Pénalités: témoin assisté, Sarkozy échappe à une mise en examen

Nicolas Sarkozy a été placé mercredi sous le statut de témoin assisté, échappant à ce stade à une mise en examen dans l’affaire des pénalités réglées par son parti, l’UMP, après la présidentielle de 2012.

A l’issue de son interrogatoire de première comparution, les juges avaient la possibilité de le mettre en examen ou de le placer sous ce statut de témoin assisté.

Ce statut est intermédiaire entre celui de témoin simple et de mis en examen, retenu pour les personnes sur lequelles pèsent des indices graves ou concordants.

L’ancien président était arrivé mercredi peu après 08H00 dans une berline noire au pôle financier de Paris. Son audition avait déjà été plusieurs fois reportée.

Peu après, son ancien directeur de campagne et actuel préfet de Lozère Guillaume Lambert, le député UMP Philippe Briand, qui en était le trésorier, et un avocat de l’UMP, Philippe Blanchetier, avaient été placés en garde à vue à l’Office anticorruption de la police judiciaire (OCLCIFF), à Nanterre (Hauts-de-Seine), dans l’affaire Bygmalion, qui porte elle sur un système présumé de fausses factures durant la présidentielle.

L’enquête sur les pénalités porte sur le paiement par l’UMP, fin octobre 2013, des sanctions infligées à Nicolas Sarkozy pour le dépassement du plafond – 22,5 millions d’euros – de ses dépenses durant la campagne perdue en 2012.

Le rejet des comptes avait privé l’UMP du remboursement de plus de dix millions de frais de campagne. Mais le Conseil constitutionnel avait aussi ordonné au candidat Sarkozy la restitution à l’Etat d’une avance forfaitaire de 153.000 euros et lui avait infligé une pénalité de 363.615 euros, correspondant au dépassement constaté.

Or, le fait pour l’UMP d’avoir pris en charge ces frais peut constituer un abus de confiance, car les pénalités visaient le candidat lui-même et l’argent du parti aurait ainsi été détourné à son profit. A l’époque, pour se renflouer, l’UMP, très endettée, avait lancé une grande souscription auprès de ses militants, le “Sarkothon”.

– Déjà mis en examen dans une autre affaire –

Les juges d’instruction ont déjà mis en examen pour abus de confiance l’ex-patron de l’UMP Jean-François Copé et sa trésorière de l’époque Catherine Vautrin. Ils ont aussi placé sous le statut de témoin assisté l’ancienne directrice des ressources du parti, Fabienne Liadze, l’ancien cadre de l’UMP Jérôme Lavrilleux et Me Blanchetier.

C’est notamment sur la foi de l’analyse de ce juriste de l’UMP que le parti avait pris en charge les pénalités. En interne, Bercy s’était également interrogé sur le dispositif, avant de le valider.

Mais en juin 2014, cet avis avait été contesté par un autre avocat, mandaté par le trio Fillon-Juppé-Raffarin qui venait de prendre la tête de l’UMP à la place de Jean-François Copé, contraint à la démission par l’affaire Bygmalion.

Dans la foulée, les commissaires aux comptes de l’UMP avaient signalé les faits au parquet de Paris, qui avait ouvert une enquête. Début décembre, revenu à la présidence de l’UMP, Nicolas Sarkozy s’était résolu à rembourser la somme de 363.615 euros, un acte qui n’a pas arrêté le cours de l’enquête.

Depuis qu’il a quitté l’Elysée, Nicolas Sarkozy et certains de ses proches ont déjà été inquiétés par plusieurs affaires, qui risquent de devenir des obstacles.

Dans l’affaire Bygmalion, les enquêteurs pensent avoir mis au jour une fraude colossale: ils ont la conviction que l’UMP a pris en charge environ 18,5 millions d’euros de frais de meetings en 2012, alors que ces dépenses auraient dû rentrer dans le budget de la campagne.

Nicolas Sarkozy a aussi été mis en examen pour corruption et trafic d’influence actifs dans l’affaire dite des écoutes. Les juges soupçonnent l’ex-chef de l’État d’avoir tenté, avec son avocat Thierry Herzog, d’obtenir des informations couvertes par le secret auprès d’un magistrat en poste à la Cour de cassation dans l’affaire Bettencourt, où il a obtenu un non-lieu. L’enquête a cependant été suspendue en attendant que la cour d’appel se prononce, le 7 mai, sur des requêtes en nullité de procédure.

Nicolas Sarkozy avait mis en cause l’impartialité des juges qui l’avaient mis en examen et dénoncé une “volonté” de l'”humilier” avec sa garde à vue, une première pour un ancien président.

Uburiganya bw’ ingoma : Inkotanyi Cyane Kagame azakomeza guhotora abahutu n’abatutsi kugeza avanywe ku ngoma

Par:Alexander Kabashoga

Abanyarwanda basa n’aho bemeye kwimenyereza ubwicanyi bwa Kagame kubera igitinyiro ahabwa n’uburiganya bw’ ingoma

Kuva Kagame yatangira kuyobora Inkotanyi, akicisha bagenzi be bo mu ngabo za RPF bashoboraga kumutera icyugazi, yagaragaje ko icyitegererezo cye cya mbere muli politike ari Rwabugiri. Uretse na Kagame wenyine, haba FPR yose ndetse no kuva kera ku bitero by’ Inyenzi (ingangurarugo…), impunzi z’abatutsi zateye u Rwanda zigaragaza ko zishaka kugarura ingoma ya cyami (ubu zikaba zarabigezeho zikimika umwami w’intambara Kigeri wa 6), intego yazo ikaba yari ukwimika umwami uteye igitinyiro cyagereranywa n’icya Sezisoni, alias Rwabugiri wahoraga mu ntambara z’urudaca, akica icyo akeka ko cyamubogamira cyose.

Kuba Kagame yica cyangwa akicisha umututsi n’umuhutu ashatse wese nk’uko Rwabugiri yabigenzaga, si imbaraga n’igihagararo aba abarusha, ahubwo ni igitinyiro n’ ubudahangarwa avana ku buriganya bw’ ingoma.

Kuva acyicaye kuri iyo ngoma rero, nta kizamubuza  guhotora abatutsi bamubangamiye n’abahutu batamushimishije, kuko bigaragara ko amatwara ya Rwabugiri ari yo amumurikira.

Uburiganya bw’ingoma

Igitangaje ni uko muri iyi minsi ingabo za Kagame zifatanyije n’iza Kabila mu kurimbura abahutu baba muri Kivu n’ abatutsi i Kigali, abantu benshi, baracyahugiye mu mpaka z’ibyerekeye ihindurwa ry’ ingingo y’101 y’ itegeko umwami Kagame yishyiriyeho. Bamwe ngo ntashobora kurihindura, abandi ngo hari izindi ngingo zimwemerera kurihindura, nk’ aho Kagame ari umuntu ushishikajwe no kumenya ibyo amategeko amwemerera n’ ibyo atamwemerera.  Ibyo ni ukwiyibagiza nkana ko umwami Kagame akora icyo ashaka muri kariya gahugu ke yigarurije ku ruhembe rw’umuheto.

Biteye inkeke cyane rero kubona abanyarwanda benshi, harimo n’abanyabwenge  b’ukuri  ndetse n’ababyitirirwa, barangazwa n’impaka z’ingingo z’amategeko mu gihe abantu bapfa, nk’aho haba hakiri umuntu waba utarasobanukirwa uburyo Kagame akora. Kagame amaze imyaka hafi 25 yica akarimbura abatutsi n’abahutu, hatagira umuntu n’umwe ushobora kumukoma imbere. Kurangazwa n’impaka z’ihindurwa ry’amategeko Kagame ubwe yishyiriyeho rero ni nko gusiga abana n’impyisi ugasinzira.

Ikindi giteye inkeke ni uko abenshi mu batutsi, (ndetse barimo n’ abiciwe ababo n’inkoramaraso za Kagame) bacyibwira ko ubwicanyi bwa Kagame bo ntacyo bubatwaye, kuko bizwi hose ko yibasira cyane cyane abahutu. Nyamara, niba hari n’abatarashatse kubibona hakiri kare ko Kagame ari umwami w’intambara ufatira urugero kuri Kigeri IV Rwabugiri, ubwicanyi n’umujinya ahorana byagombye kuba bitangiye kugaragariza buri wese ko ingoma ye irimbura abamuteye icyugazi bose, ahereye cyane cyane ku bamuri iruhande ngo badatuma ingoma ye ihungabana.

Iyo Kagame arimbura abahutu nk’uko arimo abigenza muri Kivu ubu nandika, abatutsi n’abahutu benshi barinumira nk’ aho ari ibintu bikwiye kumenyererwa, bikihanganirwa.  No ku ngoma ya Rwabugiri ahubwo batangazwaga no kumva hashize ibyumeru bibiri nta muntu watanwze i bwami ngo yicwe urw’ agashinyaguro. Iyo yiraye muri bamwe mu batutsi yikanze ko bamuteye icyugazi, abanyarwanda ni bwo bashiduka igihe gito bati « batutsi nidukanguke Kagame ni umwicanyi ». Abenshi muribuka inyandiko  Dr. Theogene Rudasingwa yigeze gusohora muri 2013 igira iti« ABATUTSI DUHUMUKE NAHO UBUNDI KAGAME AGIYE KUTUMARISHA! ». Mu kiganiro yagiranye n’ikondera.info avuga ku rupfu rwa muramu we Rwigara, umuririmbyi Ben Rutabana na we yagize ati  « urupfu rwa Rwigara rwagombye guhumura abatutsi ».

