzania na Uganda guhungabanya umutekano w’ibyo bihugu ngo hagamijwe kugira ngo u Rwanda rwonyine ruzagaragare ko ari cyo gihugu gifite umutekano usesuye mu karere.

Abagerageza gukora isesengura basanga Perezida Paul Kagame ashobora kuba ananiwe cyane akaba atagishobora gupima uburemere bw’amagambo ye mbere yo kuyavuga. Ndetse hari n’abavuze ko yaba afite uburwayi butuma umuntu atagira ibanga (ngo ubu burwayi akaba anabufatanyije n’uburwayi bwa Cancer y’uruhu). N’ubwo nta gihamya ihari yemeza iby’ubu burwayi, ibikorwa Perezida Paul Kagame akora byatuma koko abantu batekereza ko yaba afite ikibazo, bityo kugeza igihe nta kimenyetso kibivuguruza kandi Kagame agakomeza gukora nk’ibyo akora, benshi bazagera aho babifateho ukuri ko igihugu cy’u Rwanda kiyobowe n’umurwayi. Iyi si inkuru ishimishije kubona igihugu gifite abaturage barenga miliyoni 11 badashobora kwibonamo umuyobozi ufite ubuzima buzira umuze. Ikindi Perezida Kagame yagombye guhabwa umwanya wo kuruhuka dore yakoze byinshi byiza cyangwa bibi kandi bitoroshye ku buryo ikiruhuko ari ngombwa. Indi mpamvu uyu musaza yagombye gufata ikuruhuko cy’izabukuru n’ubwo yari akiri mutoya cyane ugereranyije na Mugabe cyangwa Museveni, ni ingaruka ibikorwa bye bigira kubo yari akwiye kurinda.

Kagame ngo yatekerezaga ko Tanzania yaba ifitanye umubano n’Abarwanya Leta y’u Rwanda ngo kuko yemeye kohereza ingabo mu gikorwa cyo kugarura umutekano muri Congo ikaba izacakiranirayo n’ingabo z’U Rwanda bizwi neza ko zifasha imitwe ihungabanya umutekano cyane cyane umutwe wa M23. Tanzania ntiyigeze ibifata nk’ibyoroshye ahubwo nayo yatangiye gufata ingamba zo kwirwanaho amazi atararenga inkombe. Ingamba ya mbere ni ukwirukana Abanyarwanda bose baba muri Tanzania batujuje ibyangombwa. Amakuru dukesha ibinyamakuru byo muri Tanzania agaragaza ko mu by’ukuri n’ubwo perezida Kikwete yihanganye ntagaragaze uburakari ndetse ntapfe kuvuga irije nka mugenzi we w’u Rwanda, Abasirikare ba Tanzania bo bagize umujinya mwinshi cyane. Perezida Kikwete ubwo yatangaga itegeko ngo bakore operations zo gushakisha abahungabanya umutekano, Abasirikare babonye urubuga rwo kwihimura ku muntu wese uvuka mu Rwanda. Abahunze u Rwanda mu mwaka wa 1959 n’imyaka yakurikiyeho bavuga ko bahunze ubutegetsi bwa Parmehutu nibo Tanzania yahereyeho bacuzwa ibyangombwa bahambirizwa nabi. Abahunze muri 1994 bo n’ubundi abenshi nta byangombwa bari bafite abenshi bafashe inzira bashyira akarago ku mutwe berekeza iya Uganda. Ibi byose bibaye kubera umuyobozi mukuru w’u Rwanda.

safe_image.phpPerezida Kikwete yahaye Abanyarwanda ibyumweru bibiri ngo babe batakiri ku butaka bwa Tanzania

Ubusanzwe si ikibazo ko impunzi itaha iwabo. Ariko rero gutaha ntibyoroha cyane cyane ko impunzi igomba kwizera ko hari umutekano. Ikibazo Abategetsi b’u Rwanda bakunze kwirengagiza ni uko umutekano atari ukuba nta masasu avuga mu gihugu gusa. Habaho n’umutekano w’ubukungu. Bityo dore ibibazo Abategetsi ba Kigali bari bakwiye gusubiza mu gihe cyose bavuga ko ibyangombwa byuzuye kugira ngo ushaka gutaha aze :

1.     Ese uwo muntu mushaka ko atahuka mufite aho mugiye kumutuza ?

2.     Muzamuha akazi cyangwa mumufashe kwihangira umurimo ?

3.     Muzamubonera isambu  akeneye yo gukoreramo ibikorwa yakoraga?

4.     Abana be se muzabarihira ishuri kandi n’abo mufite mwananiwe kubaha bourse ?

5.     Ese umutekano we urarinzwe bihagije ?

Rero ngo ni uko bitaye ku Banyarwanda kandi bakaba bashaka ko bose baba mu gihugu. Aha siho hari ikibazo. Nta we urusha Abanyarwanda kumenya igihugu cyabo ndetse no kugikunda. Abanyarwanda bazi ubwenge kandi bazi aho bashaka gutura. Mu buzima umuntu afata ibyemezo akurikije aho inyungu ze ziri. Bityo rero mu gihe mu Rwanda inyungu z’Umunyarwanda zitaruta izo afite ahandi, bazajya bahatira abantu gutaha ndetse bananyuzemo bakoreshe amasasu ariko nta gisubizo kirambye kizagerwaho. Niba umuntu yumva adatekanye, nta mpamvu yahatirwa gutura aho umutima we udaterera mu gituza.

