Agatsiko ka Nyagatare karayogoza ibintu mu cyahoze ari KIST

kist_logo_trace1

Nk’uko tubikesha ibinyamakuru bitandukanye, ubu muri Koleji y’ubumenyi n’ ikoranabuhanga ahahoze hitwa KIST hari umwuka mubi uterwa n’agatsiko k’abanyeshuri bigize indobanure bavangura kandi bakigizayo bagenzi babo.

Ako gatsiko kagizwe n’abanyeshuri bakomoka mu karere ka Nyagatare akaba ari bo bashaka no kwiharira imyanya yose y’ubuyobozi bw’abanyeshuri. Karangwa no kwironda ndetse no kwikuza cyane ku buryo umunyeshuri ukomoka mu kandi karere k’igihugu yigizwayo. Ikibabaje cyane ni uko aka gatsiko ari nako gashinzwe guhitamo abanyeshuri bahabwa amacumbi bikaba byaragaragaye ko aho kugira ngo umunyeshuri abone icumbi atari uwo mu gatsiko ka Nyagatare ahubwo rihabwa umuntu utari umunyeshuri.

Abanyeshuri babiteye imboni bityo bahitamo guhindura ibintu binyuze mu muco wa demokarasi bakiyamamaza maze nabo bagahindura ibintu bamaze gutorwa. Nyamara aka gatsiko kagize ubwoba maze gatangira gushyiraho iterabwoba ku ba kandida ngo bareke kwiyamamaza ngo maze bazahabwe indi myanya. Abanze gukuramo kadidatire zabo bahanaguwe kuri liste.

Mu matora afifitse abakandida bose bari abaturuka mu gatsiko ka Nyagatare nk’uko bigaragara aha hasi.

kist_makuruki-com-5feca

Abatowe ni abo bari mu ibara ry’umuhondo.

Hagati aho ubuyobozi bw’ishuri bwirinze kugira icyo buvuga ariko bwemeza ko icyo kibazo butari bukizi mu gihe bamwe mu banyeshuri bavuga ko ubuyobozi bwabimenyeshejwe kenshi ari bukavunira ibiti mu matwi.

Iki kibazo cy’ivangura kiramutse kidakumiwe mu maguru mashya gishobora gutuma Abanyeshuri bivumbura maze ingaruka zikaba nyinshi kurushaho.

Turacyabikurikirana.

“Nta manda ya gatatu kuri Paul Kagame: Bwana Evode Uwizeyimana ararushywa n’ ubusa” Padiri Thomas Nahimana

evode

Sinirirwa ntinda ku buzima bwite bwa Bwana Evode Uwizeyimana wari waramenyekanye nk’umusesenguzi mu by’amategeko amaradiyo mpuzamahanga nka BBC yakundaga kwifashisha, none ubu abantu batari bake bakaba basigaye bibaza niba ibyo avuga bigifite aho bihuriye n’amategeko ! Ubu noneho ntawe utabibona, ibyo arimo ni ikiraka gisa : yihitiyemo kwibera PROPOGANDISTE wa FPR-Inkotanyi, izuba riva ! Gusa birasa n’aho kuvuganira ingoma ya FPR iri mu marembera bitoroshye , bifite aho bihuriye n’ubupfumu. Ni ugusezera ku bwenge, ukihindura impumyi, ukigira kabuhariwe wirirwa yivugira amagambo agamije guhuma Paul Kagame amaso no kumuha ibitotsi by’ijoro rimwe mu kumubeshya ko azakomeza kuyobora u Rwanda ubuziraherezo kandi manda ye ya nyuma igeze ku iherezo! Nyamara bene aba “ “Bacurabinyoma” barindagiza ubutegetsi aho kubumurikira nibo Paul Kagame aherutse kwambika ubusa mu mwiherero w’abayobozi wabereye i Gabiro mu mpera y’ukwezi gushize , abereka ko ntacyo bamaze nta n’icyo bashoboye !Yari afite ukuri. Azagukomereho.

1. Reka twibande ku kiganiro SOBANUKIRWA giheruka

Ntacyo nirirwa mvuga ku bandi batumirwa b’iki kiganiro , aribo Honorable Christine Muhongayire n’umunyamakuru Theodore Ntarindwa, kuko bo basanzwe bazwi nk’Abakada ba FPR ! Utugambo bavugaga tujyanye n’icyifuzo cy’uko ishyaka ryabo ryaguma ku butegetsi ubuziraherezo duhuye n’inshingano zabo zo kuba abacengezamatwara babihemberwa ba FPR-Inkotanyi . Umunsi FPR yatsinzwe igasezererwa shishi itabona bazi neza ko bazabihomberamo. Ni ukuri .

Umunyamakuru wa TVR, Bwana Barore Cleophas, we turamushimira ubuhanga mu mwuga kuko yabazaga ibibazo byose bya ngombwa. Ni umunyamakuru mwiza. Arashoboye, Kagame yari akwiye kumuzamura mu ntera.

Ku magambo menshi yavuzwe na bwana Evode Uwizeyimana watumiwe ngo nk’umuhanga mu by’amategeko niho dutinda. Mu by’ukuri yagaragaye nk’ufite “Misiyo yihariye” yo gutesha agaciro abanyapolitiki ba Opozisiyo, kubatuka no kubasuzugura . Na we rero si ugushyekerwa, yivuye inyuma mu kubashinja ngo ko batazi amategeko, ngo ko ari “des aventuriers” ! Nanjye nkibaza nti : ariko se abantu bazi ubwenge bwinshi cyane nka Evode Uwizeyimana, bafite ubutegetsi n’amafaranga nka Paul Kagame….barata igihe kuri ba Aventuriers nka “ Twagiramungu, Kayumba Nyamwasa na wa Mupadiri …” bashaka iki ? Ko mbona ab’i Kigali bacitse ururondogoro hakiri kare, ivata rikaba rimaze kubarenga tukiri muri 2015, italiki yo kwiyamamaza izagera batarashizemo umwuka ?

2. Ingingo y’101 irarikoze !

Iyo ngingo y’101 iragira iti :

Perezida wa repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe. Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa repubulika”

Reka twongere twibutse ko iyi ngingo yashyizwe mu itegekonshinga ryo mu mwaka w’2003, Paul Kagame niwe wari Perezida wa Repubulika, si Nyakwigendera Perezida Habyarimana Yuvenali wayisinyeho kugira ngo itangire gukurikizwa ! Abayanditse bari bazi neza Paul Kagame, n’aho ibitekerezo bye bya demokarasi bigarukira! Baramuhambiriye ntiyasobanukirwa ! Bagize neza. Iyi ngingo rero yanditswe hagamijwe (l’esprit de la loi) guca burundu umuco w’abafite inyota ikabije yo kugundira ubutegetsi. Aha niho Repubulika itandukaniye n’ingoma ya cyami . Paul Kagame si umwami w’u Rwanda, turamwibutsa ko Abanyarwanda basezereye ingoma ya cyami na Kalinga birajyana, hari muri Referedumu yabaye taliki ya 25 Nzeri 1961. Ntabwo rero twiteguye gusubira inyuma ho imyaka irenga 50 !

