Shirt of shame: Britain dishes out £62million in foreign aid to Rwandan dictator who splurges £30million on sponsorship for his beloved Arsenal FC

  • Rwanda is getting £62 million this year alone from the UK in foreign aid
  • Dictator Paul Kagame spent £30 million sponsoring his favourite club Arsenal
  • People survive on less than £1 a day under Kagame’s tightly controlled regime
  • Tory MP Andrew Bridgen described the deal as ‘an own goal for foreign aid’ 

An impoverished African country which has received hundreds of millions of pounds in aid from British taxpayers is paying £30 million to sponsor Arsenal – one of the world’s richest football clubs.

Rwanda, which is getting £62 million this year alone from the UK, has paid the Premier League club to promote the country’s tourist industry on players’ shirts.

The astonishing deal will also give Rwanda’s despotic ruler Paul Kagame and his cronies the use of an exclusive hospitality box at the London club’s Emirates Stadium, piles of match-day tickets and access to star players for promotional work.

Last night, furious critics of the UK’s £13 billion-a-year foreign aid programme said the deal proves that British taxpayer cash is being flagrantly wasted.

Former Arsenal captain Tony Adams presents a jersey to Ruwandan dictator Paul Kagame in 2014 as she spends £30 in UK aid to sponsor the team

Former Arsenal captain Tony Adams presents a jersey to Ruwandan dictator Paul Kagame in 2014 as she spends £30 in UK aid to sponsor the team

Last year, Britain gave £27 million directly to the Rwandan government for poverty relief and spent a further £37 million on aid projects in the country.

But despite the vast amounts of cash being given by the UK and other countries, hospitals, schools, businesses and homes are without electricity much of the time.

Most people survive on less than £1 a day under Kagame’s tightly controlled authoritarian regime.

Meanwhile, teachers in some parts of Rwanda have not been paid for five months.

Instead, Kagame, who has been accused of murdering and torturing his opponents, funds ‘prestige’ projects such as running an airline which loses £750,000 a week.

The message ‘Visit Rwanda’ will be emblazoned on Arsenal players’ left sleeves and on pitch-side screens, at an annual cost of £10 million for the next three years.

Tory MP Andrew Bridgen described the deal as ‘an own goal for foreign aid’. ‘This is absolutely astonishing,’ he added.

‘British taxpayers will be rightly shocked to learn that a country supported by huge handouts from the UK is in turn pumping millions into a fabulously rich football club in London. It’s ludicrous.

‘If this isn’t a perfect own goal for foreign aid, I don’t know what is. It serves to expose the complete idiocy this system is based on.’

London-based Rwandan human rights campaigner Rene Mugenzi, whose life is under threat from Kagame’s hitmen, said: ‘It is hard to believe that Arsenal really conducted due diligence on this obscene deal, and they should scrap it.

‘How can a country which receives tens of millions of UK aid start spending money on a football club in London, just because the president supports them?

‘Britain should stop giving money to Rwanda because it just frees up their government to spend money on crazy things like this.’

Earlier this year, International Development Secretary Penny Mordaunt pledged that the British Government would no longer invest ‘when others should be putting their hands in their pockets’, adding that the public had ‘legitimate’ concerns over how the UK’s £13 billion aid budget was spent.

A Department for International Development spokesman said: ‘All UK aid to Rwanda is earmarked for specific programmes, such as education and agriculture.

We track results to ensure value for money for UK taxpayers. We are helping Rwanda to stand on its own two feet.’

An Arsenal spokesman said: ‘Rwanda… is now regarded as one of the most advanced and respected countries in Africa.

‘We believe that, having conducted due diligence, it is a partnership that will help Rwanda meet their tourism goals while developing football in the country.’

The Rwandan Development Board declined to comment to The Mail on Sunday, but its CEO, Clare Akamanzi, said last week: ‘We’re thrilled to be partnering with Arsenal and showcasing the vibrancy and beauty of our country.’

Source: http://www.dailymail.co.uk/news/article-5775867/Ruwandan-dictator-spends-30-million-UK-aid-sponsoring-Arsenal-FC.html

Le Rwanda tente un Cheval de Troie en Francophonie

La francophonie est en danger. Par le biais de son média français préféré , le gouvernement rwandais – ou ses représentants au sein de la diplomatie française, ce qui revient au même – a lancé un ballon d’essai.

Ce ballon d’essai est destiné à lui faire connaître et donc anticiper les réactions que provoquerait une éventuelle candidature au poste de secrétaire générale de l’Organisation Internationale de la Francophonie de l’actuelle ministre des affaires étrangères du Rwanda .

Dès le début de cette manœuvre, la réaction officielle du gouvernement français a été recherchée. La réponse diplomatique qui aurait été faite passe aujourd’hui auprès des 83 pays membres de l’OIF pour la tentative d’une ancienne puissance coloniale pour imposer cette candidature. Elle peut donc être d’ores et déjà exploitée comme telle par Kigali, ce qui était probablement le but réel de sa publication prématurée.

Cette opération est aussi suivie de près par les états voisins du Rwanda, majoritairement anglophones et qui ont jadis soutenu militairement et diplomatiquement la conquête du pouvoir par Kagame puis son accès au Commonwealth, avant d’entrer en conflit ouvert avec lui. Ils avancent aujourd’hui que, les exigences du Commonwealth étant supérieures à celle de l’OIF en matière de respect des droits de l’homme, Kagame et son gouvernement dictatorial réélu avec un score soviétique, auraient aujourd’hui intérêt à se rapprocher de l’organisation francophone  qu’il voulait pourtant quitter il y a peu.

Tous les commentateurs et tous les acteurs  de ce ballon d’essai font mine de considérer – ou d’espérer – que le seul but poursuivi serait un réchauffement des relations franco-rwandaises.  Or, les exigences posées par l’un et par l’autre de ces deux partenaires sont totalement incompatibles puisque la France ne peut pas – décemment – imposer à sa Justice le non-lieu exigé par Kagame dans la procédure qui le met en cause depuis plus de dix ans dans l’attentat du 6 avril 1994, attentat qui a déclenché le génocide en toute connaissance de cause.

On ne peut que s’interroger sur les buts véritables poursuivis par cette initiative puisque les actuels prolégomènes à une éventuelle candidature de Mme Louise Mushikiwabo comme secrétaire générale de l’OIF ne les révèlent en rien. Les antécédents de ce personnage et de son maître, le général–président–à–vie Paul Kagame, leurs nombreuses tentatives  d’élimination de la langue française du Rwanda, pays indubitablement et exclusivement  francophone depuis un siècle, tout au moins pour ce qui est des langues européennes, ne laissent pas d’inquiéter les observateurs qui parlent d’un véritable « cheval de Troie ».

maxresdefault

Lousie MUSHIKIWABO, cheffe de la diplomatie rwandaise

Il est établi que, depuis de nombreuses années, Paul Kagame n’a eu de cesse d’éradiquer la langue et la culture françaises du Rwanda. Sous prétexte que, lui, Paul Kagame, ne parle pas français, il a interdit le 8 octobre 2008 l’usage de cette langue dans l’enseignement public rwandais où elle était seule utilisée depuis un siècle. De même, il a interdit l’usage de la langue française dans tout document administratif.

Accessoirement, sous des prétextes  d’urbanisme qui ne trompent personne, il a ensuite fait raser le centre culturel français de Kigali et il refuse depuis quelques années d’accréditer l’ambassadeur de France proposé par Paris. Pourquoi Kagame aurait-il brutalement changé radicalement de posture à l’égard de la langue et de la culture françaises et tout simplement à l’égard de la France ? N’ayant aucune réponse, très logiquement, certains observateurs avisés considèrent que  Louise Mushikiwabo qui s’est toujours comportée comme un petit soldat exemplaire au service de Kagame au point que, en tant que Ministre des « Affaires Etranges », elle a toujours couvert d’un manteau diplomatique les opération d’assassinat d’opposants rwandais commis à l’étranger (Afrique du Sud, Kenya et autres), ferait un excellent cheval de Troie au sein d’une organisation honnie.

Or, on sait depuis 1994 et depuis l’action du bataillon FPR introduit au CND de Kigali fin 1993, comment Kagame est passé maître dans l’utilisation d’un cheval de Troie.

Lors des négociations d’Arusha et lors de la paix signée en cette ville de Tanzanie le 4 août 1993, Kagame a su se ménager, sous le prétexte de mettre fin à la guerre, les moyens de lancer l’assaut final qui le portera au pouvoir quelques mois plus tard. Il a obtenu le départ des troupes françaises auxquelles il ne pardonnera jamais d’avoir retardé son triomphe, mais surtout, il a obtenu d’introduire au cœur du dispositif ennemi un bataillon de ses meilleures troupes. Sous prétexte d’assurer la protection de ses émissaires,  il a placé à Kigali un bataillon entier. Et comme il aime les symboles, il a fait en sorte que ce bataillon soit cantonné au Conseil National du Développement (C.N.D.) qui était jusque-là le parlement rwandais, le temple de la démocratie  naissante dans ce pays.  Ce bâtiment présentait, outre son aspect symbolique la double caractéristique, d’une part, de commander l’axe reliant l’aéroport au centre-ville et, d’autre part, de faire face, de l’autre côté de cet axe, au principal casernement de la Garde Présidentielle de son ennemi juré, Juvénal Habyarimana

C’est à partir de cette installation FPR du CND – que tout à chacun qualifiait de « Cheval de Troie » dès avant qu’elle soit effective en décembre 1993 – que Kagame a pu infiltrer la société rwandaise et les Interahamwe, préparer et perpétrer l’attentat du 6 avril 1994 qui tua deux chefs d’état hutu et lancer simultanément son offensive contre la Garde Présidentielle logée à portée de mitrailleuse.

Quand Kagame conquiert une place par la force, par la négociation ou par la ruse, il ne la lâche pas. Il est le maître du Rwanda depuis 1994 et jusqu’en 2034 au moins. Louise Mushikiwabo resterait secrétaire générale  de l’OIF pendant au moins plusieurs mandats…sauf si elle a détruit cette organisation entre-temps. Dans le meilleur des cas, si l’OIF n’est pas détruite, la France en sera exclue ou , à tout le moins, y sera marginalisée .

Michel ROBARDEY

Source: Mediapart

PENTEKOSTI 2018 : NZABOHEREREZA ROHO W’UKURI UBAMARA UBWOBA !

