Category Archives: News

News Flash: Kigali arrest opponents against the third term!

According to Boniface Twagirimana , one of the leaders of FDU Inkingi in Kigali, two men commissioned by the political parties FDU- Inkingi, PS Imberakuri and PDP Imanzi, were arrested this afternoon at the office of prime minister where they went to submit a request to conduct peaceful picket against the upcoming referendum.

The duo-Jean Marie Vianne Kayumba (PDP Imanzi) and Twagirayezu Fabien ( FDU-Inkingi) are up to now held in unknown place  by the members of presidential guard unit in charge of the prime minister’s security.

Tensions have been increasing since the government announced that the referendum on the amended constitution  will take place in less that 10 days, that is on December 18th, 2015. This decision is viewed as a an additional manoeuvre to rig the vote in favour of Kagame. Members of the opposition have been mobilising for a “no” vote and possible demonstrations.

More to come…

FPR ko wiruka nk’ukurikiwe bite?

kagame-yiruka

Nyamara Umunyarwanda yaciye umugani ngo iyihuse ibyara ibihumye! Gusa icyo nkundira amateka ni uko amenya guhemba buri wese akurikije ibyo yakoze ndetse rimwe na rimwe akamugerekeraho ...NDLR.

Kagame yavuze ko azafata icyemezo nyuma y’ikinamico ya referendum! Ariko birashoboka cyane ko byose bigenze uko babiteganya, Kagame azakomeza kujijisha kugeza icyumweru kimwe mbere y’amatora yo muri 2017. Aha rero umuntu yakwibaza ati “none barirukanswa n’iki?

Igisubizo nta handi kiri uretse politique yo mu karere.

Kagame ntabwo ashaka kuza ari inyongera mu myitwarire anti-democratique ya bamwe mu bakuru b’ibihugu bo mu karere kuko yasanga isura mbi ijyana n’iyo myitwarire yararangije kumudoderwa bityo bikaba byamugora kuyivanaho.

Ku ruhande rumwe Kagame yakoze uko ashoboye kugirango arokokore isura ye imbere y’ibibera mu Burundi. Ni byo bya bindi bya “ Hey look at me, I’m different…Nkurunziza ntabwo akunzwe n’abaturage naho njyewe ni bo bansaba kugumaho”.

Ariko nyamara ushyize izindi details ku ruhande indorerezi z’amatora mu Burundi si byo zabonye kandi abaturage batoye mu mucyo nta gahato ugereranyije n’uumuhango witirirwa amatora ukorwa mu Rwanda.

Ubu igisigaye ni ugutera rwaserera mu Burundi bakora uko bashoboye buri munsi hakaboneka umurambo wo kwerekana muri Media ngo “byaciste naho twebwe umutekano ni wose”, n’ubwo bashimuta abatavuga rumwe na bo rwihishwa bikanga bikamenyekana.

Ku rundi ruhande hari igihugu cya Congo (RDC). Uko bizagenda muri Congo magingo aya nta we ubifitiye gihamya FPR irimo. Ikigaragara ni uko bishobora ku defavolisant FPR haba mu karere cyangwa mu mahanga. Ikindi kandi nta gushidikanya mu mezi ari imbere ibya RDC bizatangira gushyuha. Aho rero ni ho FPR yagize iti ‘ibyo byose bigomba kuza twe ibyacu tubigeze kure kuko nibwo byatworohera ku gerageza kurokora isura”, wenda na ho babona uko bakora za parallismes bishyira.
Ntabwo ari ku busa iyo kinamico ya referendum ikorwa mu minsi mike mbere y’iminsi mikuru aho bishoboka ko benshi barangariye mu bindi kandi bigakorwa mbere yuko umwaka urangira ngo bagerageze gufata distance n’ibizaba mu mwaka wa 2016.

Igisigaye ni ukureba niba izo maneuvres zikozwe hutihuti nta gutekereza bacungana n’ibihe abandi barangaye, zizatanga results bifuza.

  • Ese credibility ifite ngufu ki muri ayo macenga yose?

  • Ese kwitanguranwa biruta kuba barategereje gukina ku munota wa nyuma?

Kagame yatumenyereje ko akora ibyo ashaste ubundi agasigara ahangana na consequences. Byose bizaterwa n’uburemere bw’izo consequences haba kubanyarwanda, haba ku baturanyi, haba ku banyamahanga, haba kuri FPR ubwayo, haba mbere ya 2017 cyangwa nyuma se na yayo.

Kasinge C. Nadine

Kamarampaka: Nimucyo dutangire revolisiyo yacu, amakiriro yacu.

image_abbé-300x300

Ni koko Abaturage nibo bafite urufunguzo rw’impinduka mu Rwanda. Paul Kagame n’agatsiko ayoboye bameze nk’uwo munyagitugu uhagaze ku rubaho narwo ruhagaritswe na rubanda. Uko byamera kose umuturage navuga “NO” nta kizatubuza gukoresha ya mvugo y’abakuru ngo “agahuru k’imbwa karahiye”!

Twanze gukomeza kuba abacakara

Ubwo Paul Kagame akomeje gukoresha inzego z’iterabwoba n’ubwikanyize asanganywe ngo abantu batore bemeza ko azaba  perezida ubuziraherezo, bisobanuye ko yarangije gufata icyemezo cyo gukomeza gutegekesha igitugu n’iterabwoba. Yerekanye ko amarira y’abo yagize impfubyi n’abapfakazi ntacyo amubwiye. Nitumenye neza ko akaga k’abamaze imyaka irenga 20 bafungiye icyaha Paul Kagame n’Agatsiko ke bakoze kagikomeza. Biragaragaye ko Agatsiko katiteguye koroshya ingoyi kazirikishije Abenegihugu, ndetse ahubwo ko kiteguye kuyikaza kurushaho. Biragaragaye ko Paul Kagame afata Abanyarwanda nk’ « IBIGORYI, AMASAZI, IBIKERI, UMWANDA, IBIGARASHA BICITSE, IMBURAMUKORO… nk’uko n’ubundi adahwema kubivugira mu mbwirwaruhame !

ubu rero Abanyarwanda bageze mu mayira abiri :Guhitamo ubwigenge cyangwa se guhitamo inzira yo kuba abacakara bidasubirwaho.Turamutse twicecekeye ntitugire icyo dukora, tuzaba duhisemo guhamba uburenganzira bwose bw’abenegihugu maze dusinyire kuba ingaruzwamuheto izuba riva, duture mu gihugu cyacu nk’aho turi Abanyamahanga cyangwa Abajyanwabunyago. Abanyarwanda bazakora, Agatsiko karye ; abana babo bicwe n’inzara, Agatsiko kamena ibiryo kubera umurengwe. Guhera ubu Paul Kagame n’Agatsiko ke bafunguriye ABARWANASHYAKA bashaka ko ibintu bihinduka inzira yo kwerekana icyo bahisemo : Ni INZIRA Y’IMYIGARGAMBYO IDAHUTAZA.