Bwana Evode Uwizeyimana nacurike amagambo uko abifitemo uburambe, yongere ayacuranure uko yabitumwe, ariko ntacyo bihindura ku ngingo y’urubanza: Paul Kagame arangije manda ze ebyiri, agomba kugenda. U Rwanda si akarima ke, kuyobora abanyarwanda si umunani yasigiwe n’ababyeyi be . Kagame navaho imvura izakomeza igwe, inka zizakamwa, ababyeyi bazabyara, amatungo yororoke…. ! Nta munyarwanda n’umwe utabyumva atyo uretse Evode Uwizeyimana wenyine, we ufite misiyo igayitse yo kubeshya no kurimanganya!

3.Koko Evode Uwizeyimana nta n’ipfunwe aterwa no kubeshya kuri radiyo na televisiyo y’igihugu ?

Mu gusobanura ingingo y’101 n’iyi 193 z’Itegekonshinga ryo mu 2003, Bwana Evode Uwizeyimana hari ibyo yasobanuye neza ariko ageze aho aratandukira , ararimanganya biratinda. Hari aho nsanga yibeshya cyangwa se abeshya nkana .

Ijambo rizima yavuze ni uko abaturage bagomba kwibutswa uburenganzira bwabo kuko hari igihe baba babufite ariko batarasobanuriwe aho butangirira n’aho bugarukira. Koko rero bumwe muri ubwo burenganzira rubanda ifite ni uko Perezida Kagame nta bubasha afite bwo guhindura ingingo y’101 y’itegekonshinga, ngo abone uko akomeza kwihambira ku butegetsi, abaturage batabyemeye ku buryo busesuye, ndetse binyuze mu itora ryitwa Referendum nka yayindi yasezereye bidasubirwaho ingoma ya cyami ! N’iyo kandi Paul Kagame yahindura itegekonshinga binyuze mu buriganya sibyo bizatuma yongera kuba Perezida wa Repubulika! Yazagomba nanone kunyura mu matora, rubanda ikaba yanamutera utwatsi ikitorera undi mukuru w’igihugu uyinyuze . Inzira iracyari ndende rero kandi ijambo rya nyuma rizaba iry’abaturage BENSHI . Icyo amajwi menshi azemeza nicyo kizakorwa.

Dore uko ingingo y’193 iteye :

Ububasha bwo gutangiza ivugurura ry’Itegeko Nshinga bufitwe na Perezida wa Repubulika bimaze kwemezwa n’Inama y’Abaminisitiri; bufitwe kandi na buri Mutwe w’Inteko Ishinga Amategeko binyuze mu itora ku bwiganze bwa bibiri bya gatatu by’amajwi y’abawugize. Ivugururwa ryemezwa ritowe ku bwiganze bwa bitatu bya kane by’amajwi y’abagize buri mutwe w’inteko.

Ariko iyo iryo vugururwa ryerekeye manda ya Perezida wa Repubulika, ubutegetsi bwa demokarasi ishingiye ku bitekerezo binyuranye cyangwa ku bwoko bw’ubutegetsi buteganyijwe n’iri Tegeko Nshinga cyane cyane ku butegetsi bwa Leta bushingiye kuri Repubulika n’ubusugire bw’Igihugu, rigomba kwemezwa na referendumu, rimaze gutorwa na buri Mutwe w’Inteko Ishinga Amategeko. Nta mushinga w’ivugururwa ry’iyi ngingo ushobora kwakirwa” .

A. Aho Evode Uwizeyimana yabeshye ni he ?

(1)Aremeza ko umushinga wo kuvugurura ingingo y’101 ushobora kwangwa n’umutwe w’abadepite cyangwa Sena ngo kandi ntibiwubuze gatambuka ngo ugere muri Referendum. Sibyo, Evode arabeshya

(2)Arashuka rubanda ngo ntabwo umushinga wo guhindura ingingo y’101 ukeneye kwemerwa n’imitwe yombi y’Intekonshingamategeko, ngo kwemerwa n’umutwe umwe birahagije. Sibyo, Evode arabeshya !

Ukuri ni ukuhe ?

Nk’uko ingigo y’193 ibyivugira mu magambo asobanutse, iyo ivugururwa rireba Manda ya Perezida wa Repubulika rigomba kwemezwa na Referendumu ari uko ryabanje gutorwa(kwemezwa) na buri mutwe w’Inteko Ishinga Amategeko ukwawo, kandi bwiganze bwa 3/4 by’abawugize ! Mu by’ukuri, ibi bishatse kuvuga ko haramutse hagize umutwe umwe wanga kubitora, byaba birangiriye aho, umushinga wo guhindura iriya ngingo watabwa mu ngarani. Ntabwo Referendum yaba ikiri ngombwa. Ibi nibyo bituma inzira yemewe yo guhindura iyi ngingo y’101 iba ndende kandi ikaba yaruhanya. Ikigamijwe ni uguca intege Abanyagitugu bafite inyota ikabije yo kwihambira ku butegetsi. Abadepite n’Abasenateri bakwiye kumenya ubwo bubasha bafite, bakabukoresha bakiza rubanda ingoma y’igitugu.

Kuki Evode Uwizeyimana abeshya ko umutwe w’abadepite cyangwa uw’abasenateri uramutse wanze gutora uyu mushinga w’ivugururwa bitawubuza kugezwa kuri rubanda muri Referendum ?

Sinzi neza impamvu yabimuteye ! Icyakora hari impamvu eshatu zishoboka:

(1)Ashobora kuba atumva neza ingingo y’193,gusa byaba bitangaje ku muntu wiyita umuhanga mu mategeko !

(2) Ashobora kuba yajyanywe mu kiganiro huti huti adafashe umwanya uhagije wo kubanza kuyisoma no kuyitekerezaho.

(3) Umutwe wa sena cyangwa uw’abadepite ushobora kuba utiteguye gutora uyu mushinga wo guhindura iyi ngingo y’101 y’itegekonshinga bityo Evode Uwizeyimana akaba yatumwe kubeshya rubanda ko n’iyo abadepite cyangwa abasenateri babyanga, rubanda ariyo izagira ijambo rya nyuma. Uko byamera kose, tuzasobanukirwa neza icyabimuteye mu minsi iri imbere.