Uyu munsi AbaKristu barahimbaza « Umunsi mukuru ukomeye cyane » (solennité) wa Pentekosti. Kubera nyine ko ari umunsi wahawe icyubahiro cyo gushyirwa mu rwego rw’« Umunsi mukuru ukomeye cyane », ni ukuvuga ko hari amabanga y’INGIRAKAMARO CYANE  yerekeye imibereho yacu utwigisha.

Amasomo ya Liturjiya adufasha kwizihiza uyu munsi turayasanga aha hakurikira :

Isomo rya mbere : Ibyakozwe n’Intumwa 2,1-11

Isomo rya 2 : Galati 5, 16-25

Ivanjiri : Yohani 15,26-27 ;16,12-15 

I.TUZIRIKANE UBUTUMWA BW’AMASOMO YA LITURUJIYA

A.Mu Ivanjiri yanditswe na Yohani , Yezu arasezeranya abigishwa be ko namara kubavamo agasubira mu ijuru azaboherereza Roho w’ukuri uzabongeramo imbaraga (Paraclet : legal assistant, intercessor ; consolateur, Umuhoza, Umufasha) : Niwe uzabamenyesha ukuri kose.

B.Mu Ibaruwa yandikiye Abanyagalati, Pahulo mutagatifu arasobanuririra abemeye kwakira Kristu wazutse mu buzima bwabo ubwoko rw’URUGAMBA rubategereje : Guhangana na kamere ya « kimuntugusa », ifite icyo ipfana na « kamere ya kinyamaswa » igengwa n’ingufu zishingiye kukwikunda birenze igipimo. Izo ngufu nizo Pahulo yita « ibikorwa by’umubiri » aribyo : « ubusambanyi, ubuhabara, ubwomanzi,gusenga ibigirwamana,kuroga, kwangana, gukurura intonganya,ishyari, uburakari, kwikuza,amazimwe,amakimbirane,inzika,ubusinzi, ubusambo,n’ibindi nk’ibyo »(Galati 5,19-21).

Abazatsinda uru rugamba ni abazemera « kugengwa ra Roho ». Ibanga duhishuriwe ni uko AbaKristu babigeraho iyo bashoboye gutera intambwe ebyiri zikurikirana.

(1) Iyambere : kwihatira kubahiriza amategeko.

(2)Iyakabiri : kwemera kugengwa n’urukundo

Gusa ntawe utera intambwe ya kabiri ku mbaraga ze bwite, za kimuntugusa. Aha niho « Umufasha », Roho-Muhoza, wawundi Yezu wazutse yasezeranyije abe aza akagira akamaro.

C. Isomo ryo mu gitabo cy’Ibyakozwe n’Intumwa ryo riza ridusobanurira ibyerekeye Pentekosti ya mbere yo mu Isezerano rishya, rikatumenyesha uko Roho-Muhoza yamanukiye ku ntumwa bwa mbere n’inkurikizi nziza z’ibikorwa bye.

Umunsi mukuru wa Pentekosti wari usanzwe uriho, uhimbazwa n’Abayahudi, mbere ya Yezu. Ni umwe mu minsi itatu ikomeye cyane yazanaga rubanda nyamwinshi ruturutse imihanda yose, bagakora urugendo rutagatifu(Pèlerinage), bagateranira i Yeruzalemu.

Ibimenyetso byagaragaye kuri Pentekosti ya nyuma y’urupfu rwa Yezu byibutsa ibintu bitatu :

(1) Ibyabereye ku musozi wa Sinayi, ubwo Musa yabonekerwaga n’Imana inkuba zikubita, agahabwa Isezerano ryanditse ku mabuye abiri, ariyo mayegeko 10.

(2) Bifitanye isano n’ijambo ry’Umuhanuzi Yoweli : «Nyuma y’ibyo nzasendereza umwuka wanjye ku cyitwa ikiremwa cyose »(Yoweli3,1) ndetse n’ibyavuzwe n’Umuhanuzi Ezekiyeli : «  Nzabaha umutima mushya, mbashyiremo n’umwuka mushya. Mu mubiri wanyu nzakuramo umutima w’ibuye, nshyiremo umutima wumva. Nzabuzuzamo umwuka wanjye mbatere gukurikiza amategeko yanjye, mwubahirize amabwiriza yanjye ».(Ezekiyeli 36,26-27)

(3) Bifite uko byibutsa ibyabereye ku musozi wa Babeli (Symbole de l’orgueil de l’homme) (Intangiriro 11,1-9). Ngo abantu bavuga ururimi rumwe nuko barabwirana bati : « Nimuze twiyubakire umugi n’umunara ukora ku ijuru, maze izina ryacu ribe ikirangirire kugira ngo tutazatatana ku isi hose ». Ni uko Uhoraho aramanuka asobanya indimi zabo, abanyanyagiza ku isi hose, ibyo kubaka wa munara babiryaniramo !

Igisobanuro

Pentekosti ya kera yahimbazaga isezerano Imana yagiranye na Musa ku musozi wa Sinayi : Nibwo hatanzwe amategeko 10 umuryango wagombaga gukurikiza kugira ngo winjire mu nzira y’Iyobokamana (Intambwe ya mbere).

Pentekosti yo mu Isezerano rishya, yabaye nyuma y’urupfu n’ukuzuka bya Yezu, yo yaje  gufasha abantu gutera intambwe irenzeho mu iyobokamana(Intambwe ya kabiri). Guhera icyo gihe AbaKristu ntibakiri ku rwego rwo kugengwa n’amategeko bahatirwa gukurikiza. Bahawe imbaraga nshya n’« Umufasha » ugomba kubafasha gutangira inzira yo kuba abatagatifu by’ukuri , ni ukuvuga « kugengwa n’itegeko ryo gukunda» abantu bose, kuko bose uko bangana bacunguwe n’amaraso y’umwana w’Imana. Uwacunguwe yubaha buri wese, akamufata nk’umwana w’Imana, umuvandimwe, niyo mpamvu kumukunda tutakagombye kubihatirwa !

Muri make abemeye Kristu ntibakora ibintu uko babyiyumvamo gusa, bagomba nibura kwemera kugarurwa n’amategeko, bakayakurikiza. Ariko ikiba kigamijwe ni ugutera intambwe yo gukunda abantu bose . Abo bacunguwe ntibigoye kuko barangwa n’imbuto za Roho : « ibyishimo, amahoro,kwihangana,ubugwaneza,ubuntu,ubudahemuka,imico myiza,kumenya kwifata »(Galati 5,22-23)

II. INYURABWENGE RY’UMUNSI WA PENTEKOSTI : Igitangaza cy’ indimi !

Pentekosi nshya yibutsa ibyabereye i Babeli ubwo abantu bimitse « ukwikuza n’ukwishongora » bifuzaga kwireshyeshya n’Imana : kubaka umunara ugera mu ijuru.

Abo bantu barishukaga bakibwira ko bifitemo ubushobozi bwo kwiyubakira ubumwe(kuvuga rumwe) bushingiye ku kubona ibintu kimwe no gushyira imbaraga zabo zose mu mushinga umwe rukumbi ushingiye ku bwibone gusa.

Niba Imana yarafashe icyemezo cyo kubyivangamo ikamanuka mu ijuru igasobanya indimi zabo,  bagatangira kuvuga indimi nyinshi zinyuranye nk’izikoreshwa mu isi muri iki gihe, ni uko umushinga wabo umwe rukumbi wagombaga kubazanira amakuba : « le danger de la pensée unique »,  « le drame du projet unique » : l’impossible unité dans l’uniformité !

Pentekosti nshya yaje gukosora no kuzuza Babeli :

Abantu bahuriye i Yeruzalemu baje bavuga indimi zinyuranye zikoreshwa mu bihugu byabo. Igitangaza cya Pentekosti cyerekana imbaraga za Roho-Muhoza ni uko Intumwa zivuga ururimi rwazo, abantu bose bakumva ubwo butumwa mu ndimi zabo bwite. Mu by’ukuri intumwa ntabwo zavugaga izindi ndimi ! Bavugaga Icyarameya cyabo. Gusa kubera ko bavugaga amagambo yuje agakiza babwirijwe na Roho Mutagatifu, « buri wese yabyumvaga mu rurimi rwe bwite » (Ibyakozwe n’Intumwa : 2,6).

Ubwo butumwa bwiza buhuza abantu basanzwe batavuga rumwe . Abiyemeje kwakira no kubaha ubudasa bwabo (ubudasa mu bitekerezo, ku nkomoko, ku bwobo, ku mutungo….) kandi bakemera kubana mu mahoro  nibo bagera ku « ubumwe n’ubwiyunge  nyakuri» kandi burambye .  « L’unité dans la diversité », ni wo mugambi w’Imana ku bantu bose batuye iyi si.

I BABELI abantu bamenye ko batandukanye(diversité), kuri Pentekosti bavumbura ko ubumwe nyabwo bwubakiye ku budasa(Unité dans la diversité).

III. NI IKI UBU BUTUMWA BWAFASHAHO ABANYARWANDA BO MURI IKI GIHE ?

Uko u Rwanda rubayeho muri iki gihe cya « HUMIRIZANKUYOBORE » irenze igipimo, biragaragarira buri wese ko rwahindutse wa murwa wa BABELI. Dufite ubutegetsi bwubakiye kuri « principe » yo « kwiyemera no kwishongora » gusa ! Ni ubutegetsi bushaka gukuraho ubudasa bw’Abanyarwanda, ku ngufu. Burasiba amoko mu mpapuro hagasigara ubwoko bumwe gusa bwanditswe no mu mategeko :« Jenoside yakorewe abatutsi » ! Nta Bahutu bakiriho (=hariho Abajenosideri), nta Batwa bakivugwa(=havugwa Abasigajwinyumanamateka) !

Umushinga ni umwe gusa, ni ugutora IKIMANUKA Paul Kagame, ngo ni we wenyine wavukiye gutegeka u Rwanda !

Igitekerezo ni kimwe gusa :  ibyifuzo (caprices) bya Paul Kagame, ngo ni byo kuri konyine, ngo niryo tegeko, ubibona ukundi ngo ni IGIPINGA, ngo ni umwanzi w’igihugu ugomba gufungwa, agatorongezwa cyangwa akicwa.

Ingengabitekerezo y’Ubumwe n’ubwiyunge iririmbwa n’Abamotsi b’Ingoma ya Babeli nshya yubakiye kuri izi nkingi :

(1)Ubwinshi bw’Abahutu bo mu Rwanda n’i Burundi ni ikibazo gikomeye : bose uko bangana bagomba kwitwa Abajenosideri , bagafungwa, bakamburwa ibyabo, hakicwa benshi bashoboka. Abasagutse bagahorana ipfunwe ntibagire ijambo mu gihugu.