Uretse Tanzania imaze kohereza abarenga 2000 mu Rwanda,  mu gihugu cya Repubulika iharanira Demokarasi ya Congo na ho Abanyarwanda ntiborohewe kuko inzego zishinzwe iperereza zatanze itegeko ryo gukora umukwabo wo gushakisha abakekwaho gucura umugambi uherutse kuburizwamo wo kwica Perezida Kabila. Ntibyoroshye kumenya niba Kabila yari agiye kwirenzwa n’Abanyarwanda cyangwa se n’aboherejwe na Perezida Kagame nk’uko bikemangwa kubera ko ubundi Kabila asanzwe yigaragaza nk’umuntu ukorera inyungu za FPR yabereye umuyoboke n’umusirikare igihe kitari gitoya. Gusa rero bamwe mu babikurikiranira hafi basanga Kabila asigaye ashaka kumvira umuryango wa SADC kurusha FPR kandi uyu muryango Tanzania ikaba iwufitemo ijambo rikomeye, dore ko Perezida Kikwete ari we ushinzwe ibijyanye na Politiki muri uyu muryango. Ibi rero ngo byaba byaratumye Kagame atangira kwishisha Kabila akaba akeka ko batakomeza gukorana. Abanyarwanda hafi ibihumbi bitatu ubu bafungiwe I Kinshasa bazira gusa kuba bafitanye isano n’u Rwanda kabone n’aho baba batazi iby’umugambi wo kwivugana Kabila. Ese ibi hari icyo bibwiye Abategetsi b’u Rwanda?

Igihugu cya Uganda cyo kiratangaza ko gikomeje kwakira impunzi nyinshi cyane zivuye muri Congo, mu Rwanda no muri Tanzania. Impunzi ziturutse muri Congo ziravuga ko zafatiwe mu Rwanda zikajyanwa kurwana muri M23 zitabishaka. Izituruka mu Rwanda zirimo ingeri nyinshi. Hari abahunga ubukene, hari abahunga itotezwa bakorerwa na FPR, ariko abenshi bakaba ari abahunga kubera icyoba ubu kirangwa mu gihugu.

Ubu noneho ngira ngo Minisitiri Mukantabana yishimye ko ikibazo cy’ubuhunzi Tanzania igikemuye. Ariko nanone ubu buryo gikemuwemo ni inzira y’ubusamo kandi huti huti akenshi ibyara shishi itabona. Iyi nzira y’ubusamo yageragejwe muri 1996 ubwo ibitwaro bya rutura n’abasirikare benshi boherejwe mu nkambi za Congo ngo bice impunzi izidapfuye bazicyure. Uyu mugambi ntiwapfubye uko wakabaye kuko hapfuye impunzi zitagira ingano hagatahuka n’izindi nkeya. Perezida Kagame we yigambye ko ababazwa n’uko hari abamucitse. Nyamara rero inzira y’ubusamo ntitanga igisubizo kirambye. Impunzi zarishwe izindi ziracyurwa ariko ubaze abamaze kongera guhunga wakwibaza icyo FPR yaruhiye! N’ubu haracyariho umugambi wo kurimbura impunzi, aba mbere ngo bashakishwa akaba ari abatavuga rumwe n’ubutegetsi bwa Paul Kagame. Kayumba Nyamwasa ni umwe mu barusimbutse.

Igisetsa na ko igiteye agahinda ni uko abategetsi babwira abantu ngo nibatahe bahora barwanira kohereza abana babo mu mahanga. Kagame yajyaga avuga ngo Abategetsi ba mbere boherezaga abana kwiga mu mahanga kandi aba rubanda batiga, none na we abe bibera muri America mu gihe abo mu gihugu bambuwe bourse yo kwiga. Ubu mu Rwanda umwana wemerewe kwiga muri Universite ni uwarokotse genocide cyangwa se ufite ababyeyi bayirokotse. Utararokotse cyangwa uwarokotse ubwicanyi bwa FPR we ntashobora no guhabwa icumbi, ahubwo hejuru yo kwiyishyurira amafaranga y’ishuri agomba no gutanga umusanzu wa FARG no mu kigega Agaciro Fund. Ese nk’uyu mwana uba adafite akazi baba bumva azatanga amafranga ayakuye he koko? Ariko se abategetsi b’u Rwanda bagira umutimanama koko? Bamwe muri aba bana na bo ababishoboye berekeza iy’ubuhungiro bakajya kongera umubare w’impunzi, uwo ni wo musaruro wo kunyura inzira y’ubusamo.

Ubu Abanyarwanda bakeneye ko Perezida Kagame ajya ahabona akavuga niba yishimiye ibiri kuba ku benegihugu bari batuye muri Tanzania na Congo nyuma y’imyitwarire ye idahwitse, ubundi bakamubaza utundi tubazo tw’amatsiko ariko tutoroshye kubonera ibisubizo.

 

Bimwe by’ingenzi byaranze politiki y’u Rwanda muri Nyakanga 2013.

Bimwe by’ingenzi byaranze Politiki y’u Rwanda mu kwezi kwa Nyakanga 2013.

1.    1.  Ubwigenge bw’U Rwanda.

Taliki ya 1 Nyakanga 1962- Taliki ya 1 Nyakanga 2013, imyaka 51 irashize u Rwanda rwigenga. Mu gihe ibi byagombye kuba ibyishimo ndetse n’ibirori bikomeye ku gihugu cyose, mu Rwanda si ko byagenze. Ahubwo Perezida Kagame yifatiye indege yigira mu Burundi ngo gufatanya na bo kwibuka ubwigenge. Ibi byavuzweho byinshi: Bamwe bati Kagame agomba kuba adasobanukiwe n’icyo ubwigenge busobanura, abandi bati Kagame abikora abizi agamije kwemeza Abanyarwanda ko nta Rwanda rwigeze rubaho mu gihe Abahutu bayoboraga. Ibi bikajyana na ya ideology imaze iminsi itwibutsa uburyo Abahutu batewe ipfunwe kuva FPR yafata ubutegetsi. Kuri Kagame ubwigenge bw’U Rwanda bwajyaga kugira agaciro iyo buza igihugu kitari mu maboko y’ Abenegihugu bagitsindiye nyuma ya Kamarampaka! Ibi biracyagibwaho impaka nyinshi.