B. Ahandi Evode Uwizeyimana yagaragarije ko adashishikajwe n’amategeko ahubwo akaba yahindutse Propaganditse w’ingoma y’igitugu ya FPR ni aha :

(1)Bamubajije ikiri inyuma y’ingingo y’101 (l’esprit de la loi) ivuga ko nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri, arya iminwa ahubwo ahitamo gutuka abaLideri ba Opozisiyo ngo niba“Aventuriers” no gusingiza umunyagitugu Paul Kagame ngo akwiye kuguma ku butegetsi ngo kuko ari umukinnyi uzi gutsinda ibitego, reka ntiwareba ! Icyakora yibukijwe ko n’umukino w’umupira ugira iminota umara, ku buryo ntawe utsinda ibitego Match final yarangiye ! Aha Evode yamanjiriwe, akanja amanwa. Kagame azakomeza gutsinda ibitego ate ko Match izamurangirana mu 2017 ? Ibyo atatsinze mu myaka 23 amaze ku butegetsi azabitsinda gihe ki ? Evode yananiwe kubisubiza !

(2)Bamweretse ko n’ibihugu by’ibihangange ku isi byahoze bishyigikiye ubutegetsi bwa Paul Kagame bikomeje gutera hejuru ko Manda ze zirangiye, ko gushaka kwihambira ku butegetsi kwa Paul Kagame , bizagira ingaruka zikomeye ku gihugu cy’u Rwanda .

Aha Evode Uwizeyimana yahisemo guca imigani yivugira ibyo muri Canada kandi ntawabimubajije ! Iyo Evode Uwizeyimana aza kuba koko umunyabwenge yari abonye akanya ko kuburira Abanyarwanda:

(a) ko abo Bazungu bari kwamagana Manda ya gatatu aribo batunze u Rwanda;

(b) ko aribo mu by’ukuri bakoze bya bikorwa byose Kagame yiratana kuko aribo bashyira mu ngengo y’imari y’igihugu umugabane urenze 60%;

(c) ko baramutse bahagaritse iyo mfashanyo yabo u Rwanda rwahura n’ingorane zitavugwa….

(d) ko bamaze kumurunguruka ndetse bakaba bararambiwe intambara z’urudaca ahoramo n’ibyaha ndengakamere abarwaho bikaba bibangamiye inyungu zabo ku buryo bukomeye.

Evode Uwizeyimana yahisemo kwikirigita araseka, ngo abatavuga rumwe na Kagame bazagonga urukuta ! Icyo yirengagiza ni uko urwo rukuta bakangishaga ntaho rugihaze !

(3)Evode Uwizeyimana yageze aho na we ahonongera muri wa mutego mutindi wa madamu Kirisitina Muhongayire wo kwitwaza ngo abaturage baziyahura Kagame natongera gutorerwa kubayobora; ngo nibo babisaba; ngo bandika amabaruwa….. uyu mugore aba mu yihe si ? Umuntu aba Umudepite agasuzugura abaturage bigeze hariya ? Atekereza ko igihugu kiyoborwa n’amabaruwa y’amahimbano ngo abaturage batazwi banditse ? Ubu bwoko bwa “Demokarasi y’utubaruwa” Kirisitina yabwigiye he, mwo kabyara mwe ? Pahulo Kagame wivugira ko aba bantu ntacyo bamaze nta n’icyo bashoboye, abavuga uko bari kabisa !

Icyo umuturage ashaka akinyuza mu matora adafifitse. Kirisitina nategereze yihanganye, ubwo ashaka amatora, azayabona. Ariko nanamukoraho, kandi ariwe wayihamagariye, azabyemere !

Evode Uwizeyimana na we yabonye “arguments” zimushiranye, ati Abaturage barashaka Paul Kagame !!! Ororororo! Abo baturage bashaka Kagame ni bande ? Ni bangahe ? Ese twe twiyemeje guhangana n’iyi ingoma y’igitugu ikwiye gusezererwa, Evode n’inshuti ye magara Kirisitina batwambuye ubwenegihugu ryari ? Abavukiye Uganda bo hari ubabwira ko atari Abanyarwanda ? Ntabwo tukibarirwa mu baturage rero ? Abaturage bavugwa mu itegekonshinga ni abayoboke ba FPR gusa ? Murariraye !

RENDEZ-VOUS ni amatora, abo baturage mwitwikira, mukabavugira ibyo batabatumye, bazabereka neza icyo bashaka n’icyo badashaka.

UMWANZURO: La peur a changé de camp ! (Mwinda akawa mwindwa)

Iyo witegereje neza uko Paul Kagame n’abambari be bavuye hasi muri iyi minsi, aho birirwa bavuga ko Kagame ari Umwami w’ijuru n’isi , ugomba kuyobora u Rwanda kugera ku ndunduro y’ibihe, ko itegekonshinga rigomba guhinduka ngo akomeze ategeke wenyine, uhita ubona ko ubu butegetsi bugeze mu mahina, ko bufite ikibazo gikomeye ! Bafite UBWOBA.

Kandi koko ntibavugishwa n’ubusa. Icyambere ni uko Abanyarwanda benshi barambiwe iterabwoba rya Kagame na FPR ye, kimwe n’ubutegetsi bwayo bwahinduye abaturage nk’abacakara mu gihugu cyabo. Imfu za buri munsi, ifungwa rya hato na hato, gusahurirwa imitungo, kuvangurwa, kugirwa abashomeri, gutorongezwa….ibi byose byatumye abanyarwanda bazinukwa FPR. Kubakina ku mubyimba ngo baziyahura Kagame nadakomeza kubayobora, ni igitutsi Kirisitina n’abavuga nka we bazagomba guhanirwa, umunsi umwe ! Rwose Abanyarwanda benshi ntibakeneye Manda ya gatatu ya Paul Kagame. Kandi ibyo ntibigoye kubyerekana, rubanda izabigaragaza muri Referendum, niba ibayeho koko.

Icyakabiri ni uko n’umuryango mpuzamahanga utiteguye gukomeza gutera inkunga abanyagitugu bihambira ku butegetsi bagasuzugura abaturage babo. Aba bazungu barangije kumva no kwakira neza ko abaturage b’ibi bihugu byacu by’Afurika nabo baciye akenge: ubu rubanda yamaze kumenya neza ko KUVUDUKANA umunyagitugu wigize Akarahakajyahe byoroshye cyane, ko ari uguhagurukira rimwe bakamwirukaho ubundi akayabangira ingata mu cyumweru kimwe, yakomeza gufunga umutwe agafatirwa muri ruhurura nka Koloneli Muwamari Kadafi!

Hari abishuka bya rwana ngo nta Revolisiyo ishoboka mu Rwanda. Njye ndababwira ko, ukurikije imyifatire ya Paul Kagame n’imiterere ya FPR-Inkotanyi, mu Rwanda ariho Revolisiyo ya rubanda ishobora kwihuta kurusha ibindi bihugu byose byo ku isi! Ababishidikanya nibategereze gato bashobora kuzabyibonera n’amaso yabo.

Icyakora abazungu bari basanzwe bafasha Paul Kagame bo barangije kumukurira inzira ku murima kuko bumvise neza ko ibintu bigomba guhinduka mu Rwanda bitarenze umwaka w’2017. Kereka abaturage nibirangaraho, igihe icy’impinduka ni ikingiki.

