Tag Archives: Habyarimana Juvenal

Yemwe mwa bana mwe, nimuvane Rayon Sport ndetse n’andi makipe muri ibi bya Genocide.

Ahereye ku nkuru yasohotse mu kinyamakuru gikorera mu kwaha kwa FPR Inkotanyi, Igihe.com; Bwana Byumvuhore Jean Baptiste aibaza icyo abakiri batoya bagamije mu gukomeza kugoreka amateka. Aramagana ababeshya ko Habyarimana ngo yaba yari mu mugambi wo gutegura jenoside. N’ikimenyimenyi ni uko kugira ngo ishoboke babanje kumwica!

Hasi aha turabagezaho ubutumwa bwa Byumvuhore.

None se Rayon Sport ibijemo ite kandi ?

Aba bana turabizi ko mu byo babwiwe harimo ibibeshyo byinshi, aliko kuba na bo bashyira akabaraga mu kugoreka amateka nkana bali kwitegurira ibihe bibi bizaza. Ndi kwibaza ngo tubihorere bakomeze banyomekane cyangwa tubakebureho gakeya !!!

Habyarimana-juvenal-yashatse-gukoresha-rayon-sports-mu-mugambi-wa-jenoside

Yemwe mwa bana mwe, nimuvane Rayon Sport ndetse n’andi makipe muri ibi bya Genocide.

Mu makipe y’umupira ntaho twali twarigeze twumva amacakuri, kwali uguhatana no guhindura indangamuntu n’amazina y’abanyamahanga iyo muri za Mukungwa na Edenseli, aliko nta teguratsembatsemba ryarimo. Ibi nimubyigize hirya nyamuneka kuko ni mwe ubwanyu biri gusenya.

Continue reading
Advertisement

Itangazo mbwirwaruhame ry’umuryango wa Yuvenali Habyarimana

Twebwe abana b’umuryango wa Habyarimana tubabajwe n’amakuru amaze iminsi acicikana mu binyamakuru ko umubyeyi wacu yateguye kandi akanashyira mu bikorwa amahano yabereye mu Rwanda muri 1994 y’ubwicanyi bwiswe itsembabwoko.

Tubabazwa cyane n’uburyo abanyarwanda (ndetse n’abanyamahanga) bamwe bakomeje umuco wo gushyigikira ibinyoma bakanga kuvuga ukuri kugirango bateshe umutwe abatavuga rumwe nabo.

Ibinyoma ku mubyeyi wacu byatangiye kera ku buryo byageze n’aho bavuga ko ari we wishe data muri cya gikorwa terabwoba cyamuhitanye ku ya 6 Mata muri 1994. None bigeze n’aho bamugerekaho ko yateguye itsembatsemba.

Ababivuga biyibagiza nkana ko inkiko zakoze kuri iki kibazo cya jenoside mu Rwanda zitashoboye kugira uwo ziyihamya kuyitegura mu bo zemeye gucira imanza. Mu muryango wacu twabaha nk’urugero kuri musaza wa mama, Protazi Zigiranyirazo, nawe wari wararezwe kuba yarateguye akanakora iyo jenoside ko urubanza rwe rwarangiye, «Urukiko Mpanabyaha Mpuzamahanga Rwashyiriweho u Rwanda» (TPIR) rwa Arusha, rumugize umwere mu byaha byose yaregwaga. Turagira ngo twibutse, by’umwihariko, ko ku bijyanye n’ikirego cy’Akazu bakunze gutsindagira kuri mama, urwo rukiko rwasanze ibimenyetso ubushinjacyaha bwaruzaniye, bishingiye ku mazimwe adafite ifatizo.

Tuributsa kandi ko mu madosiye yose yizwe n’urwo rukiko, nta na hamwe izina rya maman rivugwa ko haba hari uruhare yagize mu bwicanyi bwabaye mu Rwanda.