2.     2. Umunsi w’ifatwa rya Kigali

Taliki ya 4 Nyakanga ni umunsi u Rwanda rwibukaho ifatwa ry’mujyi wa Kigali na FPR mu mwaka wa 1994. Kuri FPR n’abambari bayo uyu munsi witwa umunsi wo kwibohoza ndetse wo ukorerwa ibirori bidasanzwe, ibi bigasobanura ko uruta umunsi w’ubwigenge! Nyamara benshi mu Banyarwanda siko babibona. Kuri bo uyu munsi usubiza inkovu z’agahinda ibubisi. Benshi bibuka imbaga itagira ingano yatikiriye mu gikorwa cya gitwari cyo gusohoka muri Kigali muri operation yiswe champagne, aho FPR yashakaga kumarira ku icumu abantu bose bari mu mujyi ariko ingabo za FAR zikabasha gusohora abaturage mu mujyi zinyuze mu Nzove. FPR yo icyo gihe yarimo yohereza ama bombes y’urufaya ntacyo yikoma.  Abandi kandi basanga ifatwa rya Kigali ryarakurikiwe n’ubuzima bubi batigeze batekereza, bityo kubabwira ko babohowe uba ubakina ku mubyimba. Aya ni amateka y’igihugu cyacu atumvikanwaho n’impande zombi akaba ariyo mpamvu ibiganiro bikwiye kubaho ngo abantu babashe kugira icyo bumvikanaho, naho ubundi kwishima kwa bamwe(RPF/RPA) ni ugushenguka kw’abandi(FAR). Ibi bishobora kuzagira ingaruka zikomeye cyane mu gihe kiri imbere. Ntawe nabyifuriza.

 

 

3.     3. Kuba Minisitiri mu Rwanda ni nko gusoma urupfu”

Uyu ni umutwe w’inkuru yanditswe n’umwe mu bahoze ari abafasha ba hafi ba Kagame(David Himbara) ashaka gusobanura uburyo Kagame ahinduranya Aba minisitiri nk’uhinduranya imyambaro y’imbere(amakariso cg amasutiye). Mu kwezi kwa Nyakanga Kagame yirukanye Minsitri  ushinzwe imirimo y’Afurika y’Uburasirazuba Monika Mukaruriza n’umunyamabanga  we uhoraho Bill Kayonga ngo ku mpamvu zo kugaragaza ubushobozi bukeya. Nyuma yaho Monika yagaragaye mu nama ya FPR, yateshejwe agaciro cyane, ategekwa gusaba imbabazi mu ruhame. We na Musoni Protazi ndetse na Kayonga Bill bacishijwe bugufi basaba imbabazi, ikibazo kikaba ari ukumenya impamvu Tharcisse Karugarama we atahahingutse ! Iyi style ya Kagame yo gutegeka abantu gusaba imbabazi bamwe babibonamo nk’uburwayi bukomeye bwo mu mutwe aho umuntu ubufite aba ashaka kubona abandi bamupfukamira bamwereka ko ariwe munyamaboko. Ibi bigereranywa n’abana batoya bakirana maze umwe yajya hejuru y’undi akabwira uri hasi ngo emera ko uri imbwa unsabe imbabazi nkuve hejuru. Nuko uri hasi akemera ati ndi imbwa wowe uri umugabo bikaba birangiriye aho. Ikigaragaza ko Perezida Kagame ashobora kuba afite ubu burwayi koko, ni uko umaze gusaba imbabazi akenshi ahabwa akandi kazi kandi mu by’ukuri yari yirukanwe bivugwa ko nta bushobozi afite. Bityo umuntu akibaza niba gusaba imbabazi ukazihabwa bihita bituma ubushobozi bwiyongera ! Ku muntu udasabye imbabazi we ahita abuzwa ubwinyagamburiro no kubona akazi bimubera ikibazo kitoroshye. mbese kimwe n’uko uwamaze gusoma urupfu bitamworohera kugaruka i buntu.

4.    4.  Intambara ya Congo

Ikindi cyagaragaye muri uku kwezi ni intambara M23 yongeye gushoza ku ngabo za Congo, FARDC. Intego y’iyi ntambara ngo kwari ugufata umujyi wa Goma mbere y’italiki ya 30 Nyakanga mbere y’uko Brigade d’intervention y’umuryango w’abibumbye itangira akazi kayo ko kurwanya no kwambura intwaro imitwe irwanira mu karere k’uburasirazuba bwa Congo. Iyi ntambara rero ntiyaguye neza M23 kuko yahakubitikiye ndetse bikaba byaratangaje abantu benshi. Ubusanzwe FARDC yari isanzwe itazwiho ubutwari bwinshi ariko byaragaragaye ko ubu atari bwa bundi. Kabila yagerageje guhagarika FARDC ngo ntikurikirane M23 ariko FARDC yanga kumwumvira ngo kuko baje kuvumbura ko Kabila afatanyije na Kagame mu mugambi witwa Havila cyangwa se Empire Hima –Tutsi. Uyu mugambi ngo uteganya ko ibihugu bya Uganda, Rwanda, Congo, Uburundi na Tanzania bigomba kuyoborwa n’Abatutsi kandi bikagira umwami w’Abami umwe (Emperor).