Bazahaguruka batobore bavuge ko banze kubaho batariho, ko barambiwe iyicwarubozo Agatsiko kadahwema kubakorera, ko bashaka UBWIGENGE, ko Agatsiko nikadahindura imvugo n’ingiro, biteguye GUHANGANA nako. Koko rero « la résistance contre l’oppression », ni uburenganzira umuntu wese avukana. Nta munyarwanda wavukiye kuba umucakara no gukomeza kubaho nk’imfungwa mu gihugu cye cyitwa ko cyigenga. Amahanga arabyumva cyane, amaso y’isi yose yerekejwe mu Rwanda.

Ibitekerezo-shingiro biyobora imyigaragambyo

Imyigaragambyo idahutaza iyoborwa n’ibitekerezo-shingiro ( principes) bibiri :

  • Kwanga gutiza umurindi umugizi wa nabi (le principe de la non-coopération)

Umunyagitugu nta yandi maboko agira uretse ayo abaturage atoteza bamutiza. Abaturage ni bo ubwabo batiza umunyagitugu ikiboko abakubitisha, bakamuha n’amafaranga agura amasasu akoresha abarasa. Agatsiko kayoboye Urwanda nta zindi ngufu na mba kagira abaturage baramutse bafashe umugambi wo kwanga kugira uruhare mu byemezo gafata birenganya rubanda. None se abo Agatsiko gakoresha mu kurasa ababyeyi, si abana babo ? Abo Agatsiko gakoresha baca imanza zirenganya abacu, si abagore n’abagabo bacu ? Abo Agatsiko gakoresha bambura abaturage amasambu yabo n’imitungo yabo, si abaturanyi bacu ? Iyo Agatsiko kibereye mu maraha, kabyina mu tubari, gatembera mu mahanga, si twe dukora akazi kose ko kubaka igihugu no gushaka amafaranga Agatsiko kazarihira abana bako mu mashuri yo mu Bulayi, nyamara abacu ntibashobore gufashwa ngo bige kaminuza ?

Ibyo byose bisobanura iki ? Abaturage baramutse banze gutanga umuganda wabo ngo Leta mpotozi ikunde ihirime, babigeraho mu minsi itarenze 30, bitagombeye imirwano ivusha amaraso !

  • Kwiyemeza gusuzugura ibyemezo bya Leta irenganya abaturage bayo (le principe de la désobéissance civile).

Burya rero Leta igira ireme ari uko abaturage bayemera bikabatera kuyumvira. Leta nayo iba ifite inshingano y’ibanze yo gutabara abaturage no kubarindira umutekano (schéma protection-obéissance). Iyo Leta nk’iyobora Urwanda guhera mu 1994 itagishoboye kurengera abaturage ahubwo akaba ariyo ihungabanya umutekano wabo, ikabafungira ubusa, ikabambura ibyabo, ikabicira ubusa,…iba igomba kuvaho kuko abaturage baba batakiyifitiye icyizere ndetse bakaba bashobora kurekera aho kuyumvira. Icyo gihe icyitwaga Leta kiba gihinduye isura, kiba kibaye Agaco k’abajura n’abicanyi. Abaturage bahinduka nk’intama ziragiwe n’ikirura, cyica iyo gishatse n’igihe kibishakiye ! Abo baturage baba bateye agahinda : iyo umaze kubona neza ko uwakakuvugiye, uwakakurengeye ,uwakagutabaye agaruka akaba ariwe ukurenganya, uguterera ku ngoyi, ugutabika ; uwakaguhumurije akaba ari we ugutera ubwoba, wabyitwaramo ute ? Biteye agahinda gusa. Nyamara niho Urwanda rugeze. Abenegihugu nibadahaguruka ngo bo ubwabo birwaneho, ibyabo bizaba birangiye, kandi bazaba bizize. None se uwiyishe araririrwa ?

Dore bimwe mu bikorwa abaturage bashobora gukora kugira ngo bereke Leta ko nitarekera aho kubarenganya, bazahaguruka bakayikuraho.

Imyigaragambyo izabera mu migi no mu cyaro

1.Urugendo rutuje (marche pacifique).

Ubusanzwe urugendo nk’uru rubera mu migi minini aho abanyamakuru bashobora gukurikirana ibiri gukorwa kandi bagafata n’amafoto bereka amahanga. Umwihariko wo mu Rwanda ni uko uru rugendo rutazabera mu mugi wa Kigali gusa. Ruzabera mu mirenge yose kuko ikibazo cy’Ubutegetsi bwa Paul kagame n’Agatsiko ke bubangamiye Abanyarwanda bushinze imizi iwacu mu murenge. Benshi mu baturage b’i Rwanda ntibarabona Kagame mu maso, ntibazi n’amazina y’abagize Agatsiko kabatagangaje gakorera i Kigali. Nyamara hari icyo bazi : bazi neza amazina y’abakorera Agatsiko ku murenge wabo. Aha hari ibanga rya politiki rikomeye.

Agatsiko mu mikorere yako, kaba muri buri minisiteri n’ibigo bya Leta, mu ngabo z’igihugu, no mu zindi nzego zose z’ubuzima bw’igihugu. Gakorera ku Ntara no ku Karere. By’umwihariko, Agatsiko kegerejwe abaturage, ku Murenge. Usanga naho hari abantu batarenze 8, bashinzwe gushyira mu bikorwa ibyo Agatsiko kari i Kigali kabategetse byose bigamije kurenganya abaturage. Mu by’ukuri abo bantu 8 bo ku Murenge nibo baboshye abaturage bidasubirwaho kuko baba bazi buri muturage wese mu izina rye.

Ni iki cyerekana umuntu uri mu gatsiko ko ku Murenge ?

*Ni wawundi utanga amakuru y’ibyabaye byose mu murenge ndetse akajya yongeramo n’amakabyankuru no kubeshyera abaturage kugira ngo ashimwe n’Agatsiko ko akora neza.

*Ni wawundi wabwiraga inteko y’urukiko Gacaca icyemezo kigomba gufatwa, kitagize aho gihuriye n’amategeko ahubwo kigamije kurenganya umuturage nk’uko Agatsiko gakuru kaba kabyifuza.

*Ni wawundi abaturage bose batinya ko ashobora kubafatira ibyemezo bagafungwa batagira icyaha.

*Ni wa wundi ushinzwe kubaca amafaranga y’umusanzu wa FPR, ay’ikigega Agaciro…akabyongeramo ubukana bwinshi atitaye ku marira y’umuturage waraye inzara.

*Ni wawundi abaturage bazi neza ko ari we “l’homme fort” (igikonyozi) wo mu Murenge, wikorera ibyo yishakiye, abaturage bakamugenera amakoro n’inyoroshyo z’amoko menshi kugira ngo barebe ko bwacya kabiri, ubutegetsi bw’Agatsiko ntibugire icyo bumutwara kabone n’aho yakwica umuturage amuhora ubusa.