Igitangaje rero ni uko abantu bumva izo mpuruza ukagira ngo bagiye gukanguka, ariko na bwo hashira iminsi mike, bose bakongera kwisubirira mu migono, ngo amatora adafifitse, ngo amategekonshinga, ngo iterambere, ngo ubworoherane, ngo imishyikirano, ngo urubuga rwa politiki.

Abatabona ko Kagame arimbura abatutsi n’ abahutu ku rugero rwa Kigeri IV Rwabugiri ni abadashaka kubibona

Yaba Rudasingwa, yaba Rutabana, bombi basobanuye ku buryo buhagije uko ingoma ya RPF itica abahutu gusa, ko n’ abatutsi benshi yabarimbuye. Abo Ben Rutabana abwira rero ni abakomeje  gusinzira kandi Rudasingwa nta ko atagize ngo abumvishe ko kuba ari abatutsi bitababera urukingo ku bwicanyi bw’ ingoma ya RPF n’umwami wayo w’ ubwicanyi n’ intambara, Kigeri VI Kagame.

Njye rero ndavuga nti abahumye n’ abasinziriye bibwira ko ingoma ya Kigeri yica abahutu gusa ni abadashaka kureba, kuko  kuva kera na kare ingoma ya cyami nta gihe itibasiye abatutsi ikabica ku bwinshi, n’abahutu bo yabicanaga ubugome n’agasuzuguro ndetse n’abo itishe ikanabanena. Kandi umugani w’Abadage, ngo udashaka kubona kumwambika amataratara ni uguta inyuma ya Huye (Wer nicht sehen will, dem hilft keine Brille).

Ushaka kumenya kamere y’ ubutegetsi bw’ Inkotanyi ni ngombwa ko abanza agasobanukirwa aho ziyemeje kuvana icyitegererezo kiranga imikorere n’amatwara yazo. Ku bantu bazi amateka y’u Rwanda kandi, ni bake bashidikanya ko ingoma ya Kagame n’Inkotanyi ze ifata icyitegererezo ku ngoma ya Kigeri IV Rwabugiri wavutse ari Sezisoni mwene Nkoronko.  Uretse no mu mikorere n’amatwara, hari kandi byinshi mu mazina n’inyito bigaragarira umuntu wese ushaka kureba, ingoma ya Kagame yigana  iya Rwabugiri, haba mu gushoza intambara za buri kanya, haba mu kwica abatutsi no gukandamiza abahutu.

Kuba ingoma ya Kagame ari ingoma ya cyami byo ndakeka ari bake bakibishidikanyaho, cyane cyane nyuma y’ aho abwiriye abagaragu be mu mwiherero ko bose ari ba ‘Ntakavuro’.  Nta muntu wakangara abatware b’u Rwanda kariya kageni atiyumvamo ko we ari umwami nyir’u Rwanda. Birazwi ko Inyenzi-Nkotanyi zimitse ubu butegetsi zitahwemye kugaragaza ko zirwanira kugarura ingoma ya cyami, ariko ikaba ya yindi yicisha  ubukana, nk’ uko  ibimenyetso mu nyito zihaye bigusha kuri Rwabugiri uzwiho kuba yararanzwe no kurimbura uwamutera icyugazi wese:

Icya mbere mu nyito ni uko ingabo za LUNARI  zateye u Rwanda kuva muri 1962 kugeza muri 1967 ziyiseInyenzi. Mu by’ ukuri, iryo zina ryari ihinamagambo rivuga « Ingangurarugo ziyemeje kuba ingenzi ». Nk’uko amateka abitwibutsa, Ingangurarugo, zari umutwe w’ingabo bwite zarindaga Rwabugiri (garde prétorienne).

Icya kabiri, cyo gisa n’ aho kidakenewe ibisobanuro ni uko zijya kongera gutera u Rwanda muri 1990, noneho zaje zitwa Inkotanyi, bikaba bizwi hose ko « Inkotanyi cyaneee » ari izina ry’imyato rya Rwabugiri. Ni ukuvuga ko « Inyenzi »,  ari zo zaje kuba « Inkotanyi », muri iyo myaka yose icyitegererezo gikomeye zikuraho amatwara nta kindi kitari Rwabugiri, umwami waranzwe n’ubugome n’ubwicanyi bukabije, bwarimbuye abatutsi bugahekura abahutu nk’ uko ingero zikurikira zo mu mateka y’uwo mwami zibyerekana :

Kubera intambara Rwabugiri yahoraga ashoza mu baturanyi bose (nk’uko Kagame na we adahwema kuzishoza) imiryango myinshi y’abatutsi  yari yarashize, nk’uko Padiri Pagès (umwe mu banditsi ba mbere b’amateka banditse ku by’ ingoma ya cyami yo mu Rwanda) abisobanura  agira ati: « Hari ingero zitangwa z’imiryango abantu bayo hafi ya bose bagiye bicwa mu ntambara z’urudaca, ku buryo ababyeyi bahoraga mu miborogo bikoma izo ntambara zabamariraga abagabo zikabahekura n’abana » ( Pagès, 1933 : Un royaume Hamite au centre de l’Afrique, p. 178).

Rwabugiri yari umuntu ugira umujinya cyane, urakara vuba kandi akabangukirwa no kwica. Ubuzima bw’ umuntu nta cyo bwari bumubwiye ariko ukuri kutavuguruzwa ni uko abenshi mu bagwaga muri ubwo  bwicanyi bwe cyane cyane  ari abatutsi babaga bamwegereye. Abahutu, uretse abaherekezaga ingabo mu bitero, abamugenderaga kure ntibagiraga aho hahurira n’ ubwo bwicanyi bwe (p.179). N’abahutu babaga barayobotse ingoma bakingira inkomamashyi bakamenya umwanya wabo udasagarira ingoma ye, nta cyo Rwabuguri yabatwaraga (mwirebere uko Kagame afata ba Rucagu, Habumuremyi, Bizimana, Murekezi na ba Mukantabana), ariko abatutsi babaga bari ibyegera bye bya hafi kubera imyanya y’ ubutware babaga bafite bamuhoraga iruhande bamukeza, bityo yagira uburakari akaba ari bo yiraramo (op. cit., p. 179). Ibyo byatumaga abatware bakuru bamutinya cyane, kuko yarakazwaga n’akantu gato ntazuyaze kumena amaraso. Ni uko abatware bakuru benshi bashize bishwe ku kagambane, bagatangwa akenshi barezwe ibinyoma bakicwa nta rubanza rubaye ngo biregure.

                        Sezisoni mwene Nkoronko wiyise Rwabugiri

Ni kuri ubwo buryo Rwampembwe yajugunywe mu rwobo rwa Bayanga (mu Bugesera), Byezimbere Rwabugiri amwahuranya inkota i Gashora, Kabaka, se wa Muyogoma yicirwa i Nyagasozi, naho Muhumuza wari umutware w’ Abagwabiro bo mu Bugoyi, yicwa aboshywe ajugunywa ku rutare rwa Nkuli ruri hafi yo mu Rwankeri. Ubwo bwicanyi bwa buri kanya bwari bwaramenyerewe ku buryo mbere y’umwaduko w’abazungu, ngo nta cyumeru cyashiraga i bwami hadatanzwe umuntu ngo yicwe mu gashinyaguro amenewe amaraso. Iyo hashiraga nk’ibyumweru birenze bitatu nta muntu wishwe, ibyo byafatwaga nk’ ikintu kidasanzwe, ku buryo abantu bagendaga bavuga mu gihugu hose ngo « ni ubuhoro  i bwami» (uko byanditswe na, Padiri Pagès, 1933 : p.377).

Ndetse n’abo mu muryango w’i bwami ntiyabareberaga izuba kuko yagiraga ishyari cyane, ntiyemere ko hagira undi muntu abantu bakwishimira cyangwa ngo bamutangarire (ibyo nta muntu bibibutsa?) : Uko ni ko Gacinya (umwuzukuru wa Gagindiro) yishwe, kubera ko bavugaga ko afite abana beza kandi nawe akagira uburanga butuma abantu bamukunda. Ibyo byateye Rwabugiri ishyari rikomeye, maze umunsi umwe Gacinya amugeze imbere amucumita inkoni mu gituza hanyuma aza kwicwa n’icyo gisebe cyarabaye umufunzo.