(2)Abahutu bashatse gutangiza umushinga mu Rwanda bagomba kugira Umututsi w’indobanure ubayobora, akabategeka,akabarya imitsi, naho ubundi nta byangombwa bya leta bahabwa.

(3)Umututsi wihangishaho ibyo kuvuga ukuri no kurwanya akarengane , nta mwanya afite mu Rwanda, ngo agomba guteshwa agaciro, akamburwa ibye, agafungwa,akaburirwa irengero.

(4)Mu nzego zose z’ubuzima n’ubuyobozi bw’igihugu, indangagaciro zasimbujwe ibikorwa by’umubiri : « ubusambanyi, ubuhabara, ubwomanzi, gusenga ibigirwamana, kuroga, kwangana, gukurura intonganya, ishyari, uburakari, kwikuza, amazimwe, amakimbirane, inzika, ubusinzi, ubusambo, n’ibindi nk’ibyo ».

Imbere y’akaga nk’aka igihugu cyacu kirimo, AbaKristu b’Abanyarwanda ntibakwiye gukomeza kwituramira ngo bibwire ko basenga mu kuri ! Bakwiye rwose kurwana inkundura kugira ngo « Roho w’Ukuri » afate ubuyobozi bw’imitima.

Akarengane gakabije kari mu Rwanda nikatavugwa ngo kamaganwe, nta mutuzo, nta mutekano,nta mahoro arambye abanyarwanda bateze kuzageraho.

Ntabwo umugabane urenga 85% by’abenegihugu bashobora kubaho basuzugurwa, batagira ijambo, bacurwa bufuni na buhoro …ngo hanyuma abantu baze batubeshye ngo bari mu kubaka ubumwe n’ubwiyunge.

Ntabwo Kagame azaduhindura Inkomamashyi n’Abagererwa mu gihugu cyacu ngo dukomeze tugume mu mujishi, ngo turakorera « Leta y’Ubumwe » ! Ubumwe bwahe bwo kajya !

Kuba benshi mu bavuga ko bayobotse Kristu bakomeje kwituramira imbere y’akarengane nka kariya ni ikimenyetso simusiga cyerekana ko iyobokamana ryacu rikigerwa ku mashyi ! Imana ntiyemera ubucakara bw’abana bayo. Roho Mutagatifu intumwa zahawe kuri Pentekosti si Roho w’ubwoba ni Roho utanga imbaraga zo guhagarara ku maguru yombi tukaba « Abahamya »(martyrs) b’ukuri, byaba ngombwa tukemera ko n’amaraso yacu yamenwa!

« Le danger de la pensée unique au service d’une dictature ethnique féroce » nicyo cyago gikomeye kuruta ibindi cyugarije u Rwanda muri iki gihe. Umuhanzi yabiririmbye neza agira ati « iminzi y’inzangano mu bantu ni ukutagira ubwigenge », mu bitekerezo no mu bikorwa !

Nifurije umunsi mwiza wa Pentekosti abarambiwe politiki ya humurizankuyobore ya Kagame n’Inkotanyi ze.

Nifurije Roho w’imbaraga abifuza kugira uruhare mu mpinduka nziza u Rwanda rukeneye.

Ndifuriza PENTEKOSTI nshya Abanyarwanda bakeneye Roho ubamara ubwoba, akabaha kuba ABAHAMYA.

Iyi Pentekosti nyituye abashaka ko indangagaciro nzima arizo zagenga u Rwanda rw’ejo.

Uwanyu Padiri Thomas NAHIMANA.

IMPINDUKA MURI GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO

Itangazo rigenewe Itangazamakuru

ITANGAZO NO GREX/2018/05/001 :  GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO YIVUGURUYE

I.Mu rwego rwo kubahiriza « CHARTE ya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro » (Guverinoma ya Rubanda) yashyizweho umukono taliki ya 20/03/2018,

II.Muri gahunda yo gushyiraho inzego ziteganywa n’iyo CHARTE no kuzirahiza kugira ngo zishobore gutangira imirimo yazo,

III. Ashingiye ku bubasha ahabwa na Charte ya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro cyane cyane mu ngingo zayo:  14; 15; 16; 37;

IV.Nyuma yo kugisha inama abagize « Inama Yaguye ya Guverinoma » yateranye ku wagatandatu taliki ya 5 Gicurasi 2018;

Perezida wa Repubulika, Padiri Thomas NAHIMANA, yashyizeho :

A. Ministre w’Intebe mushya : Madame Speciosa MUJAWAYEZU

Madame Speciosa Mujawayezu, (La Haye, Pays-Bas)

B. Abandi bagize  Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro  bahawe inshingano mu buryo bukurikira:

  1. Ministre w’Intebe wungirije: Madame Nadine Claire KASINGE
  2. Ministre w’Urubyiruko: Bwana Patrice NIYONZIMA
  3. Ministre w’Itangazamakuru no guhugura rubanda: Bwana Chaste GAHUNDE
  4. Ministre w’Umuryango,Umuco n’Iterambere ry’Abari n’Abategarugori : Madame Victoire INGABIRE UMUHOZA , uhagarariwe na Madame Nadine Claire KASINGE
  5. Ministre w’Igenamigambi, Imari n’Ubucuruzi: Madame Marine UWIMANA
  6. Ministre w’Ubutabera : Bwana Deogratias MUSHAYIDI, uhagarariwe na Bwana Venant NKURUNZIZA
  7. Ministre w’Ubutegetsi bw’igihugu n’umutekano: Bwana Joseph NAHAYO
  8. Ministre w’imibereho myiza y’abaturage  n’Iterambere ry’Umurenge : Madame Virginie NAKURE
  9. Ministre w’Ubutaka n’imiturire : Bwana Justin SAFARI
  10. Umuhuzabikorwa w’Inama Nkuru y’Urubyiruko : Madame Marie Médiatrice INGABIRE
  11. Umuhuzabikorwa w’INTEKO Y’INARARIBONYE: Madamu Marie Claire MUKAMUGEMA.
  12. Abavugizi b’Inama ya Guverinoma : (1) Madame Marine UWIMANA, (2)Marie Médiatrice INGABIRE, (3) Chaste GAHUNDE

Bwana Patrice Niyonzima( Bujumbura, Burundi).Ministre w’Urubyiruko

V. Ubu hafunguwe ukwezi ko kwiga imishinga ya buri Ministeri, kunoza Ingamba n’Iteganyabikorwa rusange rya Guverinoma ya Rubanda.

Madame Marie Médiatrice INGABIRE (Paris, France). Umuhuzabikorwa w Inama Nkuru y ‘Urubyiruko

 

Marie Claire Mukamugema, (Bruxelles, Belgique).Umuhuzabikorwa w’Inteko y’Inararibonye.

 

« Ibyifuzo bya rubanda niko gushaka kw’Imana »

 

Bikorewe i Paris, taliki ya 10/05/2018

Marine UWIMANA,

Umuvugizi w’Inama ya Guverinoma

 

 

 

Ishema ry’u Rwanda: Nadine Kasinge, Umuyobozi mukuru mushya

ITANGAZO RIGENEWE ITANGAZAMAKURU

Itangazo N° Ishema 2018/05/002

« Ni koko guharanira impinduka bitangirira mu gikari »

  1. Nk’uko byari byatangajwe kuwa gatanu tariki ya 04/05/2018, ku cyumweru tariki ya 06/05/2018 abagize ubuyobozi bw’ishyaka Ishema ry’u Rwanda bateraniye mu mwiherero udasanzwe mu mujyi wa Paris mu Bufaransa.
  2. Bamaze kungurana ibitekerezo ku bibazo by’ingutu bikomereye abanyarwanda muri iki gihe, Abagize ubuyobozi basanze ari ngombwa gukomeza umurego mu rugamba twiyemeje kugira ngo mu Rwanda hashyirweho ubutegetsi bushyize imbere inyungu rusange kandi bushingiye ku mahame ya demokarasi binyujijwe mu ndangagaciro z’ukuri, ubutwari n’ugusaranganya ibyiza by’igihugu.
  3. Hatowe kandi Komite nshya y’ubuyobozi bukuru bw’ishyaka Ishema ry’u Rwanda ku buryo bukurikira :

NadineK

Perezidante : Madamu Nadine Claire KASINGE

Visi Perezida : Bwana Chaste GAHUNDE

Umunyamabanga nshingwabikorwa : Bwana Vénant NKURUNZIZA

Umubitsi : Madamu Virginie NAKURE

 

 

  1. Abagize Komite nshya bamaze kurahira bahise batangira imirimo batorewe, ndetse basabwa gushyiraho Amakomisiyo ya ngombwa mu gihe cya vuba.

 

Tubifurije imirimo myiza.

Harakabaho Demokarasi mu Rwanda

Harakabaho Repubulika y’u Rwanda

Harakabaho umuco mwiza w’ubutaripfana

 

Bikorewe i Paris, kuwa 06/05/2018

Bwana Vénant NKURUNZIZA

Umunyamabanga Nshingwabikorwa

Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda rigiye kuvugurura ubuyobozi bukuru.

Itangazo rigenewe itangazamakuru

ITANGAZO No Ishema 2018/05/001 

« Guharanira IMPINDUKA bitangirira mu gikari ».

1.Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda rirakataje mu kwivugurura kugira ngo ryiyongerere ubushobozi bwo kugera ku ntego ryiyemeje yo GUTINYURA Rubandigoka igahagurukira kwigobotora ingoyi y’igitugu cy’Agatsiko k’ABANYAMURENGWEBAGASHIZE barangajwe imbere na Jenerali Paul Kagame.

2.Muri urwo rwego, ndamenyesha ABATARIPFANA bose, abakunzi b’Ishyaka ISHEMA n’Abanyarwanda muri rusange ko kuri iki cyumweru taliki ya 7/5/2018 abayobozi bose b’Ishyaka Ishema ry’u Rwanda bagize Komite Nyobozi Yaguye bazahurira mu mwiherero wo kungurana ibitekerezo, kurebera hamwe ibibazo biremereye bibangamiye rubanda muri iki gihe no gutora Komite Nyobozi nshya.

3.Tubazirikane kandi tubasabire guhora ari intangarugero mu kubahiriza Indangagaciro z’Ukuri, Ubutwari n’Ugusaranganya.

Bikorewe i Paris,

Taliki ya 4/5/2018.