Umubyeyi wacu turamuzi neza. Kuva yashakana na papa, nta kazi ka Leta yigeze akora; nta mwanya w’ubuyobozi yigeze agira mu rwego rw’ubucungagihugu cyangwa urw’amashyaka. Yewe, nta n’ibiro yigeze agira nk’uko tubibona mu bihugu bimwe na bimwe, ku mufasha w’umukuru w’igihugu.  Ntabwo yigeze akoresha inama cyangwa ngo ayitabire, yaba iya gisilikare cyangwa iyabanyapolitiki, haba mbere cyanga nyuma y’aho papa wacu yitabiye Imana. Ku batabizi, cyangwa abatangiye kubyibagirwa, twibutse ko mama yahise ahungishwa papa akimara kwicwa, ku tariki ya 8 Mata, kubera imirwano yari yubuye muri Kigali, yibasiye cyane cyane agace ka Kanombe aho twari dutuye. Abafaransa babimufashijemo bakamugeza i Bangui mu gihugu cya République Centrafricaine, barabizi neza. Kandi n’umuntu ushyira mu gaciro wese yakumva ko, urebye ukuntu itumanaho ryo muri ibyo bihe ryari rimeze, nta kuntu washobora gutanga amabwiriza ku basirikari cyangwa ku bakuru b’amashyaka, umunsi ku wundi. Ese ubundi, usibye gushinyagura, umugore ukimara gutakaza umugabo, agahungishwa atanashoboye kumushyingura, icyamushishikaza ni iki kindi usibye gushaka uko yakwiyubaka mu gahinda n’ishavu biri kumushengura?

Icyaha kigaragarizwa mu bucamanza: Twemera ko ubucamanza butagira aho bubogamira mu gushaka ukuri aribwo bwonyine bufite ubushobozi bwo gutanga ubutabera. Nta n’umuntu n’umwe wundi ubifitiye uburenganzira, kabone n’ubwo yaba akomeye ate muri politiki.

Umubyeyi wacu ntabwo yihishe. Nta rukiko rwigeze rumushaka ngo rumubure. Ntiyigeze ahwema gutangariza amahanga yose ko yiteguye kwitaba urukiko rwose rwo mu gihugu abarizwamo cy’Ubufaransa igihe cyose ruzumva rumukeneye. Tuboneyeho no gusaba abirirwa bamwandagaza ko bamuha amahoro bakareka inzego z’ubutabera, niba barazitabaje, zigakora akazi kazo.

 Amategeko agenga ikiremwa muntu bita mu gifransa «Déclaration Universelle des Droits de l’Homme», yashyizweho n’umuryango w’abibumbye, ntabwo yemera ko umuntu afatwa nk‘igicuruzwa, agatotezwa ndetse akaba ashobora kuguranwa inyungu z’agatsiko aka n’aka, amafaranga cyangwa ibintu ibyo ari byo byose.  https://www.un.org/fr/universal-declaration-human-rights/. Igituma tugombye kubyibutsa ni uko duhereye ku byo tubona mu nzego z’ikwirakwiza amakuru, Perezida w’Ubufransa asa n’ushaka kugira umubyeyi wacu kimwe mu biguzi Perezida w’u Rwanda yamuciye kugira ngo ibyo bihugu byombi bishobore gutsura umubano umaze igihe uri mu mahindure.

Icyo twifuza :

  • Dufitiye icyizere inzego z’ubutabera z’Ubufaransa. Nizo zishobora gukemura ikibazo cy’ibirego byose bamuhimbira. Turahamya ko zitazabura gusanga ko ari umwere koko.
  • Dusabye abantu bose bazi ukuri ku bahanuye indege ko badufasha kugushyira hanze, maze uwakomye imbarutso akagaragara kandi agashyikirizwa ubucamanza.
  • Twifuza ko abanyarwanda twashyira imbere gushaka ukuri n’ubutabera ku byabaye mu Rwanda tutabangamirana. Ni byo nzira y’ubwiyunge nyabwo.
  • Ikwirakwiza ry’ibihuha no gusebanya bihagarare maze umubyeyi wacu agire amahoro. Aha ageze mu zabukuru, abone igihe cyo kwiyitaho we n’umuryango we. Buri wese afite uburenganzira bwo kuba aho ashaka mu mahoro n’umutekano.
  • Abanyarwanda bicare bashyire hamwe bashake ubumwe n’ubwiyunge aho guhora bashyamirana bakanahimbirana ibyaha bitigeze bikorwa.
  • Ifatwa, irigiswa n’ iyicarubozo ku banyarwanda bya buri munsi rigomba guhagarara hagashyirwa imbere ingamba zihuza Abanyarwanda aho kubatanya.

Dushimiye abadufasha bose muri uru rubanza rwo gushaka ukuri.  Imana ibahe umugisha

Bikorewe i Paris kuri 20/06/2021.

Umuryango wa Habyarimana.

Habyarimana ni we wazanye umuganda.