Abavandimwe ba Rwabugiri, Nyamwesa  na Nyamahe na bo ubwabo kuba bava inda imwe na we ntibyamubujije kubohereza kwa Nyamuzinda: Ngo yumvise abantu bavuga ko na bo bashobora kugirwa abami ahita abanogoramo amaso. Naho Nyambibi, umugore we,  ngo yamubonye akoresha inzaratsi agira ngo Rwabugiri amukunde, aho kumukunda amukubita inkota. Na Sangano wo mu Bwishaza wari warahaye uwo mugore izo nzaratsi yoherezwa inzira imwe n’uwo yazihaye. Giharamagara, Bihire ndetse na Nkoronko (se wamureze) barishwe bakekwaho ubugambanyi mu rupfu rwa Murorunkwere, wahoze ari umugore wa Nkoronko mbere y’uko aba umugabekazi). Rwatambuga, umutware w’Abashakamba, we bamubaze areba kugeza igihe ashiriyemo umwuka. Abandi bagore ba Rwabugiri na bo byababereye umwaku : Nyiraburunga ( nyina wa Rutarindwa, Baryinyonza na Karara) ndetse na murumuna we Nyiramaroba (nyina wa Kamarashavu) na bo Rwabugiri yarabicishije( abaziza ko ngo batamugaragarije ko nyina Murorunkwere adatwite inda y’ umuhutu Serutenganya).  Naho Katebera mwene Nkundiye, akaba umwuzukuru wa Kabego, Rwabugiri ubwe ngo ni we wamwinigiye kandi  (uwo Katebera) yari yaraje kumuhakwaho nyuma y’uko (Rwabugiri) yishe se na sekuru.

Muri izi ngero ntanze, nahisemo kwibanda ku batutsi barimbuwe ngira ngo nibutse ko ingoma Inkotanyi zigenderaho nta gihe itishe abatutsi ariko umubare w’abahutu  n’abanyamahanga Sezisoni yishe cyangwa akicisha na wo ni munini cyane (Uwashaka kumenye urutonde rw’abazwi yasoma mu  gitabo cya Pagès ndetse n’icya Mgr Alexis Kagame).

Uku kwiyibutsa amateka byari bigamije kwibutsa abibwiraga ko ingoma y’abatutsi itica abatutsi, ko gusinzira kutatewe no kubura ibimenyetso ahubwo ko ari ukubyirengagiza.  Abakeka ko ibyo Kagame yakoreye ba Kabera na ba Karegeya ari ibyadukiriye, bibuke ko haba Inyenzi (Ingangurarugo), haba Inkotanyi, zabaciriye amarenga zigaragaza ko ziyemeje kugendera ku matwara y’umwicanyi Rwabugiri utarigeze na rimwe azuyaza kurimbura abatutsi.

Umwanzuro

Ingoma ya Kagame, kimwe n’iya Rwabugiri ifatiraho urugero nta gihe itarimbuye abatutsi bashoboraga kumutera icyugazi. Ibyo kandi Shebuja wa karinga abishobora kubera igitinyiro ahabwa n’ubutiriganya bw’ ingoma. Niba hari abatarashatse kubibona, nk’uko Rudasingwa yabyanditse na Rutabana akabivuga, nibakomeza kwirengagiza ibimenyetso bigaragara, bazaba bakina n’urupfu rubagera amajanja. Kwanga gukina n’urupfu ni ukwiyemeza kwigobotora ubutiriganya bw’ ingoma, kuko kagame wenyine nta butwari cyangwa ubumanzi arusha abandi batutsi n’abahutu.

N’ubwo rero mu mujinya we n’urwango rwinshi Kagame ubu agamije kurimbura abahutu mu Rwanda no muri Kivu, imiryango y’abatutsi ishobora na yo kuzarimbuka nko ku gihe cya Rwabugiri nibahugira mu gukeza ingoma bita ko ngo ari iyabo. Naho kurangazwa n’impaka zerekeranye no guhindura itegeko Kagame ubwe yishyiriyeho na byo ni ukwiyibagiza ko ingoma y’umwami w’intambara idashishikajwe n’ibyanditswe  mu bitabo kandi yariyemeje gukora uko ibyumva nka Kalinga ya Rwabugiri. Birazwi ko umututsi cyangwa umuhutu uzayibangamira wese itazazuyaza kumuboha akandoyi ikohereza muri Rweru.

Baca umugani mu kinyarwanda ngo akaboko kafashe ingoma ntikarekura kadaciwe. Aho kuguma muri izo mpaka z’itegekonshinga rero, abahutu n’abatutsi aho bava bakagera (baba abari mu Rwanda cyangwa hanze yarwo), bari bakwiye kwiyibutsa ko igitinyiro cya Kagame kitava ku butwari cyangwa ubwenge budasanzwe afite ahubwo gishingiye ku buriganya bw’ingoma. Bityo bakiyemeza kujya ingamba zo kuvana uwo Sezisoni mushya kuri iyo ntebe ya Shebuja wa Kalinga nshya (constitution) atari yabarimbura, kuko we agambiriye kubacamo igikuba gikomeye kugira ngo bahore mu bwoba, bamuramye, yice uwo ashatse, nduzi ko nta we azakiza. Abami baranzwe n’ubwicanyi kurusha abandi, ari bo Ruganzu II (wadukanye Kalinga avuye i Karagwe) na Kigeri IV Rwabugiri, uko ingoma zabo zarangiye birazwi. Uyu wundi Kigeri VI waje yiyemeje kurusha ubwicanyi abo bakurambere be, mumenye ko atari inyuguti zo mu bitabo yiyandikishirije zizamuvana ku ngoma.

Père Pagès (1933). Un royaume Hamite au centre de l’Afrique. Institut Royal Colonial Belge.

Nigeria: Comment Muhammadu Buhari a remporté l’élection.

2015-03-31T185410Z_1971632892_GF10000045416_RTRMADP_3_NIGERIA-ELECTION_0

Au Nigeria, pour la première fois depuis 1999, c’est un opposant qui remporte la présidentielle. Muhammadu Buhari, un ancien général, de confession musulmane et originaire du nord du pays, accède à la magistrature suprême. Après quatre tentatives infructueuses, Buhari semble avoir trouvé la bonne formule : il s’est entouré d’une coalition forte, qui lui a permis de remporter cette élection.

C’est la première fois depuis 1999 que l’opposition ne se présentait pas en rang dispersé. Les quatre partis d’opposition qui ont fusionné pour former l’APC en 2014 ont choisi leurs candidats communs lors d’une primaire qui a donné au général Muhammadu Buhari une certaine légitimité. Le président sortant, lui, s’est rendu au scrutin avec une machine électorale PDP affaiblie.

De nombreux sénateurs et gouverneurs ont fait défection en 2014 pour grossir les rangs de l’opposition, et Olusegun Obasanjo, ancien chef d’Etat et poids lourd du PDP, a lâché Jonathan, dans une lettre publique qui a sans doute causé du tort au président sortant dans les bureaux de vote du sud du pays.

Un contexte économique dégradé

Les Nigérians se rendaient aussi aux urnes dans un contexte économique dégradé, lié en partie au cours du pétrole qui a chuté ; or, le Nigéria, est le premier producteur d’or noir du continent. Sur le plan sécuritaire, de nombreux Nigérians ont été incrédules face à la passivité de l’administration Goodluck Jonathan devant la progression sanglante des insurgés de Boko Haram.

Buhari a su profiter de la grogne, dans son nord natal mais aussi dans le Sud, lors d’un scrutin à biométrie intégrale qui selon les experts, malgré quelques couacs, a permis d’éviter une fraude massive et a rendu la victoire de Buhari irréversible.

Des Nigérians frustrés

Sa victoire dans les Etats de Oyo, Ogun, Osun, Ondo et de Lagos, il les doit à l’un de ses alliés, le ACN. De même, Buhari gagne dans l’Etat de Edo grâce au Labour Party. En parallèle, Buhari, qui est originaire de Katsina dans le nord, bénéficie d’un gros réservoir de voix dans cette partie densément peuplée du pays. D’après les résultats prononcés par la Commission électorale, les Etats du nord lui assurent plus de 6 millions de voix.

Enfin, Buhari a surtout profité du bilan contesté de Jonathan, qui cristallise de profondes frustrations des Nigérians qui veulent en finir avec la corruption et la pauvreté. Voter Buhari, est synonyme de changement… un slogan qu’il a su habilement mettre en avant durant sa campagne électorale.

RFI

Urubyiruko rw’u Rwanda ni iki rusaba Paul Kagame?

paul_kagame

Kuwa gatanu tariki ya 27 Werurwe 2015 binyujijwe ku rubuga rwa Facebook https://www.facebook.com/WWW.YEG0B.C0M?fref=ts, urushinzwe yifuje kumva icyo urubyiruko rwumva rwasaba Paul Kagame mu gihe rwabona umwanya wo kumwegera.

Iki kibazo cyasubijwe n’abantu benshi batanga ibisubizo bitandukanye bigabanyije mu ngeri z’ingenzi ndwi (7) arizo ubukungu, uburezi, politiki, ubuzima, ubutabera, imikino, n’inama rusange.

Ibyifuzo byinshi byagaragaye muri politiki hatanzwe ibitekerezo 16 kuri 46, hagakurikiraho urwego rw’ubukungu rwagize ibitekerezo 14 kuri 46, ubutabera ibitekerezo 6 kuri 46 , uburezi bugira 5 kuri 46. Mu rwego rw’inama rusange hatanzwe ibitekerezo 3 naho mu mikino no mu buzima hagiye hatangwa igitekerezo kimwe kimwe.