Icyagaragaye muri iyi ntambara ni uko ari umuryango mpuzamahanga, ari ihihugu by’ibihangange, ari n’itangazamakuru , bamaganye M23 n’igihugu cy’u Rwanda kiyifasha muri iyi ntambara igiye kumarira abana b’u Rwanda mu rugamba rutabafitiye akamaro na busa. Mu nama yabereye ku cyicaro cy’umuryango w’Abibumbye ku itariki ya 25 Nyakanga, ibihugu byose byashyize umukono ku masezerano yo kugarura amahoro mu karere byibukijwe ko bigomba kuyubahiriza. U Rwanda narwo rwavuze ko ruyashigikiye maze ako kanya Congo ihita irushyira mu kizamini cyo guhita rufata abayobozi ba M23 bahungiye mu Rwanda. Dutegereje uko U Rwanda rugiye kubyitwaramo cyane cyane ko bamwe muri abo bayobozi ngo bashobora kuba baremerewe gusubira ku rugamba ndetse bakaba bashobora kuba bararuguyemo. Niba ariko bimeze, Kagame afite ikibazo cyo kuzura abamaze kwigerera mu bundi buzima kandi bakaba badashaka kugaruka mu ntambara z’urudaca yabashoyemo !

5.     5. Kagame yanze kwakira Intwarane za Yezu na Mariya

Muri Nyakanga kandi indi nkuru yavuzwe ni iy’ifatwa n’ifungwa ry’itsinda ryitwa Intwarane za Yezu na Mariya zahohotewe na Polisi y’igihugu zizira ko zavuze ko zifite ubutumwa buvuye mu ijuru bugenewe umukuru w’igihugu. Ubu butumwa nta wigeze ashaka kubutega amatwi ngo kubera ko Intwarane zisanzwe zigira ubuhanuzi buteye ubwoba. Bityo ari Polisi ari n’umukuru w’igihugu bahisemo kureka ubuhanuzi bukabasohoreraho (bakarimbuka) aho kugira ngo bumve ubutumwa bubafashe kwirinda kurimbuka. Umupadiri witwa Eugene Murenzi wo muri paruwasi ya Kibuye nawe yasogongeye ku bubisha bw’igipolisi cya FPR ubwo yabazwaga niba azi Intwarane. Yapfuye kuvuga ko na we ari Intwarane bamushushubikanya shishi itabona no muri cachot ya Kicukiro ngo ba! Ibi byagaragaje ko hashobora kuba hari ikindi Polisi yashakaga kwerekana kuko Padiri Eugene atigeze ajya ku rugo rwa Paul Kagame. Hari n’abaketse ko ubutegetsi bw’agatsiko bwashatse kwibasira uyu mu padiri kubera ko yashinze ikigo KOMERA cyita ku bana bafite ubumuga muri Paruwasi ya Mushubati mu karere ka Rutsiro. Ibi nabyo nta wabihakana cyane kuko ubundi Agatsiko katishimira kubona umuntu yitangira rubanda kuko ko kagamije gutindahaza Abanyarwanda. Aha abantu benshi bibaza aho ubutegetsi butubaha abakozi b’Imana buzageza Abanyarwanda ndetse bamwe bagashimangira ko ubutegetsi butoteza intumwa buba bugeze mu marembera.

6.    6.  Kikwete yashubije Kagame

Muri Nyakanga kandi ubwo Tanzania yizihizaga umunsi w’intwari, mu karere k’Akagera  Kikwete yavuze ijambo benshi bemeza ko yasubizaga perezida Kagame wari umaze iminsi acitswe akinyuramo agatangaza umugambi mubisha afite wo kwirenza Kikwete. Twibutse ko mu minsi yashize tariki 30 Kamena aribwo Kagame yavuze ijambo benshi bise rutwitsi ryari rikubiyemo ibintu ubundi umukuru w’igihugu atari yitezweho. Mu iryo jambo niho Kagame yahishuye umugambi wo guhoza Abahutu mu ipfunwe kugeza igihe ngo basabiye imbabazi( bijyana na bwa burwayi twavuze haruguru). Kagame ni na bwo yavuze ko azubikira Kikwete akamukubita! Abazi uko Kagame akubita ntibafashe iri jambo bikino ahubwo bahise baryoherereza Kikwete. Umukozi wa ministeri y’ububanyi n’amahanga wa Tanzania yasubije ko  ko Kagame aramutse yibeshye yakubitwa inkoni nk’akana gatoya! Yongeyeho ati “niba umuntu adashaka kugirwa inama yicecekeye akareka utugambo yaba iki?”

 Ni uko Kikwete nawe mu kwibuka intwari ati “uzadukinisha wese tuzamwereka uko twagize Idi Amin”.  Abazi amateka ya Idi Amin baribuka uburyo yashatse gufata akarere k’ Akagera ngo akomeke kuri Uganda. Yongeyeho n’agasuzuguro kenshi cyane yandika ibaruwa we yise iy’urukundo ayoherereza Nyerere. Iyo baruwa yagiraga iti: “Nshuti nkunda cyane Nyerere, ndagukunda cyane ndetse ndashaka no kukurongora…”. (Documentary The Rise and Fall of Idi Amin). Aha Idi Amin yemeje ko yabonaga Nyerere ari umugore mu bandi bagore! Ibi byatumye Nyerere agira umujinya cyane yohereza ingabo ze ati “muzagaruke mwakuyeho uwo mwirasi”. Abantu benshi bibaza niba Kikwete nawe yaracaga amarenga ko azohereza ingabo ngo zikureho umwirasi!