Tariki ya 02 Gashyantare wari umunsi ngarukamwaka wo kwizihiza umuganda. Uyu munsi watangijwe na Perezida Yuvenali Habyarimana tariki ya 02 Gashyantare 1974. Icyo gihe yafashe isuka ajya imbere y’abasirikare ati: “nimuze dutange umuganda wo kubaka u Rwanda”. Bose berekeje mu gishanga cya Nyarugunga maze barahinga karahava. Ntihavugwa byinshi ku mbuto zahatewe ariko icyo gikorwa cyahise kiba intangiriro yo gukorera hamwe mu ma serire yose na segiteri, mu bigo bya leta na za minisiteri, bose bagiraga umunsi wo gutanga umuganda.
Ubusanzwe umuganda bisobanura igiti bashinga bubaka inzu. Ni ho bavuga “imiganda y’inzu”. Ibi birasobanura esprit Habyarimana yari afite awutangiza.

Yari umugabo w’ibigango, akerekera abasirikare uko babigenza


Byaje gukomeza abahinzi-borozi n’abadafite imirimo bagatanga umuganda kuwa kabiri wa buri cyumweru, abakozi ba Leta cyangwa abikorera ku giti cyabo bakawukora kuwa gatandatu. Nyuma y’umuganda habagaho igikorwa cyo kwidagadura cyizwi ku izina rya “animation”, abantu bakabyina bagasusuruka. Ku bakozi bo akenshi iyo bavaga mu muganda bahitiraga mu kabari, bakanywa ka Primus cg Mutzig imaze kuza. Habagaho ubusabane ku buryo nta wifuzaga kubahura. Washoboraga gusanga imbere ya 《Bar》 hari amasuka n’imihoro bivanywe mu muganda, abarimo imbere bambaye bottes ziriho icyondo. Imihoro ntiyari iyo gukora jenoside nk’uko bamwe bayiharabika.


Mu gihe FPR yateraga u Rwanda yakwirakwije propaganda yo kwangisha abantu ibikorwa bya Leta harimo n’umuganda ( hamwe n’umusanzu n’umusoro bavugaga ko ari byo byubatse Rebero). FPR yafatanyije n’amashyaka ataravugaga rumwe na MRND ya Habyarimana, bavugaga ko umuganda ari uburetwa nouvelle formule. Muri icyo gihe abantu biraye mu materasi yakozwe n’umuganda bararimbagura ntiwareba! Ngo barahima Habyarimana!


FPR imaze kugera ku butegetsi, yabanje kugira isoni z’uko izagarura umuganda. Icyo gihe imvura yaragwaga igatwara ubutaka inkangu ntiwareba kubera ya materasi yatengaguwe n’inkubiri y’amashyaka.
Nyuma FPR yaje kugarura umuganda ivuga ko ari yo iwuhimbye. N’uyu munsi abakiri batoya bazi ko umuganda bawukesha Pahulo Kagame. N’abazungu batari bakeya ntibazi ko umuganda watangijwe na Habyarimana Yuvenali.

Paul Kagame na we yafashe igikorwa cy’umuganda nk’igifitiye igihugu akamaro. Aha aritegereza uko abaturage babigenza.


Umunsi mwiza w’umuganda kuri buri wese ukunda u Rwanda.

Affaire de l’attentat de 1994 au Rwanda: l’analyse biaisée de l’historien français François Robinet

Ce brave monsieur François Robinet est peut-être historien mais pas “spécialiste du Rwanda” comme on voudrait le qualifier pour impressionner, mais surtout pas un analyste politique et judiciaire.

1. S’il en était un, il saurait que l’horloge judiciaire dans ce dossier volontiers banalisé ( assassinat de deux présidents hutu et de trois officiers français en mission commandée) le 06 avril 1994) est réglé par une main politique. Ainsi il aurait noté le rôle de Bernard Kouchner, ami de Paul Kagame depuis le temps où ce dernier était dans l’armée ougandaise et entreprenait la conquête du Rwanda en octobre 1990. Ministre des Affaires étrangères de Nicolas Sarkozy en 2007, c’est le même Kouchner qui conseillera à Kagame de livrer une de ses proches visée par les mandats d’arrêt du juge Bruguière pour que la défense accède au dossier et étudie les stratégies pour répliquer. Tandis que l’inculpée arrêtée serait vite relâchée. C’est l’épisode de Rose Kabuye dont visiblement l’historien et spécialiste du Rwanda Robinet n’a jamais entendu parler.