Muri Politiki icyagarutsweho cyane ni manda za perezida wa Repubulika. Ntitwashatse kubikorera ubusesenguzi ahubwo tubibagejejeho ngo namwe mwisomere.

Dore uko biteye:

Ikibazo: 

Nanjye ndabyifuza,ariko se na we uramutse ugize amahirwe yo guhura na Nyakubahwa Perezida wa Repubulika y’u Rwanda Paul Kagame ufite ububasha bwo kumusaba ikintu kimwe rukumbi,
ni ikihe kintu kimwe wamusaba? YEGOB Admin

Ibisubizo:

Politiki:

  1. Namusaba kongera kwiyamamaza kuko nzi neza aho yavanye u Rwanda n’aho arugejeje mu iterambere
  2. Namusaba kurekura ingoma y’ubutegetsi kuko amateka atwereka ko abaje ku ngoma bakunzwe bakanga kuyihara birangira bambuwe ubutwari bakambikwa ubugwari. Ingero ni nyinshi muri Zimbabwe, France mu gihe cya Bonaparte, Libye, Egypte,…
  3. Namusaba kutikubira ubutegetsi kugirango atazapfa nka ba Kadafi,Mombutu n’abandi
  4. Na musaba kureka kuba umwidishyi.
  5. Mbere na mbere namusaba agakiza, gutanga uruvugiro mu Rwanda no gukurikiza competency.
  6. Namusaba kurekure General Nkunda
  7. Namusaba kungira general
  8. If we realy met, i would ask him to devise means of removing these so called stupid term limits and rule this country 4ever and ever amen. Becoz rwandans are hard hearted 4that matter there4 they require a stone hearted man to handle them wz an iron hand. Don’t they?
  9. Nomubwira ko yoreka kwigira agakomeye, na Kadaffi yarafpuye
  10. Ehhhh namusaba kongera kuzatorerwa indi manda akazongera akatuyobora kuko aho tugeze ni heza cyane kandi turishimye dufite umutekano n’amahoro
  11. Ko yo kubahiriza ibwirizwa nshinga rya republika y’urwanda kubiraba na mandat ebyiri
  12. Kutazongera kwiyamamaza kuko iriya ntebe ni imwe kandi ikenewe na benshi we yagize amahirwe yo kuyicaraho namusaba ko yaharira n’abandi.
  13. Nareke Congo
  14. Niyubahe demokarasi mu itekeko nshinga, abe nka Mandera, ntakabe nka Robert [Mugabe] cyangwa Museveni
  15. Umurengwe uryana nk’inzara. Njye namusaba kuzatwiyoborera mpaka ageze mu zabukuru!!
  16. Namusaba kubaha itegeko nshinga nk’uko yabirahiriye ntarishwanyaguze ku nyungu ze bwite.

Ubukungu:

  1. Namwisabira kugabanya imisoro mu gihugu, akaguma no ku butegetsi, mpaka mayisha
  2. Guhemba abashomeri bakabona uko bashaka akazi(tickets,photocopies,lunching,renting…
  3. Namwisabira inzu n’imodoka
  4. Namusaba kunkunda by’umwihariko mbega kuba inshuti ye
  5. Namusaba Cash Zifatika,nkigurira Mercedes Cross Country.
  6. Namubwira ko nibi bizashira nkamusaba kwicish bugufi
  7. Njyewe namwisabira amafaranga pe!
  8. Namusaba kunguriza amafaranga menshi nkikorera business .
  9. Mpuye na nyakubahwa president namusaba kunoza imikorere y,ikigega gifasha abacitse ku icumu rya genocide ku nkunga bagenera abanyeshuri batakibona. nkubu hashize 7 mois nta nikuta babona abatangiye level 1 ku bigo byose.
  10. Njye sinamusaba namugabira inka wogacwa we
  11. Namusaba kunkemurira ikibazo cy’abantu banyangirije isambu,dore ko mu cyaro ruswa ziraca ibintu,n’ubuzima ushobora kubuhaburira. Sha ni danger ubundi nkamugabira inyambo
  12. Njewe namubwira akagabanya ingendo akora ajya mu nama ya buri gihe.
  13. Namubwira ati ntawupfa abimaze, twara ariko umunsi wawe n’isaha ntawuzi, irya unywe mugabo wicare ubizi.
  14. HaAaaaaaaaaaaaaaa haaaaaaaaaaaaaaaa ibintu byose nsomye aha namwe uwabagira we ntimwabikemura! Nimuve hasi mukore muteze igihugu imbere!

Ubutabera:

  1. Nkurikije akarengane mbona mu batazwi mu buyobozi namusaba guca akarengane mu nzego zose agashyiraho itegeko rihana babandi bananiza umuturage abakeneyeho service aho bamufashije.
  2. Jyewe nkurikije akarengane mbona mu baturage bitwa abadafite imiryango izwi mu buyobozi namusaba ko yaca akarengane kaba mu nzego zose. Namusaba akumva ko umuntu ari kimwe n’undi kuko aha turi hari abandi.
  3. Namusaba gukunda abahutu,si bose bishe, nabo barishwe
  4. Kagame Yanga Abahutu? Namubwira agakomereza aho
  5. Ariko umuntu utinyuka kuzana ingenga bitekerezo mwagiye mumufatira imyanzuro? njye si ndi umututsi si ndi n’umuhutu, ndi umunyarwanda ariko birambabaje sinzi uko mwe mubyumva. Murakoze.
  6. Mwigora Mzee kuko abantu ntawabanezeza. Nitumara kumva ko tuva amaraso kandi twikunda, ntituzabura guhazwa n’ibyo tubona cyangwa dufite kuko iyi si si paradizo. Ni ukuba mu mubabaro bwacya umunezero, cyangwa se umunezero bigaheruka umubabaro, byose bigaherukwa no kuva mu isi nta cyo dutwaye.

Uburezi:

  1. Buri wese afite uko abyumva ariko njye namusaba akampa umwanya nkamusaba kumuganiriza kubibazo naburiye ibisubizo kuri education yo mu Rwanda. Niba hari icyo abiziho.
  2. Ikindi namusaba ni ukurekera gutanga budget nyinshi muri MINADEF ahubwo akayitanga muri MINEDUC kuko niho mbona hagirira abanyarwanda akamaro. Mbese agashyira ingufu mu burezi cyane kandi bwa nyabwo.
  3. Man njye Namwisabira Bourse Yo muri Amerika Wangu
  4. Namusaba kwita kuri education
  5. Namusaba gufasha urubyiruko cyane cyane abarangije amashuri kubona ibigo bitorezamo ku buryo bahavana experience.

Inama ( advice) rusange:

  1. Njye namusaba kutita kubyabantu batandukanye bavuga bamushima cyangwa abamunenga ahubwo akita kucyo Imana ivuga ikindi akamenya ko Imana ikora uko ishaka kandi mu gihe ishaka, murakoze,
  2. Icyo mbashije kubona muri coments zanyu burya ni uko abenshi mutamukunda pe! sha burya abanyarwanda babavuze ukuri, mugera mu bantu benshi mukamuvuga neza mwagera iwanyu mukamuvumira ku gahera! hahah! ntimworoshye! Njewe nta kibazo namubaza kuko byaracyemutse. Mpureke umusaza, kabisa!
  3. Mwigora Mzee kuko abantu ntawabanezeza. Nitumara kumva ko tuva amaraso kandi twikunda,ntituzabura guhazwa n’ibyo tubona cyangwa dufite kuko iyi si si paradizo.Ni ukuba mu mubabaro bwacya umunezero,cyangwa se umunezero bigaheruka umubabaro, byose bigaherukwa no kuva mu isi ntacyo dutwaye.

Sport:

  1. Guca Akavuyo Kari Muri Sport Nyarwanda(FERWAFA)

 Ubuzima:

  1. Namusaba kwica Sida

Ngayo ng’uko.

Nta mpamvu n’imwe ifatika yatuma Kagame yongera kwiyamamaza mu mwaka wa 2017

redline

Byatangiye mu mwaka wa 2010 aho umugabo Mussa Fazil yananiwe kwamamaza ibitekerezo by’ishyaka rye PDI maze agatangira gahunda zo kwamamaza no gushimagiza FPR. Mu by’ukuri iki cyabaye ikimenyetso kidasubirwaho ko mu Rwanda amashyaka avugwa muri guverinoma ari ingirwamashyaka zishinzwe guhuma amaso abantu n’umuryango mpuzamahanga, ngo aha hari demokarasi igendera ku mashyaka menshi!

Mussa Fazil ugaragara nk’uwishimiye kuba minisitiri aho kuba perezida wa repubulika, akishimira kuba inkomamashyi aho kwishyira ngo yizane, ni we wahawe misiyo yo kuvuga ko itegekonshinga ari impapuro abantu bashobora guca cyangwa kunyagiza imvura ubuzima bugakomeza. Uyu mugabo ni we watanze impamvu ngo ya karahabutaka yatuma Paul Kagame yongera kwiyamamaza. Iyo mpamvu nta yindi ngo ni uko Kagame yagejeje u Rwanda aheza bityo bikaba bikwiye ko yakomeza gutegeka.