Ikinyamakuru Igihe.com cyo, mu ijwi rya Kubwimana ngo gisanga Kikwete yarabwiraga Malawi, cyakora kinavuga ko ngo Tanzania yaba iri kurwana muri Congo ifatanyije na FARDC na FDLR ngo bagamije gufata u Rwanda, nyamara benshi bakaba bakeka ko ukuri kwabyo kugerwa ku mashyi.

Dukomeze turebe aho byerekeza.

//

The State Department briefing on Democratic Republic of Congo of July 23rd, 2013

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

MicrosoftInternetExplorer4

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

index

Ms Jen Psaki is the spokesperson of the United States of America State Department and the former spokesperson for Barack Obama.

QUESTION: Can I follow up on yesterday’s question about the Thursday UN meeting on the Great Lakes and —

MS. PSAKI: Absolutely.

QUESTION: — what you might be able to tell us about the violence in Congo that has driven refugees, to Goma specifically, between the Congolese forces and the M23?

MS. PSAKI: Yeah.

QUESTION: What’s your understanding of that situation?

MS. PSAKI: I can give you an update on that. Thanks for your patience. Let’s see here. I just want to make sure I give you the most up-to-date here, Scott.

Well, let me say first that we, of course, condemn M23’s latest round of attacks on the Democratic Republic of the Congo’s military. M23’s renewed fighting seriously undermines regional and international efforts to peacefully resolve the situation in eastern D.R.C. The Secretary, as you mentioned, is going to be heading to New York on Thursday to chair a meeting of the National Security Council focused on the Congo and focused on the situation in the Great Lakes. I expect I’ll have more to say on that tomorrow in terms of the agenda and what he’s hoping to accomplish while he’s there.

QUESTION: Has the Obama Administration approached its allies in Kigali about their support for the M23?

MS. PSAKI: I just don’t have any update for you on that in terms of contacts.

QUESTION: Well, it’s the allegation of Human Rights Watch that the Rwandan military is directly supporting the M23 both in training —

MS. PSAKI: Mm-hmm.

QUESTION: — and in the recruitment of demobilized Rwandan soldiers. Is that a view that is shared by the United States?

MS. PSAKI: Well, we believe there is a credible body of evidence that supports the key findings of the Human Rights Watch report, including support by senior Rwandan officials to the M23 and of Rwandan military personnel in the D.R.C. We call upon Rwanda to immediately end any support to the M23, withdraw military personnel from eastern D.R.C., and follow through on its commitments under the framework.

QUESTION: Is it your understanding that President Kagame is aware of that, or is this just being done by some senior Rwandan officials?

MS. PSAKI: I don’t have any more specifics on it for you.

QUESTION: I just want —

QUESTION: Call on the senior Rwandan officials to stop – et cetera, et cetera, et cetera – I’m not trying to – I just don’t remember exactly what it was —

MS. PSAKI: To end its —

QUESTION: Yeah.

MS. PSAKI: — to end any support to the M23.

QUESTION: Right. Or what?

MS. PSAKI: Well, that’s what we’re calling for, Matt.

QUESTION: Just out of the goodness of their hearts they should stop doing this, because they’re nice guys?

MS. PSAKI: That’s not at all what I’m suggesting. That’s what we feel needs to happen.

QUESTION: Well, what’s the – I understand. And then how are you prepared to make the case that – how are you prepared to punish them or use leverage to – what kind of leverage are you using to make your case here?

MS. PSAKI: I don’t have any leverage to outline for you today.

QUESTION: In other words, none. It’s kind of just an empty appeal, an empty call.

MS. PSAKI: Well, it was a very powerful case made in the Human Rights Watch report.

QUESTION: Right.

MS. PSAKI: I’m sure it was – raised the eyebrows of others as well. So we’re continuing to call on them to take action.

QUESTION: Do you know if this – if the view that you just expressed is shared over at the White House?

MS. PSAKI: Yes, it is.

QUESTION: It is shared at the White House.

MS. PSAKI: Mm-hmm.

QUESTION: Then why has this Administration not done anything to pressure President Kagame into ending the support for M23?

MS. PSAKI: Well, Matt, I don’t have any context to outline for you. This is a position that’s shared broadly in the Administration. Obviously, the Human Rights Watch report is something that we – I just stated we agree with and we share the concerns with it. But beyond that, I don’t have much more for you.

QUESTION: Jen, can I ask – in the past —

MS. PSAKI: Sure.

QUESTION: — the Administration, and particularly from this podium, you’ve been quite careful to not single out any of the (inaudible) players in that region.

MS. PSAKI: Mm-hmm.

QUESTION: Is it – what is it in the Human Rights Watch report that has led you to this conclusion today that you can specifically call on Rwanda to end any support for the M23?

MS. PSAKI: Well, the Human Rights Watch report was specific about support by senior Rwandan officials to the M23 and Rwandan military personnel in the D.R.C. That’s something, obviously, that raises concerns for us. And that’s why we are calling for Rwanda to immediately end any support to the M23. So it was specific about that issue.

QUESTION: And you believe, generally, that the Human Rights Watch has produced a credible and —

MS. PSAKI: We believe there’s a credible body of evidence presented in the report.

QUESTION: That the – then the – that that – of their report that they compiled that they put together. So in other words, you take them seriously, you take this organization – you respect this organization as a credible rapporteur on human rights issues?

MS. PSAKI: Well, Matt, I know where you’re going with this —

QUESTION: Do you?

MS. PSAKI: — and I’m speaking specifically to this report —

QUESTION: Okay.