Tout comme il ignore que c’est le même Bernard Kouchner qui a recommandé à Paul Kagame les avocats (des stars des barreaux européens et des puissants et redoutés lobbies) qui le défendront dans cette affaire. Et que c’est le ministre Kouchner qui choisira le nouveau juge à qui sera confié ce dossier après le départ en retraite du juge Bruguière. Enfin l’auto-proclamé spécialiste du Rwanda n’a pas su que c’est le même Kouchner qui a organisé le voyage du président Sarkozy au Rwanda et qui lui a suggéré d’exprimer les excuses à Paul Kagame au nom de la France.

2. Ensuite s’il était analyste comme il le prétend, il aurait noté les actes du juge Marc Trévidic qui a repris le dossier. En effet ce juge s’est soumis à une visite guidée et encadrée par les agents de Kagame au Rwanda. Il a poussé le zèle jusqu’à présenter une simulation d’un tir effectué au centre de la France comme le résultat des expertises balistiques et géométriques effectuées à Kanombe alors que ces expertises avaient conclu à autre chose que la fameuse expertise acoustique désormais célèbre et donc les conclusions ont été médiatisées comme “Parole d’Evangile” alors qu’elle n’avait jamais été effectuée à Kanombe. C’est le même juge qui révélera prématurément l’identité et le lieu de résidence d’un témoin-clé et celui-ci fut aussitôt enlevé par les commandos de Paul Kagame et exécuté. Nous parlons de Emile Gafirita un des convoyeurs des missiles qui ont abattu l’avion présidentiel en exil à Nairobi au Kenya et qui voulait témoigner. Le juge Trévidic refusera obstinément la demande des contre-expertises des avocats des parties civiles. Pour sa compréhension et pour ce sens “patriotique”, il sera promu “Juge Président” à Lille et laissera le dossier aux mains d’un autre juge. Il ne faut pas être historien et spécialiste du Rwanda pour avoir noté ces faits.

3. Son successeur le juge Herbaut se montrera dans ce dossier sensible et politique aussi malléable et compréhensif que son prédécesseur. En effet il refusera catégoriquement et systématiquement les dépositions des témoins oculaires comme les habitants de la colline Masaka qui ont découvert les tubes lanceurs des missiles. Tout comme les dépositions des officiers des FAR comme ceux d’un officier ayant traduit les inscriptions en russe sur ces tubes ou le Chef des Renseignements Militaires des FAR (G2) qui a réceptionné et suivi l’acheminement de ces tubes jusque dans l’ancien Zaïre dans le soucis de préserver ces pièces à conviction et armes du crime. Ce juge refusera aussi de rouvrir le dossier suite à la découverte des éléments nouveaux par les avocats des parties civiles. En effet, il a refusé d’intégrer le rapport du TPIR gardé secret à l’ONU et qui parlait de l’attentat du 06 avril 1994.

4. Et pour finir; l’historien et “spécialiste du Rwanda et des affaires judiciaires” devrait avoir noté le timing que les tribunaux français respectent pour annoncer leurs décisions dans cette affaire. Le Tribunal de Grande Instance de Paris a rendu son arrêt de “non-lieu” en 2018 juste au moment où le président français Emmanuel Macron venait de faire nommer une proche de Paul Kagame à la tête de l’Organisation Internationale de la Francophonie (OIF) . Quand on sait que le même Paul Kagame francophobe notoire qui ne parle ni ne comprend un mot de français avait banni la langue française au Rwanda et l’a interdite dans le système d’enseignement, on croit rêver. Mais on ne donne que ce qu’on a. C’est ce qu’avait la France à offrir à Kagame pour l’amadouer. Quant à la Cour d’Appel de Paris elle s’est arrangée pour annoncer son arrêt de “non-lieu” en juillet 2020 au moment où la France annonçait sa reprise de la coopération avec le Rwanda de Paul Kagame en lui versant en prime 50 millions d’euros. Kagame promettait de son côté d’autoriser la reconstruction du Centre culturel français à Kigali en remplacement de celui qu’il avait rasé en 2009 et surtout l’agrément enfin d’un ambassadeur de France au Rwanda ce qu’il refusait depuis plus de 3 ans.

Bref, les rwandais n’ont pas besoin d’historien français et encore moins de soi-disant spécialistes de leur pays pour comprendre et réaliser le sort qui est le leur.

Sandrine Mukamunyana

Source : htts://echosdafrique.com