Tubyibazeho

fazil

Mu mitekerereze iciriritse ya Mussa Fazil, abona ko mu gihe umuntu akora neza agomba gukomeza gukora. Reka wenda iby’imikorere ya Kagame tube tubiretse kuko ushyize ku munzani ibyiza yakoze n’ibibi yakoze usanga ibibi ari byo byinshi. Ariko reka twumve iyo reasoning ya Mussa Fazil kuko ubu ari na yo abamotsi b’ingoma bose bashyize imbere.

Mussa aremeza ko itegekonshinga rya repubulika rizajya rihinduka bitewe n’imikorere ya perezida wa Repubulika. Ni ukuvuga ko perezida uzakora nabi mu gihe cy’imyaka ibiri, ngo abaturage babinyujije muri ya ngirwa demokarasi y’utubaruwa ya Depite Kirisitina Muhongayire, bemerewe gusaba ko itegeko rihita rihinduka kugira ngo perezida aveho. Mbese muri make , Mussa Fazil asanga itegekonshinga cyane cyane mu ngingo zirebana na manda ya perezida wa repubulika ari ibihembo cyangwa ibihano bizajya bigenerwa uwakoze neza cyangwa nabi, yakora nabi itegekonshinga rigahindurwa kugira ngo atongera kwiyamamaza, naho yakora neza rigahindurwa kugira ngo akomeze yiyamamaze. Harahagazwe!

Ibi biragaragaza ubwenge bucye cyane, cyangwa se uburiganya, cyangwa se byombi icyarimwe by’uyu mugabo wagizwe cyangwa wigize umumotsi wa FPR. Ikintu abamotsi bose badashaka gusobanurira rubanda, ni impamvu zatumye hashyirwaho ingingo ikumira indi manda mu itegekonshinga.  Ntibashaka kubyumva. Izo mpamvu ni ukwirinda ko hari uwizirika ku butegetsi no kwitiza demokarasi ishingiye ku gusimburana ku butegetsi hatagombye kumeneka amaraso.

Twibutse ko igihugu kitayoborwa n’itegekonshinga gusa. Iyo izo mpamvu ziba ari izoroshye iyo ngingo (101 y’itegekonshinga) yashoboraga gushyirwa mu itegeko rigenga amatora kuko ryo rishobora guhinduka hatabayeho kongera kubaza rubanda.  Bityo rero nta mpamvu yo gusubira ku ijambo rubanda yavuze ejobundi muri 2003.

Hari n’uwavuze ngo ikipe itsinda ntisimburwa, ariko akibagirwa ko ikipe idashobora gukomeza gutsinda mu gihe match final yarangiye. Ikindi kandi ntihakagire uwibeshya ko Kagame ariwe kipe. Ahubwo ni umukinnyi mu ikipe yitwa FPR. Umukinnyi rero agira manda yo gukina kandi ashobora kuvanwa ku mwanya uyu n’uyu agashyirwa mu wundi bitewe n’uko ikipe iyobowe. Ariko na none iyo amategeko ateganya imyaka umukinnyi atagomba kurenza, ikipe ye ikabona itajya mu marushanwa itamufite isezera hakiri kare aho gutsindwa nabi. Ubusanzwe kandi umukinnyi ucyuye igihe agirwa umutoza.

Paul Kagame we rero yibereye inyuma ya rideau arimo arakurura anasunika. Ngo hari aho yigeze kuvuga ko azubahiriza icyo abaturage bazavuga, yirengagiza ko bavuze mu mwaka wa 2003. Kuba baravuze mu mwaka wa 2003 birahagije kugira ngo Kagame yubahirize ibyo bavuze ahubwo niba hari na bakeya bumva ibyo bavuze batarabyemeraga, ni igihe Kagame noneho akwiye kugaragaza ko akazi ke atari ako kuyoborwa ahubwo ari ako kuyobora. Ntiwayobora umuntu ngo maze abe ariwe ukwereka icyerekezo.

Mu gusoza reka nibutse ko mu mahame ya politiki y’amashyaka, iyo ishyaka rigeze ku butegetsi ntiriba rihageze ngo rishyire mu bikorwa ibyo bazaribwira. Riba rihari kugira ngo rishyire mu bikorwa gahunda ryiyamamaje rivuga. Izi gahunda nizo ziba zaratumye barigirira icyizere. Iyo ridakoze ibyo ryasezeranyije abantu risezererwa izuba riva. Cyakora kuri gahunda ryiyemeje rishobora kongeraho izindi ariko zidakuraho izatumye ritorwa. FPR rero niba ikeka ko yatowe, ni uko yari ifite gahunda kandi yari yemeye kubahiriza itegekonshinga. Ubwo inaniwe kuyobora ikaba ishaka kuyoborwa n’utubaruwa tw’abantu batagira amazina, nive mu nzira ireke abandi dukorere igihugu cyacu.

Chaste Gahunde

Rwanda: un projet du gouvernement inquiète les médias rwandais

media freedom

La toute jeune instance d’autorégulation des médias – dont la création avait été arrachée de haute lutte par les journalistes rwandais et perçue comme l’un des rares progrès en matière de liberté de la presse – risque de perdre l’une de ses attributions essentielles. En cause, un paragraphe d’un projet d’arrêté du Premier ministre sur les attributions de l’instance étatique de régulation des médias (RURA). Selon la RMC, ce projet ouvrirait la voie à une nouvelle mainmise du gouvernement sur la presse.

Selon le projet d’arrêté, la RURA, agence technique traditionnellement en charge de l’attribution des fréquences doit désormais « protéger les intérêts de tous les consommateurs contre des diffusions relatives à la pornographie, la pédophilie, la violence, la discrimination, le divisionnisme ainsi que celles portant atteinte à l’intégrité nationale ».

C’est un retour en arrière, selon Fred Muvunyi, président de la RMC, qui estime que la régulation des contenus journalistiques appartient à l’instance indépendante.

« On remet en cause le mode de régulation des médias parce que cela revient à dire que le gouvernement régule de nouveau les médias. Si l’on sape l’autorégulation, on touche au cœur de la liberté de la presse », a-t-il déclaré.

La RMC demande donc le retrait de ce paragraphe dans le projet d’arrêté.

De son côté, Gonzaga Muganwa, secrétaire exécutif de l’Association rwandaise des journalistes, s’inquiète de l’emploi de termes à la définition vague.

« Par exemple, le document évoque des programmes portant atteinte à l’ ‘intégrité nationale’Cela pose problème, car qui définit cette notion d’intégrité nationale ? Les critiques d’ordre politique pourraient être considérées comme allant contre l’intégrité nationale », explique-t-il.

Il estime aussi que le paragraphe ajouté récemment dans le texte – pourtant en discussion depuis un an – serait la conséquence du conflit entre la RURA et la RMC autour de la suspension de la BBC.

Du côté du gouvernement, on dément et l’on assure que la RURA a toujours eu, dans ses attributions, une partie de la régulation des contenus et que la RMC interprète mal la loi sur les médias.

Abanyarwanda benshi ntibashyigikiye ko Kagame yizirika ku butegetsi.

kagame-bougie

Kw’itariki  20/3/2015 umunyamakuru wo kuri radio Star Isango yabajije umukuru wa Sénat Makuza ati : “Ko muvuga ngo abaturage barashaka ko itegekonshinga rihinduka ngo Kagame agume k’ubutegetsi, abo baturage muvuga umubare wabo ni nka bangahe kw’ijana (%)”?

Umukuru wa Sénat Makuza ati : “Ntabwo mbizi; Ati ariko aho tujya abaturage barabisaba ndetse no kuri iyi radio yanyu”.

Kuri  23/3/2015 umuyobozi w’ishyaka PDC Mme Agnes Mukabaranga yabwiye iyo radio ko ishyaka ryabo rishyigikiye icyo abaturage bari gusaba. Umunyamakuru yamubajije niba ishyaka ryabo ridafite uwategeka igihugu, ati ibyo uzabimbaze ikindi gihe.

Ikigaragara muri ibi ni kwa kudatinyuka kw’abayobozi dufite mu Rwanda basingiza gusa, ariko ntibatinyuke kuvuga icyo bafite ku mutima. None barabazwa ibyo guhindura itegeko nshinga, kuko bazi ko kurihindura ari ukuryica nkana, kuko ingingo bifuza guhindura ari “Ndahindurwa”, bakihisha inyuma y’abaturage !

Kuri 21/3/2015 radio Flash mu kiganiro ku byasohotse mu itangazamakuru, umwe mu banyamakuru yavuze ko atajya abona abatavuga ko ingingo y’i 101 itahindurwa. Ariko ubutumwa yabonye muri icyo kiganiro abenshi ni abamubwiye ko batifuza ihinduka ry’iriya ngingo. Bamubwiye ko batari bakwiye kujya babaza abo mu ruhande rumwe gusa.