MS. PSAKI: — and our agreement with the credible body of evidence —

QUESTION: So – so —

MS. PSAKI: — in this report.

QUESTION: So any concern they might have about other cases – individuals stranded in Russian airports, for example – you wouldn’t necessarily agree with.

MS. PSAKI: I’m not making a sweeping claim here, Matt. I’m speaking to this specific report.

QUESTION: Can I return to that question?

MS. PSAKI: Mm-hmm.

QUESTION: Was so you’re saying that the military believe that the military is supporting these armed rebel – the M23, and that it’s not that Kagame himself does not have a role?

MS. PSAKI: I wasn’t speaking to Kagame himself. I don’t have anything more on that.

QUESTION: Right.

MS. PSAKI: I’m speaking specifically to support by senior Rwandan officials to the M23.

QUESTION: So it’s officials within the military.

MS. PSAKI: And of military personnel.

QUESTION: So usually when the U.S. makes that kind of statement, I mean, it does affect aid to these countries.

MS. PSAKI: Mm-hmm.

QUESTION: I mean, would there be some – would the Secretary be rolling out some kind of plan or warn Rwanda during the Congo – during the Security Council meeting that if they continue doing that, you could withhold aid? Because last year – I just brought up the story on July the 1st – the U.S. called on Rwanda to stop supporting. And they clearly have not.

MS. PSAKI: Mm-hmm.

QUESTION: So this would be the second one in a year —

MS. PSAKI: Mm-hmm.

QUESTION: — that you’d actually warned. Does it have implications for aid?

MS. PSAKI: I don’t have any update on next steps. Obviously, this is of concern. But beyond that, I don’t have any update for all of you.

QUESTION: It might be worth looking at, because Lesley’s absolutely right.

MS. PSAKI: Sure.

QUESTION: You did call for this to happen —

MS. PSAKI: Mm-hmm.

QUESTION: — it didn’t happen. And one of the – and potentially you might want to look at whether one of the reasons that it didn’t happen was that because you didn’t threaten them with anything, you didn’t use any leverage. You just issued this empty call that has no teeth behind it.

MS. PSAKI: We will take that all into consideration.

Source: The State Department, the United States of America.

Major Dr. Rudasingwa Theogene offers two options to H.E Paul Kagame

The following is the letter Theogene Rudasingwa wrote to Paul Kagame on July 7th, 2013 in reaction to Kagame’s speech of June 30th, 2013 in which he compelled all Hutus to ask forgiveness for genocide against Tutsi. It is independently translated by the blog admin.

images

 Theogene Rudasingwa in the picture

Mr Paul Kagame
Village Urugwiro
Kigali- Rwanda

After listening to your recent speeches, I decided to write you this letter and make it public. Every Rwandan who followed your words asked themselves many questions, and especially are wondering where Rwanda is going.
Briefly, your speech was long but important things you wanted to point out are the following:

1. All Hutus from all corners are genocidaires
2. Tutsi who oppose you are working for genocidaires(Hutus)
3. President Kikwete of Tanzania who advised you to talk with FDLR , you will hit him because he is working for genocidaires(Hutus).

What scares and aggrieve Rwandans is that such words are the follow up of your renowned actions (killings, jailing, dictatorship, wealth self centeredness, provocation and instigation of wars among neighbors, etc) and were addressed the youth of Rwanda. You addressed them to say that Hutus contracted the original sin of murder, and that they must ask forgiveness for their parents. To the Tutsis among that youth, you were saying: “protect yourselves from Hutus because they killed your people”.
Mr Kagame, if your thoughts are not emanating from a genocidaire, how else can we identify them? If they (your thoughts) are not divisive among ethnics, what could we say was your intention? Have you ever learnt anything from the history of Rwanda? Kings have existed and lasted hundreds of years. Colonization came and ended. The first and second Republics came and ended. The fate of RPF and your clique is in its last days. It will undoubtedly end. When? How?
Let me not delay reminding you about your duties as a leader Rwandans need in times such as these because it could be too late.
Rwanda is in a crossroad, you must choose the pathway you want and so you must assume consequences of any choice.

The first pathway: Life

This pathway is very tough but contains the solution of Rwandans’ problems. It involves destroying evils your administration added to others inherited from the history of Rwanda. We must abolish the regimes of ethnic, regional and otherwise cliques. We must eradicate the culture of impunity. We must uproot refuge problem and the problem of killings.

Besides destroying those evils, we must build Goods based on good examples from the history. We must heal Rwandans of fear, share the little and a lot like brethren without marginalizing anybody. We must look after all the survivors, Hutus, Tutsis or Twas. We must take care of war casualties. We must repatriate Rwandans who are scattered all over and in Arusha, those who have no known address. We must repatriate the King in his respect and pay tribute to other former leaders of Rwanda. We must edify the security institutions in which all Rwandans feel involved, which protect everybody Rwandan without discrimination and which strengthen democracy and human rights of every Rwandan. We must reconcile Rwandans because all of us have wounds. We must set a good example for the youth of Rwanda.

This first pathway requires that all of us have talks peacefully. Especially it requires you Paul Kagame to negotiate with FDLR and political parties in Opposition. That is what Rwandans have spent many years asking you. That is what President Kikwete and his colleagues in the SADC (Southern Africa Development Community) are asking you. Leaders who love Rwanda, who love all Rwandans; this is what they are asked in times of ours.