Padiri Thomas NAHIMANA,

Umunyamabanga Mukuru.

logo ishema

 

Ibyifuzo bya Rubanda ni ko Gushaka kw’Imana

CHARTE YA GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO

Twebwe abagize Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro;
DUSHINGIYE ku itangazo rishyiraho Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ryashyizweho umukono n’Abanyarwanda b’ingeri zose bashishikajwe n’uko mu Rwanda haboneka ubutegetsi bunogeye abaturage, baturutse imihanda yose, harimo abahagarariye amashyaka ya politiki ya Opozosiyo iharanira Demokarasi mu Rwanda, Abakangurambaga ba Sosiyetie Sivile n’abantu ku giti cyabo bahuriye i Paris ho mu Ubufaransa tariki ya 17 kugeza tariki ya 20 Gashyantare 2017;

TUMAZE KUBONA KO Guverinoma y’u Rwanda y’Ishyaka rukumbi rya FPR-INKOTANYI n’umuyobozi waryo Paul Kagame umaze imyaka isaga 24 ku butegetsi inaniwe kandi itagiharanira inyungu rusange z’abanyarwanda bose ahubwo ikaba yarimakaje ubutegetsi bw’Agatsiko karangwa no gukoresha igitugu, kwikubira ibyiza byose by’igihugu, kuvangura no guhohotera rubanda rugufi;
TUMAZE KUBONA KO Guverinoma y’INKOTANYI itahwemye gutoteza, gufunga no kwica abanyapolitiki batavuga rumwe nayo, abandi ikabacira ishyanga ikabangira burundu gusubira mu gihugu cyabo kubera gutinya Demokarasi ;
TUMAZE KUBONA KO iyo Guverinoma ya Paul KAGAME n’INKOTANYI ze ihonyora Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda n’andi mategeko igamije kwigundiriza k’ubutegetsi ubuziraherezo hakoreshejwe iterabwoba ;
DUSANZE rubanda yararangije gukura icyizere kuri Guverinoma ya Paul Kagame kuko idaharanira inyungu rusange z’Abanyarwanda ahubwo ikaba ibangamiye bikabije umutekano wabo n’uw’ibyabo ;
TWANZUYE ko Guverinoma yubakiye ku iterabwoba ya Paul Kagame itemewe kandi ko idashakwa n’abaturage ;

KUBERA IZO MPAMVU ZOSE tugennye ko Guverinoma ngobokagihugu yashyizweho tariki ya 20 Gashyantare 2017, igahabwa izina rya « GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO » mu Kinyarwanda, « Rwanda People’s Government in Exile » mu Cyongereza, « Gouvernement du Peuple Rwandais en Exil » mu gifaransa izagengwa na Charte ikurikira :

Umutwe wa I : KAMERE, ICYICARO N’ISHINGANO BYA GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO
Ingingo ya mbere: 
Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ni Leta ngobokagihugu ihuriweho n’amashyaka anyuranye ya Opozisiyo iharanira Demokarasi mu Rwanda, abakangurambaga ba Sosiyete Sivile n’abenegihugu bashyira mu gaciro bayemera kandi biyemeje kuyigiramo uruhare. Abatarahisemo kuyinjiramo rugikubita bashobora kuyinjiramo nyuma binyuze mu nzira yo kwandikira ibiro bya Perezida wa Repubulika, ubusabe bwabo bugasuzumwa n’Inama Yaguye ya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yateranye kubera iyo mpamvu, akaba ariyo ibifataho umwanzuro.
Ingingo ya 2 : Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ifite icyicaro i Paris ho mu Bufaransa ariko gishobora kwimurwa biramutse bibaye ngombwa.
Ingingo ya 3 : Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ifite inshingano n’intego zikurikira :

  1. Kwitegura gusimbura Guverinoma y’AGATSIKO k’ABANYAMURENGWEBAGASHIZE katagishakwa n’abaturage ;
  2. Kuvuganira, gutabariza impunzi z’Abanyarwanda aho ziri hose no guhanga inzira yatuma zitahuka mu Urwatubyaye nta mananiza;
  3. Kuvuganira no gutabariza Abanyarwanda bari imbere mu gihugu barenganywa na Guverinoma y’Agatsiko k’Abanyamurengwebagashize.
  4. Gukora ibishoboka byose kugira ngo Guverinoma y’Agatsiko k’Abanyamurengwa- bagashize ihagarike ibikorwa byose by’urugomo ikomeje gukorera RUBANDIGOOKA, no kugira ngo haveho inzitizi zose zibuza Abanyarwanda bahunze igihugu gutahuka mu mahoro;
  5. Kwitabaza ibihugu by’inshuti kugira ngo bishyire igitutu ku munyagitugu Paul Kagame wihaye manda ya gatatu (3) mu nzira y’uburiganya no  mu buryo bunyuranije n’Itegekonshinga rya Repuburika y’u Rwanda ryo mu mwaka wa 2003 kugirango yegame ahe rugari abandi banyarwanda bashaka kunga Abenegihugu no kugeza u Rwanda ku iterambere risangiwe na bose;
  6. Gushishikariza Abenegihugu kwisuganya, bagahaguruka, bagasezerera Guverinoma y’Agatsiko k’Abanyamurengwebagashize mu nzira ya REVOLISIYO idasesa amaraso.

Umutwe wa II : AMAHAME Y’IBANZE GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO YUBAKIYEHO
Ingingo ya 4 : Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro iharanira mbere na mbere inyungu rusange z’abanyarwanda bose nta vangura rishingiye ku bwoko, akarere cyangwa inkomoko .
Ingingo ya 5 : Guverinoma ishyize imbere INZIRA Y’AMAHORO, IBIGANIRO no KUJYA IMPAKA ZUBAKA mu gukemura ibibazo byose byugarije abenegihugu kuko isanga iyo nzira ariyo yakemura bidasubirwaho gatebe gatoki ya hato na hato yakomeje kuranga imitegekere y’igihugu cy’u Rwanda.
Ingingo ya 6 : INZIRA Y’INTAMBARA ishobora kwifashishwa biramutse bibaye ngombwa cyane.
Ingingo ya 7 : Guverinoma iharanira ko abenegihugu bose bareshya imbere y’amategeko kandi bagahabwa amahirwe angana.
Ingingo ya 8 : Guverinoma ntiyemera ingengabitekerezo ihamya ko hari igice cy’abenegihugu bavukiye gutegeka ngo abandi bavukire kubabera abagaragu.  Ahubwo Guverinoma yemera ko ubutegetsi ari ubwa Rubanda, butangwa na Rubanda kandi bugomba bukorera Rubanda.
Ingingo ya 9 : Guverinoma yemera ko Ubutegetsi buri ugutatu, ni ukuvuga Nshingategeko, Nyubahirizategeko n’Ubucamanza, kandi ko bugomba gutandukana,buri  butegetsi  bukigenga.
Ingingo ya 10 : Guverinoma yemera ko gusaranganya ibyiza by’igihugu cy’u Rwanda harimo no gusangira ubutegetsi nta vangura rishingiye ku bwoko, akarere cyangwa inkomoko aribyo shingiro ry’amahoro arambye abanyarwanda bifuza.
Ingingo ya 11 : Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ikomeye ku’ihame ry’ukwishyira ukizana kwa buri munyarwanda, akagira ubwisanzure busesuye mu kugaragaza ibitekerezo no kujya impaka zubaka igihugu cye.
Ingingo ya 12 : Abagize Guverinoma bagendera ku ihame ryo gukorera hamwe nk’Ikipe, mu mucyo urangwa n’ubwisanzure bwa buri wese.

Umutwe wa III : INZEGO ZA GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO 
Ingingo ya 13 : Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro igizwe n’inzego zikurikira :

  1. Perezidansi
  2. Minisiteri y’Intebe
  3. Minisiteri zitandutanye
  4. Komisiyo za Guverinoma
  5. Abavugizi ba Guverinoma
  6. Inteko y’Inararibonye
  7. Inama Nkuru y’Urubyiruko
  8. Urukiko rwa rubanda

Ingingo ya 14: Igihe cyose bibaye ngombwa inzego za Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro zishobora kuvugururwa bisabwe na Perezida wa Repubulika amaze kugisha inama Minisitiri w’Intebe, umushinga ugashyikirizwa Inama ya Guverinoma Yaguye igafata icyemezo kuri 2/3 by’abayigize kandi kigatangarizwa rubanda mu byemezo by’inama ya Guverinoma.
Ingingo ya 15: Perezida wa Repubulika ashobora gushyiraho cyangwa agakuraho abagize Inama ya Guverinoma ikorera mu buhungiro bimaze kwemezwa n’abagize Inama Yaguye ya Guverinoma, ku bwiganze busesuye.
Ingingo ya 16: Urwego rwa Perezidansi

  1. Perezida wa Repubulika ni we Mukuru wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro.
  2. Perezida wa Repubulika ni we uhagarariye Guverinoma mu ruhando rw’amahanga, ashobora ariko no kugena abamuhagarariye igihe cyose bibaye ngombwa.
  3. Perezida wa Repubulika afite inshingano zo gushyiraho Minisitiri w’Intebe na Ministiri w’Intebe Wungirije bitarenze iminsi irindwi (7) uhereye igihe yarahiriye.
  4. Perezida wa Repubulika afite inshingano zo gusobanurira Abanyarwanda aho ibikorwa bya Guverinoma bigeze buri mezi atatu (3) y’igihembwe cya Guverinoma, asobanurira kandi Abanyarwanda n’imishinga Guverinoma iteganya mu gihembwe gikurikiraho.

Ingingo ya 17:

  1. Mu mirimo ye ya buri munsi Perezida wa Repubulika afite ububasha bwo gushyiraho Amateka yemezwa n’Inama ya Guverinoma mbere y’uko akurikizwa.
  2. Umushinga w’Iteka rya Perezida rirebana no gushyira abayobozi mu myanya, kubaha inshingano, kubahindurira imirimo cyangwa kubakura mu mirirmo n’ibindi bijyanye n’inshingano ze za buri munsi, ushyikirizwa abagize Inama ya Guverinoma nibura mbere y’iminsi itatu (3) y’uko inama iterana.
  3. Iyo uwo mushinga uvugwa mu gika kibanziriza iki udatowe, hagaragazwa inenge ufite ugasubirwamo, iyo ku nshuro ya kabiri udatowe uba utaye agaciro, watorwa ukaba ubaye Iteka rya Perezida wa Repubulika.