Mu gusoza, hari inama nziza naha Paul Kagame kuko mbona ariyo scenario yonyine asigaranye:

Nabwire ba Evode Uwizeyimana , ba Musa Fazili , ba Kiristina na ba Theodore….bakomeze babwejagure cyane bikomeye, ku maradiyo n’ibinyamakuru mpuzamahanga , ko isi izaba irangiye umubyeyi Kagame nadatorwa; ko u Rwanda ruzaba rutakiriho; ko nta wundi rwose ushoboye kuyobora u Rwanda uretse Nyiricyubahirocyose Paul Kagame….Ndetse azahagurutse bamwe mu baturage n’ubundi basanzwe baragowe bakore imyigaragambyo mu gihugu hose bavuga ko bakeneye ko itegekonshinga rihinduka….

Ibyo nibirangiraaaaaaaaa, Kagame afate ijambo, atangaze ko we ubwe ari UMUDEMOKARATE mwiza, ko kubera iyo mpamvu adashobora kwemera ko itegekonshinga rihindurwa kugira ngo akunde yihambire ku butegetsi ! Nabigenza atyo azaba yiteguriye “Sortie itagayitse cyane” kuko mu by’ukuri ariyo yonyine akeneye!

Naho ubundi ingufu zimuteye ubwoba muri iki gihe , zikaba zatumye abantu be bacika ururondogoro imburagihe, ziriho kandi ntaho yazihungira. Izo nizo zizamubuza guhindura itegekonshinga yabishaka, atabishaka. Izo nizo zizamuhatira kurekura ubutegetsi bw’abandi mu 2017, niba agize amahirwe yo kuhagera agihumeka. Izo ngufu si baringa, ziriho.

Padiri Thomas Nahimana, Umukandida w’Ishyaka Ishema

mu matora y’umukuru w’igihugu yo mu w’ 2017

“Relations between Israeli prime minister and the US president would not recover until Obama’s term comes to an end” Analysts

1000

Benyamin Netanyahu

The White House has made clear its dismay at Binyamin Netanyahu’s sweeping victory in the Israeli elections with a stinging rebuke of the “divisive rhetoric” used by the Israeli leader in the closing stages of the election.

President Obama has not called to congratulate Netanyahu, who is now attempting to build a coalition between rightwing parties and his own Likud, which won decisively in parliamentary elections on Tuesday.

But the White House said it would be forced to re-evaluate its policy on the Middle East peace process after Netanyahu abandoned a prior commitment to an independent Palestinian state, apparently to shore up support among conservatives in Israel.

Obama’s press secretary, Josh Earnest, reaffirmed the president’s belief in the two-state solution, and strongly condemned Netanyahu’s decision to rally support with incendiary remarks about a high turnout among Israeli Arab voters. Netanyahu used a 28-second video on election day to warn that Israeli Arabs were being bussed to the polls “in droves”.

“The United States and this administration is deeply concerned about rhetoric that seeks to marginalise Arab Israeli citizens,” Earnest said. “It undermines the values and democratic ideals that have been important to our democracy and an important part of what binds the United States and Israel together.”

He added: “Rhetoric that seeks to marginalise one segment of their population is deeply concerning, it is divisive, and I can tell you that these are views the administration intends to communicate directly to the Israelis.”

Earnest said the president would call Netanyahu “in the coming days”, but played down suggestions that the delay was itself a rebuke. In two previous Israeli elections, Earnest said, Obama did not telephone Netanyahu until the PM was directed by the Israeli president to form a government.

Netanyahu’s eve-of-poll comments, in which he unequivocally ruled out the creation of an independent Palestinian state, backtracked on his previous commitment and undermined a cornerstone of White House Middle East policy. It scuppered hopes that had been brewing in the State Department that the talks could, once again, be resuscitated.

The remark also confirmed suspicions among Palestinians, and shared privately by some in the Obama administration, that Netanyahu was never committed to the negotiations in the first place.

The secretary of state John Kerry, who has fought hard on the Middle East peace process, and was in Switzerland for the final stages of nuclear talks with Iran that Netanyahu has fought hard to scupper, pointedly refused to respond to questions about the Israeli election results.

State Department officials later said that Kerry called Netanyahu to congratulate him on the results. “It was a brief phone call,” said Jen Psaki, his chief spokesperson. “They did not discuss substantive issues.”

Washington’s frosty response to Netanyahu’s unexpectedly decisive victory came as analysts predicted that relations between Israeli prime minister and the US president would not recover until Obama’s term comes to an end.

The rift between the Obama administration and the Israeli government reached rock-bottom earlier this month, after Netanyahu snubbed the White House by using a controversial speech before the Republican-dominated Congress to denounce the emerging nuclear deal with Iran.

“What I see is Netanyahu waiting this out until Obama’s successor is in post,” a well-placed diplomatic source told the Guardian. “The Israelis have good enough contacts in Congress and the Pentagon to keep going until either Hillary Clinton or a Republican president is elected in 2016. Israel will ride this out.”

Obama and Netanyahu’s relationship, which has been strained for years, has dramatically deteriorated over the last 12 months. The collapse of the US-sponsored Israeli-Palestinian peace talks in April damaged relations with Washington and exposed the lack of influence wielded by Kerry.

Months later, Israel’s seven-week military bombardment of Gaza further strained relations with the White House, which backed its traditional ally while expressing growing unease over the deaths of Palestinian civilians. Kerry’s attempts to broker a ceasefire in the conflict also ended in embarrassing failure – and hostile briefing against the secretary of state from Israeli sources, further infuriating the White House.

Yet it was Netanyahu’s decision to deliver his speech against an Iran nuclear deal before the Republican-controlled Congress that did most to anger the Obama administration.

Senior White House figures have publicly downplayed the damage to relations, but the consequences of Netanyahu’s speech were immediate and far-reaching.

Three days after Netanyahu’s visit, in a significant move that went largely unreported in the US media, the White House quietly appointed a figure controversial in Israel to a key post for Middle East policy.

Rob Malley, who already had a senior role at the National Security Council, was made special assistant to the president and White House coordinator for the Middle East, North Africa and the Gulf Region.

Malley, who replaces Obama’s senior aide Philip Gordon, was fired from Obama’s 2008 campaign team after it emerged he had met Hamas in his previous role with the International Crisis Group.

An adviser in the Clinton White House, Malley was also part of the failed Camp David talks in 2000. He later penned an assessment of the negotiations that challenged a consensus view that blamed the Palestinian delegation.

Although Malley is widely respected in policy circles, his promotion by Susan Rice, Obama’s national security adviser, showed defiance to Israeli critics. “It could be that the promotion was supposed to send a message to Israel,” the diplomatic source said.

Source: The Guardian

Guhindura itegekonshinga, ifirimbi yo gutangiza revolisiyo ya Rubanda.

image_abbé-300x300

Ni koko Abaturage nibo bafite urufunguzo rw’impinduka mu Rwanda. Paul Kagame n’agatsiko ayoboye bameze nk’uwo munyagitugu uhagaze ku rubaho narwo ruhagaritswe na rubanda. Uko byamera kose umuturage navuga “NO” nta kizatubuza gukoresha ya mvugo y’abakuru ngo “agahuru k’imbwa karahiye”!