Mu gusesengura ibyavuzwe na ambassadeur wa EU mu Rwanda mu kiganiro cya City radio cyo kuwa 24/3/2015, aho yavuze ko mu Rwanda hakwiye gukurikizwa icyo abaturage bavuga niba babivuga nta gahato bashyizweho, mbere yo guha ijambo abateze amatwi icyo kiganiro, Umunyamakuru yibukije ko ubwo bakoraga ikiganiro nkicyo ubushize, ku bantu 50 bahamagaye, 5 bonyine aribo bifuzaga ihinduka ry’itegeko nshinga (10%). Ati iby’abanyarwanda biterwa n’uko baramutse. Mugenzi we ati, biragoye kumenya icyo umunyarwanda atekereza. Batanga micro, abahamagaye bari 17, abifuza ko président Kagame ataguma k’ubutegetsi bari 11 kuri 6!

None se abayobozi n’itangazamakuru rya Leta cyanga iriyibogamiyeho, bari kutubwira ngo abaturage barashaka ko Kagame aguma k’ubutegetsi, baravugira umubare ungana ute ?

Kuba dufite ubutegetsi butorohera abatangaza ibitekerezo binyuranye n’ibyabwo ni ikibazo; kuko iyo umuturage umuhaye micro imbere ya camera avuga ibyo ubutegetsi bushaka. Yaba ari guhamagarira aho ntawe umureba akavuga icyo afite k’umutima.

Gukoresha référendum mu gihugu amatora adakorwa mu mucyo nabyo ntabwo ari igisubizo ku kumenya icyo abanyarwanda bifuza. Hashoboka ibintu 2 gusa:

  1. Niba koko ubutegetsi bwa Kagame bwifitiye ikizere mbere yo gukoresha référendum, nibubanze bufungure amarembo ya politique, butange ubwisanzure habeho impaka kuri iyi ngingo ;
  2. Abanyarwanda gushirika ubwoba bagasezerera ubutegetsi bwa Kagame mu mahoro, tugaha u Rwanda ubutegetsi bujyanye naho ibihe bigeze. Mwibuke ko ntawe uzaduhindurira ibintu atari twe ubwacu. Mu bihugu duturanye abaturage, imiryango itegamiye kuri Leta n’abanyepolitiki bahagurukiye kurengera itegeko nshinga ryabo, Amahanga nayo arabashyigikira; None mu Rwanda abari ku ngoma baratubeshyera tugakoma mu mashyi. Abibwira ko amahanga azategeka Kagame kubahiriza itegekonshinga, twe ba mbere bireba twiyicariye cyangwa twijujutira munzu iwacu, turibeshya.

Ni duhaguruke duharanire uburenganzira bwacu. Niduharanire ko ingingo y’i 101 iba “Ndahindurwa”.

Jean-acques Matabaro; amakuruki.com
25/03/2015

2017: Niba FPR idashoboye kwishakamo undi mukandida, nibise abashaka gukorera igihugu ibyiza, turahari.

images

Muri Demokarasi ububasha bwa rubanda ntibugira rutangira, n’iyo rubanda ihisemo kugira  aho ishyira ibihato ingufu zibishyizeho ni nazo zibikuraho : ni cyo gisobanuro (esprit de la loi) cy’ingingo y’193 y’Itegekonshinga ryo mu 2013. Kuba byaragenwe ko nta mushinga wo kuvugurura iyo ngingo y’193 ushobora kwakirwa (clause intangible) bifite ishingiro n’injyana. Koko rero Itegekonshinga ntiriva mu ijuru, rikorwa n’abantu. Guhindura ingingo iyi cyangwa iriya sibyo byakabaye ikibazo. Uretse n’ingingo  imwe cyangwa ebyiri zaryo, Itegekonshinga ryose uko ryakabaye rishobora kuvaho hagashyirwaho irindi, isi igakomeza ikazenguruka, ndetse ikaba  yazenguruka neza kurusha mbere.

1. Itegekonshinga  ryo mu 2003 si ryo rya mbere u Rwanda rwagize. Ryaje risimbura iryo ryasanze naryo rifite iryaribanjirije.  Guhindura ingingo yaryo y’101 sibyo byakabaye ikibazo, iyo biba koko biri mu nyungu za rubanda (nyamwinshi !) .

2. Ikibazo gikomereye rubanda muri iki gihe si ukumva icyo  itegekonshinga ryo mu 2003  rivuga (interpretation de la loi). Icyo rubanda yifuzaga  mu gusezerera ingoma ya cyami  n’ubungubu nticyahindutse , ni  nacyo mu by’ukuri kigaragarira mu ngingo y’101 : ni uko byakwemerwa na bose, bikubahirizwa n’abayobozi,  ko ubutegetsi bwose ari ubw’abaturage , bukaba mbere na mbere bugomba gukorera  inyungu z’abaturage,  bityo inzozi z’abitwa ko bavukanye imbuto  bacyibwira ko bavukiye gutegeka, abandi benegihugu bakavukira kubabera abagaragu, zikagenda nk’ifuni iheze !

3. Ikibazo nyakuri kiduhangayikishije twese ntawe utakibona uretse abigiza nkana : ni uko Paul Kagame n’Agatsiko ke nta yindi mpamvu igaragara bafite yo guhindura ingingo y’101 y’itegekonshinga uretse inyungu bwite  z’Agatsiko  rukumbi  kamaze imyaka isaga 21 ku butegetsi, kakaba karabukoresheje uko kishakiye mu kwimakaza iterabwoba no  kwikubira ibyiza byose by’igihugu,  none ubu kakaba  gashaka « gukorogoshora Itegekonshinga » kagamije gusa  kwihambira ku butegetsi no guheza rubanda mu icuraburindi ry’ingoma y’igitugu. Ibi se ninde wabyemera !?

4. Icy’ingenzi kigomba kumvikana ni uko Itegekonshinga, uko ryaba ryarashyizweho kose, intege nke ryaba rigaragaza zose, iyo  ryatowe n’abaturage, ntiripfa guhindagurwa uko abantu biboneye kose, ku mpamvu ibonetse yose.

5. Niba rero ishyaka rya FPR riri ku butegetsi  nta bantu bazima rikigira, rikaba ridashoboye kwishakamo  undi mukandida  ryakwamamaza  mu matora y’umukuru w’igihugu yo mu 2017 , niryemere ko ricyuye igihe, ribise abashaka gukorera igihugu ibyiza, turahari .

6.Niba kandi bigaragaye ko  Abacurabwenge ba FPR  bacyibereye mu 1959, bakaba bacyibitseho imitekerereze y’ingoma ya cyami twaserereye mu myaka 50  ishize, bakaba koko bumva  bafite umuntu umwe rukumbi wavukanye imbuto, ngo ugomba  gutegeka  Abanyarwanda kugera ku iherezo ry’isi, nibakenyere bahangane na Revolisiyo ya rubanda kuko ibintu bigiye kubashyuhana, « match » ikabarenga,  bakabura iyo bakwirwa.

7.Ndongera kwemeza ko  ikibazo Abanyarwanda bafite muri iki gihe atari Itegekonshinga ! Rirahari . Kurivugurura, hagahindurwa  ibikwiye guhinduka  nta kibazo byakagombye gutera ariko « kurikorogoshora » mu nyungu z’Agatsiko , rubanda ntizabyihanganira .

8. Reka  nanone nibutse  abibagirwa vuba ko Perezida Blaise Compaore wa Burkina Faso, wari umaze imyaka 27 ku butegetsi,  abaturage baherutse kumwirukankana (28-31/10/2014) mu gihe Inteko Ishinga amategeko yari iteranye iri guhindura ingingo ya 37 y’Itegekonshinga ryo kuwa 11/4/2000,  hagamijwe kumufasha kongera kwiyamamaza kandi yari arangije manda yemererwa n’iri tegeko nshinga.

9. Hafi yacu, abaturage baherutse kuvudukana Perezida Joseph Kabila wa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo kuko yashakaga guhindura ingingo ya 220 y’itegekonshinga ryo mu 2006 kugira ngo  arenge kuri manda ebyiri yemererwaga n’iryo tegeko,  bityo ngo mu mwaka utaha w’2016 azashobore kongera kwitoresha  ! Icyakora Joseph Kabila  we yabonye bimukomeranye, kubera abaturage bavuye hasi,  yisubiraho, asaba rubanda imbabazi,  ahagarika ivugururwa, umutekano wagarutse ari uko abanje gutangariza ku mugaragaro ko atazongera kurota yitoresha mu 2016.

10.Mu gihugu tuvuga rumwe cy’Uburundi naho ishyamba si ryeru : ubushake bwa Perezida  Petero Nkurunziza bwo gushaka kongera kwitoresha nabwo bukomeje gukurura amahane . Uko bizarangira turabyiteze twese mu minsi ya vuba aha. Birabe ibyuya…..

Izi ngero z’ibibera ahandi zikwiye gutuma natwe twibaza ariko tukanisubiza :

11.Aho   Paul Kagame n’Abanyagatsiko be , mu gushaka guhindura ingingo y’101 ngo Kagame ahame ku butegetsi ubuziraherezo , nabo ntibaba bagambiriye gukora Abanyawanda mu jisho kugira ngo barebe niba koko iterabwoba  ryarabagize ibikange bidasubirwaho ?   Icyo tuzi  neza ni kimwe: ni uko  iryo ngirwa-vugururwa bashaka kudutura hejuru rishobora  gukururira kabutindi impumyi za FPR zisa n’izitareba neza ngo zibone uburemere bw’akaga Abanyarwanda bakomeje gushyirwamo n’ubutegetsi bw’igitugu bwa Paul Kagame !