Ingingo ya 18:
Iyo amateka ya Perezida arebana n’ivugurura ry’inzego za Guverinoma, nko gushyiraho inzego nshya cyangwa gusesa izari zisanzweho, gushyiraho no gukuraho abayobozi bakuru ba Guverinoma n’ibindi byose birebana no gukemura ibibazo by’ingutu bireba Guverinoma muri rusange icyo gihe umushinga ushyikirizwa abagize Inama Yaguye ya Guverinoma nibura mbere y’iminsi (7) y’uko inama iterana;
Iyo uwo mushinga uvugwa mu gika kibanziriza iki udatowe, hagaragazwa inenge ufite ugasubirwamo, iyo ku nshuro ya kabiri udatowe uba utaye agaciro, watorwa Iteka rya Perezida wa Repubulika rikaba rigize agaciro k’amategeko;
Ingingo ya 19: Perezida wa Repubulika nta bubasha afite bwo gushyira mu bikorwa ibivugwa mu ngingo ya 15 y’iyi Charte ya Guverinoma mu gihembwe cya nyuma cya buri manda ye.
Ingingo ya 20: Urwego rwa Minisiteri y’Intebe

  1. Minisiteri y’Intebe iyoborwa na Minisitiri w’Intebe. Ashobora kunganirwa na Minisitiri w’Intebe wungirije umwe cyangwa benshi bashyirwaho kandi bagakurwaho na Perezida wa Repubulika bimaze kwemezwa n’Inama Yaguye ya Guverinoma.
  2. Minisitiri w’Intebe na Minisitiri w’Intebe wungirije bafasha Perezida wa Repubulika gushyiraho Abaminisitiri bandi muri Minisiteri zose mu gihe kitarenze iminsi irindwi barahiye.
  3. Minisitiri w’Intebe niwe wunganira Perezida wa Repubulika kurangiza inshingano amushinze cyangwa igihe cyose bibaye ngombwa.
  4. Minisitiri w’intebe na Ministiri w’Intebe Wungirije, mu mirimo yabo ya buri munsi, bashobora kurangiza inshingano za Guverinoma biciye mu mateka yemezwa n’Inama ya Guverinoma.
  5. Ministiri w’Intebe na Minisitiri w’Intebe wungirije babigishijeho inama Perezida wa Repubulika bashobora gusaba ivugururwa ry’abagize Guverinoma igihe cyose bibaye ngombwa.
  6. Iyo Minisitiri w’Intebe yeguye cyangwa akuwe kuri uwo mwanya, Perezida wa Repubulika ashyiraho undi bitarenze iminsi 14 avuye kuri uwo mwanya, icyo gihe Inama ya Guverinoma ikomeza imirimo yayo ikuriwe na Perezida wa Repubulika yunganiwe na Minisitri w’Intebe wungirije.
  7. Iyo Minisitiri w’Intebe na Minisitiri w’Intebe wungirije bavuye kuri uwo mwanya, Inama ya Guverinoma ikomeza imirimo yayo ikuriwe na Perezida yunganiwe n’undi mu Minisitiri yihitiyemo.

Ingingo ya 21:Urwego rwa Minisiteri

  1. Guverinoma ikorera mu buhungiro igizwe kandi n’urwego rwa Minisiteri ruyoborwa n’Abaminisiti bashyirwaho kandi bakanakurwaho na Perezida wa Repubulika amaze kubiganiraho na ba Minisitiri b’Intebe bikemezwa n’Inama Yaguye ya Guverinoma.
  2. Icyemezo cyo gusimbuza Minisitiri wahagaritswe ku mirimo ya Guverinoma cyangwa wagize izindi mpanvu  zituma ahagarika burundu imirimo ya Guverinoma gifatwa bitarenze iminsi 15 ahagaritse imirimo.
  3. Abaministiri nibo bashinzwe imirimo ya Guverinoma ya buri munsi hakurikijwe inshingano za buri mu Minisitiri.
  4. Buri gihembwe buri mu Minisitiri akora iteganyabikorwa rya Minisiteri ayoboye akurikije inshingano ze za buri munsi kandi ahereye ku byihutirwa Guverinoma ishyize imbere.
  5. Minisitiri ashobora kurangiza inshingano ze za buri munsi biciye mu mateka yemezwa n’Inama ya Guverinoma.

Ingingo ya 22: Urwego rw’ Ubuvugizi bwa Guverinoma

  1. Guverinoma Ikorera mu buhungiro ishyizeho urwego rw’ ubuvugizi bwa Guverinoma.
  2. Uru rwego rugizwe n’Abavugizi ba Guverinoma bashobora kuva kuri umwe kugera kuri batatu bibaye ngombwa,  bagatoranywa kandi na bagenzi babo b’aba Minisitiri.
  3. Uru rwego rushinzwe by’umwihariko gutegura Inama ya Guveronama, gukurikirana no kwandika inyandikomvugo y’Inama ya Guverinoma no kuyitangaza igihe cyose bibaye ngombwa.
  4. Abavugizi ba Guverinoma bashinzwe kandi kwita ku makuru ya Guverinoma no kuyatangariza abanyarwanda n’abanyamahanga aho bibaye ngombwa mu buryo bunoze kandi bwemewe n’amategeko.

Ingingo ya 23: Komisiyo za Guverinoma

  1. Mu rwego rw’imigendekere myiza y’imirimo ya Guverinoma, bisabwe n’uwariwe wese mu bagize inzego za Guverinoma, Inama ya Guverinoma ishobora gufata icyemezo cyo gushyiraho Komisiyo nshya cyangwa gusesa Komisiyo isanzweho.
  2. Inama ya Guverinoma ishobora kandi gushyiraho Komisiyo zidasanzwe igihe cyose bibaye ngombwa.
  3. Imicungire myiza ya za Komisiyo za Guverinoma ifitwe na Minisitiri w’Intebe mu nshingano ze.
  4. Imiterere n’imikorere bya buri Komisiyo bigenwa n’ukuriye buri Komisiyo amaze ku byumvikanaho na Minisitiri w’intebe.
  5. Raporo y’imikorere n’imyanzuro bya Komisiyo, itangwa n’ukuriye buri Komisiyo, igasobanurwa mu Nama ya Guverinoma.
  6. Raporo zose za Komisiyo ya Guverinoma zishyingurwa mu biro by’Urwego rw’Ubuvugizi bwa Guverinoma no mu bunyamabanga buhoraho bwa Perezidansi kandi hagatangwa kopi kuri buri rwego imyanzuro ya Komisiyo ireba kandi igatangazwa mu gihe cyose bibaye ngombwa.

Ingingo ya 24: Inteko y’Inararibonye

  1. Inteko y’Inararibonye ifunguriwe mbere na mbere abenegihugu barengeje imyaka 35 bakomoka mu mashyaka ya Opozisiyo iharanira Demokarasi, Sosiyete Sivile n’abandi benegihugu bemera Guverinoma ikorera mu buhungiro kandi bashishikajwe no kugira uruhare mu mpinduka nziza bifuriza igihugu cyabo cy’u Rwanda.Umubare w’Abagize Inteko y’Inararibonye nturenga 36.
  2. Inteko y’Inararibonye ifite ishingano y’ibanze yo kugira inama abayobozi ba Guverinoma by’umwihariko Perezida wa Repubulika, Minisitiri w’Intebe n’Abaminisitiri ba Guverinoma ku migendekere myiza y’imirimo na politiki bya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro.
  3. Inteko y’Inararibonye kandi yiyambazwa igihe cyose havuka amakimbirane akomeye mu bagize inzego za Guverinoma.
  4. Iyo Inteko y’Inararibonye itabashije gukemura ikibazo yagejejweho, hakorwa raporo igaragaza uko ikibazo giteye n’uburyo cyari cyakemuwe kigashyikirizwa Inama Yaguye ya Guverinoma ari nayo ifata umwanzuro wa nyuma.
  5. Inteko y’Inararibonye iterana nibura kabiri mu gihembwe n’igihe cyose bibaye ngombwa.
  6. Abagize uru rwego bitoramo komite nyobozi buri manda y’imyaka itanu (5). Ariko ntawe ushobora kuba muri Komite y’uru rwego inshuro 3 zikurikiranye ku mwanya umwe.
  7. Inshingano, Imikorere n’Imitunganyirize by’Inteko y’inararibonye biteganywa n’Itegeko Teka rya Perezida wa Repubulika.

Ingingo ya 25: Inama Nkuru y’Urubyiruko

  1. Inama Nkuru y’Urubyiruko ni urwego urubyiruko ruhurizamo imbaraga n’ibitekerezo byarwo rukanitegura kugira uruhare mu miyoborere y’ejo hazaza h’igihugu cyabo. Umubare w’abagize Inama Nkuru y’Urubyiruko nturenga 72.
  2. Inama Nkuru y’Urubyiruko ifunguriwe abasore n’inkumi bose guhera ku myaka 18 kugeza ku myaka 35 bashishikajwe cyane no kugira uruhare mu mpinduka nziza bifuriza igihugu cyabo cy’u Rwanda.
  3. Urubyiruko ruhuriye muri uru rwego rufite inshingano zo kugaragaza ibyifuzo n’ibitekerezo bigamije kwerekana uko ibibazo by’igihugu cyabo byakemuka mu nzira irunogeye kandi irambye.
  4. Bafite uburenganzira kandi bwo gusaba ibisobanuro ku  mishinga n’ibikorwa bya Guverinoma igihe cyose badasobanukiwe.
  5. Inama Nkuru y’Urubyiruko iyoborwa na Komite Nyobozi y’Urubyiruko itorwa n’urubyiruko rwibumbiye muri uru rwego rwa Guverinoma, buri manda y’imyaka itanu (5). Ariko ntawe ushobora kuba muri Komite y’uru rwego inshuro 3 zikurikiranye ku mwanya umwe.
  6. Inama Nkuru y’Urubyiruko iterana nibura kabiri (2) mu gihembwe n’igihe cyose bibaye ngombwa.
  7. Inshingano, Imikorere n’Imitunganyirize by’Inama Nkuru y’Urubyiruko biteganwa n’Itegeko Teka rya Perezida wa Repubulika.