Bene abo turabazi neza, mu mazina yabo bwite. Abo rero nibo MWANZI nyakuri w’Abenegihugu ku rwego rw’Umurenge. Abo nibo ba mbere tuzahangana nabo nibiba ngombwa. Ariko mbere yo kubahangara, tuzabanza dutinyuke tubabwire ko igihe kigeze cyo gushyira mu bikorwa ziriya ngingo 12 zigamije kuzahura igihugu no gusubiza inyabutatu nyarwanda icyizere cyo kubaho tubanye mu mahoro.

Abaturage bazahurira ahantu bumvikanyeho maze bakore urugendo rugana ku biro by’Umurenge wabo. Bazitwaza ibyapa byanditseho ko badashaka guhora baragijwe imbunda nk’ibisimba, ko banze ko itegekonshinga rihindurwa hagamijwe inyungu z’umuntu mwe gusa, ko banze ko Agatsiko gakomeza gusahura umutungo w’igihugu konyine, ko bamaganye ifungwa ry’abanyaporiki batavuga rumwe n’Agatsiko… mbese byamagana akarengane bagirirwa n’icyifuzo bafite cyo kubaka igihugu cy’amahoro.

  1. Sit’in

Abaturage bazahurira imbere y’ibiro by’Umurenge wabo ku isaha bumvikanyeho. Bazahicara maze babuze abakozi b’umurenge kwinjira mu biro. Umunsi nuca ikibu, abaturage bazataha, nibucya bongere bagaruke mu gitondo…. bityo bityo kugeza igihe Paul Kagame n’Agatsiko ke bazaba biyemeje kwemera inzira y’impinduramatwara itavusha andi maraso.

Guhagarika akazi

  1. Kwanga kujya ku mirimo itiza Leta y’Agatsiko umurindi

(1)Abarimu bazahagarika gusubira mu ishuri kwigisha

Akarengane abarimu bagirirwa n’Agatsiko gateye isoni. Nibo bakozi basabwa kwitangira umurimo wabo amasaha 20 kuri 24, nyamara bagasuzugurwa, bakimwa ibikoresho n’imfashanyigisho, bagahembwa intica ntikize. Nyamara Abamotsi b’Agatsiko batagize icyo bamariye rubanda bagahembwa amamiliyoni buri kwezi. Abarimu bagomba kugira uruhare rugaragara mu mpinduramatwara dutegereje. Barajijutse, babona neza akarengane kariho. Nibo bagomba gufata iyambere mu guhumura amaso y’abandi benegihugu. Bahagaritse kwigisha iminsi 30 gusa, atari uko banze kurera abana b’igihugu, ahubwo ari uko bagamije kubaraga Urwanda ruzira akarengane n’umwiryane, Leta y’Agatsiko yaba yacyuye igihe ! Ni ngombwa rwose ko abarimu bumva ko bafite izi ngufu zirusha ubumara umuriro w’ibifaru bya Paul kagame n’Agatsiko ke.

(2) Abacuruzi bazafunga amangazini yabo, amasoko ntareme

Igishishikaza Paul Kagame n’Agatsiko ke mbere ya byose ni amafaranga binjiza ku makonti yabo buri munsi. Turetse kwitabira amasoko iminsi 30 gusa, agatsiko twaba tugashegeshe kuko byaba bigaragara ko ubuzima bwahagaze mu gihugu. Amahanga yamenya ko mu Rwanda hari ikibazo gikomeye koko, akadufasha kubona igisubizo cy’Agatsiko kigize indakoreka.

(3)Abatwara abagenzi bazahagarika akazi

Ngaho nawe tekereza iminota ibiri gusa uko igihugu cyaba cyifashe, taxi zose, bisi zose … ziramutse zihagaritse kugenda iminsi 8 yonyine ! Amasosiyete y’Agatsiko atwara abagenzi yahomba, ubuzima bwagahagarara, ubugome n’amanyanga by’Agatsiko bikaba bigiye ahabona !

Bene ibi bikorwa n’ibindi nka byo (urugero : nk’ubu twanze kongera kugura amazi yitwa Inyange kuko ari ubucuruzi bukiza Agatsiko gusa !) byose ni intangiriro nziza yo gukemura ibibazo amaraso atamenetse. Gusa ibyo byose bisaba ko abenegihugu bumva impamvu twagomba kugira ibyo twigomwa, nko kwigora tukagenda n’amaguru iminsi mike, imodoka zabo tukazireka ; nko kwemera kudahembwa ukwezi kumwe ariko nyuma tukazagenerwa umushara ukwiye ; kwemera kudacuruza icyumweru kimwe ariko ubutaha tukazafungura amangazini yacu Rwanda Revenue (Rwange uruvemo) itakiduhagaze hejuru, n’ibindi. Biradusaba twese abenegihugu kureba kure, « ntawe usarura icyo atabibye », kandi ngo « ushaka inka aryama nkazo ». Hatagize abemera kwitanga, ntacyo twageraho gifite agaciro kandi kikazakagilrira n’abana bacu mu myaka iri imbere.

Agatsiko kazabyitwaramo gate ?

Abanyarwanda nibahagurukira kwerekana ko barambiwe politiki mpotozi ya Kagame, Agatsiko kazahitamo imwe muri izi nzira 2 zikurikira :

(1) Paul Kagame n’Agatsiko ke bazicara batekereze, bagishe umutima inama, maze bacishe make bemere impinduka mu gihugu. Bazabona neza ko babifitemo inyungu nyinshi nko kubabarirwa ibyaha bikomeye bakoreye Abanyarwanda no kudakurikiranwa n’inkiko. Nibahitamo iyo nzira, bizaba ari mahire. Urwanda ruziruhutsa rutangire inzira y’iterambere rirambye kandi Abanyagihugu bose bibonamo.

(2)Agatsiko gashobora kuzahitamo kwerekana ko katemera impinduka, ko gakomeje gahunda yo kuyobora igihugu mu nyungu zako gusa. Icyo gihe kazafata ibyemezo bihubutse nk’uko gasanzwe kabigenza. Kazashaka gukora ibikorwa by’iterabwoba. Kazohereza ingabo zigakomeyeho ngo zijye kwirukana abaturage ku ngufu no gusesa imyigaragambyo. Kazakubita, kazafunga bamwe, kazatera amagerenade rwihishwa, yenda kazakoresha imbunda karase, KAMENE AMARASO y’abaturage , bamwe muri bo bahasige ubuzima. Nibigenda bityo, Paul Kagame n’Agatsiko ke bazaba bafunguriye abenegihugu inzira ya nyuma  ariyo twakwita INTAMBARA y’ISOZABUNYAGO. Ibizakurikiraho, Paul Kagame n’Agatsiko ke bazabe aribo bonyine babibazwa.