12.Turasaba urubyiruko rw’u Rwanda gukanguka rukitegura kwamaga rwivuye inyuma  KUDETA (Putsch Constutitionnel)  Kagame n’abambari be biteguye gukorera Itegekonshinga ry’u Rwanda kuko ishobora gusubiza igihugu cyacu mu miborogo, igasenya n’ibyiza byose byagezweho. Ejo hazaza heza ntihashobora gutegurwa n’abategetsi bikunda, bakorera inda zabo gusa, birengagije akaga ka rubanda rugufi.

13.Dukomeje guhamagarira abenegihugu bose, Abatutsi, Abahutu ,Abatwa n’abandi bahawe ubwenegihugu,  kuba maso maze igihe cyagera bagaha Kagame n’abambari be ISOMO ry’uko twasezereye  ingoma ya cyami, gihake na gikolonize bikajyana  ! Ntitwiteguye rero gusubira inyuma ho  imyaka 50 yose !

Muri make, Perezida Paul Kagame arangije Manda ze yemererwa n’itegekonshinga ryo mu 2003(art 101),  si we kamara, nagende, hatorwe undi mukuru w’igihugu,  u Rwanda rukomeze inzira y’iterambere risangiwe na bose .

Padiri Thomas Nahimana,

Umukandida w’Ishyaka Ishema

mu matora y’umukuru w’igihugu yo mu 2017

Who is afraid of Rwanda Regime?

By David Himbara

The building which housed the Rwandan High Commission in London belongs to president Paul Kagame. The Rwandan government rents it from him. This is one of the cases of good governance that Rwanda should be praised for: centralisation of assets and revenues in one place.

Here we are in London, UK on March 19, 2015. We are at the Rwandan High Commission in London. Four of us – my friends Epimaque, Ali, Rene, and I. Ali is not in the photograph because he was the one taking the pictures.

Our visit to the Rwandan High Commission is our way of remembering Emmanuel Gasakure, Assinapol Rwigara, and all those Rwandans that are mysteriously disappearing. (The two named personalities are Kagame’s former private doctor and important Rwandan businessman respectively – they were both assassinated in recent weeks on the orders of the RPF’s regime – editor’s note).

Most importantly, our visit to the Rwandan High Commission is our way of saying ENOUGH IS ENOUGH to intimidation and fear. We are inspired by Assinapol Rwigara’s children who are demanding justice for their Papa’s mysterious death. By requesting President Kagame to conduct inquiry into Rwigara’s death, instead of accepting official lies, Rwigara’s chidren are rejecting fear, the main instrument the Kagame government uses to silence the Rwandan nation.

Fear is a terrible thing. The Kagame regime uses fear to make us Rwandans weak; fear is what the regime uses to alter our perspective, to blur our judgment, and to turn us into cowardly zombies. Fear eats at us from the inside out. The fear of Kagame is everywhere – and it keeps us from living our lives, and from finding happiness with our families, friends and communities.

This has to stop!

We must stand up to our fears. We must begin to believe that we can alter the situation – we must begin to think we can affect our circumstances.

Rejecting fear doesn’t mean we ignore the frightening brutality in Rwanda. No. What I am saying is that we must not allow fear to be our ruler. We must in other words resist inertia that holds us back from facing the very thing that is causing the fear – a bad and cruel government. We must find inner strengths to give us courage to recognise the regime will sooner or later collapse. And Rwandans can and will have an impact on that collapse. We must tame fear — something that will build confidence in our still-hidden resilience to make a difference in our homeland.

It is said that “we must all experience fear in order to become fearless. Fear is a necessary signal – it’s a warning alarm to our bodies and minds that action is needed. We become fearless when we heed that warning; when we tap into our inner strength, exude self-confidence, and forge ahead. Being fearless may not mean you dance through your days without fear – it simply means you confront it, and interpret it in a way that makes you the master.”

So you all compatriots, take the first steps of becoming the master over your fear. Look in the mirror. And say loudly to the person you see in the mirror the following: “ENOUGH IS ENOUGH. AS OF TODAY I AM NOT AFRAID OF RWANDA REGIME. I MUST STAND UP AGAINST FEAR.”

Depite Kirisitina si intumwa ya Rubanda ni iya FPR: Usenya urwe bamutiza umuhoro

Banyarwanda, banyarwandakazi, bavandimwe, mbifurije amahoro, ihirwe n’uburumbuke.Mbere ariko yo gukomeza mbagezaho igitekerezo cyanjye numva rwose ko ari n’umuganda ngomba gutanga muri iki gihe igihugu  cyanjye kandi cyacu u Rwanda, kigeze mu ikorosi rigoye, ndabanza nisegure kuri uwo wese  ushobora kwitirirwa ibyo ngiye kuvuga kubera isano cyangwa umubano dufitanye ;  amateka yacu adusaba kutareka ibintu bigera kure kandi byashoboraga kugira igaruriro.Ariko kandi sinabura no gushishikariza buri wese gushyiraho ake , ngo iri korosi ritazatunanira kurikata maze tukorama.Nimureke dutinyuke tubwizanye ukuri.

ISESENGURA

Umutwe w’iyi nyandiko nawuhisemo maze kumva ikiganiro « SOBANUKIRWA » cyahise kuri  RTV muminsi ishize ; maze kucyumva nagize impungenge  cyane  kandi numva ndababaye.

Ese ninde ugomba gusobanukirwa ? Ni perezida  Paul KAGAME, ni umunyamategeko nka Evode UWIZEYIMANA ? cyangwa umudepite nka Christine MUHONGAYIRE ? Ni umunyamakuru se nka Théodore NTALINDWA dore ko Cléophas BARORE we nubwo ari we witwako ayoboye ikiganiro uhita wumva neza ko we yibereye mu rujijo yabuze uko asobanura ? Cyangwa wenda barashaka kumvisha wa muturage wirebera  RTV n’ubwo ari we barenga bakitirira ibivugwa ? Birababaje nyamara ! Ibivugwamo ni ukubeshyera gusa abaturage ariko ni no gushaka kuyobya  perezida Paul KAGAME ngo yoreke u Rwanda.

Mbere na mbere ku ikubitiro wumva ko umunyamakuru Cléophas BARORE yabuze aho ahera  akagira n’ingorane zo kubona amagambo abimbura ikiganiro. Aribaza inyito akwiye kugiha akayoberwa,  ati : amakuru adasanzwe kandi amakuru asanzwe (ibi kandi byumvikanisha ko atari ibitekerezo bya BARORE kuko  tuzi neza ko BARORE afite uburambe buhagije mu itangazamakuru.) Arongera agashakisha ati ese ni impaka ? ese ni ikifuzo ? turabyita dute ?

Mu kugitegura ntashingiro bagihaye kuburyo umunyamakuru abura n’uko agitangiza. Ariko ku bwanjye nta n’ishingiro  gifite muri rusange. Mu kanya ngo hari ikibazo k’irangira rya manda ya perezida ; mu kandi ngo ni ikibazo cyo kubungabunga ibyo tumaze kugeraho,  nyuma  bakongera ngo barasaba guhindura itegeko nshinga, ibyo bintu kubibumbira hamwe ni ugushakisha.

Kumenya igihugu n’imikorere y’inzego

Ese niba abaturage babona ko ntamutekano bafite bakagerekaho  no kwibeshya ko Paul KAGAME  ari we ushinzwe kubarinda ntibigaragaza gusa ubujiji bwabo kandi ko batazi uko ibintu bikwiriye kugenda ? Ubwo murumva  abo baturage hari aho babona uruhare rw’inzego z’ubuyobozi (institutions), cyangwa bahumwe amaso n’abategetsi b’ibikatu (les hommes forts) bababeshya ko aribo mizero y’igihugu kandi bazagenda ariko igihugu kigakomeza ? Ubwo se twibagiwe vuba impanuro twahawe, ko igihugu kiyobowe neza kigomba kurangwa n’inzego nziza zihamye  aho gushingira ku bategetsi bakanganye !

Nanone se niba manda ya Perezida irangiye akaba ataravuzeko ashaka gukomeza(wenda ngo azibarizwe)  ndetse n’ishyaka arimo rikaba ntacyo ryavuze (n’ubwo nabyo atari impamvu yo gusenya igihugu ; kuko burya erega, niba twumva neza n’ibyo turimo, itegeko nshinga ni ryo shingiro ry’igihugu !) mwumva niba hari abaturage babivuga atari ugushyanuka ? Nyamara unarebye abaturage bavugisha muri kiriya kiganiro usanga ari agakipe kamwe kandi gato (nirinze kuvuga agatsiko) ku buryo ubona ko nta gucukumbura (sondage) byabaye  kandi si n’imyigaragambyo bakoze  ku buryo ku mugani wa  BARORE umuntu atabura no kwibaza niba ari abo baturage  bageze ku itangazamakuru cyangwa ari ryo ryabagezeho. Muri make bashatse abantu babavugisha  ibyo  bishakiye  babigambiriye. Muri sous-titre handitse ngo « Itegekonshinga :icyo barivugaho n’icyo rivuga » ;aho kubanza kumva icyo rivuga bo bashatse kurivugisha ngo barihe igisobanuro bishakiye !