Umutwe IV: INAMA YA GUVERINOMA
Ingingo ya 26:

  1. Inama ya Guverinoma ni ihuriro ry’Abaminisitiri ba Guverinoma, ba Minisitiri b’intebe na Perezida wa Repubulika.
  2. Inama ya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro iterana nibura inshuro ebyiri (2) mu kwezi n’igihe cyose bibaye ngombwa
  3. Inama ya Guverinoma itumizwa habura nibura iminsi itatu (3) ngo iterane. Ariko iyo minsi ntiyitabwaho mu gihe hatumizwa inama idasanzwe.
  4. Inama ya Guverioma itumizwa kandi ikayoborwa na Perezida wa Repubulika yunganiwe na Ministiri w’intebe.
  5. Mu gihe Perezida wa Repuburika adashobora kuboneka, yabitangiye uruhushya, Inama ya Guverinoma itumizwa kandi ikayoborwa na Minisitiri w’Intebe yunganiwe na Ministiri w’Intebe wungirije.
  6. Mu gihe Minisitiri w’intebe na we adashobora kuboneka, Inama ya guverinoma iyoborwa na Minisitiri w’Intebe wungirije na we abiherewe uruhusa na Perezida wa Repubulika.

Ingingo ya 27:

  1. Kugira ngo Inama ya Guverinoma ishobore guterana no gufata imyanzuro mu buryo bwemewe n’amategeko bisaba nibura kuba yitabiriwe nibura na ½ cy’abayigize.
  2. Iyo bidashobotse Inama ya Guverinoma irasubikwa igahita itumizwa mu buryo bukurikije amategeko, igaterana mu gihe kiri hagati y’iminsi itatu (3) n’iminsi irindwi (7) uhereye ku munsi inama yasubitsweho. Iyo iyo minsi irenze, umurongo w’ibyigwa w’iyo nama ushyirwa mu nama ya Guverinoma isanzwe izakurikiraho.

Ingingo ya 28:

  1. Ibyemezo by’Inama ya Guverinoma bifatatwa mu nzira yo kwemeranya (Consensus) kw’abitabiriye inama. Iyo habayeho ukutumvikana ku cyemezo , umwanzuro ufatwa binyuze mu itora ku bwiganze busesuye bw’abitabiriye Inama.
  2. Buri gihe impaka zivutse  mu gihe cyo gufata ibyemezo by’Inama ya Guverinoma zikemurwa no gutora, hagafatwa icyemezo cy’uruhande ruhuriweho na benshi mu bitabiriye Inama ya Guverinoma. Mu gihe impande zombi zinganya amajwi, icyemezo gifatwa ni icy’uruhande rurimo uwari uyoyoboye inama mu gihe impaka zivuka.
  3. Ibyemezo byafatiwe mu nama ya Guverinoma bitangarizwa abanyarwanda mu buryo bwemwewe biciye kuri Radio uRwanda, ku rubuga rwa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro cyangwa izindi mbuga nkoranyambaga z’ingenzi zakunvikanwaho igihe cyose bibaye ngombwa.

Umutwe wa V : INAMA YAGUYE YA GUVERINOMA 
Ingingo ya 29:

  1. Inama Yaguye ya Guverinoma ni ihuriro ry’abagize Inzego zose za Guverinoma ikorera mu buhungiro, ni ukuvuga Perezidansi, Ministeri y’Intebe, Minisitere, Abavugizi ba Guverinoma, Komisiyo za Guverinoma, Komite Nyobozi y’Inteko y’Inararibonye, na Komite Nyobozi y’Inama Nkuru y’Urubyiruko.
  2. Inama Yaguye ya Guverinoma iterana nibura rimwe (1) mu gihembwe n’igihe cyose bibaye ngombwa.

Ingingo ya 30:

  1. Inama Yaguye ya Guverinoma ikorera mu mashami anyuranye: Ubugenzuzi, Amatora, Amategeko no Gukemura amakimbirane;
  2. Ibyemezo, amabwiriza, imyanzuro n’amategeko  by’Inama Yaguye ya Guverinoma byubahirizwa n’inzego zose za Guverinoma.

Ingingo ya 31:

  1. Nyuma ya manda y’ikubitiro ya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro, Inama  Yaguye ya Guverinoma niyo izaba ifite mu nshingano gutegura amatora, kurahiza no kwakira indahiro z’abayobozi bakuru ba Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro.
  2. Iteka rya Perezida wa repubulika rigena Inshingano, Imikorere n’Imitunganyirize by’iri huriro ry’abagize Inama Yaguye ya Guverinoma.

Umutwe wa VI: URUKIKO RWA RUBANDA
Ingingo ya 32:

  1. Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ishyizeho Urukiko rwa Rubanda.
  2. Urukiko rwa Rubanda ni urwego rwihariye rwa Guverinoma rushyiriweho gukurikirana no guhana ibyaha byakozwe n’abayobozi bakuru ba Guverinoma y’Agatsiko k’Abanyamurengwebagashize kuva kafata ubutegetsi kugeza ubu.
  3. Urukiko rwa rubanda rushyiriweho kandi gukurikirana no guhana ibyaha bikomeye byo guhemukira rubanda byakozwe n’abategetsi bakuru, baba abasirikare cyangwa abasivile,  guhera itariki ya 01/10/1990 bakaba bacyidegembya batarigeze bakurukiriranwa n’ubutabera.
  4. Inshingano, imitunganyirize n’ububasha by’uru rukiko bigenwa n’Itegeko Teka rya Perezida wa Repubulika.

Umutwe wa VII: UMUTUNGO N’IGENAMIGAMBI BYA GUVERINOMA
Ingingo ya 33:

  1. Mu rwego rwo gutunganya imirimo yayo ya buri munsi no kurangiza inshingano ziremereye ifite, Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro igomba kugira umutungo wayo bwite.
  2. Guverinoma yemera inkunga y’abantu ku giti cyabo, amashyirahamwe ya sosiyeti sivile (Civil Society), imiryango itegamiye kuri Leta (NGOs), imitwe ya politiki, Sosiyeti z’ubucuruzi, Ibigo bya Leta, Guverinoma z’ibihugu by’incuti, Amashyirahamwe n’imiryango y’ibihugu byibumbiye hamwe…
  3. Umutungo wa Guverinoma utandukanye n’umutungo bwite w’abagize inzego za Guverinoma, kandi iyo mitungo ntigomba kuvangwa no kwitiranwa.  Abagize Guverinoma bashinzwe gucunga neza umutungo wa Guverinoma no kuwukoresha mu kurangiza ibikorwa bya Guverinoma mu nyungu rusange z’abanyarwanda bose.
  4. Minisiteri y’Imari n’Ubucuruzi niyo ifite mu nshingano zayo gushakisha no kwita ku micungire myiza y’umutungo wa Guverinoma.

Ingingo ya 34:

  1. Mu rwego rwo gutegura igenamigambi rusange rya Guverinoma, buri mu Minisitiri akora iteganyabikorwa rya Minisiteri afite mu nshingano ze maze hagakorwa Igenamigambi rusange  rya Guverinoma rikemezwa n’Inama ya Guverinoma.
  2. Igenamigambi rusange ritegurwa n’Ubunyamabanga buhoraho bwa Prezidansi ya Repubulika.

Umutwe wa VIII: AMATORA N’INDAHIRO BY’ABAYOBOZI BA GUVERINOMA
Ingingo ya 35: Amatora

  1. Abagize inzego zose za Guverinoma bateraniye hamwe mu Nama Yagutse ya Guverinoma bitoramo Perezida wa Repubulika mu nama yatumijwe kubera iyo mpanvu.
  2. Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka itanu (5 ans) ariko ntashobora kurenza manda ebyiri zikurikirana.
  3. Manda y’ikubitiro yatangiye taliki ya 20/02/2017 ibarwa nka manda ya mbere nk’uko biteganywa n’igika kibanziriza iki.

Ingingo ya 36:

  1. Inteko Yaguye ya Guverinoma niyo ifite mu nshingano gutegura imigendekere myiza y’amatora binyuze muri Komisiyo y’Amatora ishyirwaho kubera iyo mpanvu.
  2. Inshingano, Imitere n’Imikorere bya Komisiyo y’Amatora biteganwa n’Itegeko-teka rya Minisitiri w’Ubutabera.

Ingingo ya 37: Indahiro

  1. Perezida wa Repubulika arahirira imbere y’abagize Inteko Yaguye ya Guverinoma.
  2. Irahira rya Perezida wa Repubulika ryakirwa kandi rikemezwa n’Umucamanza mukuru w’Urukiko rwa rubanda.
  3. Abandi bagize Inzego za Guverinoma barahizwa na Perezida wa Repubulika imbere y’abagize Inteko Yaguye ya Guverinoma.
  4. Mbere yo gutangira imirimo yabo, Abayobozi bakuru ba Guverinoma barahira indahiro ikurikira:
    “Jyewe………………….., ndahiriye Rubanda ko nzatunganya neza imirimo nshinzwe, ko nzitanga ntitangiriye itama kugira ngo intego za Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro zigerweho, mu bwuhahane n’ubwuzuzanye n’abo dufatanyije, hagamijwe ko mu Rwanda hashyirwaho ubuyobozi bunogeye Abanyarwanda bose, bushyira imbere inyungu rusange, kandi bwubakiye ku mahame ya demokarasi”

Umutwe wa VIII: UKO INZEGO N’AMATEGEKO BYA GUVERINOMA BISUMBANA
Ingingo ya 39 : Mu gihe ibyemezo by’abayobozi bakuru ba Guverinoma bigonganye cyangwa bivuguruzanya hazakurikizwa icyemezo cy’urwego rusumba urundi .
Ingingo ya 40 : Mu gihe ibyemezo byafashwe n’umuyobozi umwe bigonganye cyangwa bivuguruzanya hakurikizwa icyemezo cya nyuma umuyobozi aheruka gufata;
Ingingo ya 41 : Mu gihe hari ikidateganijwe muri iyi CHARTE  ya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro, hazarebwa:

  1. Itangazo rishyiraho Guverinoma
  2. Andi mategeko ya Guverinoma
  3. Amateka ya Perezida wa Repubulika
  4. Amateka ya Minisiti w’Intebe
  5. Amateka ya Minisitiri
  6. Imyanzuro y’Inama ya Guverinoma
  7. Imyanzuro ya Komisiyo
  8. Ibyemezo
  9. Amabwiriza

Umutwe wa IX: INGINGO Z’INZIBACYUHO N’IZISOZA

Ingongo ya 42 :  Mu gihe umwe mu bagize inzego za Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro agize impanvu  zituma ahagarika by’agateganyo imirimo ya Guverinoma, Perezida wa Repubulika abyunvikanyeho na ba Minisitiri b’Intebe bagena by’agateganyo umwe cyangwa benshi mu bagize inzego za Guverinoma bashobora gukomeza iyo mirimo hakurikijwe ubushobozi bwabo mu gihe kitarenze iminsi 7 ahagaritse imirimo;
Ingingo ya 43 :

  1. Mu gihe Minisitiri w’Intebe agize impamvu  zituma adakomeza imirimo ya Guverinoma by’agateganyo, asimburwa na Minisitiri w’Intebe Wungirije.
  2. Mu gihe Minisitiri w’Intebe  cyangwa Minisitiri w’Intebe Wungirije bahagaritswe ku mirimo ya Guverinoma cyangwa bagize impamvu  zituma bahagarika burundu imirimo ya Guverinoma, Perezida wa Repubulika ashyiraho umusimbura bitarenze iminsi 30 uhereye igihe bahagarikiye imirimo ya Guverinoma bimaze kwemezwa n’Inteko Yaguye ya Guverinoma.