Biracyaza…

Ababyeyi ba Prof Anastase Shyaka utekinikira FPR bari baguye mu buroko habura gato!

shyakaProf. Shyaka Anastase ni Umuyobozi Mukuru (CEO) w’Ikigo cy’Igihugu Gishinzwe Imiyoborere (Rwanda Governance Board). Afite impamyabumenyi y’ikirenga mu bya Politiki, akagira n’impamyabushobozi ihanitse mu bya tekiniki. Arubatse, afite umugore n’abana batatu

Uyu mugabo n’ubwo tutashidikanya ko ari umunyabwenge bwa bundi biga mu mashuri ariko umuntu yakwibaza impamvu yitandukanya n’ubwenge maze akaba ariwe usa nk’uri imbere mu guhuza ibikorwa by’itekinika rigamije kwimika Paul Kagame nk’umwami w’u Rwanda.

Nta gihe gishize se na sewabo ba Anastase Shyaka barekuwe nyuma yo gufungwa igihe kitari gito bashinjwa Genocide, hari amakuru yemeza ko baziraga akarengane n’inzangano harimo no kugirana ubucuti n’abantu bari bakomeye mu butegetsi bwa Perezida Habyalimana, nka ba Col Aloys Nsekarije n’abandi…

Bivugwa ko mu ntambara ya 1990, nyina wa Shyaka w’umuhimakazi yahungiye i Bugande naho ise agasigara mu Rwanda aho bari batuye mu Mutara.

Mu minsi yashize igihe Guverinoma yahindurwaga Ministre James Musoni wishakiraga kujya muri Ministeri y’ibikorwa-remezo kuko ari yo irimo agafaranga yifuzaga ko Prof Shyaka amusimbura muri Ministeri y’ubutegetsi bw’igihugu ariko Tito Rutaremara na Francois Ngarambe (umunyamabanga mukuru wa FPR) barabyanze kubera impamvu z’ubwoko ndetse bahitamo Francis Kaboneka wari umaze iminsi akorana na Francois Ngarambe mu bunyamabanga bwa FPR.

Biravugwa ko Prof Shyaka narangiza iki kivi cyo gutekinika arimo ashobora guhembwa umwanya wa politiki wisumbuyeho muri Guverinoma cyangwa muri Sena kuko ngo yagaragaje kubaha no kutazuyaza gukora ibyo ategetswe byose.

Si Prof Shyaka wenyine kuko hari benshi urugero twatanga rundi ni Minisitiri w’Urubyiruko Jean Philbert Nsengimana, mu 2002 se wa Ministre Nsengimana akaba yaraguye muri Gereza ku Kibuye aho yari afungiye aregwa icyaha cya Genocide.

N'ubwo Ministre Nsengimana avuga ko kimwe mu bintu byamubabaje harimo urupfu rwa Se ntabwo bimubuza kubyina Kamucerenge yishimira imbehe bamutije nk'inshumbusho!


ISHEMA PARTY : Notre fructueuse visite en Australie.

20151111_022433

LE CANDIDAT DU PARTI ISHEMA AUX ELECTIONS RWANDAISES DE 2017 TERMINE SA TOURNÉE AUSTRALIENNE

Le Parti Ishema a pris une décision sans recul : rentrer au Rwanda pour travailler main dans la main avec tous les Rwandais, pour déraciner le pouvoir dictatorial de Kagame, et restaurer l’Etat de droit. La situation sociopolitique du pays comporte une urgence non ajournable : combattre  le mensonge institutionnalisé ; le terrorisme érigé en système de gouvernement  ; l’accaparement des biens du pays par une clique criminelle sans scrupule ; le développement séparé (apartheid) entre les Rwandais sur critères ethniques et le lieu de naissance etc. Avec détermination, le Parti Ishema a fait de la lutte contre cette dictature impitoyable sa priorité. Pour ce faire, le Parti Ishema s’est fixé la date du 28 janvier comme jour J pour sa rentrée au Rwanda.

1. Préparation de la rentrée au Rwanda.

20151114_105345

Dans le cadre de cette imminente rentrée au Rwanda, le Parti Ishema porte sur son agenda de multiples visites aux quatre coins du monde pour un double objectif :

*Rencontrer la diaspora rwandaise pour un échange sur la situation du pays et les solutions à envisager .

*Concertation avec les acteurs clés de la politique internationale intéressés par  la stabilisation politique du Rwanda et de la région des Grands Lacs.

C’est dans ce cadre que les visites et rencontres à haut niveau ont eu lieu avec l’Union Européenne (juin) ; le Royaume Uni (août) ; les États-Unis (octobre) et l’Australie (novembre). Le travail de concertation internationale est long, laborieux et demande beaucoup de soutiens.

Dans ces concertations, nous insistons sur les points principaux de la crise politique rwandaise  provoquée par les  agissements du régime de terreur et dictatorial imposé par la mafia (Agatsiko) du FPR.

2. Visite en Australie.

20151111_071917

Dans notre visite du 11au 23 en Australie, un échange fructueux avec les hautes autorités du pays a été focalisés sur cinq points.

(1)Au même titre que l’Australie, le Rwanda est membre du Commonwealth, formé par les anciennes colonies britanniques. Cette organisation repose sur des idéaux clairs en faveur de la démocratie et des droits humains. Malheureusement, le pouvoir rwandais agit de façon répétitive en flagrante violation des principes fondamentaux du Commonwealth dont il est membre depuis 2009.

(2)L’Australie fut partie prenante de la force de maintien de la paix au Rwanda en 1994. Le contingent australien fut témoin du massacre des refugiés de Kibeho, massacre porté à terme par le Colonel Fred Ibingira, sous les ordres du général Paul Kagame, et qui se solda par 8000 tués , tous civils. Les militaires formant ce contingent australien ont eu le courage de dénoncer ces crimes de guerre et de maintenir active la mémoire de ces victimes innocentes.

(3)L’Australie offrit une terre d’accueil à  environ 19 milles familles de  refugiés rwandais fuyant la barbarie du FPR. Ces Rwandais ont pu, au bout d’un calvaire atroce, retrouver en l’Australie une terre de paix.

(4)L’Australie collabore au développement du Rwanda par des bourses octroyées à la jeunesse rwandaise, principalement dans le domaine de l’agriculture et de l’élevage.

(5)Le peuple australien, connaisseur des crimes du régime du FPR, a marqué ses distances avec la dictature de Kigali. Pour cela, le gouvernement australien s’est opposé à l’ouverture d’une ambassade rwandaise sur son sol. De ce fait il a mis un frein à l’insécurité que la diplomatie belliciste de Kagame sème sur son passage à la poursuite des opposants réels et imaginaires.