Twanze gukomeza kuba abacakara

Niba Paul Kagame akomeje gukoresha inzego z’iterabwoba ngo zihatire abantu guhindura itegekonshinga kugira ngo abashe kuba perezida ubuziraherezo, bizaba bisobanuye ko yarangije gufata icyemezo cyo gukomeza gutegekesha igitugu n’iterabwoba. Azaba yerekanye ko amarira y’abo yagize impfubyi n’abapfakazi ntacyo amubwiye. Tuzaba tumenye neza ko akaga k’abamaze imyaka irenga 20 bafungiye icyaha Paul Kagame n’Agatsiko ke bakoze kagikomeza. Bizaba bigaragaye ko Agatsiko katiteguye koroshya ingoyi kazirikishije Abenegihugu, ndetse ahubwo ko kiteguye kuyikaza kurushaho. Bizaba bigaragaye ko Paul Kagame afata Abanyarwanda nk’ « IBIGORYI, AMASAZI, IBIKERI, UMWANDA, IBIGARASHA BICITSE, IMBURAMUKORO… nk’uko n’ubundi adahwema kubivugira mu mbwirwaruhame !

Icyo gihe Abanyarwanda bazaba bageze mu mayira abiri : Bazahitamo ubwingenge cyangwa bahitemo inzira yo kuba abacakara bidasubirwaho. Nibicecekera ntibagire icyo bakora, bazaba bahisemo guhamba uburenganzira bwose bw’abenegihugu maze basinyire kuba ingaruzwamuheto izuba riva, bature mu gihugu cy’abo nk’aho ari Abanyamahanga cyangwa Abajyanwabunyago. Bazakora, Agatsiko karye ; abana babo bicwe n’inzara, Agatsiko kamena ibiryo kubera umurengwe. Guhera ubwo Paul Kagame n’Agatsiko ke bazaba bafunguriye ABARWANASHYAKA bashaka ko ibintu bihinduka inzira yo kwerekana icyo bahisemo : Ni INZIRA Y’IMYIGARGAMBYO IDAHUTAZA. Bazahaguruka batobore bavuge ko banze kubaho batariho, ko barambiwe iyicwarubozo Agatsiko kadahwema kubakorera, ko bashaka UBWIGENGE, ko Agatsiko nikadahindura imvugo n’ingiro, biteguye GUHANGANA nako. Koko rero « la résistance contre l’oppression », ni uburenganzira umuntu wese avukana. Nta munyarwanda wavukiye kuba umucakara no gukomeza kubaho nk’imfungwa mu gihugu cye cyitwa ko cyigenga. Amahanga azabyumva bwangu, amaso y’isi yose yerekezwe mu Rwanda.

Ibitekerezo-shingiro biyobora imyigaragambyo

Imyigaragambyo idahutaza iyoborwa n’ibitekerezo-shingiro ( principes) bibiri :

  • Kwanga gutiza umurindi umugizi wa nabi (le principe de la non-coopération)

Umunyagitugu nta yandi maboko agira uretse ayo abaturage atoteza bamutiza. Abaturage ni bo ubwabo batiza umunyagitugu ikiboko abakubitisha, bakamuha n’amafaranga agura amasasu akoresha abarasa. Agatsiko kayoboye Urwanda nta zindi ngufu na mba kagira abaturage baramutse bafashe umugambi wo kwanga kugira uruhare mu byemezo gafata birenganya rubanda. None se abo Agatsiko gakoresha mu kurasa ababyeyi, si abana babo ? Abo Agatsiko gakoresha baca imanza zirenganya abacu, si abagore n’abagabo bacu ? Abo Agatsiko gakoresha bambura abaturage amasambu yabo n’imitungo yabo, si abaturanyi bacu ? Iyo Agatsiko kibereye mu maraha, kabyina mu tubari, gatembera mu mahanga, si twe dukora akazi kose ko kubaka igihugu no gushaka amafaranga Agatsiko kazarihira abana bako mu mashuri yo mu Bulayi, nyamara abacu ntibashobore gufashwa ngo bige kaminuza ?

Ibyo byose bisobanura iki ? Abaturage baramutse banze gutanga umuganda wabo ngo Leta mpotozi ikunde ihirime, babigeraho mu minsi itarenze 30, bitagombeye imirwano ivusha amaraso !

  • Kwiyemeza gusuzugura ibyemezo bya Leta irenganya abaturage bayo (le principe de la désobéissance civile).

Burya rero Leta igira ireme ari uko abaturage bayemera bikabatera kuyumvira. Leta nayo iba ifite inshingano y’ibanze yo gutabara abaturage no kubarindira umutekano (schéma protection-obéissance). Iyo Leta nk’iyobora Urwanda guhera mu 1994 itagishoboye kurengera abaturage ahubwo akaba ariyo ihungabanya umutekano wabo, ikabafungira ubusa, ikabambura ibyabo, ikabicira ubusa,…iba igomba kuvaho kuko abaturage baba batakiyifitiye icyizere ndetse bakaba bashobora kurekera aho kuyumvira. Icyo gihe icyitwaga Leta kiba gihinduye isura, kiba kibaye Agaco k’abajura n’abicanyi. Abaturage bahinduka nk’intama ziragiwe n’ikirura, cyica iyo gishatse n’igihe kibishakiye ! Abo baturage baba bateye agahinda : iyo umaze kubona neza ko uwakakuvugiye, uwakakurengeye ,uwakagutabaye agaruka akaba ariwe ukurenganya, uguterera ku ngoyi, ugutabika ; uwakaguhumurije akaba ari we ugutera ubwoba, wabyitwaramo ute ? Biteye agahinda gusa. Nyamara niho Urwanda rugeze. Abenegihugu nibadahaguruka ngo bo ubwabo birwaneho, ibyabo bizaba birangiye, kandi bazaba bizize. None se uwiyishe araririrwa ?

Dore bimwe mu bikorwa abaturage bashobora gukora kugira ngo bereke Leta ko nitarekera aho kubarenganya, bazahaguruka bakayikuraho.

Imyigaragambyo izabera mu migi no mu cyaro

1.Urugendo rutuje (marche pacifique).

Ubusanzwe urugendo nk’uru rubera mu migi minini aho abanyamakuru bashobora gukurikirana ibiri gukorwa kandi bagafata n’amafoto bereka amahanga. Umwihariko wo mu Rwanda ni uko uru rugendo rutazabera mu mugi wa Kigali gusa. Ruzabera mu mirenge yose kuko ikibazo cy’Ubutegetsi bwa Paul kagame n’Agatsiko ke bubangamiye Abanyarwanda bushinze imizi iwacu mu murenge. Benshi mu baturage b’i Rwanda ntibarabona Kagame mu maso, ntibazi n’amazina y’abagize Agatsiko kabatagangaje gakorera i Kigali. Nyamara hari icyo bazi : bazi neza amazina y’abakorera Agatsiko ku murenge wabo. Aha hari ibanga rya politiki rikomeye.