Ingingo ya 44:

  1. Mu gihe Perezida wa Repubulika yagize impamvu zituma adashobora gukomeza imirimo by’agateganyo asimburwa by’agateganyo na Minisitiri w’Intebe.
  2. Mu gihe Perezida wa Repubulika adashoboye gukomeza imirimo burundu, gutora Perezida wa Repubulika bikorwa mu gihe kitarenze nibura iminsi mirongo itandatu (60)  impamvu igaragaye.
  3. Mu gihe Perezida wa Repubulika akoze amakosa akomeye cyane atuma agomba gukurwaho icyizere, Inama ya Guverinoma Yaguye itumizwa n’Umucamanza mukuru w’Urukiko rwa Rubanda akaba ari nawe uyiyobora, yamara gukuraho Perezida icyizere ku bwinganze bwa ¾ by’abagize iyo nama, igaherako itora Perezida mushya.

Ingingo ya 45: CHARTE ya Guverinoma ishobora kuvugururwa cyangwa igahindurwa igihe cyose bisabwe kandi bigatorwa mu Nama ya Guverinoma, umushinga ugashyikirizwa Inama Yaguye ya Guverinoma.
Ingingo ya 46: Iyi CHARTE ya Guverinoma itangira gukurikizwa umunsi yatowe, kandi igashyirwaho umukono n’abagize Inama ya Guverinoma bose.

Bikorewe i Paris, none kuwa 20 Werurwe 2018.

Twebwe,
Abagize Inama ya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro dutoye kandi dushyize umukono kuri iyi CHARTE igenga Guverinoma:

Perezida wa Repubulika: Padiri Thomas NAHIMANA (Sé)
Minisitiri w’Intebe n’ububanyi n’amahanga: Madame Immaculée Uwizeye KANSIIME(Sé)
Minisitiri w’Intebe wungirije: Madame Nadine Claire KASINGE (Sé)
Minisitiri w’umuco, umuryango, guteza imbere umwari n’umutegarugori: Madame Victoire INGABIRE UMUHOZA uhagarariwe na Madame Nadine Claire KASINGE (Sé)
Minisitiri w’Ubutabera: Bwana Déogratias Mushayidi uhagarariwe na Bwana Justin SAFARI (Sé)
Minisitiri w’itangazamakuru: Bwana Chaste GAHUNDE (Sé)
Minisitiri w’ubutegetsi bw’igihugu n’iterambere ry’umurenge: Bwana Joseph NAHAYO (Sé)
Minisitiri w’imari n’ubucuruzi: Madame Marine UWIMANA (Sé)
Minisitiri w’Uburezi: Madame Chantal MUKAMANA MUTEGA (Sé)
Minisitiri ushinzwe kurengera impunzi no gukemura ikibazo gitera ubuhunzi: Madame Virginie NAKURE (Sé)
Minisitiri w’ubuzima n’imibereho myiza y’abaturage: Madame Spéciose MUJAWAYEZU (Sé)

IMG-20170619-WA0005

Charte ya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro

Source: www.rwandagovinexile.org

COLONEL JACQUES HOGARD : “Guillaume Ancel constitue une sorte d’idiot utile qui se pare d’un titre de témoin”.

Col Jacques HOGARD

Le colonel Hogard ( En photo) réagit au micro de Boulevard Voltaire à la parution du livre de Guillaume Ancel, cet ancien officier français qui publie un ouvrage, Rwanda, la fin du silence, dans lequel il accuse la France d’avoir soutenu un régime génocidaire au Rwanda lors de l’opération Turquoise en 1994. Jacques Hogard dénonce la vision déconnectée de l’auteur, qui était son subordonné lors de l’opération, et assure que la France y a fait son devoir.

Guillaume Ancel prétend rétablir la vérité sur le silence du Rwanda dans un livre qui lui a valu une réponse assez cinglante de votre part dans L’Incorrect. Pourquoi le livre de monsieur Ancel vous a-t-il déplu ?

Je pense que ce livre est complètement à côté de la plaque. Je le qualifierais brutalement de mythomane et de mégalomane. J’ai pris la peine de le lire page par page. Guillaume Ancel était un de mes subordonnés lors de l’opération Turquoise, mais de rang tout à fait modeste. Il n’avait pas accès à beaucoup de choses, en tout cas pas à une vue d’ensemble de l’opération. Je trouve que son livre donne une vision de l’opération déconnectée de la réalité.

Quelle est votre opinion sur le serpent de mer de la responsabilité de la France dans le génocide rwandais ?

Je commence à être connu pour ma position critique de la politique étrangère de la France lorsque cela est nécessaire. Et, malheureusement, j’en ai souvent l’occasion.
Pour ce qui est du Rwanda, en revanche, et bien que je ne sois pas un admirateur à tout crin de François Mitterrand, je pense vraiment que la France a fait son boulot du mieux possible, ou du moins mal possible, au Rwanda. En tout état de cause, il est hors de question de pouvoir l’accuser de participation ou de complicité quelconque de génocide. C’est absolument aberrant et cela ne tient pas debout.

Comment expliquer, alors, le point de vue de Guillaume Ancel ?

Guillaume Ancel est récupéré par des réseaux que nous connaissons bien. Il est manipulé. Il constitue une sorte d’idiot utile qui se pare d’un titre de témoin. Mais c’est un témoin d’un niveau tel qu’il ne lui permet pas d’avoir la vision globale des choses. Pourtant, il se prononce sur à peu près tout dans cette opération, y compris sur les ordres d’opérations que nous aurions reçus du plus haut sommet de l’État et de l’état-major des armées. Or, j’ai tous ces ordres. Je peux vous dire qu’aucun, à aucun moment, n’évoque cette fameuse offensive sur Kigali à l’époque, le réarmement des forces armées rwandaises défaites, les forces du gouvernement hutu, etc. Toutes ces affirmations sont absolument ridicules. Guillaume Ancel n’a, évidemment, pas les moyens de les attester, puisque c’est exactement le contraire qui s’est passé.

De surcroît, Guillaume Ancel se met en avant, dans ce livre, de manière assez risible. Il apparaît comme celui qui aurait eu toutes les bonnes idées et donné tous les ordres les plus valables, à l’exception, quand même, du crime qu’il avoue à un moment donné, mais dont je me demande s’il est bien réel.

Je pense que Guillaume Ancel a un vrai problème de mythomanie. Je ne sais pas ce qui, dans son cerveau, correspond à la réalité. Je pense qu’il est totalement manipulé, aujourd’hui, par certains réseaux qui s’acharnent à prouver la soi-disant complicité de la France dans le génocide rwandais mais qui, à moi, n’apparaît pas. Si c’était le cas, je vous assure que je serais un des premiers à le dénoncer, mais ce n’est pas le cas.

Quels sont ces réseaux ?

Je les qualifierais de milieux bobos, de bobos de gauche, mondialistes, un peu antimilitaristes…

Ils se sont emparés de l’affaire rwandaise comme d’une sorte de cas d’école. Ils sont obsédés à prouver que la France s’est mal conduite au Rwanda. La France s’est peut-être mal conduite ici ou là mais, en âme et conscience, je ne pense pas qu’elle se soit mal conduite au Rwanda.

Source: www.bvoltaire.fr

“CHOGM is coming to Rwanda”: Once again the Commonwealth got it wrong.

Commonwealth_Flag_-_2013.svg

The chorus has just begun. Surely, it will be relentlessly repeated for at least two next years until the CHOGM takes place in Rwanda, in 2020. Every observer would realise that a decision to keep the CHOGM in Rwanda constitutes an indication of the unequivocal support the United Kingdom is rendering to the dictator of Rwanda. It takes us to reflect on values and principles of the organization, and how it can influence good governance and democracy in country members.

How I know the CHOGM…

In 2007, I was in Uganda where I sought exile (2006-2008). It was a year of a lot of noise about a near thing, “Chogam”. [Tshogam], that is how it sounds in vernacular Ugandan accent. At least that is what I caught. A simple explanation to and by the ordinary citizen, was that “Chogam” was the arrival of Queen of England. Uganda was colonized by England.  Ugandans respect the Queen, and so, President Museveni took credit to have succeeded to convince Her Majesty to accept that invitation.  Everything turned around “Chogam”: From Entebbe airport to Kampala, the capital, the road surroundings had to be clean. I was living in Kitubulu, near Katabi military barracks, a few kilometres from the today Entebbe State House, formerly, Idi Amin’s palace. Every night, Police kept unusual patrols and arrested many youngsters suspected to smoke ‘enjaga’, marijuana in local language. TV and radio stations talked about “chogam”, local farmers said about it, every ordinary resident was getting ready. Even Semanda, a local mental ill man knew that Queen of England was coming. Some confused “chogam” and Queen!

In Kampala things took another level: traffic directions were changed, “esawa ya Queen”, the Queen’s Clock located at the city’s entrance from Entebbe side was repaired and repainted. The Road Police was given a new uniform. They had to put on white colour in order to hail the Queen. Imagine white uniform in Kampala’s dust!!!

Later on, we learnt that a special order of high calibre cars was ordered, just for the “chogam”. Among these, was a bullet proof brand new Range Rover to carry Her Majesty the Queen. All these expensive cars were sold later after the three-day event.

…And the Commonwealth.

On my arrival in Guyana, I got an opportunity to learn more about the Commonwealth.  As a senior leader in the University of Guyana Students’ Society (UGSS), I got closer to the Commonwealth office’s directorate especially during the preparation and host of the Caribbean Commonwealth Students meeting held in 2011. In 2012 I studied a short study programme run by the Commonwealth of Learning (COL) after which I got a diploma in Commonwealth Values and Youth Development. Afterwards I either participated into activities of the Commonwealth Youth Programme, or I followed closely.