20151120_025734

Les autorités australienne se sont montrées réceptives et partagent nos inquiétudes. Elles se sont engagés à :

*La plaidoirie sur le déficit criant en matière des droits humains et des libertés violés constamment per le FPR.

*Soutien et appui en vue du changement pacifique au Rwanda.

*Implication pour une tenue d ‘  élections libres et pacifiques  en 2017.

 

3. Échange avec la Diaspora rwandaise vivant en Australie.

Les échanges avec les Rwandais vivant sur le sol australien, surtout dans les villes de Sydney et Perth, ont permis un dialogue de convergences sur les point suivants :

*Il est temps de mettre fin à la dictature du FPR et de rétablir la souveraineté du peuple  rwandais.

20151121_100126

*Les 2 mandats constitutionnels du président Kagame prennent fin en 2017. L’ordre constitutionnel et l’alternance politiques sont les bases d’une stabilité politique durable.

*Les tentatives d’une revision  constitutionnelle taillée sur les mesures d’un individu en la personne de Kagame portent les germes d’une instabilité aux dimensions imprévisibles.

*L’alternance et les élections de 2017 constituent une exigence non négociable.

L’objectif du Parti Ishema de pacifier  la scène politique rwandaise ne peut être atteint  sans la participation de tous les rwandais, de l’intérieur comme de l’extérieur.

La politique extérieur belliciste du régime de Kigali préoccupe à l’extrême. Plus particulièrement, l’agression flagrante contre le voisin Burundi doit s’arrêter sans délai.

20151111_072858

Remerciements.

Nos remerciements sincères vont à tous les militants et sympathisants d’Australie, particulièrement à ceux et celles de Sydney et Perth.  Le pire soutien à la dictature c’est l’indifférence, la peur et la résignation. La cause du Rwanda et des Rwandais est nôtre.

Ensemble nous vaincrons.

Vive le Rwanda

Vive la démocratie

Vive le peuple amis d’Australie.

 

Rwanda: passe d’armes entre le PS français et les autorités de Kigali

1000px-Flag_of_Rwanda.svg__0

Le Drapeau du Rwanda

Drapeau de la France_0.jpeg

Le Drapeau de la France

Au Rwanda, cela fait cinq ans que l’opposante Victoire Ingabire est en prison. A cette occasion, le Parti socialiste français demande sa libération et en profite pour dénoncer la réforme de la Constitution, un processus qui doit permettre à Paul Kagamé de rester au pouvoir après la fin de son deuxième et en principe dernier mandat en 2017. Une sortie que le gouvernement rwandais n’a pas vraiment appréciée.

Victoire Ingabire est injustement emprisonnée après des années de combat consacrées à la réconciliation du peuple rwandais, la justice et la démocratie, dénonce le Parti socialiste français. Le PS ajoute que l’opposante rwandaise, qui vient déjà de passer cinq ans en prison, doit pouvoir participer librement à la vie démocratique de son pays.

ingabire v

Ingabire Victoire Umuhoza

Des socialistes français qui disent exprimer leur solidarité à la famille de Victoire Ingabire, à son parti, les FDU, mais aussi « à toutes les forces démocratiques et pacifistes qui veulent instaurer une paix durable au Rwanda et oeuvrer à l’instauration des libertés fondamentales pour tous les Rwandais ».

Réponse rapide de Kigali

Dans ce communiqué, le Parti socialiste dit s’inquiéter « de la tentation du pouvoir rwandais de remettre en cause l’ordre constitutionnel et la limite fixée au nombre de mandats présidentiels ». Il demande donc aux autorités rwandaises de renoncer à leur projet de révision constitutionnelle. 

« Je me demande si c’est un vrai document issu d’un quelconque parti sérieux, ironise la ministre rwandaise des Affaires étrangères. Cela aurait été mieux si le Parti socialiste français s’était soucié du meurtre de masse d’un million de Rwandais, il y a 21 ans, [plutôt] que de se préoccuper, aujourd’hui, de la manière dont les Rwandais exercent leur droit souverain de se choisir un dirigeant », a rétorqué Louise Mushikiwabo.

Source: RFI

Kiliziya Gatolika ihangayikishijwe n’ihohoterwa rikorerwa abacururiza ku gataro.

smaragdus-300x251Mu kiganiro kihariye yagiranye na IGIHE kuri uyu Gatatu tariki ya 21 Ukwakira, Musenyeri Smaragde Mbonyintege, Umuyobozi w’Inama Nkuru y’Abepisikopi akaba n’Umuvugizi wa Kiliziya Gatulika mu Rwanda, yavuze ko ababazwa cyane n’uburyo abagore bacuruza agataro bahohoterwa, birukankanwa bakanamburwa.

Musenyeri Mbonyintege ahereye ku bagore akunze kubona hafi ye bakora ubu bucuruzi bw’agataro, yavuze ko akunda kubegera akababaza impamvu babikora. Avuga ko babikora kubera ibibazo by’imibereho, baba bashaka amafaranga yo gutunga abana babo.

Ati “Bakimara kumbwira impamvu ibatera gucuruza ku gataro, numva ntabona umuntu ubahungabanya, ahubwo bakwiye kubumva bakabafasha kubona igisubizo cy’ibibazo bafite.”

Yongeraho ati “Naho kumwirukankana no kumukubita si byo bitanga igisubizo. Ibintu bakora ntabwo bizana umwanda ahubwo begereza serivise sosiyete.”

Musenyeri Smaragde asanga inzego zirukana abo bagore zikwiye kubashakira uburyo bwo gukora neza, aho kubahutaza.

Ati “Uriya ubakubita, si nawe ahubwo nawe aba yatumwe, njye nakwifuza ko uwo ubatuma yakwegera abo bagore, akabashyira hamwe, cyangwa bakabakorera akantu keza bazajya bashyiramo ibicuruzwa byabo, bakabyimukana, bakabizengurukana aho bajya hose.”

Akomeza asobanura ko gufasha abo bagore, ari ugufasha abana babyaye, ndetse sosiyete igomba kubafasha kurera abo bana.

Ati “Ntabwo rero nshyigikiye na gato ihohoterwa rikorerwa bariya bagore bacuruza ku dutebo, ahubwo nshyigikiye ko abantu bicara hasi bagashaka igisubizo cy’ibibazo bafite mu kurwanya inzara y’abana babo no gushyikiriza abantu serivise bakeneye, kuko begereza abantu serivise.”

Nubwo Musenyeri Smaragde yakomeje ku kibazo cy’abacururiza ku dutaro mu gihugu, hari imishinga yashyizweho mu rwego rwo gufasha abakora imirimo iciriritse..

Umwe watangijwe mu kwezi kwa Mata uyu mwaka wa 2015, Urubyiruko rusaga ibihumbi umunani rwo mu turere turindwi rwagenewe inkunga yo kubateza imbere ingana n’amafaranga y’u Rwanda miliyari 1.5, ikazabafasha kwiteza imbere.