Agatsiko mu mikorere yako, kaba muri buri minisiteri n’ibigo bya Leta, mu ngabo z’igihugu, no mu zindi nzego zose z’ubuzima bw’igihugu. Gakorera ku Ntara no ku Karere. By’umwihariko, Agatsiko kegerejwe abaturage, ku Murenge. Usanga naho hari abantu batarenze 8, bashinzwe gushyira mu bikorwa ibyo Agatsiko kari i Kigali kabategetse byose bigamije kurenganya abaturage. Mu by’ukuri abo bantu 8 bo ku Murenge nibo baboshye abaturage bidasubirwaho kuko baba bazi buri muturage wese mu izina rye.

Ni iki cyerekana umuntu uri mu gatsiko ko ku Murenge ?

*Ni wawundi utanga amakuru y’ibyabaye byose mu murenge ndetse akajya yongeramo n’amakabyankuru no kubeshyera abaturage kugira ngo ashimwe n’Agatsiko ko akora neza.

*Ni wawundi wabwiraga inteko y’urukiko Gacaca icyemezo kigomba gufatwa, kitagize aho gihuriye n’amategeko ahubwo kigamije kurenganya umuturage nk’uko Agatsiko gakuru kaba kabyifuza.

*Ni wawundi abaturage bose batinya ko ashobora kubafatira ibyemezo bagafungwa batagira icyaha.

*Ni wa wundi ushinzwe kubaca amafaranga y’umusanzu wa FPR, ay’ikigega Agaciro…akabyongeramo ubukana bwinshi atitaye ku marira y’umuturage waraye inzara.

*Ni wawundi abaturage bazi neza ko ari we “l’homme fort” (igikonyozi) wo mu Murenge, wikorera ibyo yishakiye, abaturage bakamugenera amakoro n’inyoroshyo z’amoko menshi kugira ngo barebe ko bwacya kabiri, ubutegetsi bw’Agatsiko ntibugire icyo bumutwara kabone n’aho yakwica umuturage amuhora ubusa.

Bene abo turabazi neza, mu mazina yabo bwite. Abo rero nibo MWANZI nyakuri w’Abenegihugu ku rwego rw’Umurenge. Abo nibo ba mbere tuzahangana nabo nibiba ngombwa. Ariko mbere yo kubahangara, tuzabanza dutinyuke tubabwire ko igihe kigeze cyo gushyira mu bikorwa ziriya ngingo 12 zigamije kuzahura igihugu no gusubiza inyabutatu nyarwanda icyizere cyo kubaho tubanye mu mahoro.

Abaturage bazahurira ahantu bumvikanyeho maze bakore urugendo rugana ku biro by’Umurenge wabo. Bazitwaza ibyapa byanditseho ko badashaka guhora baragijwe imbunda nk’ibisimba, ko banze ko itegekonshinga rihindurwa hagamijwe inyungu z’umuntu mwe gusa, ko banze ko Agatsiko gakomeza gusahura umutungo w’igihugu konyine, ko bamaganye ifungwa ry’abanyaporiki batavuga rumwe n’Agatsiko… mbese byamagana akarengane bagirirwa n’icyifuzo bafite cyo kubaka igihugu cy’amahoro.

  1. Sit’in

Abaturage bazahurira imbere y’ibiro by’Umurenge wabo ku isaha bumvikanyeho. Bazahicara maze babuze abakozi b’umurenge kwinjira mu biro. Umunsi nuca ikibu, abaturage bazataha, nibucya bongere bagaruke mu gitondo…. bityo bityo kugeza igihe Paul Kagame n’Agatsiko ke bazaba biyemeje kwemera inzira y’impinduramatwara itavusha andi maraso.

Guhagarika akazi

  1. Kwanga kujya ku mirimo itiza Leta y’Agatsiko umurindi

(1)Abarimu bazahagarika gusubira mu ishuri kwigisha

Akarengane abarimu bagirirwa n’Agatsiko gateye isoni. Nibo bakozi basabwa kwitangira umurimo wabo amasaha 20 kuri 24, nyamara bagasuzugurwa, bakimwa ibikoresho n’imfashanyigisho, bagahembwa intica ntikize. Nyamara Abamotsi b’Agatsiko batagize icyo bamariye rubanda bagahembwa amamiliyoni buri kwezi. Abarimu bagomba kugira uruhare rugaragara mu mpinduramatwara dutegereje. Barajijutse, babona neza akarengane kariho. Nibo bagomba gufata iyambere mu guhumura amaso y’abandi benegihugu. Bahagaritse kwigisha iminsi 30 gusa, atari uko banze kurera abana b’igihugu, ahubwo ari uko bagamije kubaraga Urwanda ruzira akarengane n’umwiryane, Leta y’Agatsiko yaba yacyuye igihe ! Ni ngombwa rwose ko abarimu bumva ko bafite izi ngufu zirusha ubumara umuriro w’ibifaru bya Paul kagame n’Agatsiko ke.

(2) Abacuruzi bazafunga amangazini yabo, amasoko ntareme

Igishishikaza Paul Kagame n’Agatsiko ke mbere ya byose ni amafaranga binjiza ku makonti yabo buri munsi. Turetse kwitabira amasoko iminsi 30 gusa, agatsiko twaba tugashegeshe kuko byaba bigaragara ko ubuzima bwahagaze mu gihugu. Amahanga yamenya ko mu Rwanda hari ikibazo gikomeye koko, akadufasha kubona igisubizo cy’Agatsiko kigize indakoreka.

(3)Abatwara abagenzi bazahagarika akazi

Ngaho nawe tekereza iminota ibiri gusa uko igihugu cyaba cyifashe, taxi zose, bisi zose … ziramutse zihagaritse kugenda iminsi 8 yonyine ! Amasosiyete y’Agatsiko atwara abagenzi yahomba, ubuzima bwagahagarara, ubugome n’amanyanga by’Agatsiko bikaba bigiye ahabona !

Bene ibi bikorwa n’ibindi nka byo (urugero : nk’ubu twanze kongera kugura amazi yitwa Inyange kuko ari ubucuruzi bukiza Agatsiko gusa !) byose ni intangiriro nziza yo gukemura ibibazo amaraso atamenetse. Gusa ibyo byose bisaba ko abenegihugu bumva impamvu twagomba kugira ibyo twigomwa, nko kwigora tukagenda n’amaguru iminsi mike, imodoka zabo tukazireka ; nko kwemera kudahembwa ukwezi kumwe ariko nyuma tukazagenerwa umushara ukwiye ; kwemera kudacuruza icyumweru kimwe ariko ubutaha tukazafungura amangazini yacu Rwanda Revenue (Rwange uruvemo) itakiduhagaze hejuru, n’ibindi. Biradusaba twese abenegihugu kureba kure, « ntawe usarura icyo atabibye », kandi ngo « ushaka inka aryama nkazo ». Hatagize abemera kwitanga, ntacyo twageraho gifite agaciro kandi kikazakagilrira n’abana bacu mu myaka iri imbere.