About the CHOGM

The CHOGM is the Commonwealth Heads of Governments Meeting, one of organs of the Commonwealth of Nations. The Commonwealth of Nations is an organization in which the United Kingdom meets and exchanges with the England’s former colonies. In fact, apart from Rwanda that joined in 2009 the rest of country members were colonized by England.

Values and Principles

Looking at it from another perspective, the Commonwealth could be seen as a strategy of the UK to keep a colonizer’s hand on the so called independent countries. It is very tough to explain the togetherness of the non-longer colonized countries and their former master, keeping in minds the scars of that sad past. To me, the Commonwealth reason d’être should be of repairing the damages of colonization.

However, its values and principles are very attractive. They include democracy, human rights, freedom of expression, separation of powers, good governance, inter alia.

In the wake of 2009 CHOGM, Tom Porteous takes us into what was going on inside the organisation. In the article still relevant today and rightly titled “The Commonwealth is a jamboree of repression”, Porteous reminds us how in the past the Commonwealth played a major role in keeping checks and balances in the governance of country members. For instance, Porteous recalls  that South Africa was excluded due to the apartheid rule; in 1995 Nigeria was suspended following the execution of Ken Saro Wiwa; Pakistan was suspended after after General Musharraf’s coup d’etat in 1999; in 2002 Zimbabwe was suspended and withdrew from the organisation the following year; in 2007 Pakistan was once again suspended a decision taken during CHOGM held in Kampala. Fiji was suspended from attending the 2009 meeting in Trinidad.

Today, all the human right abusers are welcome to attend even to host and chair the meetings of the organization. Dictators forge arguments that will justify their abuses while their counterparts look aside. Pakistan and Bangladesh claimed to be threatened by terrorism to justify abuses and torture. Rwanda uses either genocide or threat to national security to intimidate or even extrajudicially execute political opponents.

 

Can the Commonwealth play the Police’s role? A testimony

In 2014, my political organization Ishema Party based in France decided to participate into the 2017 presidential elections in Rwanda. We chose Rev Father Thomas NAHIMANA as our flagbearer for that historical civic duty and right. We knew that Paul Kagame, as reckless as he is, would do whatever it took to discourage our nonviolence movement. We met different diplomats for two main reasons: First, we wanted to send our message to Paul Kagame that Rwanda could be built even with opposition. We had no weapons and were open to dialogue and peace talks. Second, we wanted to see at which extent the organizations such as the Commonwealth to which Rwanda freely adhered would play the police’s role.

Our message reached. Kagame responded that we were bluffing, that we only wanted to make our political portrait in the media. At some point of the process the same diplomats asked us to provide the proof that we had applied for visa to go to Kigali! On November 23rd , 2016 our team led by Fr Thomas NAHIMANA was denied to board a plane from Nairobi to Kigali. In a letter I addressed to the diplomatic corps in Rwanda and copied to the Commonwealth secretariat and to Louise MUSHIKIWABO the following morning, I asked their intervention to make Kagame understand that they should let us enter without hindrance. Neither the Commonwealth nor any diplomat was able to do it! Talking to the media, Kagame seemed to give a green light. We took the next flight on January 22nd 2017 and this time our team was blocked at Brussels international Airport on orders emanating from the Rwanda Immigration Directorate. All these took place after Kagame forced the parliament to amend the Constitution so that he can remain in power. All the time Kagame got away free. And the Queen knows this.

Conclusion

Designating Rwanda as the next CHOGM host should serve as a call to act. In fact, despite numerous reports including the organization’s own reports on human rights abuses by Kagame’s regime, Kigali was given an opportunity. It is high time for the next host country to abide with the minimal core values and principles of the Commonwealth without which a country cannot pretend to a membership. It would be shameless to Her Majesty the Queen to talk about democracy in Kigali while a woman like her, INGABIRE Victoire, is languishing in prison for having expressed herself. It will be of no use talking about good governance while Thomas NAHIMANA and other political opponents who demonstrated their will to contribute to the country’s political development are banned from their motherland.

Let the following take place before the 2020 CHOGM:

  1. Release of all political prisoners: Mrs Victoire INGABIRE, Déogratias MUSHAYIDI, Mihigo KIZITO, Ms Diane RWIGARA, Mrs Adeline RWIGARA, Théonetse NIYITEGEKA.
  2. An inclusive national dialogue between the Government of Rwanda, the opposition and all key social players of the nation.

 

The CHOGM might take place without considering the above-mentioned actions. But once again, the Commonwealth will have failed us.

Chaste GAHUNDE

chaste.gahunde@gmail.com

URUBANZA RWA KIZITO MIHIGO : IKIMENYETSO CY’UKO PAUL KAGAME AFITE UBUSHAKE BWO KUBAKA IGIHUGU?

ZITUKWAMO NKURU ! Iyo ni imvugo igaragaza ubunararibonye bw’abakurambere. Gusa n’ubwo amakosa yose akomeye akozwe mu gihugu yitirirwa Umukuru w’igihugu twese tuzi ko atari we uba yayakoze yose.  Yewe hari n’ubwo we aba ashaka icyiza ariko akananizwa n’abo yagiriye icyizere akabashyira mu myanya ikomeye ngo bamufashe kuyobora igihugu.

Paul Kagame ntabwo tuvuga rumwe, ibyo nta banga ribirimo. Gusa muri iyi minsi nakomeje gutega amatwi amagambo avugira mu ruhame nkitegereza n’ibikorwa agaragaza, byose bikantera kuzirikana no kwibaza  nti  » ahari none koko Paul Kagame yaba afite ubushake bwo bwo kubaka igihugu kizima ariko akananizwa n’abafasha be » ?

I. Dore bimwe mu byagaragaye ku buryo budasanzwe muri iyi minsi :

1) Paul Kagame yakomeje kubwira urubyiruko ko abaministri be ari abantu badashobotse , ko badatanga urugero rwiza rukwiye gukurikizwa

2)Paul Kagame yagaragaje ko hari abategetsi biremereza cyane  bakica akazi nkana kandi bagaca intege ndetse bakabangamira n’abafite ubushake bwo gukorera abaturage ibyiza

3)Twumvise Paul Kagame abwira abategetsi bafatanyije kuyobora igihugu ko badateze kujya mu ijuru kuko batita ku bibazo by’abaturage ndetse rubanda rugufi ikaba igiye kwicwa n’inzara n’amavunja .

4) Paul Kagame yafashe icyemezo cyo kwirukana Ministre MUSONI James wahoze ari  inkoramutima ye , kandi akaba yari amaze imyaka isaga 15 yica agakiza mu Rwanda. Uwo mu Ministre agiye ashinjwe ibyaha bikomeye birimo kunyereza umutungo wa Leta, kwambura abaturage ibyabo, gukoresha icyenewabo no kwikundira ruswa y’amafaranga n’iy’igitsina!

Musoni

5)Paul Kagame yavuze kenshi ko yifuza IMPINDUKA mu butegetsi bwe kugira ngo ubutegetsi burusheho guteza imbere inyungu z’abaturage .

6) Abategetsi Paul Kagame yakomeje gushinja imikorere mibi bose barabyemeye, nta n’umwe wigeze avuga ko babeshyerwa .

7) N’ibindi….

Muri Opozisiyo twakomeje kwemeza ko Kagame yigiza nkana, ko « systeme » we ubwe yishyiriyeho ariyo ituma nta muyobozi ukora neza kuko ntabwisanzure !

Muri ibi bihe, ndasanga dukwiye gushishoza kurushaho. Ahari none Paul Kagame yaba ashaka kubaka igihugu ariko abakagombye kumufasha bya hafi bakaba aribo bamutenguha ?!

II. URUBANZA RWA KIZITO RUZABA IKIMENYETSO ….

Niba koko Paul Kagame ashaka kubaka, natange ibimenyetso bigaragara rubanda ibibone. Bimwe muri byo ni ibi :

(1)Nasezerere n’abandi bategetsi bose biremereza nka Musoni James, bakanyereza umutungo w’igihugu, bakambura abaturage ibyabo, bagakoresha icyenewabo na ruswa

(2)Muri uku kwezi kwa Mata 2018, Urukiko nirwemeze ko Kizito Mihigo ari umwere, afungurwe atahe, akomeze ubutumwa bwe bw’umuhanzi wigisha amahoro n’ubwiyunge

(3) Urubanza rwa Victoire Ingabire n’urwa Deogratias Mushayidi nizisubirwemo, hemezwe ko ari abere , basubirane ubwigenge bwabo, batange n’umuganda wabo mu kubaka igihugu.

(4) Diane RWIGARA na mama we nibarekurwe batahe, ntacyo bafungiwe.

(5) Paul Kagame nakure abasilikari mu giturage bashyirwe mu bigo, iterabwoba rishyirwa ku baturage riveho.

(6)Mbere y’amatora y’abagize Intekonshingamategeko, Paul Kagame nategure INAMA YIHARIYE Y’ UMUSHYIKIRANO  igenewe Abanyapolitiki bari ku butegetsi n’abatavuga rumwe nabwo, duhurire i KIGALI, tumare nibura iminsi 15 dupangira hamwe ejohazaza h’igihugu cyacu.

UMWANZURO

Intebe Paul Kagame yicayeho, ntidukwiye guhora tuyitera amabuye . Intebe y’umukuru w’igihugu ni intebe y’ibisubizo. Kabone n’iyo uyicayeho yaba ashinjwa ibyaha bikabije. Umukuru w’igihugu arahita ariko igihugu kigasigara. Mu myaka isaga 24 Paul Kagame amaze ku butegetsi , ntawe umurusha kumenya ingorane zikomeye igihugu cyacu kirimo, kandi ntayobewe n’icyakagombye gukorwa kugira ngo igihugu kizahuke. Nkomeje kwizera ko atari impumyi yabuvukanye.

Igisigaye kandi cy’ingorabahizi ni ukumenya niba koko ageze igihe cyo kwifuza kubaka igihugu afatanyije n’abandi babishaka kandi babifitiye ubushobozi cyangwa se niba yiyemeje gukomezanya na ba « Musoni » azajya atuka buri mwaka, ntihagire igihinduka, igihugu kikarushaho gusubira inyuma.

Kurenganura Kizito Mihigo,  Victoire Ingabire, Deogratias Mushayidi no gufungura  Diane Shima Rwigara bizatubera ikimenyetso kidakuka cy’icyerekezo Paul Kagame yifuriza u Rwanda muri iyi myaka iri imbere aha. Ibyo natwe bizatwereka aho dukwiye kongera ingufu kugira ngo dufashe igihugu cyacu.

Padiri Thoms Nahimana ,

Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro.

IMG-20170619-WA0005