Iyi nkunga yatanzwe n’Umuryango w’Ubumwe bw’u Burayi n’abandi baterankunga mpuzamahanga, yagenewe abo mu turere twa Nyarugenge, Kicukiro, Gakenke, Rulindo, Rubavu, Nyabihu na Ngororero, ikazazahabwa urubyiruko rukora imirimo iciriritse irimo nko gucuruza ku gataro, abanyonzi, abacuruza ku mihanda, abakora mu birombe, abayede n’abandi.

Mu mwaka wa 2013 abarenga 2000 bacururiza mu muhanda bahuye n’inzego nkuru z’igihugu baganira ku buryo bakora ubucuruzi bwabo nta muntu ubahutaje, bimwe mu bibazo abenshi muri bo bagiye bagarukaho, ni ukutagira ingwate, kubura igishoro, gukubitwa n’abashinzwe umutekano, kwakwa ruswa, abagore bafungirwa hamwe n’abagabo iyo bafashwe, kwamburwa ibicuruzwa byabo, n’ibindi.

Icyo gihe Minisitiri w’Uburinganire n’Iterambere ry’Umuryango, Odda Gasinzingwa yabasubije agira ati “Ni byo koko ibibazo birahari barabifite, ariko n’ibisubizo birahari, MIGEPROF n’izindi Minisiteri n’Umujyi wa Kigali tugiye gufatanya gushyiraho ingamba zijyanye no kubajijura, abazabishaka bazigishwa imyuga itandukanye, abashaka gukomeza gucuruza nabo bazagirwa inama z’uburyo babikora mu mucyo.”

Ku kibazo kijyanye n’umutekano wabo n’uw’ibicuruzwa byabo bamburwa, Minisitiri Gasinzingwa yavuze ko nta mupolisi utumwa guhohotera abacururiza mu muhanda, ahubwo atumwa kubacungira umutekano, ariko biramutse bigaragaye ko bahohoterwa, inzego zibishinzwe zabyigaho , ariko ikihutirwa ni ukubashakira uburyo bakora ubucuruzi bwabo mu mucyo.

Umuyobozi w’Umujyi wa Kigali, Fidele Ndayisaba yakunze kumvikana mu bitangazamakuru asobanura ko inzego z’ubuyobozi zafashe ingamba zitandukanye mu kubuza aba bajya gucururiza mu mihanda kubikora kuko bitemewe.

Ibarura ryakozwe n’Umujyi wa Kigali muri 2012, ryagaragazaga ko mu mihanda yo mu mujyi wa Kigali hakorera abacuruzi batabyemerewe basaga 6.300.

Abakurikiranira hafi iby’iki kibazo bavuga ko kigoye kubonerwa umuti urambye, kuko abo bacururiza mu mihanda bidashoboka ko bahaguma kuko batwara icyashara abacururiza mu mazu, kandi ari nabo bishyura imisoro.

Richard Dan Iraguha

Source: Igihe.com

Impamvu nyamukuru ituma Kagame agiye gutera u Burundi!

paul-kagame-w-troo-umuryango-rwKagame ari gutegura intambara yo gutera i Burundi

Ibimenyetso ni byinshi byerekana ko Kagame agiye gutera Uburundi. Hano i Kigali, inkuru ntigishidikanywaho. Ibyo bigaragarira mu myiteguro inyuranye :

(1). Abasirikari n`insoresore basaga ibihumbi bibiri na magana atanu, bari gutorezwa hano mu Rwanda ;

(2). Muri uyu mugi hamaze gukwira utubari tw`ubwoko bumwe, twiganjemo Abatutsi bavuye i Burundi. Abo bakorera inama zabo muri bene utwo tubari, akenshi bayobowe na bamwe mu ngabo z`u Rwanda ;

(3). Abatutsi b`Abarundi bari hanze, bari gukusanya imisanzu yo kugura intwaro zizakora muri urwo rugamba ;

(4). Intwaro ziri kuva mu Rwanda zigaca muri Repubulika iharanira demokarasi ya Congo, aho Kagame amaze gushinga undi mutwe yise « Alliance de résistants pour la Défense du Congo » (ARDC). Ariko ngo mu by`ukuri, uyu mutwe mushya uri kuvuka muri Congo, utangijwe na Kabarebe, mu murongo wo kurangaza Abanyarwanda n`Abarundi ngo bumve ko muri Congo hari intambara, maze birare. Indi mpamvu y`uyu mutwe wa Kabarebe, ni ugushyigikira mubyara we Hippolite Kanambe (wiyise Joseph Kabila), kuko Abanyecongo batigeze bamwemera. Kabarebe aragira ngo, nihavuka akaduruvayo muri Congo, Kanambe azaburizemo amatora, bityo abe umwami wa Congo

(5). Akaduruvayo n`akavuyo kari i Burundi, yemwe ndetse n`ubwicanyi buri kuba mu Burundi, bihora bifatwamo Abanyarwanda. Twese turibuka uburyo uwitwa majoro Desiré Nyaruhirira aherutse kwirukanwa i Burundi, ubwo bamusanganaga ububiko bw`intwaro iwe mu rugo. Urutonde ni rurerure, ngarukiye aho na mwe mwongereho ibindi. Kuba rero intambara iri hafi, ntibigishidikanywaho. Ikitazwi ni ukumenya niba urwo rugamba Kagame na FPR ye  bazarutsinda.

Ibikekwa cyangwa se byemezwa n`abarebera ibintu inyuma

Bamwe bavuga ko u Burundi bugomba guterwa na Kagame  hamwe na FPR ye, ngo kuko perezida w`u Burundi Nkurunziza, yihambiriye ku butegetsi. Ni nde se washinze Kagame kujya gukemura ibibazo mu bindi bihugu ? Kuri ibi kandi, ngira ngo Kagame nta somo agomba guha u Burundi. Ikibabaje gusa, ni uko ayo mahanga atuma Kagame, (Ababiligi bakorana n`Abanyamerika bakomoka mu Bubiligi) yakamejeje kuri Nkurunziza, ariko Kagame ugeze n`ubwo ahindura itegeko nshinga kugira ngo abe umwami w`u Rwanda, nta cyo bamuvugaho.

Abandi bashakira impamvu mu cyiswe Empire-Hima (Ingoma y`Abahima). Ni ukuvuga ko Abatutsi na babyara babo b`abahima, bashaka kwigarurira akarere kose, guhera muri Etiyopiya, kugeza mu gihugu ngo kizavuka mu Burasira zuba bwa Congo (RDC). Abemeza ibyo, bafatira ku nyandiko zakwirakwijwe ubwo FPR yateraga u Rwanda. Izo nyandiko zavugaga ko benshi mu Batutsi bibumbiye mu cyitwa T.I.P (Tutsi-international-Power). Ibyo bibaye biri no mu mitwe ya bamwe, byaba byubakiye ku bugoryi, kuko mbona n`Abatutsi bari hano mu Rwanda bariho baryana.