Nimutega amatwi neza muzasanga depite  Christine aho kuba intumwa ya rubanda ahubwo avuga nk’intumwa ya Leta ; aho ubundi yakagombye gutanga ubutumwa mu nteko ahubwo ashaka we ubwe kumvisha abantu ko rwose bikwiye guhindura itegeko nshinga  inteko akoreramo itarabyigaho .Nabyo birababaje nyamara.

Mu ijwi rya Théodore bwo twumvako bishyushye kandi ko byatangiwe n’umukuru w’ishyaka  PDI bwana MUSA Fazili . Mbere na mbere nabyo ni ugushyanuka no gusuzugura abayoboke b’ ishyaka Perezida aturukamo ku buryo numva niba ritayobowe nabi nta kuntu ritamwiyama.  Byongeye uwo mugabo  MUSA Fazili ni na we Ministiri w’umutekano mu gihugu . Ubwo se niyo abaturage babivuga hari uwatubuza kuvuga mu kinyarwanda ko umwera uturutse ibukuru bucya wakwiriye hose ?

Ntakomeje gutinda ku magambo ya buri wese ngirango nabo ubwabo bagiye bumvikanisha ko hari impamvu nyinshi zituma itegeko nshinga rigomba gusumba kure amarangamutima n’ibitekerezo abantu bamwe bifitiye ku giti cyabo.

Perezida n’inshingano ze

Bityo rero nkaba nsaba Perezida  Paul KAGAME  ngo mu bushake n’ubushishozi, yirinde kugwa mu mutego w’abamushuka bashyushya rubanda imitwe,maze yamagane abo bose bamwoshya  ngo ahungabanye itegeko we ubwe yarahiriyeho. Byaba ari ugusubira inyuma mu ijambo kandi nta mugabo ubigira.

Ariko nanone niba muri biriya byose hihishemo n’ubushake bwa Perezida bwo kugundira ubutegetsi  nk’uko bivugwa, namubwira nabwo ngo asigeho ntiyishinge abamukeza kuko ngo usenya urwe bamutiza umuhoro. Rwose ntarangazwe n’abamutaka bamubeshya bakanamuvuga ibitaribyo. Wenda umuntu yamwibeshyaho , ariko Paul KAGAME siwe wenyine washobora kuyobora  u  RWANDA ; yewe si na we wenyine waruyobora neza kurusha abandi kandi rwose n’ubwo ntako wenda atagize, ntitwavuga ko yanaruyoboye neza.

Nanone birababaje muri iki gihe kumva hari abamugira igatangaza, nka Evode, bigatuma ageza n’aho atinyuka gutukanira kuri Televiziyo y’igihugu. Rwose ntagusebanya kurimo,  mu Banyapolitike hafi ya bose Paul KAGAME siwe ufite parcours nziza  kurusha abandi . Niba  Evode wenda atarabikurikiye neza  dusanga mu mwirondoro wa Kagame uvugwa kandi wandikwa hari imyaka itaboneka neza  ku buryo utayigereranya n’umuntu warangije amashuli yisumbuye agakomeza muri kaminuza .Kuri ibyo rero hakaba n’abavuga ko Evode ari we yaba yaranacaga imigani ngo « aventurier » kuko ngo «  abo yavuze bose bashobora kuba baratambutse cyane  KAGAME mu burere no mu mashuli ».

Inama isumba izindi

Iyo numva rero bariya bose bakora iyo bwabaga ngo bumvikanishe ko itegekonshinga ryahinduka ngo KAGAME  akomeze abe Perezida , njye mba numva ari ukwanga kuvuga ukuri nkana .

Wumvise Théodore we, wumva ko uretse kubura uko agira ubundi yatanze ibisobanuro byose ndetse n’ubwo yerekana ko yivuguruje ahubwo yatsindagiye  ibyo yemera maze yibutsa abanyarwanda ko KAGAME yarambiranye , ku buryo n’abaturanyi n’inshuti bahisemo kumureka bakigira ku ruhande rw’abamurwanya (ese koko niba umututsi ageze aho ashyigikira abavugwa ko bamwishe akanabahungiramo nk’uko benshi babifungiye cyangwa twumva bivugwa,ubwo ibintu bigeze he ! ). Depite Christine we avugira mu kirere yabona byanze ngo amagambo azaharirwe nankana,  ati ni ibya rubanda kandi ngo na KAGAME yivugiye ko atagira intwali yigana (idéal) , ahubwo ngo we arebera ku muturage ! Bigatuma rero umuntu yibaza ukuntu tuzasohoka muri iyo   muzunga  (cercle vicieux)aho uwitwa umuyobozi ngo ariwe ahubwo uyoborwa (maze ngo n’abayobozi bandi ntacyo yabigiraho) . Nizereko bitazaba byabindi bavuga ngo «  le chasseur est devenu lui-même le gibier ».

Evode we n’ubwo ashaka kwerekana ko itegeko rigomba rwose guhinduka asigamo ka mugobeko ngo ingaruka niziba mbi azabone uko azibukira akuremo ake karenge (ngo afite no kwisubirira muri Canada) nuko,  ati « nakureka ugategeka uko ushaka ariko igihe cyagera abaturage bakakwamurura » ; cyane cyane ko n’ariya mategeko ashaka guhuza usanga adahura neza. Hano ho yabeshye ko ari we wenyine waba yarasomye itegeko nshinga ; ariko usanga yaba yararisomye gusa mu kinyarwanda, ariko  aha noneho ntazashake no kubeshya abazungu, kuko  mu ndimi zabo ho bisobanutse neza« En aucun cas, nul ne peut exercer plus de deux mandats présidentiels » umubare wa manda nturi mu mpamvu zishobora  guhindura itegeko nshinga .

Ijambo ku ijambo muri kiriya kiganiro harimo byinshi bigaragaza ko  abavugaga,  bagenderaga  gusa kubigezweho bakaba bagusha Perezida Paul KAGAME mu mutego  maze na duke yabashije kugeraho  tukayoka,  akazasiga isura mbi n’igihugu akagisiga ahabi, bakajya bavuga ngo n’ubundi ntaho yari kukigeza !

Ku bwanjye   numva  ko Paul KAGAME atavukanye imbuto  kandi ndizera ko  na we  abyumva kimwe nanjye , bitabaye ibyo yaharira  umwami KIGELI agasubiza iminsi inyuma. Niba hari ibyo KAGAME yabashije kugeraho no gukora ku buryo butangaje, ni uko yabimaraniye ku buryo bwose. Ariko KAGAME siwe musirikare mwiza  mu Rwanda, siwe mutegetsi mwiza mu Rwanda, siwe munyarwanda mwiza kurusha abandi, n’ibindi , n’ibindi …Ubwo rero ataguye mu mutego w’abamwoshya, yasezera neza,  haba  hari ibyo ashimirwa agashimwa ,haba ibyo agomba kubazwa akabibazwa (accountability) aho kugira ngo ibyo yatangiye abe ari na we ubisenya.

Kuvuga gutya kandi si ugukabya . Ubuse afashe ubwo butegetsi kugeza ngo apfuye ,yaba yubahirije za ndangagaciro z’ubuyobozi yarwaniye akarinda asiga ibitambo bingana kuriya inyuma ye ! Naho se kumwita umushoborabyose cyangwa umuziranenge  we ntiyiyumvisha ko bihishe ikindi kintu ? Ubwo se ntibwaba ari uburyo bwo gufungirana abaturage muri bwa bujiji bwa kera (KAGAME atarubaka za kaminuza nyinshi), aho bavugaga ko abantu batareshya, ngo hari abagomba gutegeka n’abagomba gutegekwa ndetse ngo hakaba n’abavukanye imbuto kuburyo undi wabitekereza  yabaga  atagomba kubaho  ngo kuko yabaga  ari inkunguzi ! Birababaje nyamara !

Umwanzuro

Maze rero bavandimwe Banyarwanda, Banyarwandakazi, ubu sindangije umuganda wanjye ahubwo  ntuye ikivi .Gusa twibuke ko u Rwanda ari igihugu (une nation) gituwe n’abaturage bakeneye kubaho, bakishyira bakizana iwabo, bakagira ijabo ribahesha n’ijambo hose . Ni igihugu kigomba guseruka mu ruhando rw’amahanga kirangwa n’umuco utari umucezo, ahubwo umuco uboneye uburenganzira bwa buri wese n’indangagaciro nziza ziha buri munyarwanda  kumva yizeye ejo hazaza,  ashobora gutera imbere ku buryo  bibaye  ngombwa yanaserukira igihugu, akaba yanakiyobora  nta shiti, nta rwikekwe, nta n’izindi mpungenge izo arizo  zose.

Harakabaho RWANDA nziza ; harakabaho Demokarasi mu Rwanda, maze Imana irutahemo.

         P.  Athanase MUTARAMBIRWA.