Once you accept this pathway, it is your survival and ours too. Once we sit down in true Gacaca telling the truth, which aims at reconciliation, all Rwandans we will talk about all killings committed by the Hutus, the Tutsis and by the Twas in Rwanda and abroad, and we will make a choice. It is not easy but I believe that Rwandans in general will decide that you and the clique you used for murdering added to other Rwandans who were implicated in killings, be forgiven but not be allowed to occupy administrative positions. This requires all Rwandans to not forget but also to extraordinarily forgive if we have to start anew.
Now that you have made all Hutus genocidaires, all Tutsis ibigarasha , all neighbors enemies to fight and kill if you can, how are you ready to salute this Cross way but which provides life?

The Second Pathway: Death

This is the pathway of War. In all your speeches, you like arrogantly cheering, and blackmailing with the war. You seem like somebody who did not experience wars. Do you forget the wars you lived in or you caused in Uganda, Rwanda and Congo? If today you were asked to provide the number of Rwandans who have succumbed to the wars since 1990, would you say it (we could have lost about two and a half million between 1990 and 2013)? Now that you have killed RPF and made it a tool what will you fight with? Now that those who were Inkotanyi are laid off and some are planted in positions like sign posts, others made criminals, with who will you fight? Will you win with that Tutsi clique led by Jack Nziza? Now that that you hate Rwandans and they hate you back, that you are against neighbors, Africans are disgusted with you, other foreigners took measures against you, what will spare you from that war you engage?

kagame2Kagame Paul (in the picture) has fell out with many of his war comrades including his former chief of Staff  General Nyamwasa(with yellow belt).

I am not a foreteller. I know that you no longer take advice. Nobody from your family dares to tell you the truth. Your spouse, in spite of advising you to stop, this time she is assisting you to cause peril and to perish. Tito Rutaremara, James Musoni, Manasse Nshuti, Bazivamo, Ngarambe, Mushikiwabo and Jack Nziza are they the ones who deceive you that it is good that you should keep it up? However you know better what you used to tell me about them between me and you. Except those who want bread, those who despise you in private are rather many. They clap for you in public and they curse you when they get home.

But I would like to tell you that if you chose this pathway, your end would be very miserable. If you ever dare to engage another war, you will lose it. The reason you will lose it is that your ideas and modus operandi are old and are genocidaire’s. And, if you engage another war, all Rwandans will fight it together (Hutus Tutsis and Twas). It will have so many sacrifices among Rwandans but it will be the last war in Rwanda and the region because Rwandans will cooperate with other victims in the region to liberate themselves from the sword, dictatorship and wars of yours.

Mr Paul Kagame, the time for choice has come. Join Rwandans to choose life because Rwandans are tired of death. If you choose death, you will be accountable for its consequences.

Theogene Rudasingwa
Washington DC
USA

Theogere Rudasingwa is a medical doctor by training and has the rank of Major in the Rwanda Defense Force (RDF). He has grown up in Tutsi refugee camps in Uganda and joined the RPF rebellion in 1990 along with Kagame. He has held numerous positions in the RPF, the president office and was Ambassador of Rwanda to the US. In 2010, he was tired of Kagame’s dictatorship and with other two key senior officers (a General and a Colonel) of RDF and the former general prosecutor of Rwanda started an opposition political party, the Rwanda National Congress (RNC).

Madame Jeanette Kagame ntavuga rumwe n’umugabo we kuri bimwe mu bintu bikomeye.

Madame Jeanette Kagame ntavuga rumwe n’umugabo we kuri bimwe mu bintu bikomeye.

jennette-kagame3

“…tuzi twese ko icyaha ari gatozi ndetse n’abemera Imana bavuga ko “Buri vi rizipfukamira” Madame Jeannette Kagame.  Ifoto dukesha http://www.leprophete.fr/news.php?id=221

Kuwa 30 Kamena uyu mwaka I Kigali hahuriye urubyiruko rukabakaba cyangwa rurenga 1000 ku butumire bwa Imbuto Foundation, umuryango ukuriwe na Madame Perezida Jeannette Kagame. Mu ijambo ritangiza ibiganiro byaranze uwo munsi Madame aratwicikra akajisho uko u Rwanda ruhagaze muri iki gihe ndetse n’uburyo bukwiye bwo gukemura ibibazo mu rwego rwo kubaka ejo hazaza. Reka turebere hamwe ibikubiye muri iri jambo turishime cyangwa turinenge ntawe uhutajwe,turyuzuze cyangwa turicenshure, niyo demokarasi duharanira.
1. Urubyiruko rufite inyota yo kumenya amateka.
Mu ntangiriro y’iri jambo madame yadusubiriyemo ibyo duhora tuvuga. Amateka ni ikintu cya ngombwa cyane , atwigisha ubuzima bw’abatubanjirije, ibibazo bahuye nabyo n’uburyo babikemuye, ibyiza babayemo n’uburyo babigezeho, amakosa bakoze dukwiye kugendera kure, ibi bikadufasha gushushanya isura y’igihugu cyiza kizira umwiryane. Madame abishimangira agira ati : “twemera ko urubyiruko rw’u Rwanda rugomba gusobanukirwa neza amateka y’igihugu cyacu, yaba ameza ndetse n’amabi twanyuzemo”. Nta kuri kuruta uku.