Hari n`abavuga ngo Kagame agiye gutera u Burundi, kubera ko perezida Nkurunziza, yanze guha amasoko y`amabuye y`agaciro Canada, Isiraheli na Amerika. Ibyo bihugu bikaba bishaka gukoresha Kagame nk`uko bisanzwe bibigenza, kugira ngo bigere ku nyungu zabyo. Ibi byo ni ukwikinira, kuko iyo ibyo bihugu bishima umurimo wa Kagame, biba byaramurekeye muri Congo.

Ab`intagondwa bo, bemeza ko perezida Nkurunziza ari gutegura jenoside yo kumaraho Abatutsi. Barabisakuza cyane, ndetse bagashyiramo n`amarira, kugira ngo birusheho kumvikana. Nyamara mu bugoryi bwabo buvanze n`ubutindi, bibwira ko abantu batabona ko mu Burundi, kugeza n`uyu munsi, mu nzego zose z`ubutegetsi, Abahutu n`Abatutsi bagaragaramo, hubahirijwe amasezerano ya Arusha. Aha rero niho hari ikibazo nyamukuru, kiri gutuma Kagame ashaka gutera u Burundi.

Dore impamvu y`ukuri

Kagame n`Abatutsi b`intagondwa, bashavuzwa n`intambwe u Burundi bwari bugezeho, mu rwego rw`ubumwe n`ubwiyunge. FPR ikimara gufata ubutegetsi, yakoze ibishoboka byose, yumvisha Abanyarwanda ngo ko ari nta moko aba mu Rwanda. Ibyo byibutsa ko no mu Burundi mu gihe cy`ubutegetsi bw`agatsiko k`Abatutsi bo mu Bururi, bemezaga ko ari nta moko aba mu Burundi. Ibyo icyo kinyoma cyabyaye mu Burundi, twese twarakibonye : kwikubira ubutegetsi, umutungo, igisirikari, n`ubumenyi by`Abatutsi, kugeza ubwo Abahutu basa nk`abiyahura bakishora kuri icyo “gisoda c`ubwoko bumwe”, bakagitsinsura. Ibyo byagaragaye cyane, ubwo Bikomagu na Kagame bari bamaze kwica perezida Ndadaye,wari witorewe n`abaturage. Mu Rwanda naho, aho bigeze nta we utahabona : Ivangura muri byose, rimaze gusumba rimwe ryaranze Afurika y`Epfo. Ibyo biri kuba, mu gihe bamwe mu Batutsi batotezwa n`iyi ngoma mpotozi ya FPR, bagenda bakuramo akabo karenge. Abahutu bo, kubera ko ari nta n`umutungo bakigira, bahindutse “ifu iseye”.

Mu gihe rero Kagame w`umututsi yananiwe kunga n`Abatutsi ubwabo, ashavuzwa no kubona intambwe perezida Nkurunziza w`Umuhutu yari amaze guteza Abarundi. Abarundi bari bamaze imyaka icumi isaga, bubaka ubumwe bwabo, kuko batinyutse ikibazo cy`amoko bakakivuga beruye. Naho Kagame we, nyuma y`imyaka 25, aracyari kubakira politiki ku ijambo ngo “nahagaritse jenoside” ! Ubu, aho Abarundi bari bageze, buri wese yumvaga yisanga mu gihugu cye. Ku muntu rero nka Kagame n`agaco ke bamunzwe n`irondakoko, ntibashobora kwihanganira iyo “succès” ya Nkurunziza w`Umuhutu. Nibutse ko Kagame n`agatsiko cye k`abahezanguni, bumvisha amahanga yose ko, Abahutu ari nta cyo bashoboye na kimwe, uretse “gukorera Abatutsi jenoside”.

Abarundi barasabwa kuba maso, bakirinda ikintu cyose cyatuma Kagame abona urwitwazo yuririraho, kugira ngo atere igihugu cyabo ku mugaragaro. Wenda azagumya gucengera i Burundi, ariko ayo mayeri Abarundi barayazi, kandi imitego myinshi bagenda bayitegura. Ikibabaza Kagame, ni aho Abarundi bageze mu bumwe n`ubwiyunge, ku buryo na bamwe mu bacuti be b`abazungu, bamubwiraga ngo arebere ku Burundi, yemerere Abanyarwanda baganire ku kibazo cy`irondakoko. Abanyarwanda twese tuzi ko Kagame ari umunyeshyari rikabije, ku buryo atihanganira ko hagira undi muntu uvugwaho icyiza. Banyarwanda muve hasi twirukane sekibi, namwe Barundi mube maso.

Byiringiro Aminadabu, Bukavu, RDC.      

Mu gusiribanga ITEGEKONSHINGA, Paul Kagame yiyemeje gutangiza ibihe by’Amage n’Intambara mu gihugu!

Itegekonshinga rishyirirwaho kurengera no kubungabunga inyungu z’igihugu. Kandi inyungu z’igihugu zisumba izindi ni Umutekano n’Amahoro. Ikibazo cy’ingenzi buri wese akwiye kwibaza kandi akakibonera n’igisubizo ni iki : Ese ubundi ishingiro ry’umutekano n’amahoro by’igihugu cyacu ni irihe ? Ni ukuzuza abasilikari bafite imbunda mu mujyi wa Kigali ? Ni ukurundanya Inkeragutabara zirirwa zijagata mu gitutage zikanyaga abanyantegenke ?

ITEGEKONSHINGA rifite umwanya wihariye mu gihugu : niryo rigaragaza ishingiro nyakuri ry’umutekano n’amahoro arambye by’igihugu mu gushyiraho ingingo z’amategeko zituma abategetsi bakuru b’igihugu basimburana ku butegetsi mu mahoro. Ibanga rikomeye ni aha riri.

Nta gihugu na kimwe ku isi gishobora kugera ku iterambere rihamye kitarashobora kwemera no gushyira mu bikorwa iri hame ryo gusimburana ku butegetsi mu mahoro. 

Iyo igihugu kijya kugusha ishyano cyadukamo umutegetsi wikunda kurusha abazima n’abapfuye, akumva ko ubutegetsi n’ubutunzi bwose bw’igihugu ari umutungo we bwite azacunga uko yishakiye ubuziraherezo ! Ng’uwo UMUGOME, nguwo UMWANZI  nyakuri w’igihugu.

Bene uwo mutegetsi niwe uhora yishuka ko ari hejuru y’amategeko bityo agakora icyaha gisumba ibindi byose muri politiki cyo guhindura “kamere” nyakuri y’Itegekonshinga, akarisiribanga uko abyishakiye, akaritesha inshingano y’ibanze yo kurengera inyungu rusange, akarihindura “IBIPAPURO” bigamije kubungabunga inyungu ze n’iz’umuryango we gusa.