Agatsiko kazabyitwaramo gate ?

Abanyarwanda nibahagurukira kwerekana ko barambiwe politiki mpotozi ya Kagame, Agatsiko kazahitamo imwe muri izi nzira 2 zikurikira :

(1) Paul Kagame n’Agatsiko ke bazicara batekereze, bagishe umutima inama, maze bacishe make bemere impinduka mu gihugu. Bazabona neza ko babifitemo inyungu nyinshi nko kubabarirwa ibyaha bikomeye bakoreye Abanyarwanda no kudakurikiranwa n’inkiko. Nibahitamo iyo nzira, bizaba ari mahire. Urwanda ruziruhutsa rutangire inzira y’iterambere rirambye kandi Abanyagihugu bose bibonamo.

(2)Agatsiko gashobora kuzahitamo kwerekana ko katemera impinduka, ko gakomeje gahunda yo kuyobora igihugu mu nyungu zako gusa. Icyo gihe kazafata ibyemezo bihubutse nk’uko gasanzwe kabigenza. Kazashaka gukora ibikorwa by’iterabwoba. Kazohereza ingabo zigakomeyeho ngo zijye kwirukana abaturage ku ngufu no gusesa imyigaragambyo. Kazakubita, kazafunga bamwe, kazatera amagerenade rwihishwa, yenda kazakoresha imbunda karase, KAMENE AMARASO y’abaturage , bamwe muri bo bahasige ubuzima. Nibigenda bityo, Paul Kagame n’Agatsiko ke bazaba bafunguriye abenegihugu inzira ya nyuma  ariyo twakwita INTAMBARA y’ISOZABUNYAGO. Ibizakurikiraho, Paul Kagame n’Agatsiko ke bazabe aribo bonyine babibazwa.

Biracyaza…

Me Evode Uwizeyimana arigiza nkana impamvu zatumye hajyaho ingingo ya 101 ijyaho ntaho zagiye

Muri iyi minsi hari ibiganiro mu Banyarwanda kimwe no mu bakurikiranira hafi politiki y’u Rwanda byibanda ku mpinduka zo mu mwaka wa 2017 ubwo hateganyijwe amatora.

Ingingo ya 101 y’itegekonshinga ryatowe mu mwaka 2003 igira iti:

“Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe. Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa Repubulika”.

Nta mpamvu n’imwe ifatika itangwa yatuma ingingo ya 101 ihinduka cyangwa ngo ivanweho. Birababaje kumva abantu bagomba gusubira mu matora ya referendum ategurwa agatwara igihe n’amafaranga menshi mu gihugu gikennye kigendera ku mfashanyo, hagamijwe ikintu kimwe gusa: Kugira ngo umugabo umwe witwa Paul Kagame yice itegekonshinga yarahiriye kuzarinda no gukurikiza. Twibuke ko atigeze arahirira kuzarihindura!

Ikindi umuntu yakwibaza ni ukuntu muri miliyoni 11 z’Abanyarwanda, harimo abafite ubunararibonye, abafite imyamyabumenyi zihanitse,…habura undi muntu utorwa ndetse ngo ayobore igihugu. Ikindi Reka twibutse ko umuntu avuka agasanga igihugu kiriho, iyo abaye intwari atanga umusanzu we ngo uko yagisanze azasige ari cyiza kurushaho ubundi yarangiza agapfa kandi isi igakomeza igatembera. Igihugu ntigipfa ngo ni uko umuntu runaka atakiriho. Cyakora umuntu ashobora kwitwara nabi igihugu akagisiga ahabi haruta aho yagisanze, ndabona na Kagame ariho ashaka.

Uko byagenda kose nta muntu kamara ubaho, ndetse iri ni ihame Abanyarwanda bagomba gushyira mu mutwe wabo. Mu myaka ya za 1959 abanyarwanda benshi bari bafite impungenge ko u Rwanda rutazongera kugwamo imvura ngo ni uko nta mwami ruzongera kugira. Imvura si ukugwa ye ahubwo iyo batagira umuganda isuri yari ikoze ibara. Ikindi bari barabwiwe ni uko nta nka zizongera gukamwa ko ndetse nta mugore uzongera kubyara. Inka zarororotse ahubwo abantu baragenda bagira ibikumba n’ibikumba. Ababyeyi barabyaye rwose batega urugori uretse ko  abenshi muri bo intambara zabagize inshike.

Impamvu yatumye hajyaho ingingo 101

Ubundi itegeko rigira impamvu ituma rishyirwaho ku buryo izo mpamvu iyo zitariho n’itegeko ritaba ngombwa. Kugeza uyu munsi abo bose basaba ko itegekonshinga rihindurwa cyane cyane iriya ngingo ya 101 ntibashobora gutinyuka kuvuga impamvu yatumye iriya ngingo ijyaho, ngo bityo wenda babe bahera aho batwereka ko izo mpamvu zavuyeho.  Reka twibutse ko iri tegekonshinga ryateguwe na FPR Inkotanyi ndetse uwari ukuriye komisiyo yo kurishyiraho akaba ari Mzee Tito Rutaremara uzwi nk’umwe mu bacurabwenge b’imena ba FPR.

Mu biganiro yazungurutse igihugu atanga, Honorable Tito Rutaremara yasobanuye impamvu iyi ngingo ya 101 yashyizweho. Yavuze ko kwari ukugira ngo u Rwanda ruce ukubiri n’umuco w’abantu bumva ko ubutegetsi ari akarima kabo.

Bityo byari byiza ko umuntu ajya ategeka manda imwe bamutora  bwa kabiri akongera akayobora indi imwe ubundi agacyura igihe, akaruhuka. Tito Rutaremara yongeragaho ko badashaka kuzongera kugira abategetsi nka ba Habyarimana bamaze ku ntebe imyaka irenga 20 bagakurwaho n’urupfu. Ikindi yongeragaho ni uko bwari uburyo bwo gutoza abanyarwanda kwimakaza demokarasi.

Koko rero kuva mu gihe cy’ubwami kugeza n’uyu munsi U Rwanda ntirwagize amahirwe y’uko umukuru w’igihugu asimburwa adapfuye cyangwa atishwe. Mu gihe cya cyami umwami yimaga ari uko ise amaze gupfa. Habyarimana yagiye ku butegetsi  abwambuye Kayibanda ndetse aranamwica. Kagame yagiye ku butegetsi ari uko Habyarimana apfuye ndetse hari amakuru auga ko ari Kagame ugomba kubazwa iby’urwo rupfu.

Icyagaragaye ni uko imyaka 7 yari myinshi ugereranyije n’imyaka 5 igenwa n’amategeko yo mu bihugu duturanye. None yikubye kabiri bamwe bati ni ukongeraho indi, bakirengagiza impamvu yatumye iyo ngingo ijyaho.