2. Wenda (Igihugu) kizongera gutabarwa n’abato
Madame ntahakana ko U Rwanda rufite ibibazo ahubwo uretse ko we abigereranya n’ibyariho mu gihe FPR yateraga muri 1990. Aragira ati “Ababohoje u Rwanda bangana namwe ndetse hari bamwe bari batoya”. Nuko ati “namwe nimutabare igihugu cyanyu”. Ibi bisobanuye ko bya bindi opposition ivuga isaba abantu guhaguruka (ndlr: bagakora revolution) ariko na Madame abibona. Abo batandukanira ni uko opposition yo ivuga iti bizagerwaho naho Madame we abivuga ameze nk’udafitiye uru rubyiruko icyizere: “Wenda kizongera gutabarwa n’abato” kuko kigeze ku muteremuko.
3. Urubyiruko ntirugomba kwikorezwa ibyo rutagizemo uruhare

Normal
0

false
false
false

EN-US
X-NONE
X-NONE

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
mso-para-margin-top:0in;
mso-para-margin-right:0in;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0in;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:”Times New Roman”;
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}
Madame Jeannete yasabye abantu ko bakwiye kwicara hamwe bakaganira bavugisha ukuri, bakavuga aho bakomeretse. Yagize ati: « Kera iyo inzara yateraga, ababyeyi bakoraga ku mbuto babikiye ihinga ritaha, bagatekera abana maze bakaramuka kabiri… natwe rero dushonje amahoro asesuye nimuze tujye inama nk’abaryi b’imbuto ».

Aha nahageze mpita nongeraho nti mbese Opposition tutibagiwe na FDLR bakaganira na FPR bakavuga uko bakomeretse. Mbega ukuntu byaba byiza we!? Yongeye no kwibutsa ko niba hari abakibeshya ko bavukanye imbuto nk’uko byakunze kuvugwa ku Bami b’u Rwanda ko cyari ikinyoma cyambaye ubusa. Ati niba hari abibwira ko bazivukanye (imbuto) nibasigeho. Nkunda umuntu ntacyo ampaye!
Ikindi yagize ati: “… tuzi twese ko icyaha ari gatozi ndetse n’abemera Imana bavuga ko “Buri vi rizipfukamira”. Yongeraho ko bityo urubyiruko rudakwiye guterwa ipfunwe n’ibyo ababyeyi baba barakoze.

Byaje gupfira he?
Uyu mubyeyi rero akimara gutangiza iri huriro ngo Abahanga mu by’amateka nibo baganirije urubyiruko. Amateka bavuze yo ni agahomamunwa. Icya mbere cyantangaje rero ni ukuntu ari urubyiruko ari abarugezagaho ayo mateka bose barabeshyanye karahava. Mwese muzi ijambo Perezida Kagame yavuze mu minsi yashize yibutsa ko yohereje Abasirikare muri Congo bakarasa abagomba kuraswa ! Ariko abagabo babiri nako aba jenerali James Kabarebe yunganiwe na Rwarakabije barihanukiriye bati reka nta Munyarwanda ingabo zacu zigeze zica. Rwarakabije nawe ararahira ati: ni ukuri ( kwa Shitani) rwose nanjye nabihagazeho. Abo bombi barangije rero ikindi cyansekeje ni uko hari umwana w’umukobwa warokotse amasasu y’izo ngabo nawe waje ahita rwose ashyira mu ngiro ibyo bamwigishije (byo kubeshya) ati rwose umusirikare yaraje amfata akaboko anyereka inzira igana iwacu! Hahahahaha. Utazi Inkotanyi yageze muri Congo uko yasaga azambaze! Ninde wari kunyomoza uyu mukobwa? Ni Rwarakabije se cyangwa ni Kabarebe? Cyakora uwo mwana yagororewe kuzoroherezwa kwinjira mu gisirikare nyuma y’imyaka itatu yose bamutera utwatsi, bigaragara ko aricyo yari agamije dore ko ubushomeri mu rubyiruko cyane cyane urw’Abahutu buvuza ubuhuha.

Abandi baje kwinjira muri uwo munsi bakavangira Madame Jeannette, ni Rucagu Boniface ndetse n’undi musore usanzwe azwi cyane mu kazi ko gucukura imisarani maze bo bamagana ibyo Madame yari yavuze ko icyaha ari gatozi. Ni uko basaba imbabazi z’ibyaha ngo benewabo b’Abahutu bakoze. Ibi rero Perezida Kagame we yahise abigira itegeko ngo Abahutu bose bagombe basabe imbabazi z’ibyaha benewabo bakoze. Madame Jeannete yagize ubwoba bwo kumwambura micro ngo amwibutse ko icyaha ari gatozi!9059_324602541005074_1952928076_nIfoto dukesha urubuga https://www.facebook.com/urubuga.rwizanews

Perezida Kagame kandi yongeye kuvuga ku kibazo cyo gutesha abantu agaciro cyabaye mu mwaka wa 1973 aho ngo bakorakoraga izuru rya mushiki we ngo bumve uko izuru ry’umututsi rimera. Niba ibi byarabayeho birababaje. Icyo twakwibaza ni iki: Ese turimo kubikumira dute? Ese bitandukaniye he no guhamagara abana b’Abahutu ukababwira ngo nibasabe imbabazi z’ibyaha na Se cyangwa abavandimwe babo bakoze? Ese bitandukaniye he no kwemeza umwana ko ya masasu wamurasaga Bukavu, Masisi, Lubutu, Kisangani, Mbandaka ,…burya batashakaga kumwica kandi ababyeyi be bo yarabahitanye? Nyamara ntibizoroha.
Biragaragara ko u Rwanda rufite ibibazo bikomeye. Urubyiruko bararubeshya narwo rukababeshya kakahava. Nyamara buriya iyo ririya jambo rya Jeannete Kagame rikurikirwa tugasigara dushaka uko ryajya mu bikorwa yari kuba ari intambwe ikomeye. Icy’ingenzi ni ukugira Ubutwari bwo kuvuga Ukuri noneho tugaha igihugu umurongo uzaturinda umwiryane. Ukurikiye neza ijambo rya Jeannette n’irya Kagame uhita ubona ko batavuga rumwe ku bintu bimwe bikomeye.