Koko rero iyo bigenze gutyo abaturage baba bafashweho ingwate bidasubirwaho. Bashobora guceceka by’igihe gito , ariko amaherezo barahaguruka bakanga ubucakara n’agasuzuguro. Ng’uko uko amaherezo y’uwo mutegetsi wigize ikigirwamana akunze kuba mabi cyane. Ingero ni nyinshi.

Ngibi rero ibigiye kuba no mu Rwanda mu gihe Paul Kagame azaba amaze gushyira “ UMUKONO WE“ ku cyo ahatira abambari be kwita “ivugururwa ry’Itegekonshinga” ariko mu by’ukuri isi yose ikaba ibona ko ikirimo gukorwa ari ISIRIBANGWA ry’Itegekonshinga rya Repubulika y’u Rwanda, mu nyungu z’umuntu umwe wigize Indakoreka ! Abareba kure barimo abategetsi ba Leta Zunze Ubumwe z’Amerika batangiye kumwamagana rugikubita mu ijwi riranguruye! Kandi ntibizagarukira ku kwamagana gusa !

Ntabwo rero bikiri ibanga cyangwa impuha, kujijisha birarangiye, nibiragaragarire buri wese ko Paul Kagame ageze kure gahunda mbisha yo “guhindanya” ingingo y’101 yamubuzaga kwigira KAMARA mu kwiyamamariza manda ya gatatu. Dore uko iyo ngingo ibivuga :
“Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe. Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa Repubulika “

Kagame-PaulUko abamotsi be bitwikiriye akazina k’ “Intumwa za rubanda” bariho bashushanya iyi ngingo biteye agahinda, (“Perezida wa repubulika atorerwa manda y’imyaka 7, ashobora kongera gutorerwa izindi manda”) kandi biragaragaza ko bagambiriye kugira Kagame Umwami , kandi ubundi Repubulika idakeneye abami !

Ibijya gucika bica amarenga !

Iyi ngigo y’101 bariho batobanga niyo y’ibanze yari ikwiye kubera u Rwanda Ishingiro ry’amahoro n’umutekano, Iterambere rikazabona aho rishora imizi . Niyo mpamvu Itegekonshinga ryo mu 2003 ryagerageje kuyirengera mu ngingo y’193 rikagena ko idashobora gupfa guhindurwa abaturage batabyemeye muri Referedum ikozwe mu bwisanzure ! Ubwo Paul Kagame n’Abamotsi be  nibamara kuyisimbutsa, nta garuriro, kazaba kabaye !

Si ingingo y’101 gusa bariho bakubita ishoka ! Kubera ko ubutegetsi bwa Paul Kagame nta mutima n’umutwe bukigira,  ngo burashaka no gusiba izindi ngingo zose zishimangira uburenganzira bungana bw’abenegihu : Urugero ni ingingo ya 99 bashaka kugira inkingi ikomeye y’ivangura .

Muri iyi ngingo ya 99 yateganyaga ibisabwa abiyamamariza umwanya wa Perezida wa Repubulika barashaka kongeramo ngo ko “umuntu wiyamamariza kuba umukuru w’igihugu agomba kuba amaze imyaka 5 mu gihugu ! “. Ikigambiriwe ni uki ? Nyuma yo kubaka « URUKUTA »  rw’amategeko adasobanutse, hakurikiyeho « GUFUNGA UMURYANGO » kugira ngo igice kimwe cy’Abenegihugu gihezwe hanze bidasubirwaho! Ibi birerekana ishyari, urwango n’agasuzuguro Kagame n’Agatsiko ke bafitiye Abanyarwanda  muri rusange n’abisanze bagomba kuba hanze y’u Rwanda by’igihe gito kubera guhunga ingoma y’igitugu, ku buryo bw’umwihariko. Harya mu 1994, Paul Kagame we yabaye umutegetsi amaze imyaka ingana iki mu Rwanda ? Ko ubanza yibagirwa vuba ? Nuko rero ngo  » Utibuka aho akomoka, ntamenya n’aho agana”, Paul Kagame natareba neza aratanga urw’amenyo !

Umwanzuro

Umunsi Paul Kagame yashyize umukono WE kuri ibi “BIPAPURO” abambari be barimo gupfundikanya bagambiriye kubyita Itegekonshinga… Inzego zose z’igihugu zizaba zitaye agaciro, mu Rwanda hazaba hatangiye ibihe bishya : IBIHE BY’AMAGE N’INTAMBARA !

Iyo ntambara si njye uzayiteza kandi nta n’iyo twifuriza Abanyarwanda . Ni Paul Kagame uzaba ayitangiye, mbese kurya kw’ akamasa kazaca inka , kazivukamo. Nakenyere akomeze, kandi yibuke ko mu 2017 atari mu 1994!

Ndahamagarira Abanyarwanda bose cyane cyane urubyiruko gutangira kwisuganya no kwitegura guhaguruka bakarengera Repubulika y’u Rwanda igiye kubahombokera hejuru biturutse ku kwikunda gukabije k’umuntu umwe gusa witwa Paul Kagame.

Banyarwanda murusheho kuzirikana ijambo ry’inararibonye rigira riti « Un peuple de moutons finit par engendrer un gouvernement de loups » ! Nimutiyemeza kwirwanaho , muraheze !

Guhitamo neza, ni ukwanga ubucakara n’agasuzuguro tugaharanira UBWIGENGE kabone n’iyo twagomba gutanga ibitambo.

Imana irinde u Rwanda n’Abanyarwanda.

Padiri Thomas Nahimana.
Umuyobozi w’Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda.

BIRACYAZA……

Umuyobozi wa INATEK yahotowe

Amakuru Umuseke ufitiye gihamya, ni ay’uko mu gitondo cyo kuri uyu wa mbere abakozi batekeraga Padiri Karekezi bamutegereje ku meza ngo aze gufata ibyo kurya bya mu gitondo bagaheba.

Nyuba ngo baje gukomeza kumutegereza, bigera mu masaha ya saa sita babona ntaje ku meza uko byari bisanzwe, ni ko gukomanga bumva nta muntu ukingura, ndetse bahamagara telefoni ye babura uwitaba, nyuma baratabaza abantu baraza bica urugi basanga yapfuye.

Amakuru aravuga ko basanze umurambo wa Padiri Karekezi ufite igikomere mu mutwe, ndetse imbere y’igitanda ngo hari amaraso menshi.

Ubu hatangiye iperereza ngo hamenyekane icyo uyu wari Recteur wa INATEK yaba yazize nk’uko amakuru aturuka muri iyi Kaminuza yo mu karere ka Ngoma abivuga.

Umuseke wagerageje kuvugana n’Umuvugizi wa Polisi mu Ntara y’Uburasirazuba, IP Emmanuel Kayigi ngo agire icyo atangaza ariko ntibirashoboka.

UMUSEKE.RW