Icyo nakwibutsa ni uko impamvu zatumye ingingo ya 101 ijyaho zitazigera zivaho. Izo mpamvu ni uguca ukubiri n’umuco w’abantu bumva ko ubutegetsi ari akarima kabo kimwe no gutoza abanyarwanda kwimakaza demokarasi. Niyo mpamvu kuyikuraho cyangwa kuyihindura ari igikorwa kigayitse abakunda demokarasi bose bazarwanya bivuye inyuma.

Evode we yigiza nkana akanga kuvuga impamvu zatumye iyo ngingo ijyaho.

Abayobozi ba Kiliziya Gatolika y’U Burundi nibabere urugero abo mu Rwanda.

Kiliziya Gatolika y i Burundi iramagana manda ya gatatu y’Umukuru w’igihugu!

Abepiskopi ba Kiliziya gatolika y’i Burundi baramagana batarya iminwa ubushake bwo kurenga ku Itegekonshinga n’amasezerano ya Arusha kugirango umukuru w’igihugu uriho afate manda ya gatatu. Dore uko babivuga :

« Ijambo rikuru kandi ridafobetse Abarundi bemeranije, bakongera bagapfundika, ni uko uwuramutse atowe akaba umukuru w’igihugu c’uburundi, uwari we wese atorenza ibiringo bibiri vy’imyaka itanu ».

Abanyarwanda nabo bategereje ko Abepiskopi babo bafata ijambo bakamagana uburiganya bwa Paul Kagame n’abambari be bifuza guhindura ingingo y’101 y’itegekonshinga ryo mu 2003 kugira ngo Perezida Kagame akunde ategeke u Rwanda ubuziraherezo.

Gusimburana kw’abategetsi mu mahoro ni ishingiro rikomeye ry’umutekano n’amajyambere arambye mu gihugu. Ingingo ikomeye nk’iyi Kiliziya gatolika izi neza kandi ikunze ubutumwa bwayo ntiyabura kuyirwanirira ishyaka.

Mu Rwanda hari ubutegetsi bw’igitugu bwishuka ko buzahoraho iteka ryose. Abategetsi bariho bibwira ko u Rwanda ari akarima kabo, ko ahari u Rwanda bafashe ku ngufu ari umunani basigiwe na ba se. Ntabwo Leta yabo yubaha abaturage yahinduye ingaruzwamuheto; aho kubahiriza amategeko abategetsi bashingira ibikorwa byabo ku iterabwoba no ku butekamutwe n’itekinika biteye ubute.

Gusa rero ibimenyetso byinshi bikomeje kwerekana ko ubutegetsi bwa Paul Kagame butazashobora guhindura ingingo y’101 y’itegekonshinga. N’iyo babyifuza ntibazabigeraho batikozeho. Ahubwo bakwiye kwitegura kuva ku butegetsi, kuko manda yabo yanyuma yenda kurangira. Paul Kagame naba umuhanga, azasoza manda ye amahoro, ariko azabigeraho niyiyemeza kudakomeza kungikanya amakosa ashobora gutuma  rubanda imuvudukana bitarenze umwaka w’2016.

Ibihugu by’ibihangange byahoze bishyigikiye ubutegetsi bwa Kagame byarangije kumubwira ko byiteguye kumurekura agahomboka, ndetse ntibigitinya kugaragaza ko byiteguye kwifatanya n’abamurwanya.Utabibona ni impumyi.

Twifurije Paul Kagame gushishoza cyane, agahitamo icyarengera ubuzima bwe, ubw’abana be n’ubw’abenegihugu batari bake. Naho igihe cye cyo gutegeka kiri kurangira, nabe umugabo abyakire neza.

IMPINDUKA ZIKOMEYE ngizi ziraje.Zishobora kuba mu mahoro kimwe n’uko zishobora guhitana benshi. Paul Kagame ntagishoboye kuzisubiza inyuma ariko ashobora kugira uruhare mu gutuma zitaremera Abanyarwanda.Amateka azamuhembera cyangwa amuryoze urwo ruhare rwe.

Ex-Sarkozy aide charged with tax evasion in Libya election finance probe

Former French interior minister Claude Guéant talks to RFI

Former French interior minister Claude Guéant talks to RFI

RFI
By RFI

A former French interior minister and key ally of right-wing leader Nicolas Sarkozy has been charged with tax evasion and forgery in a case linked to allegations that Moamer Kadhafi’s Libya financed Sarkozy’s 2007 presidential election campaign.

Claude Guéant, whose career has included a stint as interior minister and running Sarkozy’s bid for the presidency in 2007, was charged with tax avoidance as part of an organised group and forgery after 30 hours of questioning on Saturday night.

The accusations arise from a raid in February 2013 when investigators found a 500,000-euro transfer into Guéant’s bank account.

He claimed the money was paid by a Malaysian businessman for the purchase of a 17th-ceuntry Flemish painting but experts say the highest price ever paid for a work by the artist, Andries van Eertvelt, is about 140,000 euros.

Guéant was arrested on Friday and taken to the offices of the anti-corruption bureau in Paris.

His lawyer, Philippe Bouchez el-Ghozi, said his client had faced “almost 300 questions that mainly focused on the so-called Libyan funding” and denied any wrongdoing.

Suspicions about Sarkozy’s 2007 campaign funding surfaced during the 2012 campaign when the Mediapart website published a 2006 document purporting to show arrangements for 50-million-euros-worth of Libyan money to be funnelled into the campaign.

El-Ghozi said his client had not been charged as part of the main probe and that his case boiled down to “justifying the acquisition of two paintings 22 years ago” and whether they had been properly declared for tax purposes.

Euro hits 12-year low against dollar

_81569337_usd-eur

The euro has fallen to its lowest level against the US dollar in 12 years after the European Central Bank (ECB) began its government bond buying programme.

It fell as low as $1.0560, before recovering a little. But many traders expect it may soon be worth the same as a dollar.

The ECB began its latest round of quantitative easing (QE) on Monday.

It will buy bonds worth €1.14tn over the next 18 months, flooding the market with euros.

Traders have reacted to the ECB’s latest round of QE by selling euros and buying other currencies such as US dollars.

The US currency is appealing because the Federal Reserve looks to have completed its bond-buying programme.

The euro started its slide against the dollar in July last year as traders reacted to the divergence in policy between the ECB and the Fed.

The value of the euro has fallen 22.4% since 1 July, when a euro was worth $1.37.

Positive US data

An upbeat US jobs survey released on Friday provided an additional boost to the dollar.

“This opened up speculation again that the US will raise interest rates in June,” says Jane Foley, senior currency strategist at Rabobank. This would attract foreign capital and boost the dollar.

In the eurozone Greece’s economic woes continue to put downward pressure on the euro, bringing it closer to dollar parity.

The eurozone’s growing current account surplus is encouraging Europeans to invest abroad causing the euro to weaken further, according to Deutsche Bank.